You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
krošanja, pojedini šumarski stručnjaci<br />
preporučuju ih na onim površinama<br />
na kojima se sadnice različitim uzgojnim<br />
mjerama izlažu punom sunčanom<br />
svjetlu. Pri tome boja štitnika ne utječe<br />
bitno na visinski prirast i preživljavanje<br />
sadnica.<br />
Konkurencija klasičnom<br />
uzgajanju<br />
sadnica<br />
Autori u svome radu naglašavaju da<br />
se štitnici, kao jedna od komponenata<br />
integralne zaštite šumskih sadnica,<br />
svojom vrijednošču gotovo savršeno<br />
uklapaju u takav sustav, zadovoljavajući<br />
tri zahtjeva: djelotvornost,<br />
ekološku prihvatljivost i ekonomičnost.<br />
Djelotvorni su zbog toga što<br />
sami sprječavaju ili umanjuju štete od<br />
divljači, štetnika, bolesti i korova,<br />
pridonoseći većem visinskom prirastu<br />
i manjem mortalitetu zaštićenih sadnica.<br />
Uspoređujući štete od osa listarica<br />
na zaštićenim (pokusne plohe) i<br />
nezaštićenim sadnicama (kontrolne<br />
plohe), mr. se. Boris Liovič utvrdio je<br />
još 1993. godine defolijaciju od 15<br />
posto na nezaštićenim biljkama, a<br />
unutar štitnika oštećenja nisu pronađena.<br />
Zanimljiv je podatak do kojega<br />
je 1991. tijekom istraživanja došao<br />
Bainbridge. Naime, pet mjeseci poslije<br />
sadnje preživjelo je 70 posto sadnica<br />
zaštićenih Tubex štitnikom, dok su se<br />
u vremenu od tri mjeseca posušile sve<br />
sadnice zaštićene plastičnom mrežom.<br />
Budući da je napravljen od inertnih<br />
i neotrovnih tvari, polipropilena ili<br />
polietilena, štitnik je neškodljiv i ekološki<br />
vrlo prihvatljiv. U prilog tomu govori<br />
činjenica da se nakon 5-7 godina<br />
od postavljanja raspadne, a krupniji<br />
komadi pokupe i odlože na određeno<br />
mjesto. Osobito je velika ekološka<br />
prednost štitnika u smanjenju doze<br />
pesticida, osobito herbicida, koji se<br />
najviše koriste. Naposljetku, bez<br />
uvažavanja očiglednih ekoloških prednosti,<br />
metoda uporabe štitnika na jako<br />
zakorovljenim površinama i područjima<br />
izloženima divljači i ostalim<br />
štetočinama cijenom je konkurentna<br />
klasičnom načinu uzgajanja sadnica.<br />
Uvjet za zadovoljavanje ekonomičnosti<br />
je da su štitnici kvalitetni te<br />
da mogu izdržati predviđenih i potrebnih<br />
5-7 godina, obavljajući pritom sve<br />
funkcije za koje su namijenjeni.<br />
Zaštita od pepelnice<br />
Analizirajući rezultate svojih istraživanja,<br />
autori naglašavaju jak visinski<br />
prirast biljaka u štitnicima u odnosu na<br />
biljke na kontrolnim plohama. Naime,<br />
u svijetlim Tubex štitnicima, visine 120<br />
cm (najbolja varijanta), poslije četiriju<br />
vegetacija srednja visina biljaka iznosila<br />
je 168,2 cm, a na kontrolnim plohama<br />
samo 68,3 cm (razlika gotovo 100<br />
cm !). Visoki štitnik valja odabrati na<br />
jako zakorovljenim površinama, gdje<br />
prevladavaju visoki korovi i tamo gdje<br />
je prisutna visoka divljač, no i onda<br />
kada želimo postići maksimalni visinski<br />
rast sadnica u što kraćem vremenu<br />
(nekoliko godina iza sadnje), neovisno<br />
o drugim činiteljima. Koliko je značajan<br />
utjecaj boje štitnika na visinski<br />
prirast govori u prilog činjenica da je<br />
već nakon treće vegetacije srednja visina<br />
unutar svijetlosmeđeg štitnika Tubex<br />
120 iznosila 137,4 cm, a unutar<br />
tamnosmeđeg Sylvitub 120 izmjerena<br />
visina bila je 109,3 cm. Poslije četvrte<br />
vegetacije evidentirane su visine<br />
Dipl. ing. Đurđa List uz štitnik na<br />
plotti Šumarije Kutina<br />
168,2 cm, odnosno 111,1 cm (razlika<br />
57 cm!). Kad je riječ o otpornosti na<br />
