u - Hrvatske šume
u - Hrvatske šume u - Hrvatske šume
opasna priroda AZIJSKA DUGOROGA STRIZIBUBA •—a«' NM/ «N^'-J ^ £;yj 37 Azijska dugoroga strizibuba (Anoplophora glabripennis) kukac je od kojeg strahuje Amerika. Velika je opasnost za listale, a zasad nema poznatih prirodnih neprijatelja Piše: Dinka Matošević Foto: D. Matošević trizibuba je prirodno rasprostranjena u Aziji (Kina, Japan, Koreja), a u Ameriku je prenesena putem drvene ambalaže. Prvi put je u Americi otkrivena 1996. godine. Zašto se u Americi, pa i u cijelom svijetu digla tako velika buka oko strizibube? Zato što, ukoliko se rasprostrani po cijeloj Americi, može izazvati veće štete nego holandska bolest brijestova, rak kestenove kore i gubar zajedno. Štete koje je strizibuba učinila na području New Yorka samo u 1996. godini iznosile su više od 5 milijuna dolara. To je polifagna vrsta, koja živi i uništava različite vrste listača npr. Acer, Populus, Salix, Ulmus, Morus, Aesculus, Fraxinus, Platanus, Robinia, Sophora, Alnus. Imago azijske dugoroge strizibube veličine je 20 - 35 mm, sjajno crne je boje sa 20 nepravilno raspoređenih bijelih mrlja, a lako raspoznatljiva ticala duža su od tijela i crno-bijele su boje. Imaga lete od svibnja do listopada, a vrhunac je rojenja u srpnju. Ženka odlaže jaja (oko 35 - 90 po ženki) u izgrizena mjesta na kori. Nakon dva tjedna izlaze larve, koje kroz koru prodiru u deblo izgrizajući najprije kambij, a potom i drvo. Razvoj larvi traje 1 - 2 godine te dosegnu do 5 cm duljine i do 1 cm debljine. Budući da larve cijeli život provedu u drvetu, vrlo se lako prenose s ogrjevnim drvom, živim ili oborenim stablima te ostalim drvenim materijalom (palete, drvena ambalaža) te se tako širi zaraza. Imaga dobro lete, što pridonosi bržem rasprostranjenju vrste, a otežava suzbijanje. Štete na stablima Mjesta gdje je ženka odložila jaja na deblu i u krošnji vidljiva su kao nagrizena mjesta na kori iz kojih curi sok. U pršljenovima grana i u podnožju debla uočljiva je pilovina, koju larve izbacuju kad se bušenjem uvlače u stablo i grane. Kukci za sobom ostavljaju pravilnu, okruglu izlaznu rupu, nešto veću od promjera olovke. Žućenje i otpadanje lišća usred vegetacije također su simptomi napada azijske dugoroge strizibube. Izgrizajući hodnike, ličinke prekidaju uzlazne i silazne tokove u stablu te ono na Crizotine kraju ugiba. Ako se štetnik ne primijeti, vrlo se brzo može proširiti i uništiti veći broj stabala. Kad se stablo prepili, u drvu se mogu naći hodnici promjera 1-3 cm. Metode suzbijanja Ne postoji djelotvorna metoda suzbijanja azijske dugoroge strizibube. Obaranje stabala i njihovo spaljivanje, jedino je što se može učiniti kako bi se uništile sve razvojne faze štetnika. Azijska dugoroga strizibuba na popisu je karantenskih štetnika u Europi. No, nažalost, unatoč svim poduzetim mjerama i kontrolama, nađena je 2001. godine u Austriji, u mjestu Braunau (gornja Austrija). U tom su gradiću primijećeni javori [Acer platanoides) s tipičnim simptomima napada strizibube. Štetnik je, vjerojatno, došao direktno iz Kine jer se u blizini mjesta napada nalazi trgovina i skladište građevinskog materijala. Sva napadnuta stabla posječena su i spaljena. To je samo jedan primjer kako se lako i neprimjetno može prenijeti štetnik koji može ugroziti i uništiti vrijedne vrste drveća. U Kanadi je 1999. godine primijećen napad smeđe smrekove strizibube (Tetropium fuscum). Njezino je prirodno okružje u Europi (od Skandinavije do Turske) i sekundarni je štetnik koji napada već oslabljena stabla. No, u Kanadi je primarni štetnik i napada zdrava stabla. Kanadske se vlasti pribojavaju jakoga napada te strizibube protiv koje također ne postoje djelotvorne mjere zaštite, osim obaranja i spaljivanja stabala. Azijska dugoroga