Korupcija u sektoru odbrane

Korupcija u sektoru odbrane Korupcija u sektoru odbrane

crnarupa.singidunum.ac.rs
from crnarupa.singidunum.ac.rs More from this publisher
13.11.2014 Views

AKTUELNI PROBLEMI stručnim udruženjima javnih službenika u državnim organima i upravama lokalnih zajednica, prihvata kodeks etike javnih službenika. Činovnički savet je u svom radu samostalan. Savet ima 12 članova koji se imenuju na sledeći način: tri člana imenuje predsednik Republike između stručnjaka sa područja javnog sektora; tri člana biraju među sobom činovnici sa zvanjem višeg sekretara državne uprave; dva člana imenuju reprezentativni sindikat delatnosti, odnosno profesija u organima; četiri člana imenuje Vlada na predlog ministra nadležnog za upravu. Predsednika činovničkog saveta biraju članovi saveta među sobom, tajnim glasanjem, većinom glasova svih članova. Članovi činovničkog saveta se biraju i imenuju na vreme od šest godina. Činovnički savet brine za izbor činovnika na funkcijama u skladu sa utvrđenim standarda stručne osposobljenosti, merama za izbor i metodama provere osposobljenosti. Činovnički savet za pojedinačne postupke javnih konkursa imenuje posebne konkursne komisije. Stručno tehničke i administrativne radnje za činovnički savet izvršava organ nadležan za kadrovska pitanja. U tom organu se obezbeđuju i sredstva za rad činovničkog saveta. 14 Službenički sistem u Hrvatskoj Početkom 2004. godine, Uredbom Vlade Hrvatske, ustanovljen je Središnji državni ured za upravu, obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: sistem i organizaciju državne uprave i lokalne samouprave; nadzor nad radom predstavničkih i izvršnih tela jedinica lokalne samouprave; organizovanje i sprovođenje stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih u državnoj upravi i telima jedinica lokalne samouprave; vođenje središnjeg popisa državnih službenika i nameštenika; radnopravni položaj državnih službenika i nameštenika kao i službenika i nameštenika zaposlenih u upravnim odeljeninjima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; praćenje primene sistema plata 14 Uporedi: Zakon o javnim službenicima, „Uradni list Republike Slovenije“ br. 56/02, čl. 174–178. u telima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave; nadzor nad zakonitošću rešenja državnih tela o prijemu u državnu službu, raspored službenika i nameštenika na radna mesta, premeštaj, stavljanju na raspolaganje i prestanku državne službe; praćenje načina i korištenja sredstava rada te primenu savremenih metoda rada u državnoj upravi, prati i nadzire sprovođenje Zakona o opštem upravnom postupku i propisa o uredskom poslovanju i dr. 15 Značajan deo nadležnosti Središnjeg državnog ureda za upravu odnosi se na regulaciju službeničkog pitanja, ali to nisu njegove jedine nadležnosti. Nadležnost Ureda je mnogo šira i često nije u direktnoj vezi sa službeničkim sistemom zasluga. Međutim, u okviru Ureda osnovana su posebna odeljenja. Za pitanja službenika naročito su značajna: Odeljenje za pravna pitanja službeničkog sistema, Odeljenje za planiranje i upravljanje kadrovima u državnoj službi, Odeljenje za planiranje i organizaciju stručnog osposobljavanja i usavršavanja službenika kao i Centar za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika. 16 Razvoj aktuelnog koncepta službeničkog sistema kod nas Period samoupravnog socijalizma (1953– 1990) u bivšoj SFR Jugoslaviji, karakterisalo je i uvođenje nekih novih instituta nastalih u to vreme u razvijenim zapadnim zemljama. Tako je Zakonom o javnim službenicima (1957) izvršen i neuspešan pokušaj implementacije komisije za javne službenike koja je pomenutim zakonom nazvana Komisija za službeničke poslove. 17 Zakonom su osnovane savezna, republička, pokrajinske, oblasne, sreske i opštinske komisije za službeničke poslove, kao 15 Uporedi: Uredba o unutarnjem ustrojstvu sedišnjeg državnog ureda za upravu, Vlada Republike Hrvatske, Ur. broj 5030109-04-1, 22 siječanj 2004: dostupno na internetu: www.uprava.hr 16 Uporedi: Uredba o unutarnjem ustrojstvu sedišnjeg državnog ureda za upravu, Vlada Republike Hrvatske, Ur. broj 5030109-04-1, čl. 7–10. 17 Uporedi: Zakon o javnim službenicima, „Službeni list FNRJ“ br. 53 /57, čl. 16–22. PULS maj 2005 Magazin o korupciji 6

