Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
4 Kvalitet i koli;ine vode za pi>e Proizvodwa i potro[wa vode se ne mere` mera;i protoka na bunarima ne funkcioni[u a ku>ni vodomeri su naj;e[>e neispravni tako da se potro[wa Vodovodni sistem naseqa Ka;arevo po selima napla>uje uglavnom pau[alno. Cena vode razlikuje se od naseqa do naseqa` najmawa cena vode je u Pan;eva;kom vodovodu (8 dinara po m 3 ) dok je po selima 140-150 dinara po doma>instvu (do 8 m 3 , tamo gde postoje vodomeri). Procenat naplate se kre>e od 60 do 90%. Gradsko naseqe Ka;arevo snabdeva se vodom iz izvori[ta na ju\noj periferiji grada. Za upravqawe i odr\avawe vodovodnog sistema zadu\eno je JKP Ka;arevo. Najve>i problemi koji se javqaju u distributivnom sistemu su nepostojawe rezervoarskog prostora, velika zastupqenost cevi malih pre;nika i starost cevi. Neispravnost zatvara;a na mre\i onemogu>ava lokalne intervencije na cevovodu. Naseqe Banatsko Novo Selo organizovano se snabdeva vodom sa sedam bunara (izvori[te u centru naseqa sa tri bunara i ;etiri bunara locirana na razli;itim lokacijama). Upravqawe vodosnabdevawem vr[i JKP B.N.S. Gubici u mre\i se javqaju usled starosti cevi i neispravnosti zatvara;a a nedostatak rezervoarskog prostora se kompenzuje pove>anom eksploatacijom bunara. Kako su bunari locirani u samom nasequ, zone sanitarne za[tite ne postoje. Vodovodni sistem naseqa Ban. Novo Selo Vodovodni sistem naseqa Glogow Naseqe Glogow od 1972. godine ima izvori[te koje je locirano u centru naseqa - u parku. Upravqawe i odr\avawe vodovodnog sistema vr[i JKP Glogow. Vi[e od 95% mre\e ;ine cevi malih pre;nika koje uzrokuju velike hidrauli;ke gubitke i niske pritiske u pojedinim delovima naseqa, naro;ito u letwim mesecima. Nefunkcionisawe zatvara;a na mre\i dovodi do toga da se prilikom intervencija usled havarija mora iskqu;iti celo naseqe. Rezervoarski prostor ne postoji pa se neravnomernosti potro[we moraju kompenzovati pove>anom proizvodwom vode na bunarima, [to uti;e na wihov vek trajawa. Ne postoje zone sanitarne za[tite. Naseqe Dolovo je organizovano po;elo da se snabdeva vodom od 1971. godine, otvarawem izvori[ta u centru sela. Upravqawe vodosnabdevawem vr[i JKP Dolovi. Kao i ostalim naseqima, najve>i problemi koji se javqaju u distributivnom sistemu su nepostojawe rezervoarskog prostora, velika zastupqenost cevi malih pre;nika i starost cevi. Neispravnost zatvara;a na mre\i onemogu>ava lokalne intervencije na cevovodu. Pove>ana eksploatacija vode sa bunara u letwim mesecima negativno uti;e na wihov radni vek. Naseqe Jabuka je po;elo sa organizovanim vodosnabdevawem 1978. godine. Upravqawe i odr\avawe vodovoda vr[i JKP Vod-kom. Za razliku od ostalih naseqa u vodovodnoj mre\i su 100% zastupqene PE cevi. Gubici na mre\i javqaju se pre svega na prikqu;cima i na zatvara;ima. Ne postoji rezervoarski prostor za izravnavawe dnevnih neravnomernosti potro[we. Mre\a zatvara;a delimi;no funkcioni[e. Bunari su locirani na izvori[tu u centru sela (tri bunara) i na jo[ dve lokacije u selu. Zone sanitarne za[tite ne postoje. Vodovodni sistem naseqa Dolovo Vodovodni sistem naseqa Jabuka 55
