u - Hrvatske šume
u - Hrvatske šume u - Hrvatske šume
druga runda _ojEORiJi UZGAJANJA ŠUMA .Piše: Ivan Šimić, dipl. ing. šum. Foto: M. Mrkobrad Kod proučavanja prirode šumskih požara izgledno je da su oni bili jedan od selekcijskih čimbenika u filogenetskim procesima, što je rezultiralo time da se neke drvenaste vrste poslije požara obnavljaju lakše, neke teže, a neke, kao što su borovi, nikako. Prihvatimo li vatru kao prirodnu pojavu, lako ćemo sagledati i njezin utjecaj na razvitak selekcijskih procesa. Isto tako, uspoređujući zdravstveno stanje bukve i jele u Gorskom kotaru vidljivo je koliko bukva ima veću ekološku prilagodljivost od jele. Šumarska praksa i znanost u ovim slučajevima ne smije upirati prstom u uzročnika, već je potrebno šumsku vegetaciju prilagoditi novom vremenu. Treba spoznati činjenicu da je dionica spirale filogenije drvenastih vrsta, u kojoj je crnogorica bila dominantna, iza nas i okrenuti se vremenu u kome sada živimo. O tomu je pisano u Teoriji uzgoja šuma metodom komprimiranog filogenetskog razvitka: »U dosadašnjem odnosu prema pošumljivanju zanemarivala se činjenica da se nalazimo u vremenu neofitika, a ponašali smo se kao da smo u mezofitiku, zbog čega pionirske sastojine u pravilu predstavljaju nestabilnu populaciju. Zbog toga je potrebno kod pošumljivanja ići u smjeru simuliranja prirodnih procesa tako da se uzgojnim radovima komprimiraju filogenetski procesi«. Možda bi u prirodi lakše prihvatili povlačenje neke vrste da u populaciji postoje različitosti, a različitost je osnova filogenetskih procesa o kojoj toliko bruji cijeli svijet da joj je i organizacija Ujedinjenih naroda posvetila jedan dan. Nažalost, o tome se veoma mnogo priča, ali se izuzetno malo ulaže, što već sada pokazuje loše posljedice, unatoč tržištu koje čak nagrađuje različitost /orah, trešnja itd/. Doista, zabrinjavajuće je koliko malo šumarska proizvodnja polaže na biodiverzitet. Kompletno pošumljavanje broja vrsta u hrvatskim šumama se može nabrojiti na prste jedne ruke. Danas, pored vrijednosti drvne mase, društvo traži i neke druge vrijednosti kao što su stabilnost i rekreacija. U tom smislu svakako treba naznačiti Pred šumarskom strukom i znanošću stoji veliko pitanje na koje treba odgovoriti! A pitanje je: značaj Crnogorke i njezina uloga u šumarskoj proizvodnji? Već niz godina na A/lediteranu požari kontinuirano i nezaustavljivo uništavaju borove šume, a u kontinentalnom dijelu Hrvatske svjedoci smo znatnog propadanja jele. u ovim je slučajevima uzročnik različit, ali ih povezuje neotpornost. odnosno neprilagodljivost samih vrsta vanjskim utjecajima U Teoriji uzgoja šuma metodom komprimiranog fliogenetsifog razvitlca u dosadašnjem odnosu prema pošumljivanju zanemarivala se činjenica da se naiazimo u vremenu neofitika, a ponašali smo se l
