u - Hrvatske šume
u - Hrvatske šume u - Hrvatske šume
sječa, izrada, slaganje i izvoženje metarskog drva troškovima daleko nadmasuje izradu višemetarskog drva Izrada ogrjevnog i celuloztiog dvva u dugom, necf/epanom obliku - višemetrica Godine 1978. započinje izrada ogrjevnog i celuloznog drva u dugom, necijepanom obliku najčešće dužine 4 m, u praksi nazvana višemetarsko drvo (v.m. drvo). Učinak pri izradi v.m. drva u različitim uvjetima, i vrstama drveća i organizaciji rada l-i-O veći je za 2,5 puta, a u organizaciji l-i-l dva puta od onoga pri sječi metarskog drva. (slika 3). Uvjetovano je to smanjenjem broja prerezivanja, prinošenja i slaganja. Također izostaje cijepanje, što je osim dužine trajanja i vrlo težak radni postupak za koji radnik troši i do 40 posto energije tijekom radnog dana. Osim toga i utrošak goriva motornih pila pri izradi v.m. drva manji je za 35 posto od onoga pri izradi metarskog drva (metrice). Takav način rada je prihvaćen, pa je 1990. proizvodnja v.m. drva bila 200.052 m^ ili 61 posto od ukupno proizvedenih 325.589 m^ metarskog ili višemetarskog drva. Svemu tome je pogodovalo što su tvornice papira, celuloze i iverastih ploča prihvaćale v.m. drvo radi povoljnije stovarišne manipulacije. a raspolagale su strojevima za njegovo usitnjavanje. Rat i njegove posljedice, te smanjenje sječivog etata, prouzročile su apsolutni i relativni pad proizvodnje v. m. drva. Tako je 1999. proizvedeno 58.958 m\ što čini 23,9 posto od ukupno proizvedenih 246.615 m^ metarskog i v.m. drva. Ipak na razini Uprave šuma nije došlo do pada učinka na sječi i izradi, ali uglavnom zbog smanjenog udjela metrice u strukturi posječene mase u vlastitoj izradi, a u povećanoj količini samoizradom mjesnih žitelja. Uvođenje grupnog rada Istodobno s početkom izrade v.m. drva na radilišta se uvodi organizacija grupnog rada. Što je to grupni rad? Grupni rad podrazumijeva organizaciju rada gdje određeni broj radnika u proizvodnom lancu obavlja istovremeno sječu i izradu, prikupljanje i kopčanje izrađenih sortimenata, izvoženje traktorima na pomoćno stovarište, uhrpavanje i slaganje na pomoćnom stovarištu. Brojnost grupe ovisi od učinka traktora na privlačenju. Norma Učinak na sječi i izradi u zavisnosti od tehnolosko-organizacijskih promjena 2,4 3.9 -n -n *° 5.3 ] 1967 1969 1971 1973 1975 1977 1979 1981 1983 1985 1987 1989 1991 1993 1995 1997 1999 Godina 5,4 8 1 B,8 3.7 8,5 7,9 3,7 9,9 ' 1 20 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
privlačenja je ujedno norma grupe, tako što se temeljem posebnih normi sječe i kopčanja i svih ostalih radova u sječini ustanovljava struktura i broj radnika u grupi. Najčešće su u grupi 5 do 8 radnika. Osobni dohodak ostvaruje grupa na osnovi zajedničke norme, ali samo za količinu privučenog, složenog i zaprimljenog drva na pomoćnom stovarištu. Grupa je opremljena potrebnim sredstvima za rad: motornim pilama, traktorom za privlačenje, te dizalicom za uhrpavanje oblovine (trupaca, sitnog industrijskog i v.m. drva). Razlozi uvođenja grupnog rada su sljedeći: a) Klasičnim načinom rada i vremenski odvojenim radovima, radni proces od sječe do privlačenja i prijevoza, te isporuke kupcima, trajao bi dugo, ponekad i po nekoliko mjeseci. To je dovodilo do propadanja i deklasiranja osobito vrijednih sortimenata. b) Radovi sječe i izrade obavljani su nekvalitetno, što