17.11.2014 Views

u - Hrvatske šume

u - Hrvatske šume

u - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

%*''*«. *''^j^h'<br />

Mladice crnog oraha posađene<br />

1999. pregledava dipl. ing. Sanda<br />

Mihič, revirnica u Šumariji<br />

čije, a kako su istekle i gospodarske<br />

osnove za sve tri gospodarske jedinice,<br />

načinjena je i revizija za njih. Pregledom<br />

su utvrđene velike štete na<br />

cjelokupnom području jer su devastirane<br />

sve šumske sastojine, a posebno<br />

teško su stradale površine crnog oraha<br />

i hrasta lužnjaka, koje su posjećene<br />

premda nisu još dozrele za sječu, a<br />

gotovo svi objekti su srušeni i<br />

opljačkani. Sastojine crnog oraha, starosti<br />

oko 70 godina, sve su posječene,<br />

a upravo Šumarija Vukovar bila<br />

je poznata po njima u šumarskom<br />

svijetu".<br />

Naime, još početkom dvadesetih<br />

godina prošlog stoljeća poslije<br />

višegodišnjeg velikog napada gubara i<br />

zlatokraja u čistim sastojinama (1915<br />

- 1920.) na ovom području, ondašnji<br />

grofovski šumari odustali su od podizanja<br />

čistih sastojine hrasta lužnjaka.<br />

Prema prvoj osnovi gospodarenja<br />

načinjenoj za ovo područje još 1905.<br />

godine, grofovski šumari predvidjeli su<br />

mješovite sastojine manje vrijednih<br />

vrsta pretvarati u čiste sastojine hrasta<br />

lužnjaka, ali su ubrzo uvidjeli kakvu<br />

opasnost donose čiste sastojine pa su<br />

posvetili pozornost alohtonim brzorastućim<br />

vrstama. Počeli su uvoziti<br />

sjeme crnog oraha iz Amerike i<br />

pošumljavati ga u sastojinama sa cerom,<br />

bagremom i drugim autohtonim<br />

vrstama. Tako su nastale vrlo kvalitetne<br />

sastojine crnog oraha, koje su trebale<br />

doći u punu zrelost krajem<br />

prošlog stoljeća.<br />

Velike štete<br />

- Na žalost, u vrijeme okupacije<br />

šumarska struka podlegla je naređenjima<br />

osvajača i sve te sastojine<br />

crnog oraha su posječene, a kako je<br />

ophodnja crnog oraha 80 godina, te<br />

su sastojine trebale dospjeti za sječu<br />

ovih godina, što nismo dočekali - govori<br />

o tome upravitelj Trifunović. - Od<br />

1998. godine, otkako radimo redovite<br />

revizije za gospodarske jedinice,<br />

utvrđene su velike štete na sastojinama<br />

koje su bespravno posječene. Više<br />

od 1 500 hektara sastojine potpuno je<br />

posječeno, tako da nam nedostaje<br />

oko 500.000 kubičnih metara drvne<br />

zalihe, jer se sjeklo u svim dobnim<br />

razredima i gotovo nema ni jednog<br />

odjela koji nije devastiran. Posebno se<br />

to odnosi na mlađe sastojine u kojima<br />

je izvršena velika krađa drvnog sortimenta.<br />

U mladim sastojinama I. dobnog<br />

razreda nisu izvršeni šumsko uzgojni<br />

radovi. Revizija je ustanovila da<br />

je od tih 1500 ha jedan dio bagremovih<br />

sastojine koji će se na sreću same<br />

obnoviti.<br />

Za sanaciju sastojine hrasta lužnjaka<br />

ostaje nam oko 650 hektere, koje<br />

ćemo prevesti u sastojine crnog<br />

oraha, prema sadašnjim važećim gospodarskim<br />

osnovama za razdoblje<br />

od 2000. do 2009. godine. Tako<br />

ćemo uz već postojeće površine od<br />

950 hektara, koje smo imali do rata,<br />

pod kulturom crnog oraha imati više<br />

