Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
4 Kvalitet i koli;ine vode za pi>e Procenat hemijski neispravnih uzoraka iz distributivne mre\e je u proseku oko 28% ([to je vi[e od preporu;enih 20%). Hemijska neispravnost uzoraka u distributivnoj mre\i je uzrokovana organolepti;kim osobinama (boja i mutno>a), koje su se javqale u ne[to ve>im vrednostima od onih propisanih Pravilnikom. U tabeli 4.3 prikazani su rezultati hemijskih analiza svih uzetih uzoraka (iz bunara, sa postrojewa za tretman i iz distributivne mre\e) i samo iz distributivne mre\e Pan;eva;kog vodovodnog sistema u 2002. godini. Tabela 4.3 - Rezultati hemijskih analiza uzoraka vode Meseci Uk. br. uzoraka Uk. br. neispravnih uzoraka Uk. % neispravnih uzoraka % neispravnih uzoraka iz distributivne mre\e Januar 58 14 24,1 19,1 Februar 58 9 15,5 4,2 Mart 58 18 31,0 74,5 April 58 25 43,1 59,6 Maj 88 51 57,9 29,8 Juni 58 25 43,1 38,3 Juli 58 13 22,4 12,7 Avgust 59 23 38,9 35,4 Septembar 99 60 60,6 27,6 Oktobar 79 44 55,6 34,0 Novembar 58 30 51,7 53,2 Decembar 58 16 27,5 21,3 Ukupno` 789 328 Sr. vred. = 41,6% Sr. vred. = 27,9% Izvor` Izve[taj o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi>e u Op[tini Pan;evo za period 01. 01. do 31. 12. 2002. godine - Zavod za za[titu zdravqa Pan;evo U 2002. godini prisustvo rezidualnog hlora je ustanovqeno 466 puta (~85%). Prose;na vrednost koncentracije rezidualnog hlora iznosila je oko 0,2 mg/l [to je u okvirima dozvoqenih vrednosti (0,2-0,5 mg/l). Propisane koncentracije rezidualnog hlora u mre\i su svakako doprinele malom procentu bakteriolo[ki neispravnih uzoraka. Osnovni problem distributivnog sistema Pan;eva;kog vodovoda predstavqa to [to wegov razvoj ne prati razvoj grada. Od 180 km cevovoda pre;nika 80mm- 300mm, oko 45% ;ine azbest-cementne cevi koje zbog svoje starosti (preko 25 godina) uzrokuju velike gubitke (oko 25%). Broj defekata na cevovodu kre>e se oko 700 godi[we. Veliki deo mre\e ;ine cevi malih pre;nika koje predstavqaju uska grla i prouzrokuju niske pritiske u pojedinim delovima naseqa. Prikqu;ewe tri seoska naseqa na vodovodni sistem (u periodu od 1998. do 2000. godine) dovelo je i do pove>awa neracionalne potro[we, pre svega u letwim mesecima kao posledica kori[>ewa vode za zalivawe. Postoje>i rezervoarski prostor od 13.000 m 3 predstavqa samo 20% od maksimalne dnevne potro[we, [to nije dovoqno da pokrije dnevne neravnomernosti potro[we, pogotovu u letwem periodu. Izvori[ta vodosnabdevawa Pan;eva;kog vodovoda su, sa aspekta za[tite od zaga]ewa, potencijalno ugro\ena pre svega pojavom nelegalne gradwe u wihovoj blizini (Sibnica i Filter) ali i saobra>ajnicama koje prolaze u wihovom neposrednom okru\ewu (stari i novi put Beograd-Pan;evo). Tako]e je izra\ena pojava starewa vodozahvatnih objekata - bunara, tako da se javqa konstantno 53
4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e opadawe wihovog kapaciteta koje se kompenzuje regeneracijom objekata ili bu[ewem novih bunara u ciqu odr\avawa potrebnih kapaciteta izvori[ta. 4.1.2 Vodovodni sistemi pet seoskih naseqa Slika 4.4 - {ematski prikaz vodovodnih sistema seoskih naseqa Vodovodni sistemi pet seoskih naseqa (Dolovo, Ka;arevo, Banatsko Novo Selo, Jabuka i Glogow) formirani su u periodu od 1972. do 1977. godine, bu[ewem prvih bunara i izgradwom distributivne mre\e. Ove sisteme karakteri[e sli;na struktura` podzemna voda se kaptira cevastim bunarima na izvori[tu, odakle se preko hidrofora (za odr\avawe pritiska) direktno [aqe u mre\u (slika 4.4). Pre slawa u mre\u vr[i se dezinfekcija natrijumhipohloritom na hlorinatoru. Distributivne mre\e su, po pravilu, prstenaste, sa velikom zastupqeno[>u malih pre;nika (oko 