4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e Kvalitet podzemnih voda na podru;ju op[tine Pan;evo je karakteristi;an za podru;je ju\nog Banata` podzemna voda je umereno tvrda i karakteri[e je nizak organski sadr\aj i prirodno povi[en sadr\aj gvo\]a, mangana i amonijum jona. Osnovni parametri po kojima kvalitet vode odstupa od sadr\aja propisanih Pravilnikom o kvalitetu vode za pi>e su pove>an sadr\aj gvo\]a i mangana (tabela 4.5). Tabela 4.5 - Vrednosti karakteristi;nih parametara kvaliteta podzemne vode u naseqima Dolovo, Ka;arevo, Banatsko Novo Selo, Jabuka i Glogow Ka;arevo Banatsko Novo Selo Glogow Dolovo Jabuka MDK Gvo\]e (mg/l) 0,62 0,56 0,85 0,56 0,55 0,3 Mangan (mg/l) 0,3 0,29 0,92 0,37 0,43 0,1 Amonijum-jon (mg/l) 0,16 0,2 0,1 0,2 0,1 0,05 Mikrobiolo[ki neispravni uzorci (%) 27,5 34,7 24,4 12,3 41 - Izvor` Generalni projekat snabdevawa vodom naseqa Banatsko Novo Selo, Ka;arevo, Dolovo, Jabuka i Glogow, Energoplan 2003. Zabriwavaju>a je ;iwenica da je voda u velikom broju uzoraka uzetih iz vodovodne mre\e bakteriolo[ki neispravna, tj. ne zadovoqava kvalitet vode za pi>e sa higijenskog aspekta. Bakteriolo[ka neispravnost poti;e od pove>anog broja aerobnih mezofilnih bakterija. Analizama Zavoda za za[titu zdravqa Pan;evo na terenu utvr]eno je da se procenat uzoraka u kojima je prona]en rezidualni hlor u distributivnoj mre\i kretao od 0 do 25%, [to je nedovoqno da bi se voda odr\ala u bakteriolo[ki ispravnom stawu. Koncentracija rezidualnog hlora u vodi mre\e prema Pravilniku treba da se kre>e od 0,2 do 0,5 mg/l. Problem predstavqa to [to su izvori[ta locirana u centrima naseqa (ili u wihovoj blizini) pa zbog blizine prvih potro[a;a u sistemu nije mogu>e koristiti dovoqne koli;ine natrijum-hipohlorita, jer ne postoji dovoqno vreme za wegovu potro[wu. S obzirom na mali procenat uzoraka u kojima je identifikovan rezidualni hlor diskutabilno je i da li se dozirawe hipohlorita vr[i na pravi na;in tokom celog dana. 4.2 PROCENA UTICAJA Do po;etka organizovanog vodosnabdevawa stanovni[tva i industrije pre 30- tak godina nivoi podzemnih voda bili su prakti;no neporeme>eni ve>om eksploatacijom tako da nije bilo uticaja na \ivotnu sredinu. Bunari locirani u selima bli\e obodu Deliblatske pe[;are (Dolovo, Banatsko Novo Selo) imali su arteske pijezometarske nivoe. U Dolovu su pritisci na bunarima bili do ;etiri, a u Banatskom Novom Selu oko jednog metra. U proteklih 30 godina vodosnabdevawa na podru;ju op[tine Pan;evo do[lo je do znatnog sni\ewa nivoa podzemnih voda usled eksploatacije, tako da se danas pozitivni (arteski) pritisci javqaju samo na bunarima u Dolovu. Ni na jednom izvori[tu (osim pan;eva;kih izvori[ta) ne postoje osmatra;ki objekti - pijezometri, kao ni kontinualno pra>ewe efekata eksploatacije. Obzirom na to da podzemne vode predstavqaju jedini resurs vodosnabdevawa stanovni[tva i industrije, neophodno je uspostaviti stalan monitoring kojim bi se prikupqali podaci na osnovu kojih bi bilo mogu>e izvr[iti evaluaciju efekata eksploatacije. 56