od 1700 ha.<br />

Problem je sadašnjim djelatnicima<br />

Šumarije Vukovar još uvijek radno<br />

nedostupno više od 900 hektara u<br />

Tordincima i Đergaju, koje je i pod<br />

minama, a i oko 800 ha na lijevoj<br />

obali Dunava, na dunavskim adama.<br />

Unatoč humane i biološke tragedije,<br />

danas Šumarija Vukovar djeluje u<br />

gotovo normalnim uvjetima. Uposle-<br />

RESTRUKTURIRANJE ^—<br />

Proces Ide dalje<br />

u okviru izrade studije o restrukturiranju završila<br />

je faza pregleda kako Poduzeća tako i cijeloga sektora.<br />

U tri mjeseca stručnjaci irske konzultantske<br />

tvrtke Coillte su u mnogobrojnim susretima i sastancima<br />

temeljito analizirali osnovne karakteristike hrvatskoga<br />

šumarstva. Rezultat njihova rada su<br />

pojedinačni izvještaji podijeljeni po radnim paketima.<br />

Sažeci tih izvještaja prevedeni su na hrvatski i<br />

pripremljeni za slanje zaposlenima i svim zainteresiranim<br />

stranama radi daljnje konzultacije. Devet<br />

takvih izvještaja može se naći na web stranicama<br />

"Hrvatskih šuma". Svaki izvještaj sadrži tri poglavlja:<br />

pregled (opis stanja), komentar i preporuke te<br />

zaključke. U ovom članku donosimo neke<br />

najvažnije naglaske iz tih izvještaja.<br />

Pregled zakonodavstva I politike<br />

Ključno pitanje koje se mora riješiti jest hoće li<br />

vlasništvo imovine biti preneseno na novo poduzeće<br />

u zamjenu za dionice koje se prenose Vladi. U<br />

d.o.o.-u u potpunom vlasništvu ili dioničkom društvu,<br />

dioničari (Država) će zadržati vlasništvo i kontrolu<br />

imovine i mogu utvrditi kriterije za njihovo<br />

ekonomsko upravljanje. Malo je opravdanja za<br />

prenošenje vlasništva nekomercijalnih šuma na<br />

poduzeće, ako one ne budu odgovarajuće vrednovane.<br />

Alternativa je - moguće sklapanje ugovora o<br />

upravljanju za ova područja između "Hrvatskih<br />

šuma" i države.<br />

- Opcije koje su na raspolaganju za revidiranu<br />

pravovaljanu strukturu unutar "Hrvatskih šuma" su<br />

utjecane po Vladinoj politici, naročito u pogledu<br />

stvaranja jedinstvenog subjekta za <strong>šume</strong> i neprenošenja<br />

zemljišta u aktivu poduzeća. Premda je<br />

razlog za tu odluku priznat i prepoznat kao politička<br />

odluka, valja znati da to može utjecati na promjene<br />

u komercijalnom menadžmentu unutar organizacije.<br />

Institucionalni pregled<br />

- vlada mora jasno definirati komercijalne, administrativne<br />

i uslužne funkcije "Hrvatskih šuma".<br />

- Gospodarenje šumskim zemljištem kao državnom<br />

imovinom mora biti aktivnije i komercijalnije<br />

kako bi se omogućio razvoj potencijala za druge<br />

namjene. Način i vremenski okvir ove odluke prepoznati<br />

su kao političko pitanje.<br />

- Zakonodavstvo ne smije sadržavati kontrole<br />

menadžmenta koje se sada nalaze u Zakonu o šumama.<br />

- Potrebna je veća jasnoća u razlučivanju zaštitnih<br />

i komercijalnih ciljeva na zaštićenim područjima.<br />

- Potreban je mnogo veći stupanj konzultiranja i<br />

suradnje između Ministarstva poljoprivrede i šumarstva<br />

i Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog<br />

16 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!