Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
noteže vršeći oko tog položaja<br />
gibanje, kojim amplitude postepeno<br />
opadaju po eksponencijalnom<br />
zakonu. Remeti li slobodna gibanja<br />
još neka vanjska sila, gibanja<br />
su prisilna. Upravo, sukladno zakonu<br />
prisilnih gibanja raste stablo u<br />
visinu.<br />
U slučaju kada su nepovoljne<br />
sile rastenja veće od povoljnih, gibanje<br />
postaje neperiodično, a<br />
uzrok tome je velika sila otpora<br />
koja sprječava sustav da postigne<br />
položaj ravnoteže. Daljnjim jačanjem<br />
nepovoljnih sila rastenja stablo<br />
umire.<br />
Krivulje prigušenih i prisilnih gibanja<br />
(slika 3.) ilustriraju odnos debljinskog<br />
i visinskog rastenja. Tim<br />
krivuljama mogu se objasniti mnoge<br />
pojave u šumi. Godovima i<br />
periodičnim gibanjima dokazujemo<br />
da i u rastenju šuma postoji<br />
kontinuitet. Ne prividni, kao što je<br />
mislio Boškovič, već potpuni. Kontinuitet<br />
je sačuvan u godovima koji<br />
se dodaju jedan drugome.<br />
Boškovič sve prirodne pojave<br />
tumači mehanički, stoga je postavio<br />
uvjete koji moraju zadovoljavati<br />
njegovu čuvenu krivulju. Takvu<br />
krivulju koja zadovoljava većinu<br />
Boškovičevih uvjeta nalazimo u<br />
klasičnoj mehanici. Krivuljom prigušenih<br />
gibanja možemo predočiti<br />
debljinsko rastenje, a krivuljom prisilnih<br />
gibanja visinsko rastenje.<br />
Zadnji segment Boškovićeve krivulje<br />
predočuje prisilno gibanje.<br />
Obje krivulje prigušenih i prisilnih<br />
gibanja zadovoljavaju gotovo sve<br />
uvjete Boškovićeve krivulje, a to<br />
su:<br />
1. Krivulje prigušenih i prisilnih<br />
gibanja su pravilne i jednostavne,<br />
nisu složene od zbroja lukova<br />
različitih krivulja.<br />
2. Krivulje prigušenih i prisilnih<br />
gibanja sijeku apcisnu os samo u<br />
nekim točkama. Lijeva i desna strana<br />
Boškovićeve krivulje formulacija<br />
je osobitog oblika zakona simetrije<br />
u kvantnoj teoriji. Svojstva simetrije<br />
kontinuiranih zakona sila odgovor<br />
su za pojavu svih simetrija u prirodi.<br />
Simetrični geometrijski oblici<br />
molekula, kao i kristala posljedica<br />
su kvantnog zakona simetrije.<br />
3. Svakoj pojedinoj udaljenosti<br />
odgovara jedna i samo jedna sila.<br />
4. jednakim apcisama jedne I<br />
druge strane odgovaraju jednake<br />
ordinate.<br />
5. U mehanici je dokazano da<br />
površina krivulje čije apcise izra-<br />
Krivulje prigušenih i prisilnih gibanja<br />
žavaju udaljenost, a ordinate sile<br />
predstavlja porast ili pad kvadrata<br />
brzine.<br />
6. Lukovi koji leže između bilo<br />
koja dva sjecišta osciliraju bilo gdje<br />
i bilo kako.<br />
Ruđer Boškovič je u svom djelu<br />
Teorija prirodne filozofije iznio<br />
jasno i odlučno najhitnije osnove<br />
jednostavne atomistike. Kad se temeljna<br />
filozofska teza Boškovičeva<br />
djela želi izraziti modernim<br />
jezikom, tada se može reći da je<br />
Boškovič smatrao prirodni zakon<br />
koji određuje sile između elementarnih<br />
čestica ključem za razumijevanje<br />
strukture materije. Iz<br />
Boškovićeve teorije temeljni su<br />
elementi materije jednostavni i neprotežni,<br />
a mase koje god postoje<br />
predstavljaju skup točaka čiji je<br />
broj konačan. Prema tome ti se<br />
skupovi mogu dijeliti na dijelove,<br />
ali ne na više negoli iznosi broj<br />
točaka koji sačinjavaju masu, jer<br />
nijedan dio ne može sadržavati<br />
manje od jedne od tih točaka.<br />
Cestice neke mase imaju snažno<br />
recipročno gibanje na razne strane,<br />
a pritom zajedničko središte<br />
gravitacije ostaje bez tih istih gibanja.<br />
Odatle pitanje: potječe li<br />
gibanje mase od unutarnjih ili<br />
j vanjskih sila. To gibanje proishodi<br />
I iz uzajamnih sila. Postoje univeri<br />
zalni zakoni prirode po kojima su<br />
\ oblikovane same stvari. Da postoje<br />
neki principi to dokazuju pri-<br />
, rodne pojave iako nije objašnjeno<br />
koji su uzroci tih pojava.<br />
Tvrditi da su pojedine vrste<br />
stvari obdarene specifičnim kvalitetama<br />
po kojima one imaju<br />
određenu silu u djelovanju, to je<br />
isto što i ne reći ništa. Međutim,<br />
' izvesti iz prirodnih pojava dva ili<br />
tri opća principa gibanja, a zatim<br />
objasniti kako svojstva i djelovanja<br />
svih tjelesnih stvari slijede<br />
iz tih principa, to bi bio zaista<br />
veliki napredak u filozofiji, pa čak<br />
i onda kada nisu poznati uzroci<br />
tih principa<br />
Isaac Nevvton je iznio svoje<br />
mišljenje da će zaista korak naprijed<br />
učiniti onaj tko objašnjenje<br />
pojava bude sveo na dva ili tri<br />
opća principa gibanja koja proizlaze<br />
iz prirodnih pojava.<br />
Boškovićevu ulogu o razvitku<br />
znanosti u 20. stoljeću istakao je<br />
Werner Heisenberg, napisavši<br />
1958. godine:<br />
Osobita predodžba da su sile<br />
na malim udaljenostima odbojne,<br />
a na većima moraju biti<br />
privlačne, u modernoj atomskoj<br />
fizici, na različitim mjestima, ima<br />
1 odlučujuću ulogu. U kemiji, u<br />
I sastavljanju tvari od atoma,<br />
, Bohrova kvantna teorija strukture<br />
1 atoma navodi upravo na ovu pre-<br />
\ dodžbu, a istraživanje atomske<br />
jezgre u posljednjih trideset godi-<br />
1 na uči nas da se čestice koje<br />
1 izgrađuju atomsku jezgru, proto-<br />
1 ni i neutroni, drže zajedno ta-<br />
' kođer silom upravo takve vrste.<br />
Prisutnost Boškovičevih ideja u<br />
suvremenoj znanosti Werner He/-<br />
! senberg je istakao ovim riječima:<br />
U njegovu glavnom djelu »Theoria<br />
philosophiae naturalis« nalazi<br />
se mnoštvo ideja koje su tek u<br />
modernoj fizici došle potpuno do<br />
izražaja i koje pokazuju kako su<br />
bila ispravna filozofska gledišta<br />
kojima se Boškovič rukovodio u<br />
svojoj prirodnoj znanosti.<br />
Zagreb, 4. siječnja 2002.<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME 39
Change language