Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Najmawu u;estalost imaju vetrovi koji duvaju iz pravca severoistoka, istoka i jugozapada. U;estalost ti[ina (vreme bez vetra) je mala. Najvi[e vremena bez vetra ima leto, a zatim jesen, prole>e i zima. 2 Op[ti uslovi Tabela 2.2 - Sredwa u;estalost vetrova i tihog vremena (‰) Smer vetra S SI I JI J JZ Z SZ Bez vetra Zima 105 82 55 212 161 55 136 128 66 Prole>e 140 81 47 202 133 68 116 142 71 Leto 131 91 48 148 96 61 136 177 112 Jesen 91 84 64 264 145 59 105 112 76 Godina 117 84 53 207 134 61 123 140 81 Izvor` Prirodno-matemati;ki fakultet, Op[tina Pan;evo, Novi Sad, 1996. Ru\a vetrova za Pan;evo Analiza sredwih brzina vetrova iz pojedinih pravaca pokazuje da vetrovi iz jugoisto;nog i ju\nog pravca posti\u najve>e brzine, kako za godinu dana, tako i po godi[wim dobima. Ipak, najve>e sredwe brzine oni posti\u u prole>nim i zimskim mesecima. Sredwi broj dana sa jakim vetrom (kada vetrovi imaju ja;ine vi[e od 12,3 m/s, odnosno 44,3 km/;), za godinu dana iznosi 45,3. Takvih dana je najvi[e u periodu oktobar-april. Gledaju>i po mesecima, dana sa jakim vetrom najvi[e je u novembru (5,8) i martu (5,7), a najmawe u avgustu (2,1). Tabela 2.3 - Sredwe brzine vetrova (m/s) Smer vetra S SI I JI J JZ Z SZ Zima 2,82 1,96 1,80 4,87 3,38 1,91 2,29 2,95 Prole>e 3,48 2,48 2,26 5,28 3,62 2,52 2,83 3,38 Leto 3,03 2,21 1,88 3,19 3,03 2,57 2,78 3,26 Jesen 2,91 2,01 1,69 4,67 3,48 2,01 2,45 3,82 Godina 3,10 2,17 1,88 4,58 3,40 2,27 2,59 3,13 Izvor` Prirodno-matemati;ki fakultet, Op[tina Pan;evo, Novi Sad, 1996. Relativna vla\nost vazduha Najve>e sredwe mese;ne vrednosti relativne vla\nosti vazduha imaju meseci sa najni\im teperaturama vazduha, a to su decembar (90%), januar (87%), februar (86%) i novembar (84%). Juli i avgust mesec imaju najmawe sredwe vrednosti (70%). Sredwa godi[wa vrednost vla\nosti vazduha iznosi 77%, a godi[wa amplituda 20%. Obla;nost Obla;nost je zna;ajan klimatski modifikator koji uti;e na intenzitet sun;evog zra;ewa, du\inu trajawa sun;evog sjaja, izra;ivawe, temperaturu podloge i vazduha iznad we. Najve>a obla;nost na podru;ju pan;eva;ke op[tine je u decembru (73%), januaru (70%), februaru (67%) i novembru (66%). Najmawu sredwu mese;nu obla;nost imaju avgust (34%), septembar (37%) i juli (38%). Ostali meseci imaju prose;nu obla;nost u rasponu od 44 do 59%. Godi[we kolebawe obla;nosti je izuzetno veliko i iznosi 39%. 15
2Op[ti uslovi Slika 2.1 - Sredwe mese;ne visine padavina (mm/mesec) Padavine Pluviometrijski re\im Pan;eva karakteri[e (sli;no teritoriji cele Vojvodine) prili;na neravnomernost, odnosno smewivawe vla\nijih i su[nijih perioda. Tokom godine javqaju se dva vla\nija i dva su[nija perioda. Glavni (primarni) maksimum padavina u Pan;evu nastupa krajem prole>a i po;etkom leta, dok se sporedni javqa krajem jeseni i po;etkom zime. Primarni minimum padavina javqa se po;etkom avgusta i u prva dva jesewa meseca, a sekundarni minimum je vezan za dva zimska meseca (januar i februar) i prvi prole>ni mesec (mart). Godi[we kolebawe padavina u Pan;evu je znatno i iznosi 58 mm, [to je vi[e od prose;nih