AKTUELNI PROBLEMI samostalni organi uprave. Komisije su bile sastavljene od sedam do devet stalnih članova, a nadležnost je bila, u zavisnosti od ranga komisije, da u okviru svog delokruga: a) daju saglasnost na rešenja o postavljanju u određena zvanja odnosno o unapređenju službenika; b) reševaju o prigovorima državnih organa, ustanova i organizacija protiv akta nadležnog organa uprave kojima se osporava zakonitost rešenja o službeničkim odnosima; c) rešavaju u drugom stepenu o žalbama službenika u slučajevima predviđenim ovim zakonom; d) daju saglasnost na otkaze službenicima savezni i republičkih organa kao i službenicima samostalnih ustanova nad kojima ti organi vrše nadzor; e) vrše druge poslove koji su im stavljeni u nadležnost. Zakon je takođe sadržao posebne odredbe o staranju o stručnom unapređivanje službe i o kadrovima kao i obavezu vođenja personalnog lista za svakog službenika, sa svim podacima o kretanju u službi. obezbeđuje jedinstvenu primenu propisa u oblasti radnih odnosa i kadrovske politike, da učestvuje u pripremi tih propisa, da se stara o odabiranju najboljih kandidata za državnu službu i odlučuje o pravnim lekovima podnetim u vezi sa ostvarivanjem prava i obaveza iz rada i po osnovu rada čime bi, s jedne strane bila ograničena samovolja političkih funkcionera u primanju, raspoređivanju i otpuštanju upravnih i drugih službenika, a sa druge, dovela bi do promene postojeće prevaziđene organizacione i birokratske etike u upravi. 18 Karakter sistema, stroga politička kontrola i hijararhija, jednopartiski sistem, koncept socijalističkog samoupravljanja i sl. bili su i razlog neuspeha ove Komisije, kao i uvedenog pojma „javni službenik“ Jednostavno, koncept merit-sistema, zasnovan na Komisiji za službeničke poslove i pojam javnog službenika, nije mogao biti uspešno implementiran u pomenutom političkom ambijentu, zasnovanom na konceptu države kao aparata sile.Ova konstatacija, u najvećoj meri se odnosi i na Srbiju u periodu 1990– 2000. godine. Reforma države i uprave, jedna je od bitnih faza procesa tranzicije i priključenja Srbije Evropskoj uniji. Ovom procesu nema alternative. Međutim, iako je prošlo već 5 godina od otpočinjanja demokratskih reformi, još uvek nije došlo i do ovog suštinskog preobražaja. Buduća reforma uprave ne sme zaobići ni reformu službeničkog sistema koja bi bila izvedena po uzoru na razvijene zemlje. Uporedno-pravno iskustvo pokazuje da razvoj službeničkog sistem zasluga, nameće potrebu stvaranja profesionalnog, staleškog, nezavisnog i nepristrasnog službeničkog tela mogli bismo ga nazvati Visoki savet za službenike. Njegov osnovni zadatak bi bio da 18 Dejan Milenković Ljubomir Sekulić, Osnovi upravnog prava, Podogorica, 2004, str. 118–19. Magazin o korupciji PULS maj 2005 7

