Овде можете да преузмете документацију

Овде можете да преузмете документацију Овде можете да преузмете документацију

12.11.2014 Views

4 Kvalitet i koli;ine vode za pi>e Proizvodwa i potro[wa vode se ne mere` mera;i protoka na bunarima ne funkcioni[u a ku>ni vodomeri su naj;e[>e neispravni tako da se potro[wa Vodovodni sistem naseqa Ka;arevo po selima napla>uje uglavnom pau[alno. Cena vode razlikuje se od naseqa do naseqa` najmawa cena vode je u Pan;eva;kom vodovodu (8 dinara po m 3 ) dok je po selima 140-150 dinara po doma>instvu (do 8 m 3 , tamo gde postoje vodomeri). Procenat naplate se kre>e od 60 do 90%. Gradsko naseqe Ka;arevo snabdeva se vodom iz izvori[ta na ju\noj periferiji grada. Za upravqawe i odr\avawe vodovodnog sistema zadu\eno je JKP Ka;arevo. Najve>i problemi koji se javqaju u distributivnom sistemu su nepostojawe rezervoarskog prostora, velika zastupqenost cevi malih pre;nika i starost cevi. Neispravnost zatvara;a na mre\i onemogu>ava lokalne intervencije na cevovodu. Naseqe Banatsko Novo Selo organizovano se snabdeva vodom sa sedam bunara (izvori[te u centru naseqa sa tri bunara i ;etiri bunara locirana na razli;itim lokacijama). Upravqawe vodosnabdevawem vr[i JKP B.N.S. Gubici u mre\i se javqaju usled starosti cevi i neispravnosti zatvara;a a nedostatak rezervoarskog prostora se kompenzuje pove>anom eksploatacijom bunara. Kako su bunari locirani u samom nasequ, zone sanitarne za[tite ne postoje. Vodovodni sistem naseqa Ban. Novo Selo Vodovodni sistem naseqa Glogow Naseqe Glogow od 1972. godine ima izvori[te koje je locirano u centru naseqa - u parku. Upravqawe i odr\avawe vodovodnog sistema vr[i JKP Glogow. Vi[e od 95% mre\e ;ine cevi malih pre;nika koje uzrokuju velike hidrauli;ke gubitke i niske pritiske u pojedinim delovima naseqa, naro;ito u letwim mesecima. Nefunkcionisawe zatvara;a na mre\i dovodi do toga da se prilikom intervencija usled havarija mora iskqu;iti celo naseqe. Rezervoarski prostor ne postoji pa se neravnomernosti potro[we moraju kompenzovati pove>anom proizvodwom vode na bunarima, [to uti;e na wihov vek trajawa. Ne postoje zone sanitarne za[tite. Naseqe Dolovo je organizovano po;elo da se snabdeva vodom od 1971. godine, otvarawem izvori[ta u centru sela. Upravqawe vodosnabdevawem vr[i JKP Dolovi. Kao i ostalim naseqima, najve>i problemi koji se javqaju u distributivnom sistemu su nepostojawe rezervoarskog prostora, velika zastupqenost cevi malih pre;nika i starost cevi. Neispravnost zatvara;a na mre\i onemogu>ava lokalne intervencije na cevovodu. Pove>ana eksploatacija vode sa bunara u letwim mesecima negativno uti;e na wihov radni vek. Naseqe Jabuka je po;elo sa organizovanim vodosnabdevawem 1978. godine. Upravqawe i odr\avawe vodovoda vr[i JKP Vod-kom. Za razliku od ostalih naseqa u vodovodnoj mre\i su 100% zastupqene PE cevi. Gubici na mre\i javqaju se pre svega na prikqu;cima i na zatvara;ima. Ne postoji rezervoarski prostor za izravnavawe dnevnih neravnomernosti potro[we. Mre\a zatvara;a delimi;no funkcioni[e. Bunari su locirani na izvori[tu u centru sela (tri bunara) i na jo[ dve lokacije u selu. Zone sanitarne za[tite ne postoje. Vodovodni sistem naseqa Dolovo Vodovodni sistem naseqa Jabuka 55

