Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U FOKUSU JAVNOSTI<br />
KORUPCIJA<br />
U SEKTORU ODBRANE<br />
Odbrana stanovništva i teritorije jedna je od<br />
vitalnih funkcija države od njenog nastanka.<br />
Arheološki nalazi i sačuvani istorijski spisi<br />
potvrđuju da su još antička carstva formirana<br />
na području Sredozemlja, Srednjeg i Dalekog<br />
istoka posedovala stalne oružane snage sa<br />
različitim vrstama naoružanja i složenom<br />
hijerarhijom i organizacionom strukturom. U<br />
okolnostima kada su osvajački pohodi i ratovi<br />
skoro isključivo činili sadržaj međunarodnih<br />
odnosa, osnovni zadatak vojske bio je<br />
prvenstveno da štiti interese vladara i<br />
aristokratije i da očuva kastinski ili<br />
robovlasnički poredak. Zbog toga je kontrola<br />
nad oružanim trupama bila poverena<br />
plemićima odnosno, u krajnjoj instanci,<br />
nalazila se u rukama samog vladara. Sa<br />
rađanjem nacionalnih država i pojavom<br />
građanskih revolucija vojska je kao stub<br />
odbrambenog sistema počela da služi<br />
građanima kao nosiocima suverenih prava. U<br />
savremenom demokratskom društvu zadatak<br />
vojske je da organizuje i efikasno sprovede<br />
odbranu građana i njihove imovine i zaštiti<br />
ustavni poredak od oružanog nasilja druge<br />
zemlje ili grupe zemalja. Kako odbrambena<br />
funkcija države predstavlja jedan od<br />
najvažnijih javnih interesa vojska se u širem<br />
smislu može odrediti kao javna služba.<br />
Reforma sektora <strong>odbrane</strong> i vojske kao njenog<br />
glavnog stuba bila je u Srbiji odložena iz više<br />
razloga, za razliku od ostalih<br />
postkomunističkih zemalja. Borba ratova za<br />
jugoslovensko nasleđe, održanje autoritarnog<br />
poretka kroz vladavinu Slobodana Miloševića<br />
umesto pokretanja tranzicione reforme, neizvesna<br />
budućnost srbijansko–crnogorskog<br />
državnog zajedništva i postojanje stalnih<br />
bezbednosnih izazova u regionu, uticali su na<br />
stvaranje svojevrsne konfuzije u državnom<br />
rukovodstvu i stručnoj javnosti u pogledu<br />
toga kako bi trebalo da izgleda nacionalni<br />
sistem <strong>odbrane</strong>. Uporedo sa procesom<br />
jačanja policije kao svojevrsne Pretorijanske<br />
garde režima, odlaganje reforme bio je za<br />
vladajuću elitu u Srbiji izgovor da se uloga<br />
vojska marginalizuje i pripremi za političke<br />
zloupotrebe. 1 Stoga ne čudi što je kadrovska<br />
politika u vojsci, posebno u Generalštabu,<br />
vođena saglasno interesima vladajućih stranaka<br />
a ne merilima stručnosti i profesionalnih<br />
zasluga. Dalje odlaganje preobražaja vojske i<br />
drugih segmenata nacionalnog sistema<br />
<strong>odbrane</strong> u razdoblju posle političkih promena<br />
oktobra 2000. godine produžilo je agoniju<br />
nekada najuglednije državne institucije.<br />
Istraživanja javnog mnjenja koja je, u<br />
razdoblju od juna 2003. do aprila 2005.<br />
godine, kvartalno sprovodio Centar za<br />
civilno–vojne odnose, ukazuju na trend<br />
značajnog pada poverenja u vojsku. Od 71,8<br />
odsto ispitanih građana koliko je najviše<br />
poverenja poklonilo u junu 2003. godine,<br />
Vojska Srbije i Crne Gore je u januaru 2005.<br />
godine zadržala poverenje svega 38,2 odsto<br />
anketiranih. 2 Poverenje građana Srbije<br />
postojano opada kada se radi i o drugim<br />
državnim organima u čijoj se nadležnosti<br />
nalazi odbrana zemlje. Stepen poverenja u<br />
Vrhovni savet <strong>odbrane</strong> pao je za 29 odsto u<br />
1 Zoran Dragišić, „Stari odgovori na nova pitanja”, u:<br />
Vladimir N. Cvetković (prir), (Re)konstrukcija institucija,<br />
Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, 2002,<br />
str. 335-7.<br />
2 Miroslav Hadžić i Zorana Atanasović, „Građani o stanju<br />
u vojsci”, Centar za civilno-vojne odnose, Internet,<br />
http://www.ccmr-bg.org/javnost/javnost073.htm, 25. april<br />
2005.<br />
Magazin o korupciji<br />
PULS<br />
maj 2005<br />
13