- Page 5 and 6: PREDGOVOR Za[tita i unapre]ewe staw
- Page 7 and 8: SPISAK AKRONIMA I SKRAe Javno predu
- Page 9 and 10: 1Metodologija 1.2 FORMIRAWE RADNE G
- Page 11 and 12: 1Metodologija 1.6 IZRADA AKCIONOG P
- Page 13 and 14: 1Metodologija 12
- Page 15 and 16: 2Op[ti uslovi Prikaz klimatskih ele
- Page 17 and 18: 2Op[ti uslovi Slika 2.1 - Sredwe me
- Page 19 and 20: 2Op[ti uslovi Ju\nobanatska lesna z
- Page 21 and 22: 2Op[ti uslovi Tami[ kod Pan;eva Tam
- Page 23 and 24: 2Op[ti uslovi Park prirode Powavica
- Page 25 and 26: 2Op[ti uslovi Tabela 2.6 - Pregled
- Page 27 and 28: 2Op[ti uslovi Tabela 2.8 - Osnovni
- Page 29 and 30: 2Op[ti uslovi Karta naseqa Omoqica
- Page 31 and 32: 2Op[ti uslovi Karta naseqa Ka;arevo
- Page 33 and 34: 2Op[ti uslovi U okviru poqoprivrede
- Page 35 and 36: 2Op[ti uslovi Ju\na industrijska zo
- Page 37 and 38: 2Op[ti uslovi 36
- Page 39 and 40: 3Kvalitet vazduha Izvori zaga]ivawa
- Page 41 and 42: 3Kvalitet vazduha Postrojewe VCM -
- Page 43 and 44: 3Kvalitet vazduha Na mernom mestu Z
- Page 45 and 46: 3Kvalitet vazduha U periodu od 5. a
- Page 47 and 48: 3Kvalitet vazduha 3.1.5 Vanredna me
- Page 49 and 50: 3Kvalitet vazduha 3.3 ZAKQU:NA RAZM
- Page 51 and 52: 3Kvalitet vazduha {to se ti;e najve
- Page 53 and 54: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e S
- Page 55: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e o
- Page 59 and 60: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e p
- Page 61 and 62: 5Otpadne vode Havarija kanalizacion
- Page 63 and 64: 5Otpadne vode koli;ine otpadnih vod
- Page 65 and 66: 5Otpadne vode Crpna stanica FCS 4 -
- Page 67 and 68: 6Komunalni ;vrsti otpad da u naseqe
- Page 69 and 70: 6Komunalni ;vrsti otpad ograni;enih
- Page 71 and 72: 6Komunalni ;vrsti otpad Stawe na sm
- Page 73 and 74: 6Komunalni ;vrsti otpad nivou omogu
- Page 75 and 76: 7Opasan otpad naftnom industrijom u
- Page 77 and 78: 7Opasan otpad Analize koje su izvr[
- Page 79 and 80: 7Opasan otpad • u skladu sa katal
- Page 81 and 82: 8Zelenilo Slika 8.1 - Narodna ba[ta
- Page 83 and 84: 8Zelenilo sre>u kompozicije \buwa i
- Page 85 and 86: 8Zelenilo Da bi se postoje>a situac
- Page 87 and 88: 9Strategija za[tite \ivotne sredine
- Page 89 and 90: 9Strategija za[tite \ivotne sredine
- Page 91 and 92: 9Strategija za[tite \ivotne sredine
- Page 93 and 94: 9Strategija za[tite \ivotne sredine
- Page 95 and 96: 9Strategija za[tite \ivotne sredine
- Page 97 and 98: 10 Akcioni plan Tehni;ko-tehnolo[ke
- Page 99 and 100: 10 Akcioni plan Administrativne i i
- Page 101 and 102: 10 Akcioni plan Administrativne i i
- Page 103 and 104: 10 Akcioni plan 10.6 AKCIONI PLAN Z
- Page 105: U:ESNICI U IZRADI LEAP-A ZA PAN:EVO
4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e<br />
Kvalitet podzemnih voda na podru;ju op[tine Pan;evo je karakteristi;an za<br />
podru;je ju\nog Banata` podzemna voda je umereno tvrda i karakteri[e je nizak<br />
organski sadr\aj i prirodno povi[en sadr\aj gvo\]a, mangana i amonijum<br />
