17.11.2014 Views

u - Hrvatske šume

u - Hrvatske šume

u - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

ljekovito bilje<br />

ŠTO LIJEČI, KAKO SE SPREMA<br />

I rputac je jedna<br />

• od najraširenijih<br />

i najljekovitijih<br />

biljaka. Ima sitne<br />

cvijetove koji su<br />

složeni u klasove ili<br />

glavice na vrhu stabljike.<br />

Listovi su većinom<br />

prizemni, različita<br />

oblika, složeni u<br />

rozetu, na kojoj su<br />

žile paralelne. Zbog<br />

velike rasprostranjenosti<br />

.r<br />

i^v<br />

i visoke A vita- *"<br />

minske vrijednosti te<br />

lake raspoznatljivosti<br />

mogu služiti kao<br />

vrijedno lisnato divlje povrće.<br />

Listovi ovog sadrže mnogo kalijeve<br />

soli, a u cijeloj biljci ima i<br />

pektina, C vitamina, iimunske kiseline,<br />

željeza, natrija, masnog ulja,<br />

bjelančevina... Toj porodici pripadaju<br />

samo tri roda s oko 250<br />

vrste<br />

frpućo<br />

Trpuci su rasprostranjeni<br />

po cijelom<br />

svijetu, osobito u<br />

umjereno toplim i<br />

,^^^ hladnim područjima.<br />

'"" " Mnoge vrste trpuca<br />

rastu u kamposima,<br />

suhim travnjacima<br />

Južne Amerike. Ova<br />

^ ljekovita biljka pof<br />

j ^ znata je od davnine,<br />

^ pa su već stari Kinezi<br />

"* poznavali jestivost<br />

"^ ___ trpučevog lista, a<br />

Ženski trputac (Plantago lanceolata L.)<br />

spominju je u svojim<br />

knjigama kao zdravo<br />

povrće i Grci Plinije i Dioskorid.<br />

Iz prošlosti je zanimljiv podatak:<br />

kada su na otoku Minorki 1865.<br />

skakavci uništili sve usjeve, ova<br />

(Plantaginaceae)<br />

samonikla biljka pomogla je<br />

vrsta, a u našoj zemlji raste samo tamošnjem stanovništvu da preživi<br />

rod Plantago (oko 15 tu vrsta). \<br />

katastrofu.<br />

Široki trputac {Plantago major U<br />

široki trputac<br />

(Plantago major L.)<br />

Drugi nazivi za tu vrstu trpuca su<br />

veliki trputac, muški trputac, bokvica,<br />

široka bokvica, žilovlak, paskvica,<br />

vučac, žilavac...<br />

To je trajna ili dvogodišnja biljka<br />

sa kratkim vlaknastim podankom i s<br />

jednom ili više podignutih cvijetnih<br />

stabljika bez listova, a narastu i do<br />

40 cm u visinu. Svi su listovi prizemni,<br />

oko 10 cm široki i isto toliko<br />

dugi, uzduž isprugani žilama, široko<br />

jajasti, na peteljci koja je jednako<br />

duga kao i plojka. Listovi imaju čitav<br />

rub, ali su u donjem dijelu nejasno<br />

nazubljeni. Sitni i neugledni žućkastozeleni<br />

cvjetići razvijaju se od<br />

lipnja do listopada, a složeni su u<br />

dagačke klasove na gornjem dijelu<br />

biljke. Ova vrsta raste svuda u<br />

svijetu. Koristi se kao zdravo proljetno<br />

povrće i to mladi listovi sakupljeni<br />

prije razvoja cvjetne stabljike,<br />

od ožujka do lipnja. Listovi se pripremaju<br />

kao salata ili kao varivo. Na<br />

Kavkazu i Dalekom istoku stavljaju<br />

ih i u juhe.<br />

Stariji listovi (kod biljke u cvatu)<br />

koriste se za zacjeljivanje rana i posjekotina,<br />

te protiv krvarenja i upala.<br />

Piše:<br />

Vesna<br />

Pleše<br />

Foto:<br />

Arhiva<br />

Ženski trputac<br />

Drugi nazivi za tu vrstu jesu: dugi<br />

trputac, duga bokvica, ženska bokvica,<br />

žilovka, žilovlak, ovčji jezik...<br />

Ženski trputac je trajna biljka sa<br />

10-20 cm dugim šiljastim, sa 3 do 5<br />

žila uzdužno ispruganim listovima,<br />

koji se postepeno suzuju u posve kratku<br />

peteljku, a složeni su u prizemnu<br />

rozetu. Stabljika ima 2 do 3 cm dug<br />

smeđasti klasasti cvat koji na vrhu<br />

naraste i do 50 cm. Biljka cvate od<br />

svibnja do rujna. Ženski trputac raste<br />

uz puteve, po suhim livadama i travnjacima,<br />

a uspijeva i na visokim planinama.<br />

Osim što se koristi za jelo, ta<br />

vrsta trpuca korisna je i za liječenje<br />

dišnih puteva, kroničnog bronhitisa,<br />

astme i tuberkuloze.<br />

(Plantago lanceolata U<br />

Srednji trputac { Plantago<br />

media L.)<br />

Nazivi koji se koriste za ovu vrstu<br />

trpuca su i srednja bokvica, bokva,<br />

žilovlak, tepavac.<br />

To je visoka trajna biljka (15-50<br />

cm). Listovi su složeni u prizemnu<br />

rozetu, široko su eliptični i postepeno<br />

se suzuju u široku peteljku, po obliku<br />

su između širokog i ženskog trpuca,<br />

čitavog ruba obraslog kratkim dlakama,<br />

sa četiri do osam uzdužnih žila.<br />

Od svibnja do srpnja biljka na vrhu<br />

stabljike razvija bjelkaste klasaste i<br />

mirišljive cvatove, na kojima su<br />

prašnici produženi i obojeni<br />

svijetloljubičasto.<br />

Raste na livadama i pašnjacima,<br />

među niskom travom, po šumama<br />

brdskog područja i uz puteve. Biljka<br />

je vrlo raširena i česta.<br />

Jestivi su mladi proljetni listovi (bez<br />

žilave peteljke), pa se koriste za pripravljanje<br />

variva i juhe (kao i listovi<br />

prethodnih vrsta). Listovi se beru u<br />

proljeće, a pokatkad ih je moguće<br />

naći i ujesen kada mogu ponovno<br />

izrasti na pokošenom tlu. U proljetnim<br />

listovima ima mnogo C vitamina.<br />

Ovdje smo spomenuli tri vrste ove<br />

vrlo ljekovite biljke, koja se u nas<br />

može najčešće naći i vrlo se mnogo<br />

koristi u liječenju raznih bolesti.<br />

Pripravljanje i korištenje<br />

čaj se pripravlja od 20 do 30 g<br />

listova ili korijena i kuha se u litri<br />

vode. Pije se tri do pet čaša dnevno.<br />

Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME 27

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!