strizibuba se, unatoč karantenskih mjera zaštite, uspjela proširiti u Americi, a prisutna je i u Austriji. Zbog sve veće trgovine s Kinom i drugim "egzotičnim" zemljama, treba biti oprezan, jer jedan mali štetnik koji u području svog prirodnog rasprostranjenja ne čini velike štete može, prenesen u novo (stanište s drugačijim stanišnim uvjetima), učiniti štete velikih pa i katastrofalnih razmjera. Ukoliko se rasprostrani po cijeloj Americi, može izazvati veće štete nego holandska bolest brijestova, rak kestenove kore i gubar zajedno. J^ 40 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
POVIJEST ŠUMSKIH ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ Salomon Henrik Gutman - utemeljitelj Belišća i šumskih željeznica V Šumske željeznice dio su povijesti željeznica, ali i povijesti šumarstva i drvne industrije. U vrijeme kad se na ovim prostorima pojavljuju, krajem 19. stoljeća, one su uglavnom bile u privatnom vlasništvu i vezane za poduzeća za preradu drva na tim područjima. Rijetke su tijekom vremena dobile status javne željeznice za šumsko-teretni i putnički prijevoz. Takva je bila i Slavonskopodravska željeznica poznata kao "Gutmanova željeznica", po barunu S. H. Gutmanu iz Belišća. Ovo je kratak povijesni prikaz te željeznice i početaka prerade drva u Belišću. Slavonska hrastovina Gutmanova željeznica Područje Slavonije, a osobito dio između Osijeka i Donjeg Miholjca, bilo je od davnina pokriveno starim šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur) i kitnjaka fQuercus sessiliflora). Bilo je tu i drugih nizinskih vrsta, kao što su jasen (Fr. exccelsior), brijest (U. campestris) i cer (Quercus cerris), a na brežuljkastim terenima glavna je vrsta bila bukva. Prema podacima koje navodi Hankony (S. L. 1890.), sve do 1925. godine na tome se području ne može govoriti o većem iskorištavanju šuma, jer se drvo uglavnom rabilo za potrebe ogrjeva, ponajprije vlasnika tih šuma (veleposjednika), ali i okolnog pučanstva. Iskorištavanje vlastelinskih šuma u većem opsegu počinje u drugoj polovici 19. stoljeća. Ponajviše se hrastovina koristi za izradu dužice i to pretežno njemačke bačvarske građe, koja se Dravom i Dunavom izvozila u Njemačku. Trgovci drvom kupuju na panju stabla doznačena za sječu i sa svojom radnom snagom izrađuju sortimente. Prema dokumentima Hankonyja, veleposjednici prodaju drvo iz šume po stalnim cijenama, a veće partije prodaju se dražbom. Od sortimenata tu se isticala njemačka dužica, planke, te sama građa (u šumi), kolarsko drvo, drvo za kućanstvo, kao i drugo sitno drvo. Radnu snagu čine šumski radnici iz Kranjske (Slovenija) i Hrvatske, Dnevna zarada radnika, kod izrade francuske i njemačke dužice, kretala se oko 1 forint. Radnici stanuju u bajtama (barakama) u šumi, a radnička grupa obično broji 5 do 8 radnika, hirana je jednostavna, a radno vrijeme traje toliko koliko to omogućavaju vremenske prilike, obično preko 10 sati na dan. Prve pilane Veliki kompleksi slavonskih i podravskih šuma u vlasništvu vlastele Majlatha, Normana, Pejačevića, jankovića i baruna Gustava Prandaua bili su vrlo primamljivi za tadašnje poslovne ljude i podizanje industrije za preradu drva. Tako je i izgradnja prve šumske željeznice vezana uz nastanak današnjeg poduzeća Belišće d.d. i njegovog osnivača, braće Gutman. Taj je industrijski kompleks nastao tako što su braća Gutman kupila u Hrvatskoj veće površine šume, zapravo, samo stabla, a posječene su trupce prerađivali u svojoj pilani u Belišću i rezanu građu prodavali. Prve sastojine kupili su 1884. godine od vlastelinstva Valpovo, vlasnika baruna Gustava Prandaua. Kupljene šume nalazile su se u okolici sela Harkanovaca i Koske, nedaleko od Našica. Upravo je zato trupce dobivene sječom šume bilo potrebno prevesti u