jona. Osnovni parametri po kojima kvalitet vode odstupa od sadr\aja<br />
propisanih Pravilnikom o kvalitetu vode za pi>e su pove>an sadr\aj gvo\]a<br />
i mangana (tabela 4.5).<br />
Tabela 4.5 - Vrednosti karakteristi;nih parametara kvaliteta podzemne vode u naseqima<br />
Dolovo, Ka;arevo, Banatsko Novo Selo, Jabuka i Glogow<br />
Ka;arevo<br />
Banatsko<br />
Novo Selo<br />
Glogow Dolovo Jabuka MDK<br />
Gvo\]e (mg/l) 0,62 0,56 0,85 0,56 0,55 0,3<br />
Mangan (mg/l) 0,3 0,29 0,92 0,37 0,43 0,1<br />
Amonijum-jon (mg/l) 0,16 0,2 0,1 0,2 0,1 0,05<br />
Mikrobiolo[ki neispravni uzorci (%) 27,5 34,7 24,4 12,3 41 -<br />
Izvor` Generalni projekat snabdevawa vodom naseqa Banatsko Novo Selo, Ka;arevo, Dolovo,<br />
Jabuka i Glogow, Energoplan 2003.<br />
Zabriwavaju>a je ;iwenica da je voda u velikom broju uzoraka uzetih iz<br />
vodovodne mre\e bakteriolo[ki neispravna, tj. ne zadovoqava kvalitet vode<br />
za pi>e sa higijenskog aspekta. Bakteriolo[ka neispravnost poti;e od<br />
pove>anog broja aerobnih mezofilnih bakterija. Analizama Zavoda za za[titu<br />
zdravqa Pan;evo na terenu utvr]eno je da se procenat uzoraka u kojima je<br />
prona]en rezidualni hlor u distributivnoj mre\i kretao od 0 do 25%, [to je<br />
nedovoqno da bi se voda odr\ala u bakteriolo[ki ispravnom stawu.<br />
Koncentracija rezidualnog hlora u vodi mre\e prema Pravilniku treba da se<br />
kre>e od 0,2 do 0,5 mg/l. Problem predstavqa to [to su izvori[ta locirana u<br />
centrima naseqa (ili u wihovoj blizini) pa zbog blizine prvih potro[a;a u<br />
sistemu nije mogu>e koristiti dovoqne koli;ine natrijum-hipohlorita, jer<br />
ne postoji dovoqno vreme za wegovu potro[wu. S obzirom na mali procenat<br />
uzoraka u kojima je identifikovan rezidualni hlor diskutabilno je i da li se<br />
dozirawe hipohlorita vr[i na pravi na;in tokom celog dana.<br />
4.2 PROCENA UTICAJA<br />
Do po;etka organizovanog vodosnabdevawa stanovni[tva i industrije pre 30-<br />
tak godina nivoi podzemnih voda bili su prakti;no neporeme>eni ve>om<br />
eksploatacijom tako da nije bilo uticaja na \ivotnu sredinu. Bunari locirani<br />
u selima bli\e obodu Deliblatske pe[;are (Dolovo, Banatsko Novo Selo)<br />
imali su arteske pijezometarske nivoe. U Dolovu su pritisci na bunarima bili<br />
do ;etiri, a u Banatskom Novom Selu oko jednog metra. U proteklih 30 godina<br />
vodosnabdevawa na podru;ju op[tine Pan;evo do[lo je do znatnog sni\ewa<br />
nivoa podzemnih voda usled eksploatacije, tako da se danas pozitivni (arteski)<br />
pritisci javqaju samo na bunarima u Dolovu. Ni na jednom izvori[tu (osim<br />
pan;eva;kih izvori[ta) ne postoje osmatra;ki objekti - pijezometri, kao ni<br />
kontinualno pra>ewe efekata eksploatacije. Obzirom na to da podzemne vode<br />
predstavqaju jedini resurs vodosnabdevawa stanovni[tva i industrije,<br />
neophodno je uspostaviti stalan monitoring kojim bi se prikupqali podaci na<br />
osnovu kojih bi bilo mogu>e izvr[iti evaluaciju efekata eksploatacije.<br />
56