4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e Kvalitet podzemnih voda na podru;ju op[tine Pan;evo je karakteristi;an za podru;je ju\nog Banata` podzemna voda je umereno tvrda i karakteri[e je nizak organski sadr\aj i prirodno povi[en sadr\aj gvo\]a, mangana i amonijum jona. Osnovni parametri po kojima kvalitet vode odstupa od sadr\aja propisanih Pravilnikom o kvalitetu vode za pi>e su pove>an sadr\aj gvo\]a i mangana (tabela 4.5). Tabela 4.5 - Vrednosti karakteristi;nih parametara kvaliteta podzemne vode u naseqima Dolovo, Ka;arevo, Banatsko Novo Selo, Jabuka i Glogow Ka;arevo Banatsko Novo Selo Glogow Dolovo Jabuka MDK Gvo\]e (mg/l) 0,62 0,56 0,85 0,56 0,55 0,3 Mangan (mg/l) 0,3 0,29 0,92 0,37 0,43 0,1 Amonijum-jon (mg/l) 0,16 0,2 0,1 0,2 0,1 0,05 Mikrobiolo[ki neispravni uzorci (%) 27,5 34,7 24,4 12,3 41 - Izvor` Generalni projekat snabdevawa vodom naseqa Banatsko Novo Selo, Ka;arevo, Dolovo, Jabuka i Glogow, Energoplan 2003. Zabriwavaju>a je ;iwenica da je voda u velikom broju uzoraka uzetih iz vodovodne mre\e bakteriolo[ki neispravna, tj. ne zadovoqava kvalitet vode za pi>e sa higijenskog aspekta. Bakteriolo[ka neispravnost poti;e od pove>anog broja aerobnih mezofilnih bakterija. Analizama Zavoda za za[titu zdravqa Pan;evo na terenu utvr]eno je da se procenat uzoraka u kojima je prona]en rezidualni hlor u distributivnoj mre\i kretao od 0 do 25%, [to je nedovoqno da bi se voda odr\ala u bakteriolo[ki ispravnom stawu. Koncentracija rezidualnog hlora u vodi mre\e prema Pravilniku treba da se kre>e od 0,2 do 0,5 mg/l. Problem predstavqa to [to su izvori[ta locirana u centrima naseqa (ili u wihovoj blizini) pa zbog blizine prvih potro[a;a u sistemu nije mogu>e koristiti dovoqne koli;ine natrijum-hipohlorita, jer ne postoji dovoqno vreme za wegovu potro[wu. S obzirom na mali procenat uzoraka u kojima je identifikovan rezidualni hlor diskutabilno je i da li se dozirawe hipohlorita vr[i na pravi na;in tokom celog dana. 4.2 PROCENA UTICAJA Do po;etka organizovanog vodosnabdevawa stanovni[tva i industrije pre 30- tak godina nivoi podzemnih voda bili su prakti;no neporeme>eni ve>om eksploatacijom tako da nije bilo uticaja na \ivotnu sredinu. Bunari locirani u selima bli\e obodu Deliblatske pe[;are (Dolovo, Banatsko Novo Selo) imali su arteske pijezometarske nivoe. U Dolovu su pritisci na bunarima bili do ;etiri, a u Banatskom Novom Selu oko jednog metra. U proteklih 30 godina vodosnabdevawa na podru;ju op[tine Pan;evo do[lo je do znatnog sni\ewa nivoa podzemnih voda usled eksploatacije, tako da se danas pozitivni (arteski) pritisci javqaju samo na bunarima u Dolovu. Ni na jednom izvori[tu (osim pan;eva;kih izvori[ta) ne postoje osmatra;ki objekti - pijezometri, kao ni kontinualno pra>ewe efekata eksploatacije. Obzirom na to da podzemne vode predstavqaju jedini resurs vodosnabdevawa stanovni[tva i industrije, neophodno je uspostaviti stalan monitoring kojim bi se prikupqali podaci na osnovu kojih bi bilo mogu>e izvr[iti evaluaciju efekata eksploatacije. 56