je smanjivalo učinke strojeva na privlačenju. c) Sve više je izostajala urednost na pomoćnim stovarištima, čime kamioni nisu imali zajamčen učinkovit i neprekidan posao. d) Profesionalna oboljenja radnika upućivala su na iznalaženje organizacijskih mjera zaštite od prekomjerne izloženosti štetnim utjecajima motornih pila i traktora. e) Organizatori proizvodnje sve su manje nazoćili na radilištima, ali i priprema rada sve je više izostajala. Preduvjeti za uspješno obavljanje grupnoga rada Grupni rad uspješno se može odvijati ukoliko su stvoreni određeni preduvjeti, a to su: 1.) Ustrojena homogena grupa radnika - poželjno je da su iz istog mjesta ili boravišta, a da sa poslovođom putuju do i sa radilišta u istom vozilu. Time grupa postaje samostalna i pokretljiva i manje se zamara prilikom odlaska na posao i povratka s posla. 2.) Obučenost svakog radnika u grupi za obavljanje svih poslova cijelog tehnološkog procesa, čime se omogućava izmjenjivost u obavljanju poslova tijekom radnog dana ili najmanje tijekom radnog tjedna radi smanjenja profesionalnih oboljenja. 3.) Radnici moraju biti upoznati s dnevnim zadacima u svakom dijelu radnog procesa, te normom i cijenom radova. 4.) Ispravna i besprijekorno održavana oprema, a osobito traktori na privlačenju i uhrpavanju. U slučaju većih kvarova valja raspolagati pričuvnim strojevima, jer u protivnom dolazi do raspada proizvodnog lanca. Radi toga je poželjno da je korištenje i održavanje strojeva u rukama jednog radnika. 5.) Uključivanje kamiona u redovan odvoz radi nezakrčivanja prostora na pomoćnom stovarištu. Najpovoljnije je dodjela kamiona na određeno vrijeme izvođaču grupnog rada (šumariji) koja brine o kontinuitetu zaposlenosti, a vlasnik o njihovoj radnoj ispravnosti. 6.) Povoljna otvorenost šuma cestama i traktorskim vlakama. 7.) Pravodobna priprema radilišta. Uloga stručnih kadrova u izvođenju poslova je nezamjenjiva, jer klasičan način rada može se obavljati rutinski, dok je za grupni rad potrebna stručnost i zavidna organiziranost svih sudionika radnog procesa. Ukoliko se neki od čimbenika i sastavnica grupnog rada ne ostvari, organizacija grupnog rada se raspada. Prvi grupu napuštaju najbolji radnici, jer njihove zarade ovise o rezultatu grupe, što je uvijek niže od onog koji oni mogu ostvariti samostalnim individualnim radom. I> li "I ^ •*' ^ \ r-M., ft I • . 0 •' ' Grupni rad zahtijeva fiitno odvoženje drva sa stovarišta Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002, HRVATSKE SUME
- Page 1 and 2: Hrvatska zaostaje u konštewjM biom
- Page 3 and 4: Od 1. ožujka Hrvatske šume postaj
- Page 5 and 6: Temeljna jedinica mora nll biti šu
- Page 7 and 8: Turopoljske svinje u gateru u Silja
- Page 9 and 10: smo uvijek dobro surađivali - kaž
- Page 11 and 12: uzgajanje šuma PLASTIČNI ŠTITNIC
- Page 13 and 14: krošanja, pojedini šumarski stru
- Page 15 and 16: iomase kao izvora energije ga elekt
- Page 17 and 18: šumske razglednice ŠUMARIJA VUKOV
- Page 19 and 20: Na početku ovogodišnje sječe, za
- Page 21: iskorištavanje šuma PRILOG POVIJE
- Page 25 and 26: iz moga kuta Provedba grupnog rada
- Page 27 and 28: Ji Idila Jednog dravskog "limana kl
- Page 29 and 30: ljekovito bilje ŠTO LIJEČI, KAKO
- Page 31 and 32: svijet gljiva GLJIVE KAO UZROČNICI
- Page 33 and 34: kuglanu u suterenu sa prostorom za
- Page 35 and 36: DRŽAVNO LOVIŠTE POSAVSKE ŠUME 11