gospodarstvo ŠUMARIJA CERNA - ŠUMARSTVO U ZIMSKIM UVJETIMA 3 J :J'Jjj]UnjiJ Poslovna zgrada Šumarije Cerna S\Ama\\\a C&rna prošle je qoći\Y\^ financijski uspješno poslovala i tako po osXNwr&(\\m pnhodAma I dobiti pridonijela već tvaćimovKfAno vkwpY\o dobrom poslovanju Uprave s\Amoi Vinkovci zima nikome ne smeta - šumarija Cerna prošle je godine financijski uspješno poslovala i tako pridonijela ukupnom dobrom poslovanju Uprave šuma Vinkovci, jedne od tradicionalno najuspješnijih u Hrvatskim šumama, govori upravitelj Upravitelj Šumarije Cerna, dipl. ing. Franjo Jovanovac Foto: Z. Peičević Utovai Šumarije dipl. ing. Franjo Jovanovac. Šumarija danas gospodari sa 5.389 ha šumskih površina, gdje je čak u 90 posto zastupljen hrast lužnjak, ostalo su tvrde liščare, jasen i grab. Prošlogodišnji plan u Šumariji Cerna iznosio je 14.000 m^ neto drvne mase na bazi bilanciranog godišnjeg etata od 23.000 m^, a za 2002. godinu planirani etat iznosit će oko 27.000 m*. Nije bilo problema s izvršenjem plana, kako šumsko-uzgojnih tako ni onih u iskorištavanju šuma, ističe upravitelj. Uvjerili smo se u to prilikom posjete C). "Ceranski lugovi" gdje je obavljen završni sijek hrasta lužnjaka starosti 120 godina, na 27 hektara. Izuzetno Razvojačenjem Vojne krajine i osnutkom Brodske imovne općine u Vinkovcima s tri šumska kotara 1873. godine, šume sadašnje Šumarije Cerna pripadale su II. šumskom kotaru Babina Greda. Na području Brodske imovne općine 1885. godine formira se pet šumskih kotara od kojih Šumarija Cerna postaje II. šumski kotar. Šumarija Cerna formirana je 1927. godine, a poslije Drugoga svjetskog rata šume su postale društvena svojina. Šumarija Cerna sa ostalim šumarijama vinkovačkog šumarstva prolazi kroz nekoliko reorganizacija da bi danas uspostavom hrvatske države, točnije od 1991. djelovala i radila u sastavu Hrvatskih šuma - Uprave šuma Vinkovci. Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME 35
- Page 1 and 2: Hrvatska zaostaje u konštewjM biom
- Page 3 and 4: Od 1. ožujka Hrvatske šume postaj
- Page 5 and 6: Temeljna jedinica mora nll biti šu
- Page 7 and 8: Turopoljske svinje u gateru u Silja
- Page 9 and 10: smo uvijek dobro surađivali - kaž
- Page 11 and 12: uzgajanje šuma PLASTIČNI ŠTITNIC
- Page 13 and 14: krošanja, pojedini šumarski stru
- Page 15 and 16: iomase kao izvora energije ga elekt
- Page 17 and 18: šumske razglednice ŠUMARIJA VUKOV
- Page 19 and 20: Na početku ovogodišnje sječe, za
- Page 21 and 22: iskorištavanje šuma PRILOG POVIJE
- Page 23 and 24: privlačenja je ujedno norma grupe,
- Page 25 and 26: iz moga kuta Provedba grupnog rada
- Page 27 and 28: Ji Idila Jednog dravskog "limana kl
- Page 29 and 30: ljekovito bilje ŠTO LIJEČI, KAKO
- Page 31 and 32: svijet gljiva GLJIVE KAO UZROČNICI
- Page 33 and 34: kuglanu u suterenu sa prostorom za
- Page 35: DRŽAVNO LOVIŠTE POSAVSKE ŠUME 11
- Page 39 and 40: znanost Lii^ »AaB^^^^^^M''^ M.Mrj,
- Page 41 and 42: noteže vršeći oko tog položaja
- Page 43 and 44: POVIJEST ŠUMSKIH ŽELJEZNICA U HRV
- Page 45 and 46: erfJS'(ASi.^•*,«»/ A»**t uređ
- Page 47 and 48: događaji UPRAVA ŠUMA POŽEGA u ak
- Page 49 and 50: u BARANJSKOM LOVIŠTU LUDOŠ Europs
- Page 51: u šumarskom miljeu Virovi su progl
druga runda _ojEORiJi UZGAJANJA ŠUMA<br />
.Piše:<br />
Ivan Šimić,<br />
dipl. ing.<br />
šum.<br />
Foto:<br />
M. Mrkobrad<br />
Kod proučavanja prirode<br />
šumskih požara izgledno<br />
je da su oni bili jedan od<br />
