13.11.2014 Views

Korupcija u sektoru odbrane

Korupcija u sektoru odbrane

Korupcija u sektoru odbrane

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

REFORMA ZAKONODAVSTVA I JAVNE POLITIKE<br />

proklamovanjem inkompatibilnosti sudijske<br />

funkcije sa članstvom u političkim organizacijama,<br />

sankcionisanjem zloupotrebe javnog<br />

položaja i sredstava javnog informisanja koji<br />

utiču na nepristrasnost sudija i rešavanjem<br />

stambenih problema sudija.<br />

Uspostavljanje disciplinske odgovornosti<br />

sudija je sledeći bitan element reforme<br />

sudstva. Disciplinski sudski postupak ne<br />

postoji u našem pravnom sistemu − on<br />

poznaje samo meru razrešenja sudija. U<br />

nameri da se pooštri odgovornost sudija za<br />

nesavestan i nedostojan rad predviđa se<br />

ustanovljavanje disciplinskog postupka i<br />

propisivanje disciplinskih mera. Svako lice<br />

može podneti inicijativu za pokretanje<br />

disciplinskog postupka protiv sudija.<br />

Disciplinski tužilac odlučuje o pokretanju<br />

disciplinskog postupka, a Sudski savet ili<br />

Disciplinski sud, kao nezavisni organi,<br />

odlučuju o disciplinskoj odgovornosti.<br />

U Strategiji pridaje se značajna pažnja<br />

sistemu i nadležnosti sudova. Sudije se<br />

zalažu za reorganizaciju sudova u skladu sa<br />

odgovarajućim kriterijumima (demografskim,<br />

geografskim, prostornim ali i opterećenošću<br />

matičnog suda) i preispitivanje ovlašćenja<br />

sudova. Potrebno je ustanoviti opravdanost<br />

drugostepene nadležnosti apelacionih<br />

sudova i njihov broj, proširenje nadležnosti<br />

okružnih sudova u građanskoj i krivičnoj<br />

materiji, nadležnost Upravnog suda za<br />

suđenje u upravnim sporovima i organizaciju<br />

Odeljenja za organizovani kriminal i Veća za<br />

ratne zločine pri Okružnom sudu u Beogradu.<br />

Društvo sudija predlaže da se ustanove<br />

kriterijumi i merila na osnovu kojih će se<br />

utvrditi opterećenost sudova, uspostavljanje<br />

više upravnih sudova i jednog Višeg<br />

upravnog suda i prenošenje dela nadležnosti<br />

s postojećih sudova na novoformirane, čime<br />

bi se izvršilo njihovo rasterećenje.<br />

Unutrašnje uređenje suda mora biti u skladu<br />

sa zahtevima racionalnog i efikasnog<br />

obavljanja poslova. U tom pogledu predlaže<br />

se reorganizacija sudske uprave i<br />

određivanje nove uloge sudskog osoblja.<br />

Društvo sudija smatra da je neophodno<br />

uspostavljanje posebnih stručnih službi ili<br />

osoba, informacionog sistema pravosudnih<br />

organa, neposredne veze između sudova i<br />

drugih državnih organa i jedinstveni sistem<br />

vođenja statistike za sve sudove. Nova uloga<br />

sudskog osoblja podrazumeva određivanje<br />

stručnih i administrativnih poslova koje neće<br />

vršiti sudija, već sudsko osoblje organizovano<br />

u skladu sa određenim principima<br />

(jedan sudija − jedan tim sudskog osoblja).<br />

Obezbeđivanje potrebnog broja sudija i<br />

sudskog osoblja i njihovo stručno<br />

usavršavanje predstavlja jedan od ciljeva<br />

reforme sudstva. Neophodno je angažovanje<br />

određenog broja sudija i sudskog osoblja,<br />

ustanovljavanje kriterijuma i merila na osnovu<br />

kojih se određuje potreban broj sudija prema<br />

broju, strukturi i složenosti predmeta i<br />

uvođenje pravosudne policije koja bi se<br />

starala o bezbednosti suda. U pravosudnom<br />

sistemu Srbije zaposleno je oko 2400 sudija,<br />

što je po broju stanovnika iznad evropskog<br />

proseka. Uprkos velikom broju sudija, sudski<br />

postupci traju veoma dugo i njihova<br />

efikasnost nije na zavidnom nivou. S druge<br />

strane, uvođenje medijacije smanjiće broj<br />

predmeta koji se pojavljuju pred sudovima. 3<br />

Racionalizacija sudova podrazumeva i<br />

rešavanje pitanja određivanja adekvatnog<br />

broja sudija. Društvo sudija, kao esnafska<br />

organizacija, ponudilo je okvirne principe, ali<br />

ne i detaljniji plan rešavanja problema<br />

određivanja broja sudija.<br />

Predstavnici sudske grane vlasti ukazuju na<br />

neophodnost obezbeđivanja odgovarajućih<br />

prostornih i tehničkih uslova za rad, koji bi bio<br />

dostojan njihovog položaja. Izgled sudskih<br />

zgrada i prostorija utiče na autoritet sudstva u<br />

javnosti, a radni prostor i tehnička sredstva<br />

na kvalitetno i efikasno obavljanje sudskih<br />

aktivnosti. U ovom pogledu, očigledno je da<br />

ne postoje značajna finansijska sredstva u<br />

republičkom budžetu koja bi omogućila<br />

podizanje nivoa prostornih i tehničkih uslova<br />

za rad sudija u narednom periodu. Upravo je<br />

nedostatak tehničkih i materijalnih uslova<br />

3<br />

Medijacija (posredovanje) je alternativni način<br />

rešavanja sporova uz pomoć jednog ili više posrednika<br />

(medijatora). Medijacija se obavlja naročito u<br />

imovinskopravnim, građanskopravnim, trgovinskim,<br />

porodičnim i drugim odnosima pravnih i fizičkih lica.<br />

Medijatori mogu biti sudije, advokati i drugi stručnjaci iz<br />

različitih oblasti, u zavisnosti do vrste spornog odnosa<br />

u kome posreduju. Na osnovu preuzetih međunarodnih<br />

obaveza, Narodna skupština Republike Srbije usvojila<br />

je Zakon o medijaciji 24. februara 2005. godine.<br />

Magazin o korupciji<br />

PULS<br />

maj 2005<br />

10

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!