pilanu, koju su braća Gutman izgradila u Belišću na obali Drave, koja je do toga mjesta bila plovna i u neposrednoj plovnoj vezi s Dunavom. Izgrađena pilana koja je u ono vrijeme imala 8 gatera, 11 cirkulara i 1 5 tračnih pila s pogonskom snagom 160 KS - stavljena je u pogon 15. studenoga 1884. godine. Može se slobodno reći, da je ta suvremena pilana bila visoko akumulativna, zbog izvanredno izabrane lokacije uz rijeku Dravu, zbog vodenog puta i centra sirovina, tj. šuma. Braća Gutman Glava obitelji Gutman u ono je vrijeme bio Salomon Henrick Gutman iz Velike Kaniže u Mađarskoj koji je imao pet sinova i četiri kćeri. Za prerađivačku drvnu industriju u Belišću značajni su bili sinovi Edmund, Vilim, Ladislav i Alfred. Pod tvrtkom S. H. Gutman 1884, godine osnovali su poduzeće u Belišću. Izgradnjom pilane i industrijske željeznice na neplodnoj poljani uz desnu obalu Drave, niklo je naselje Belišće. Propašću Austro-Ugarske Monarhije, 1918. godine, tvrtka S. H. Gutman postaje jedna od najvećih, tehnološki gledano, i najnaprednijih tvrtki drvne Ovako Je prije 117 godina izgiedalo područje na l
- Page 1 and 2: Hrvatska zaostaje u konštewjM biom
- Page 3 and 4: Od 1. ožujka Hrvatske šume postaj
- Page 5 and 6: Temeljna jedinica mora nll biti šu
- Page 7 and 8: Turopoljske svinje u gateru u Silja
- Page 9 and 10: smo uvijek dobro surađivali - kaž
- Page 11 and 12: uzgajanje šuma PLASTIČNI ŠTITNIC
- Page 13 and 14: krošanja, pojedini šumarski stru
- Page 15 and 16: iomase kao izvora energije ga elekt
- Page 17 and 18: šumske razglednice ŠUMARIJA VUKOV
- Page 19 and 20: Na početku ovogodišnje sječe, za
- Page 21 and 22: iskorištavanje šuma PRILOG POVIJE
- Page 23 and 24: privlačenja je ujedno norma grupe,
- Page 25 and 26: iz moga kuta Provedba grupnog rada
- Page 27 and 28: Ji Idila Jednog dravskog "limana kl
- Page 29 and 30: ljekovito bilje ŠTO LIJEČI, KAKO
- Page 31 and 32: svijet gljiva GLJIVE KAO UZROČNICI
- Page 33 and 34: kuglanu u suterenu sa prostorom za
- Page 35 and 36: DRŽAVNO LOVIŠTE POSAVSKE ŠUME 11
- Page 37 and 38: gospodarstvo ŠUMARIJA CERNA - ŠUM
- Page 39 and 40: znanost Lii^ »AaB^^^^^^M''^ M.Mrj,
- Page 41: noteže vršeći oko tog položaja
- Page 45 and 46: erfJS'(ASi.^•*,«»/ A»**t uređ
- Page 47 and 48: događaji UPRAVA ŠUMA POŽEGA u ak
- Page 49 and 50: u BARANJSKOM LOVIŠTU LUDOŠ Europs
- Page 51: u šumarskom miljeu Virovi su progl
opasna priroda<br />
AZIJSKA DUGOROGA STRIZIBUBA<br />
•—a«' NM/ «N^'-J<br />
^ £;yj 37<br />
Azijska dugoroga strizibuba<br />
(Anoplophora glabripennis) kukac<br />
je od kojeg strahuje Amerika.<br />
Velika je opasnost za listale, a<br />
zasad nema poznatih prirodnih<br />
neprijatelja<br />
Piše:<br />
Dinka<br />
Matošević<br />
Foto:<br />
D.<br />
Matošević<br />
trizibuba je prirodno rasprostranjena<br />
u Aziji (Kina, Japan,<br />
Koreja), a u Ameriku je prenesena<br />
putem drvene ambalaže. Prvi<br />
put je u Americi otkrivena 1996. godine.<br />
Zašto se u Americi, pa i u<br />
cijelom svijetu digla tako velika buka<br />
oko strizibube? Zato što, ukoliko se<br />
rasprostrani po cijeloj Americi, može<br />
izazvati veće štete nego holandska<br />
bolest brijestova, rak kestenove kore i<br />
gubar zajedno. Štete koje je strizibuba<br />
učinila na području New Yorka<br />
samo u 1996. godini iznosile su više<br />
od 5 milijuna dolara. To je polifagna<br />
vrsta, koja živi i uništava različite vrste<br />
listača npr. Acer, Populus, Salix, Ulmus,<br />
Morus, Aesculus, Fraxinus, Platanus,<br />
Robinia, Sophora, Alnus.<br />
Imago azijske dugoroge strizibube<br />
veličine je 20 - 35 mm, sjajno crne<br />
je boje sa 20 nepravilno raspoređenih<br />
bijelih mrlja, a lako raspoznatljiva ticala<br />
duža su od tijela i crno-bijele su<br />