AKTUELNI PROBLEMI<br />

stručnim udruženjima javnih službenika u<br />

državnim organima i upravama lokalnih<br />

zajednica, prihvata kodeks etike javnih<br />

službenika. Činovnički savet je u svom radu<br />

samostalan. Savet ima 12 članova koji se<br />

imenuju na sledeći način: tri člana imenuje<br />

predsednik Republike između stručnjaka sa<br />

područja javnog sektora; tri člana biraju među<br />

sobom činovnici sa zvanjem višeg sekretara<br />

državne uprave; dva člana imenuju<br />

reprezentativni sindikat delatnosti, odnosno<br />

profesija u organima; četiri člana imenuje<br />

Vlada na predlog ministra nadležnog za<br />

upravu. Predsednika činovničkog saveta<br />

biraju članovi saveta među sobom, tajnim<br />

glasanjem, većinom glasova svih članova.<br />

Članovi činovničkog saveta se biraju i<br />

imenuju na vreme od šest godina.<br />

Činovnički savet brine za izbor činovnika na<br />

funkcijama u skladu sa utvrđenim standarda<br />

stručne osposobljenosti, merama za izbor i<br />

metodama provere osposobljenosti. Činovnički<br />

savet za pojedinačne postupke javnih<br />

konkursa imenuje posebne konkursne<br />

komisije. Stručno tehničke i administrativne<br />

radnje za činovnički savet izvršava organ<br />

nadležan za kadrovska pitanja. U tom organu<br />

se obezbeđuju i sredstva za rad činovničkog<br />

saveta. 14<br />

Službenički sistem u Hrvatskoj<br />

Početkom 2004. godine, Uredbom Vlade<br />

Hrvatske, ustanovljen je Središnji državni<br />

ured za upravu, obavlja upravne i stručne<br />

poslove koji se odnose na: sistem i<br />

organizaciju državne uprave i lokalne<br />

samouprave; nadzor nad radom predstavničkih<br />

i izvršnih tela jedinica lokalne<br />

samouprave; organizovanje i sprovođenje<br />

stručnog osposobljavanja i usavršavanja<br />

zaposlenih u državnoj upravi i telima jedinica<br />

lokalne samouprave; vođenje središnjeg<br />

popisa državnih službenika i nameštenika;<br />

radnopravni položaj državnih službenika i<br />

nameštenika kao i službenika i nameštenika<br />

zaposlenih u upravnim odeljeninjima i službama<br />

jedinica lokalne i područne (regionalne)<br />

samouprave; praćenje primene sistema plata<br />

14 Uporedi: Zakon o javnim službenicima, „Uradni list<br />

Republike Slovenije“ br. 56/02, čl. 174–178.<br />

u telima državne uprave i lokalne i područne<br />

(regionalne) samouprave; nadzor nad<br />

zakonitošću rešenja državnih tela o prijemu u<br />

državnu službu, raspored službenika i<br />

nameštenika na radna mesta, premeštaj, stavljanju<br />

na raspolaganje i prestanku državne<br />

službe; praćenje načina i korištenja sredstava<br />

rada te primenu savremenih metoda rada u<br />

državnoj upravi, prati i nadzire sprovođenje<br />

Zakona o opštem upravnom postupku i<br />

propisa o uredskom poslovanju i dr. 15<br />

Značajan deo nadležnosti Središnjeg<br />

državnog ureda za upravu odnosi se na<br />

regulaciju službeničkog pitanja, ali to nisu<br />

njegove jedine nadležnosti. Nadležnost<br />

Ureda je mnogo šira i često nije u direktnoj<br />

vezi sa službeničkim sistemom zasluga.<br />

Međutim, u okviru Ureda osnovana su<br />

posebna odeljenja. Za pitanja službenika<br />

naročito su značajna: Odeljenje za pravna<br />

pitanja službeničkog sistema, Odeljenje za<br />

planiranje i upravljanje kadrovima u državnoj<br />

službi, Odeljenje za planiranje i organizaciju<br />

stručnog osposobljavanja i usavršavanja<br />

službenika kao i Centar za stručno osposobljavanje<br />

i usavršavanje službenika. 16<br />

Razvoj aktuelnog koncepta službeničkog<br />

sistema kod nas<br />

Period samoupravnog socijalizma (1953–<br />

1990) u bivšoj SFR Jugoslaviji, karakterisalo<br />

je i uvođenje nekih novih instituta nastalih u<br />

to vreme u razvijenim zapadnim zemljama.<br />

Tako je Zakonom o javnim službenicima<br />

(1957) izvršen i neuspešan pokušaj<br />

implementacije komisije za javne službenike<br />

koja je pomenutim zakonom nazvana Komisija<br />

za službeničke poslove. 17<br />

Zakonom su osnovane savezna, republička,<br />

pokrajinske, oblasne, sreske i opštinske<br />

komisije za službeničke poslove, kao<br />

15<br />

Uporedi: Uredba o unutarnjem ustrojstvu sedišnjeg<br />

državnog ureda za upravu, Vlada Republike Hrvatske,<br />

Ur. broj 5030109-04-1, 22 siječanj 2004: dostupno na<br />

internetu: www.uprava.hr<br />

16<br />

Uporedi: Uredba o unutarnjem ustrojstvu sedišnjeg<br />

državnog ureda za upravu, Vlada Republike Hrvatske,<br />

Ur. broj 5030109-04-1, čl. 7–10.<br />

17<br />

Uporedi: Zakon o javnim službenicima, „Službeni list<br />

FNRJ“ br. 53 /57, čl. 16–22.<br />

PULS<br />

maj 2005<br />

Magazin o korupciji<br />

6

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!