- Page 37 and 38: gospodarstvo ŠUMARIJA CERNA - ŠUM
- Page 39 and 40: znanost Lii^ »AaB^^^^^^M''^ M.Mrj,
- Page 41 and 42: noteže vršeći oko tog položaja
- Page 43 and 44: POVIJEST ŠUMSKIH ŽELJEZNICA U HRV
- Page 45 and 46: erfJS'(ASi.^•*,«»/ A»**t uređ
- Page 47 and 48: događaji UPRAVA ŠUMA POŽEGA u ak
- Page 49 and 50: u BARANJSKOM LOVIŠTU LUDOŠ Europs
- Page 51: u šumarskom miljeu Virovi su progl
sječa, izrada, slaganje i izvoženje metarskog drva troškovima daleko nadmasuje izradu višemetarskog drva<br />
Izrada ogrjevnog i<br />
celuloztiog dvva u dugom,<br />
necf/epanom obliku -<br />
višemetrica<br />
Godine 1978. započinje izrada<br />
ogrjevnog i celuloznog drva u dugom,<br />
necijepanom obliku najčešće<br />
dužine 4 m, u praksi nazvana višemetarsko<br />
drvo (v.m. drvo).<br />
Učinak pri izradi v.m. drva u<br />
različitim uvjetima, i vrstama drveća<br />
i organizaciji rada l-i-O veći je<br />
za 2,5 puta, a u organizaciji l-i-l<br />
dva puta od onoga pri sječi metarskog<br />
drva. (slika 3). Uvjetovano je<br />
to smanjenjem broja prerezivanja,<br />
prinošenja i slaganja. Također izostaje<br />
cijepanje, što je osim dužine<br />
trajanja i vrlo težak radni postupak<br />
za koji radnik troši i do 40 posto<br />
energije tijekom radnog dana.<br />
Osim toga i utrošak goriva motornih<br />
pila pri izradi v.m. drva manji<br />
je za 35 posto od onoga pri izradi<br />
metarskog drva (metrice).<br />
Takav način rada je prihvaćen,<br />
pa je 1990. proizvodnja v.m. drva<br />
bila 200.052 m^ ili 61 posto od<br />
ukupno proizvedenih 325.589 m^<br />
metarskog ili višemetarskog drva.<br />
Svemu tome je pogodovalo što<br />
su tvornice papira, celuloze i iverastih<br />
ploča prihvaćale v.m. drvo radi<br />
povoljnije stovarišne manipulacije.<br />
a raspolagale su strojevima za njegovo<br />
usitnjavanje.<br />
Rat i njegove posljedice, te<br />
smanjenje sječivog etata, prouzročile<br />
su apsolutni i relativni pad<br />
proizvodnje v. m. drva. Tako je<br />
1999. proizvedeno 58.958 m\ što<br />
čini 23,9 posto od ukupno proizvedenih<br />
246.615 m^ metarskog i<br />
v.m. drva. Ipak na razini Uprave<br />
šuma nije došlo do pada učinka na<br />
sječi i izradi, ali uglavnom zbog<br />
smanjenog udjela metrice u strukturi<br />
posječene mase u vlastitoj<br />
izradi, a u povećanoj količini samoizradom<br />
mjesnih žitelja.<br />
Uvođenje grupnog rada<br />
Istodobno s početkom izrade<br />
v.m. drva na radilišta se uvodi organizacija<br />
grupnog rada. Što je to<br />
grupni rad?<br />
Grupni rad podrazumijeva organizaciju<br />
rada gdje određeni broj<br />
radnika u proizvodnom lancu obavlja<br />
istovremeno sječu i izradu,<br />
prikupljanje i kopčanje izrađenih<br />
sortimenata, izvoženje traktorima<br />
na pomoćno stovarište, uhrpavanje<br />
i slaganje na pomoćnom<br />
stovarištu.<br />
Brojnost grupe ovisi od učinka<br />
traktora na privlačenju. Norma<br />
Učinak na sječi i izradi u zavisnosti od tehnolosko-organizacijskih promjena<br />
2,4<br />
3.9 -n -n *°<br />
5.3<br />
]<br />
1967 1969 1971 1973 1975 1977 1979 1981 1983 1985 1987 1989 1991 1993 1995 1997 1999<br />
Godina<br />
5,4<br />
8 1<br />
B,8 3.7<br />
8,5<br />
7,9<br />
3,7<br />
9,9 '<br />
1<br />
20 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
Change language