Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
POVIJEST ŠUMSKIH ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ<br />
Salomon Henrik<br />
Gutman - utemeljitelj<br />
Belišća i šumskih<br />
željeznica<br />
V<br />
Šumske željeznice dio su povijesti<br />
željeznica, ali i povijesti<br />
šumarstva i drvne industrije. U<br />
vrijeme kad se na ovim prostorima<br />
pojavljuju, krajem 19. stoljeća, one su<br />
uglavnom bile u privatnom vlasništvu<br />
i vezane za poduzeća za preradu<br />
drva na tim područjima. Rijetke su<br />
tijekom vremena dobile status javne<br />
željeznice za šumsko-teretni i putnički<br />
prijevoz. Takva je bila i Slavonskopodravska<br />
željeznica poznata kao<br />
"Gutmanova željeznica", po barunu<br />
S. H. Gutmanu iz Belišća. Ovo je kratak<br />
povijesni prikaz te željeznice i<br />
početaka prerade drva u Belišću.<br />
Slavonska hrastovina<br />
Gutmanova željeznica<br />
Područje Slavonije, a osobito dio<br />
između Osijeka i Donjeg Miholjca,<br />
bilo je od davnina pokriveno starim<br />
šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur)<br />
i kitnjaka fQuercus sessiliflora).<br />
Bilo je tu i drugih nizinskih vrsta, kao<br />
što su jasen (Fr. exccelsior), brijest (U.<br />
campestris) i cer (Quercus cerris), a na<br />
brežuljkastim terenima glavna je vrsta<br />
bila bukva. Prema podacima koje<br />
navodi Hankony (S. L. 1890.), sve do<br />
1925. godine na tome se području ne<br />
može govoriti o većem iskorištavanju<br />
šuma, jer se drvo uglavnom rabilo za<br />
potrebe ogrjeva, ponajprije vlasnika<br />
tih šuma (veleposjednika), ali i okolnog<br />
pučanstva. Iskorištavanje vlastelinskih<br />
šuma u većem opsegu počinje<br />
u drugoj polovici 19. stoljeća.<br />
Ponajviše se hrastovina koristi za izradu<br />
dužice i to pretežno njemačke<br />
bačvarske građe, koja se Dravom i<br />
Dunavom izvozila u Njemačku.<br />
Trgovci drvom kupuju na panju stabla<br />
doznačena za sječu i sa svojom<br />
radnom snagom izrađuju sortimente.<br />
Prema dokumentima Hankonyja, veleposjednici<br />
prodaju drvo iz <strong>šume</strong> po<br />
stalnim cijenama, a veće partije prodaju<br />
se dražbom. Od sortimenata tu<br />
se isticala njemačka dužica, planke, te<br />
sama građa (u šumi), kolarsko drvo,<br />
drvo za kućanstvo, kao i drugo sitno<br />
drvo.<br />
Radnu snagu čine šumski radnici iz<br />
Kranjske (Slovenija) i <strong>Hrvatske</strong>, Dnevna<br />
zarada radnika, kod izrade francuske<br />
i njemačke dužice, kretala se oko<br />
1 forint. Radnici stanuju u bajtama<br />
(barakama) u šumi, a radnička grupa<br />
obično broji 5 do 8 radnika, hirana je<br />
jednostavna, a radno vrijeme traje<br />
toliko koliko to omogućavaju vremenske<br />
prilike, obično preko 10 sati na<br />
dan.<br />
Prve pilane<br />
Veliki kompleksi slavonskih i podravskih<br />
šuma u vlasništvu vlastele<br />
Majlatha, Normana, Pejačevića,<br />
jankovića i baruna Gustava Prandaua<br />
bili su vrlo primamljivi za tadašnje<br />
poslovne ljude i podizanje industrije<br />
za preradu drva. Tako je i izgradnja<br />
prve šumske željeznice vezana uz<br />
nastanak današnjeg poduzeća Belišće<br />
d.d. i njegovog osnivača, braće Gutman.<br />
Taj je industrijski kompleks nastao<br />
tako što su braća Gutman kupila<br />
u Hrvatskoj veće površine <strong>šume</strong>, zapravo,<br />
samo stabla, a posječene su<br />
trupce prerađivali u svojoj pilani u<br />
Belišću i rezanu građu prodavali.<br />
Prve sastojine kupili su 1884. godine<br />
od vlastelinstva Valpovo, vlasnika<br />
baruna Gustava Prandaua. Kupljene<br />
<strong>šume</strong> nalazile su se u okolici sela<br />
Harkanovaca i Koske, nedaleko od<br />
Našica. Upravo je zato trupce dobivene<br />
sječom <strong>šume</strong> bilo potrebno prevesti<br />
u pilanu, koju su braća Gutman<br />
izgradila u Belišću na obali Drave,<br />
koja je do toga mjesta bila plovna i u<br />
neposrednoj plovnoj vezi s Dunavom.<br />
Izgrađena pilana koja je u ono<br />
vrijeme imala 8 gatera, 11 cirkulara i<br />
1 5 tračnih pila s pogonskom snagom<br />
160 KS - stavljena je u pogon 15.<br />
studenoga 1884. godine. Može se<br />
slobodno reći, da je ta suvremena<br />
pilana bila visoko akumulativna, zbog<br />
izvanredno izabrane lokacije uz rijeku<br />
Dravu, zbog vodenog puta i centra<br />
sirovina, tj. šuma.<br />
Braća Gutman<br />
Glava obitelji Gutman u ono je<br />
vrijeme bio Salomon Henrick Gutman<br />
iz Velike Kaniže u Mađarskoj koji je<br />
imao pet sinova i četiri kćeri. Za<br />
prerađivačku drvnu industriju u<br />
Belišću značajni su bili sinovi Edmund,<br />
Vilim, Ladislav i Alfred. Pod<br />
tvrtkom S. H. Gutman 1884, godine<br />
osnovali su poduzeće u Belišću. Izgradnjom<br />
pilane i industrijske željeznice<br />
na neplodnoj poljani uz desnu<br />
obalu Drave, niklo je naselje Belišće.<br />
Propašću Austro-Ugarske Monarhije,<br />
1918. godine, tvrtka S. H. Gutman<br />
postaje jedna od najvećih, tehnološki<br />
gledano, i najnaprednijih tvrtki drvne<br />
Ovako Je prije 117 godina izgiedalo područje na l
Change language