selekcijskih čimbenika u filogenetskim<br />
procesima, što je rezultiralo<br />
time da se neke drvenaste<br />
vrste poslije požara obnavljaju<br />
lakše, neke teže, a neke,<br />
kao što su borovi, nikako. Prihvatimo<br />
li vatru kao prirodnu<br />
pojavu, lako ćemo sagledati i<br />
njezin utjecaj na razvitak selekcijskih<br />
procesa. Isto tako, uspoređujući<br />
zdravstveno stanje<br />
bukve i jele u Gorskom kotaru<br />
vidljivo je koliko bukva ima veću<br />
ekološku prilagodljivost od<br />
jele. Šumarska praksa i znanost<br />
u ovim slučajevima ne smije<br />
upirati prstom u uzročnika, već<br />
je potrebno šumsku vegetaciju<br />
prilagoditi novom vremenu.<br />
Treba spoznati činjenicu da je<br />
dionica spirale filogenije drvenastih<br />
vrsta, u kojoj je crnogorica<br />
bila dominantna, iza nas i<br />
okrenuti se vremenu u kome<br />
sada živimo. O tomu je pisano<br />
u Teoriji uzgoja šuma metodom<br />
komprimiranog filogenetskog<br />
razvitka: »U dosadašnjem<br />
odnosu prema pošumljivanju<br />
zanemarivala se činjenica da se<br />
nalazimo u vremenu neofitika,<br />
a ponašali smo se kao da smo<br />
u mezofitiku, zbog čega pionirske<br />
sastojine u pravilu predstavljaju<br />
nestabilnu populaciju.<br />
Zbog toga je potrebno kod pošumljivanja<br />
ići u smjeru simuliranja<br />
prirodnih procesa tako da<br />
se uzgojnim radovima komprimiraju<br />
filogenetski procesi«.<br />
Možda bi u prirodi lakše<br />
prihvatili povlačenje neke vrste<br />
da u populaciji postoje različitosti,<br />
a različitost je osnova filogenetskih<br />
procesa o kojoj toliko<br />
bruji cijeli svijet da joj je i<br />
organizacija Ujedinjenih naroda<br />
posvetila jedan dan. Nažalost,<br />
o tome se veoma mnogo priča,<br />
ali se izuzetno malo ulaže, što<br />
već sada pokazuje loše posljedice,<br />
unatoč tržištu koje čak<br />
nagrađuje različitost /orah, trešnja<br />
itd/. Doista, zabrinjavajuće<br />
je koliko malo šumarska proizvodnja<br />
polaže na biodiverzitet.<br />
Kompletno pošumljavanje<br />
broja vrsta u hrvatskim šumama<br />
se može nabrojiti na prste jedne<br />
ruke. Danas, pored vrijednosti<br />
drvne mase, društvo traži i<br />
neke druge vrijednosti kao što<br />
su stabilnost i rekreacija. U tom<br />
smislu svakako treba naznačiti<br />
Pred šumarskom strukom i znanošću stoji veliko<br />
pitanje na koje treba odgovoriti! A pitanje je:<br />
značaj Crnogorke i njezina uloga u šumarskoj<br />
proizvodnji? Već niz godina na A/lediteranu požari<br />
kontinuirano i nezaustavljivo uništavaju borove<br />
<strong>šume</strong>, a u kontinentalnom dijelu <strong>Hrvatske</strong> svjedoci<br />
smo znatnog propadanja jele. u ovim je slučajevima<br />
uzročnik različit, ali ih povezuje neotpornost.<br />
odnosno neprilagodljivost samih vrsta vanjskim<br />
utjecajima<br />
U Teoriji uzgoja šuma metodom komprimiranog<br />
fliogenetsifog razvitlca u dosadašnjem<br />
odnosu prema pošumljivanju<br />
zanemarivala se činjenica da se naiazimo<br />
u vremenu neofitika, a ponašali smo se<br />
l
Change language