4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e<br />

Kvalitet podzemnih voda na podru;ju op[tine Pan;evo je karakteristi;an za<br />

podru;je ju\nog Banata` podzemna voda je umereno tvrda i karakteri[e je nizak<br />

organski sadr\aj i prirodno povi[en sadr\aj gvo\]a, mangana i amonijum<br />

jona. Osnovni parametri po kojima kvalitet vode odstupa od sadr\aja<br />

propisanih Pravilnikom o kvalitetu vode za pi>e su pove>an sadr\aj gvo\]a<br />

i mangana (tabela 4.5).<br />

Tabela 4.5 - Vrednosti karakteristi;nih parametara kvaliteta podzemne vode u naseqima<br />

Dolovo, Ka;arevo, Banatsko Novo Selo, Jabuka i Glogow<br />

Ka;arevo<br />

Banatsko<br />

Novo Selo<br />

Glogow Dolovo Jabuka MDK<br />

Gvo\]e (mg/l) 0,62 0,56 0,85 0,56 0,55 0,3<br />

Mangan (mg/l) 0,3 0,29 0,92 0,37 0,43 0,1<br />

Amonijum-jon (mg/l) 0,16 0,2 0,1 0,2 0,1 0,05<br />

Mikrobiolo[ki neispravni uzorci (%) 27,5 34,7 24,4 12,3 41 -<br />

Izvor` Generalni projekat snabdevawa vodom naseqa Banatsko Novo Selo, Ka;arevo, Dolovo,<br />

Jabuka i Glogow, Energoplan 2003.<br />

Zabriwavaju>a je ;iwenica da je voda u velikom broju uzoraka uzetih iz<br />

vodovodne mre\e bakteriolo[ki neispravna, tj. ne zadovoqava kvalitet vode<br />

za pi>e sa higijenskog aspekta. Bakteriolo[ka neispravnost poti;e od<br />

pove>anog broja aerobnih mezofilnih bakterija. Analizama Zavoda za za[titu<br />

zdravqa Pan;evo na terenu utvr]eno je da se procenat uzoraka u kojima je<br />

prona]en rezidualni hlor u distributivnoj mre\i kretao od 0 do 25%, [to je<br />

nedovoqno da bi se voda odr\ala u bakteriolo[ki ispravnom stawu.<br />

Koncentracija rezidualnog hlora u vodi mre\e prema Pravilniku treba da se<br />

kre>e od 0,2 do 0,5 mg/l. Problem predstavqa to [to su izvori[ta locirana u<br />

centrima naseqa (ili u wihovoj blizini) pa zbog blizine prvih potro[a;a u<br />

sistemu nije mogu>e koristiti dovoqne koli;ine natrijum-hipohlorita, jer<br />

ne postoji dovoqno vreme za wegovu potro[wu. S obzirom na mali procenat<br />

uzoraka u kojima je identifikovan rezidualni hlor diskutabilno je i da li se<br />

dozirawe hipohlorita vr[i na pravi na;in tokom celog dana.<br />

4.2 PROCENA UTICAJA<br />

Do po;etka organizovanog vodosnabdevawa stanovni[tva i industrije pre 30-<br />

tak godina nivoi podzemnih voda bili su prakti;no neporeme>eni ve>om<br />

eksploatacijom tako da nije bilo uticaja na \ivotnu sredinu. Bunari locirani<br />

u selima bli\e obodu Deliblatske pe[;are (Dolovo, Banatsko Novo Selo)<br />

imali su arteske pijezometarske nivoe. U Dolovu su pritisci na bunarima bili<br />

do ;etiri, a u Banatskom Novom Selu oko jednog metra. U proteklih 30 godina<br />

vodosnabdevawa na podru;ju op[tine Pan;evo do[lo je do znatnog sni\ewa<br />

nivoa podzemnih voda usled eksploatacije, tako da se danas pozitivni (arteski)<br />

pritisci javqaju samo na bunarima u Dolovu. Ni na jednom izvori[tu (osim<br />

pan;eva;kih izvori[ta) ne postoje osmatra;ki objekti - pijezometri, kao ni<br />

kontinualno pra>ewe efekata eksploatacije. Obzirom na to da podzemne vode<br />

predstavqaju jedini resurs vodosnabdevawa stanovni[tva i industrije,<br />

neophodno je uspostaviti stalan monitoring kojim bi se prikupqali podaci na<br />

osnovu kojih bi bilo mogu>e izvr[iti evaluaciju efekata eksploatacije.<br />

56

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!