90% pre;nici 80-100 mm). Prilikom izgradwe mre\e kori[>ene su iskqu;ivo azbest-cementne cevi zbog niske cene (osim u Jabuci gde su prisutne plasti;ne cevi), ;ija je osnovna mana [to vremenom postaju krte i lako pucaju, prouzrokuju>i velike gubitke i prekide u snabdevawu (tabela 4.4). Tabela 4.4 - Osnovni podaci o vodovodnim sistemima Dolova, Ka;areva, Banatskog Novog Sela, Jabuke i Glogowa Ka;arevo Banatsko Novo Selo Glogow Dolovo Jabuka Broj stanovnika 7.624 7.416 3.178 6.835 6.312 Broj bunara 5 7 5 4 5 Kaptirani interval (m) 30-95 47-75 10-60 70-80 38-60 73-100 Broj prikqu;aka 2.05 2.4 1.05 2.15 1.7 Potr. stanovni[tva (m 3 /god.) 360 500 210 435 480 Potr. privrede (m 3 /god.) 150 200 40 Pros. spec. potro[wa (l/st. na dan) 180 230 210 180 210 Kapacitet (l/s) 20 20 8 14 14 1. zona, pritisak u zoni (MPa) 2,5-5,5 2,0-5,0 2,5-4 3,2-5,5 1,8-4 Broj crpnih stanica - - - - - Broj rezervoara - - - - - Zapremina rezervoara (m 3 ) - - - - - Du\ina vod. mre\e pre;nika 80-800 mm (km) 22 50 17,3 34 27 Azbest-cementne cevi (%) ¬100 ¬100 ¬100 ¬100 - Plasti;ne cevi( %) - - - - ¬100 Starost mre\e 25-50 godina (%) 100 100 100 100 100 Koeficijent izgra]enosti mre\e (m/stan) 3 6 5 5 4 Izvor` Dokumentacija JKP-a, 2003. U periodu od izgradwe seoskih vodovoda do danas gotovo da nije vr[ena rekonstrukcija mre\e niti planska zamena „uskih grla“ u sistemu. Zatvara;i na mre\i ne funkcioni[u tako da prilikom remonta zbog havarija na cevovodu mora da se iskqu;i ;itavo naseqe. S obzirom na nepostojawe rezervoarskog prostora u sistemu za izravnavawe dnevnih neravnomernosti potro[we, pove>ana potra\wa za vodom se kompenzuje ve>om proizvodwom na bunarima [to nepovoqno uti;e na wihov radni vek (svakih 4-5 godina izvode se novi bunari). 54
- Page 3 and 4: MERE JA:AWA KAPACITETA ZA{TITE |IVO
- Page 5 and 6: PREDGOVOR Za[tita i unapre]ewe staw
- Page 7 and 8: SPISAK AKRONIMA I SKRAe Javno predu
- Page 9 and 10: 1Metodologija 1.2 FORMIRAWE RADNE G
- Page 11 and 12: 1Metodologija 1.6 IZRADA AKCIONOG P
- Page 13 and 14: 1Metodologija 12
- Page 15 and 16: 2Op[ti uslovi Prikaz klimatskih ele
- Page 17 and 18: 2Op[ti uslovi Slika 2.1 - Sredwe me
- Page 19 and 20: 2Op[ti uslovi Ju\nobanatska lesna z
- Page 21 and 22: 2Op[ti uslovi Tami[ kod Pan;eva Tam
- Page 23 and 24: 2Op[ti uslovi Park prirode Powavica
- Page 25 and 26: 2Op[ti uslovi Tabela 2.6 - Pregled
- Page 27 and 28: 2Op[ti uslovi Tabela 2.8 - Osnovni
- Page 29 and 30: 2Op[ti uslovi Karta naseqa Omoqica
- Page 31 and 32: 2Op[ti uslovi Karta naseqa Ka;arevo
- Page 33 and 34: 2Op[ti uslovi U okviru poqoprivrede
- Page 35 and 36: 2Op[ti uslovi Ju\na industrijska zo
- Page 37 and 38: 2Op[ti uslovi 36
- Page 39 and 40: 3Kvalitet vazduha Izvori zaga]ivawa
- Page 41 and 42: 3Kvalitet vazduha Postrojewe VCM -
- Page 43 and 44: 3Kvalitet vazduha Na mernom mestu Z
- Page 45 and 46: 3Kvalitet vazduha U periodu od 5. a
- Page 47 and 48: 3Kvalitet vazduha 3.1.5 Vanredna me
- Page 49 and 50: 3Kvalitet vazduha 3.3 ZAKQU:NA RAZM
- Page 51 and 52: 3Kvalitet vazduha {to se ti;e najve
- Page 53: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e S
- Page 57 and 58: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e K
- Page 59 and 60: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e p
- Page 61 and 62: 5Otpadne vode Havarija kanalizacion
- Page 63 and 64: 5Otpadne vode koli;ine otpadnih vod
- Page 65 and 66: 5Otpadne vode Crpna stanica FCS 4 -
- Page 67 and 68: 6Komunalni ;vrsti otpad da u naseqe
- Page 69 and 70: 6Komunalni ;vrsti otpad ograni;enih
- Page 71 and 72: 6Komunalni ;vrsti otpad Stawe na sm
- Page 73 and 74: 6Komunalni ;vrsti otpad nivou omogu
- Page 75 and 76: 7Opasan otpad naftnom industrijom u