boje.<br />
Imaga lete od svibnja do listopada,<br />
a vrhunac je rojenja u srpnju. Ženka<br />
odlaže jaja (oko 35 - 90 po ženki) u<br />
izgrizena mjesta na kori. Nakon dva<br />
tjedna izlaze larve, koje kroz koru<br />
prodiru u deblo izgrizajući najprije<br />
kambij, a potom i drvo. Razvoj larvi<br />
traje 1 - 2 godine te dosegnu do 5<br />
cm duljine i do 1 cm debljine. Budući<br />
da larve cijeli život provedu u drvetu,<br />
vrlo se lako prenose s ogrjevnim drvom,<br />
živim ili oborenim stablima te<br />
ostalim drvenim materijalom (palete,<br />
drvena ambalaža) te se tako širi zaraza.<br />
Imaga dobro lete, što pridonosi<br />
bržem rasprostranjenju vrste, a<br />
otežava suzbijanje.<br />
Štete na stablima<br />
Mjesta gdje je ženka odložila jaja<br />
na deblu i u krošnji vidljiva su kao<br />
nagrizena mjesta na kori iz kojih curi<br />
sok. U pršljenovima grana i u podnožju<br />
debla uočljiva je pilovina, koju<br />
larve izbacuju kad se bušenjem uvlače<br />
u stablo i grane. Kukci za sobom<br />
ostavljaju pravilnu, okruglu izlaznu<br />
rupu, nešto veću od promjera olovke.<br />
Žućenje i otpadanje lišća usred vegetacije<br />
također su simptomi napada<br />
azijske dugoroge strizibube. Izgrizajući<br />
hodnike, ličinke prekidaju uzlazne<br />
i silazne tokove u stablu te ono na<br />
Crizotine<br />
kraju ugiba. Ako se štetnik ne primijeti,<br />
vrlo se brzo može proširiti i<br />
uništiti veći broj stabala. Kad se stablo<br />
prepili, u drvu se mogu naći hodnici<br />
promjera 1-3 cm.<br />
Metode suzbijanja<br />
Ne postoji djelotvorna metoda suzbijanja<br />
azijske dugoroge strizibube.<br />
Obaranje stabala i njihovo spaljivanje,<br />
jedino je što se može učiniti kako bi<br />
se uništile sve razvojne faze štetnika.<br />
Azijska dugoroga strizibuba na<br />
popisu je karantenskih štetnika u Europi.<br />
No, nažalost, unatoč svim poduzetim<br />
mjerama i kontrolama, nađena<br />
je 2001. godine u Austriji, u mjestu<br />
Braunau (gornja Austrija). U tom su<br />
gradiću primijećeni javori [Acer platanoides)<br />
s tipičnim simptomima napada<br />
strizibube. Štetnik je, vjerojatno,<br />
došao direktno iz Kine jer se u blizini<br />
mjesta napada nalazi trgovina i<br />
skladište građevinskog materijala. Sva<br />
napadnuta stabla posječena su i<br />
spaljena. To je samo jedan primjer<br />
kako se lako i neprimjetno može prenijeti<br />
štetnik koji može ugroziti i<br />
uništiti vrijedne vrste drveća.<br />
U Kanadi je 1999. godine primijećen<br />
napad smeđe smrekove strizibube<br />
(Tetropium fuscum). Njezino<br />
je prirodno okružje u Europi (od<br />
Skandinavije do Turske) i sekundarni<br />
je štetnik koji napada već oslabljena<br />
stabla. No, u Kanadi je primarni štetnik<br />
i napada zdrava stabla. Kanadske<br />
se vlasti pribojavaju jakoga napada<br />
te strizibube protiv koje također ne<br />
postoje djelotvorne mjere zaštite,<br />
osim obaranja i spaljivanja stabala.<br />
Azijska dugoroga strizibuba se,<br />
unatoč karantenskih mjera zaštite,<br />
uspjela proširiti u Americi, a prisutna<br />
je i u Austriji. Zbog sve veće trgovine<br />
s Kinom i drugim "egzotičnim" zemljama,<br />
treba biti oprezan, jer jedan<br />
mali štetnik koji u području svog prirodnog<br />
rasprostranjenja ne čini velike<br />
štete može, prenesen u novo (stanište<br />
s drugačijim stanišnim uvjetima),<br />
učiniti štete velikih pa i katastrofalnih<br />
razmjera.<br />
Ukoliko se rasprostrani<br />
po cijeloj Americi, može<br />
izazvati veće štete nego<br />
holandska bolest<br />
brijestova, rak<br />
kestenove kore i gubar<br />
zajedno.<br />
J^<br />
40 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
Change language