UV-zrake, istraživači su ustanovili da<br />
su polipropilenski Tubex-štitnici neoštećeni<br />
i nakon četvrte vegetacije.<br />
Nasuprot tome, polietilenski Sylvitubštitnici<br />
počinju uzdužno pucati već<br />
nakon druge godine, a poslije treće<br />
godine su se raspali i drobili i na mali<br />
pritisak. Liović i Ocvirek zaključuju<br />
kako unutar štitnika nije registrirana<br />
Pepelnica, objašnjavajući to specifičnom<br />
mikroklimom (vrlo visoka temperatura<br />
i vlažnost zraka). Međutim,<br />
napad pepelnice uočen je na 57 posto<br />
biljaka koje su prerasle štitnik. Stoga<br />
se uporabna vrijednost štitnika<br />
proširuje i na zaštitu od pepelnice,<br />
glavne i najučestalije bolesti hrastova<br />
lista. Važno je napomenuti kako<br />
tijekom prve 2-3 godine štitnici visine<br />
120 cm pružaju sigurnu zaštitu<br />
protiv bolesti, čime se postižu<br />
značajne uštede, koje su kompen^cija<br />
za relativno visoku cijenu štit^K<br />
mišljenja<br />
Kofiko je<br />
crnogorfca<br />
pogodna u zaštiti<br />
od erozije tla?<br />
Slijedeći znanstvenu i stručnu logiku<br />
Teorije uzgoja šuma metodom<br />
komprimiranog filogenetskog<br />
razvitka /Šumarski list. <strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong>/, nameće se niz praktičnih<br />
rješenja u gospodarenju<br />
šumom. Jedan je od takvih primjera<br />
i zaštita tla od erozije bujičnih<br />
tokova. U dosadašnjoj su se praksi<br />
za pošumljavanje kritičnih površina<br />
u zaštiti od erozije, zbog svojih<br />
osobina u rastu, uglavnom koristile<br />
vrste crnogorice /Conlferophytina/.<br />
Monopodijalni rast izdanka čini crnogoricu<br />
zanimljivom zbog brzog<br />
zastiranja tla i visinskog prirasta,<br />
koji za razliku od bjelogorice, ne<br />
ovisi toliko o broju jedinki na<br />
površini sastojine. Međutim, kod<br />
melioracije bujičnih tokova za nas<br />
je puno važniji korijenov sustav,<br />
koji ima dvije značajne uloge:<br />
upijanje vlage i mehaničko vezanje<br />
tla. Te dvije uloge korijena po svome<br />
su značenju nerazdvojne i podjednako<br />
vrijedne. Kao što je već<br />
poznato, veliku opasnost u Hrvatskoj<br />
predstavljaju šumski požari,<br />
koji godišnje opožare više od<br />
50 000 ha <strong>šume</strong> i šumskog zemljišta.<br />
Mnoge od upravo tih površina<br />
izložene su jakim bujičnim tokovima<br />
a time i većoj eroziji.<br />
Različita reakcija na požare bjelogorice<br />
u odnosu na crnogoricu,<br />
upućuje nas i na primjenu drukčijih<br />
rješenja. Naime, sustav provodnih<br />
kanala, koji sačinjavaju traheje, čini<br />
bjelogoricu otpornijom na požare<br />
u odnosu na crnogoricu, kod koje<br />
pri velikim temperaturama veze u<br />
traheidalnom sustavu popucaju te<br />
crnogorica u požaru zapravo više<br />
umire nego što izgori. Stoga se, i<br />
nakon požara bjelogorica obnavlja<br />
zahvaljujući uglavnom tome što je<br />
preživio korijen i što je zadržao<br />
izbojnu snagu. U slučaju zaštite tla<br />
od erozije, korijen je zapravo<br />
najvažniji i taj nas zaključak upućuje<br />
na vrlo jednostavno rješenje.<br />
Potrebno je, dakle, potpuno odustati<br />
od crnogorice kao monokulture<br />
pri pošumljavanju površina s<br />
povećanom opasnosti od erozije<br />
tla. Te površine po svim osobinama<br />
zahtijevaju upravo onakvo<br />
pošumljavanje kakvo je predviđeno<br />
novom teorijom uzgoja<br />
šuma. Omjer miješanja crnogorice<br />
i bjelogorice bit će svakako<br />
određen sastavom tla, količinom i<br />
intenzitetom oborina te nagibom<br />
terena.<br />
i<br />
Ivan Šimić dipl. ing. šum. 5(t<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE ŠUME 11
Change language