- Page 77 and 78: 7Opasan otpad Analize koje su izvr[
- Page 79 and 80: 7Opasan otpad • u skladu sa katal
- Page 81 and 82: 8Zelenilo Slika 8.1 - Narodna ba[ta
- Page 83 and 84: 8Zelenilo sre>u kompozicije \buwa i
- Page 85 and 86: 8Zelenilo Da bi se postoje>a situac
- Page 87 and 88: 9Strategija za[tite \ivotne sredine
- Page 89 and 90: 9Strategija za[tite \ivotne sredine
- Page 91 and 92: 9Strategija za[tite \ivotne sredine
- Page 93 and 94: 9Strategija za[tite \ivotne sredine
- Page 95 and 96: 9Strategija za[tite \ivotne sredine
- Page 97 and 98: 10 Akcioni plan Tehni;ko-tehnolo[ke
- Page 99 and 100: 10 Akcioni plan Administrativne i i
- Page 101 and 102: 10 Akcioni plan Administrativne i i
- Page 103 and 104: 10 Akcioni plan 10.6 AKCIONI PLAN Z
4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e<br />
opadawe wihovog kapaciteta koje se kompenzuje regeneracijom objekata ili<br />
bu[ewem novih bunara u ciqu odr\avawa potrebnih kapaciteta izvori[ta.<br />
4.1.2 Vodovodni sistemi pet seoskih naseqa<br />
Slika 4.4 - {ematski prikaz vodovodnih<br />
sistema seoskih naseqa<br />
Vodovodni sistemi pet seoskih naseqa (Dolovo, Ka;arevo, Banatsko Novo<br />
Selo, Jabuka i Glogow) formirani su u periodu od 1972. do 1977. godine,<br />
bu[ewem prvih bunara i izgradwom distributivne mre\e. Ove sisteme karakteri[e<br />
sli;na struktura` podzemna voda se kaptira cevastim bunarima na<br />
izvori[tu, odakle se preko hidrofora (za odr\avawe pritiska) direktno<br />
[aqe u mre\u (slika 4.4). Pre slawa u mre\u vr[i se dezinfekcija natrijumhipohloritom<br />
na hlorinatoru.<br />
Distributivne mre\e su, po pravilu, prstenaste, sa velikom zastupqeno[>u<br />
malih pre;nika (oko 90% pre;nici 80-100 mm). Prilikom izgradwe mre\e<br />
kori[>ene su iskqu;ivo azbest-cementne cevi zbog niske cene (osim u Jabuci<br />
gde su prisutne plasti;ne cevi), ;ija je osnovna mana [to vremenom postaju<br />
krte i lako pucaju, prouzrokuju>i velike gubitke i prekide u snabdevawu<br />
(tabela 4.4).<br />
Tabela 4.4 - Osnovni podaci o vodovodnim sistemima Dolova, Ka;areva, Banatskog Novog Sela,<br />
Jabuke i Glogowa<br />
Ka;arevo<br />
Banatsko<br />
Novo Selo<br />
Glogow Dolovo Jabuka<br />
Broj stanovnika 7.624 7.416 3.178 6.835 6.312<br />
Broj bunara 5 7 5 4 5<br />
Kaptirani interval (m) 30-95 47-75 10-60 70-80 38-60 73-100<br />
Broj prikqu;aka 2.05 2.4 1.05 2.15 1.7<br />
Potr. stanovni[tva (m 3 /god.) 360 500 210 435 480<br />
Potr. privrede (m 3 /god.) 150 200 40<br />
Pros. spec. potro[wa (l/st. na dan) 180 230 210 180 210<br />
Kapacitet (l/s) 20 20 8 14 14<br />
1. zona, pritisak u zoni (MPa) 2,5-5,5 2,0-5,0 2,5-4 3,2-5,5 1,8-4<br />
Broj crpnih stanica - - - - -<br />
Broj rezervoara - - - - -<br />
Zapremina rezervoara (m 3 ) - - - - -<br />
Du\ina vod. mre\e pre;nika 80-800 mm (km) 22 50 17,3 34 27<br />
Azbest-cementne cevi (%) ¬100 ¬100 ¬100 ¬100 -<br />
Plasti;ne cevi( %) - - - - ¬100<br />
Starost mre\e 25-50 godina (%) 100 100 100 100 100<br />
Koeficijent izgra]enosti mre\e (m/stan) 3 6 5 5 4<br />
Izvor` Dokumentacija JKP-a, 2003.<br />
U periodu od izgradwe seoskih vodovoda do danas gotovo da nije vr[ena rekonstrukcija<br />
mre\e niti planska zamena „uskih grla“ u sistemu. Zatvara;i na mre\i<br />
ne funkcioni[u tako da prilikom remonta zbog havarija na cevovodu mora da se<br />
iskqu;i ;itavo naseqe. S obzirom na nepostojawe rezervoarskog prostora u sistemu<br />
za izravnavawe dnevnih neravnomernosti potro[we, pove>ana potra\wa za<br />
vodom se kompenzuje ve>om proizvodwom na bunarima [to nepovoqno uti;e na<br />
wihov radni vek (svakih 4-5 godina izvode se novi bunari).<br />
54