u - Hrvatske šume

iz moga kuta
Provedba grupnog rada poticala
je i uvjetovala izgradnju prometnica,
te je otvorenost šuma porasla
od 3,5 m u 1974. na 11 m/000
hektara u 1999. godini.
Grupni rad postao je uobičajen
način rada u iskorištavanju šuma i
ustalio se na udjelu od 70 do 80
posto u ukupno privučenoj drvnoj
masi promatranog bjelovarskog
područja, čemu su značajno pridonijeli
voditelji iskorištavanja šuma
Šumskog gospodarstva. Uprave
šuma i šumarija!
Osvrt na prijeđeni put
Od brojnih navedena i opisana
su samo tri značajna čimbenika,
koji su pridonijeli uspješnijem poslovanju
iskorištavanja šuma:
- ostvareno je značajno povečanje
produktivnosti rada,
- ručni rad na sječi i izradi zamijenjen
je ručno-strojnim radom,
- konjsku spregu i tovarnog
konja zamijenili su većinom strojevi,
uz stalno povećanu iskorištenost
i učinkovitost,
- usporedno s provedbom radno-organizacijskih
promjena povećana
je otvorenost šuma,
- nekada isključivo ručni utovar
drva najvećim dijelom zamijenjen
je strojevima dizalicama,
- poboljšani su radni i životni
uvjeti te obučenost radnika. (Nekadašni
Veli Jože danas je tehnički
izobražen šumski radnik),
- promjene su mijenjale i ono
najteže, naš radni mentalitet.
Ipak treba reći!
Smetnje bržem, ujednačenijem i
uspješnijem napretku bile su česte
i nesvrhovite reorganizacije (ourizacije
- funkcionalizacije), koje su
uvjetovale zaustavljanje ili usporavanje.
Valja istaknuti i nedovoljnu
zaštitu sastojine zbog upotrebe
često neprikladnih strojeva, ali i
ponašanja pojedinih djelatnika.
Neminovno je i dalje osmišljavati
poboljšavanje organizacije rada i
razvijati tehnologiju, ali i tehniku.
Ne zaboravimo i hrvatske provenijencije
i prepoznatljivosti po
mjeri naših šuma! Prikazano razdoblje
za neke je kratko, pa se može
zreći pohvala za puno učinjenog,
li za neke dugo, pa se može izreći
pokuda za malo učinjenog.
Opisano je prošlost, kako bi se
lakše spoznala i odredila budućnost.
'«|pr
DARKO VULETIC, UPRAVITELJ UPRAVE SUMA ZAGREB
Zagrebačka je uprava po mnogočemu
specifična. Organizacijski,
prostire se na čak pet županija
pa treba uskladiti ne male županijske
raznolikosti. Na području Uprave
tri su parka prirode: Medvednica,
Lonjsko polje, Zumberak i veći broj
parkova, odnosno šuma s posebnom
namjenom u kojima se gospodari po
posebnom režimu, uvodno nam predstavlja
Zagrebačku upravu šuma,
upravitelj dipl. ing. Darko Vuletić.
Značajne poteškoće u gospodarenju
pokazuje i podatak da od 80.000 ha
šuma i šumskog zemljišta, na
zaštićene površine otpada oko 33
posto. No, mi želimo stvari postaviti
na svoje mjesto. Uspostavili smo dobru
suradnju s upravama parkova prirode,
posebno ističem s upraviteljicom
Parka prirode Medvednica, Nives
Farkaš Topolnik. Tu razmatramo
mogućnost skidanja zaštite s nekih
odjela koji imaju status posebnih re-
Dipl. ing. Darko vuletić
smo prodaju na međunarodnim licitacijama
za 203% prema 2000. godini,
a realizacija naplate među najboljima
je u poduzeću. Nastojimo poboljšati
radnu disciplinu i svi se moraju uklopiti
u neke standarde, zapravo, morali
bi biti zadovoljni i ponosni što rade u
poduzeću!
Jedan od otvorenih problema
Uprave su ribnjaci u Lipovljanima.
Nekadašnja radna jedinica s pet
Povećali smo prodaju na međunarodnim
licitacijama za 203% prema 2000. godini, a
realizacija naplate je medu najboljima u
poduzeću.
zervata, a predlažemo nove površine
za zaštitu. Umjesto dosadašnjih 987
ha, pod takvom zaštitom bilo bi 248
ha. Nakon početnih nesporazuma korektnu
suradnju imamo i s novoosnovanim
Parkom prirode Zumberak.
Jedina u Hrvatskim šumama, i to je
njena posebnost, ta Uprava ima radnu
jedinicu Hortikultura koja gospodari
park šumama grada Zagreba, Zelengajom,
Maksimirom, Tuškancem. S
obzirom na tako velik dio zaštićenih
površina, problema u poslovanju ima
Šumarija Zagreb, koja radeći u
otežanim uvjetima na Sljemenu ima
velike troškove poslovanja. Slično je i
sa Šumarijom Samobor.
Unatoč svemu Uprava nikad nije
poslovala s gubitkom, pa tako ni
prošle godine. Dakako, nisu sve
šumarije jednako uspješne. No ono
čemu težimo je bolja organiziranost,
smanjenje troškova. Unatoč tome što
smo prošle godine imali 4000
kubičnih metara trupaca manje nego
2000., ostvarili smo veći prihod!
Kako? Boljom organizacijom posla na
radilištu, kvalitetnijim radom, boljim
krojenjem, preuzimanjem. Povećali
proizvodnih ribnjaka nakon što je izgubila
tržište zapala je u, čini se, nepremostive
poteškoće. Prošlu je godinu
završila s gubitkom i ozbiljno se
razmišlja o davanju ribnjaka u zakup.
Ako ne dođe do zakupa, preostale
zaposlene treba rasporediti po šumarijama.
Poteškoće u poslovanju čini i relativno
stara mehanizacija. Nabavili
smo doduše nekoliko novih traktora
pa i jednu kamionsku ekipažu. No,
ostaje pitanje što je isplativije, vlastita
mehanizacija ili usluge. Ako bi se i
odlučili na usluge ne smijemo si
dozvoliti ostati u potpunosti bez
mehanizacije jer onda nas svaki poduzetnik
može ucjenjivati.
Prošla godina za zagrebačku je
Upravu bila još po nečemu posebna
- bili smo domaćini Dana hrvatskoga
šumarstva na Jarunu u Zagrebu.
Uložili smo puno truda i znanja, a još
više sredstava, kako bi se šumari
predstavili Zagrebu. Na jarunskom
jezeru ostavili smo i mali šumski grad,
kao sjećanje na boravak šumara u Zagrebu,
(m)
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002.
HRVATSKE SUME