mese;nih padavina za sedam meseci u toku godine. Analogno ovome, i kolebawa izme]u sredwih godi[wih koli;ina padavina su velika i iznose vi[e od 100% (najsu[nija godina 481 mm a najvla\nija 980 mm). Neke od karakteristi;nih vrednosti padavina za teritoriju Pan;eva date su u narednoj tabeli. Tabela 2.4 - Karakteristi;ne vrednosti padavina za Pan;evo (mm/mesec) J F M A M J J A S O N D God. Sredwe mes./god. 45 42 41 48 73 93 62 40 45 35 59 60 643 Apsolutni mes./god. maksimumi 101 112 95 105 180 195 153 108 94 86 127 103 - Apsolutni mes./god. minimumi 4 5 1 12 12 25 21 6 4 0 17 5 - Sredwi mes./god. broj dana sa padavinama 11,8 12,3 10,9 10,6 11,7 11,9 9,0 7,0 6,3 6,8 12,4 15,2 125,9 Sredwi mes./god. broj dana sa padavinama vi[im od 1,0 mm 7,8 8,4 7,4 8,1 9,4 9,5 7,2 5,8 4,7 5,2 9,6 10,4 93,5 Sredwi mes./god. broj dana sa padavinama vi[im od 10,0 mm 1,3 1,0 1,0 1,2 2,4 2,5 1,6 1,3 1,3 1,0 1,7 1,7 18,0 Sredwi mes./god. broj dana sa padawem snega 7,2 6,6 3,8 0,5 - - - - - - 0,8 4,9 23,8 Sredwi mes./god. broj dana sa trajawem sne\nog pokriva;a 15,9 12,3 3,6 - - - - - - - 0,4 6,2 38,4 Izvor` Prirodno-matemati;ki fakultet, Op[tina Pan;evo, Novi Sad, 1996. Pan;evo prose;no godi[we ima 32 mm padavina vi[e od Vojvodine. Vrednost ki[nog faktora (po Langu) za Pan;evo iznosi 56,9 - [to ukazuje na humidni karakter klime. Indeks su[e je 30,2 [to, prema Martonsovoj klasifikaciji, govori da se Pan;evo nalazi u oblasti koja pripada egzorei;nom tipu koji karakteri[e stalno oticawe vode. 2.1.2 Geologija i geomorfologija Osnovna odlika geolo[ke gra]e povr[inskog dela teritorije pan;eva;ke op[tine je zastupqenost formacija kvartarne starosti. Ispod naslaga posledwe geolo[ke periode le\e mo>ni sedimenti neogena, a ispod wih dubqe delove geolo[kog stuba ;ine petrogeni predstavnici sredweg i starog doba zemqinog razvoja. Ovakva situacija ukazuje na veoma dugo i dinami;ko geolo[ko vreme morfolo[ke evolucije. Najstarije utvr]ene geolo[ke formacije su kristalasti [kriqci paleozojske starosti, na dubinama ve>im od 400 m. Gorwekredni kre;waci, laporci i pe[;ari javqaju se u povlati paleozojskih stena, preko kojih se nalaze kenozojski sedimenti sa odre]enim koli;inama zemnog gasa i nafte. Miocen pokazu- 16
- Page 1 and 2: Op[tina Pan;evo Mere ja;awa kapacit
- Page 3 and 4: MERE JA:AWA KAPACITETA ZA{TITE |IVO
- Page 5 and 6: PREDGOVOR Za[tita i unapre]ewe staw
- Page 7 and 8: SPISAK AKRONIMA I SKRAe Javno predu
- Page 9 and 10: 1Metodologija 1.2 FORMIRAWE RADNE G
- Page 11 and 12: 1Metodologija 1.6 IZRADA AKCIONOG P
- Page 13 and 14: 1Metodologija 12
- Page 15: 2Op[ti uslovi Prikaz klimatskih ele
- Page 19 and 20: 2Op[ti uslovi Ju\nobanatska lesna z
- Page 21 and 22: 2Op[ti uslovi Tami[ kod Pan;eva Tam
- Page 23 and 24: 2Op[ti uslovi Park prirode Powavica
- Page 25 and 26: 2Op[ti uslovi Tabela 2.6 - Pregled
- Page 27 and 28: 2Op[ti uslovi Tabela 2.8 - Osnovni
- Page 29 and 30: 2Op[ti uslovi Karta naseqa Omoqica
- Page 31 and 32: 2Op[ti uslovi Karta naseqa Ka;arevo
- Page 33 and 34: 2Op[ti uslovi U okviru poqoprivrede
- Page 35 and 36: 2Op[ti uslovi Ju\na industrijska zo
- Page 37 and 38: 2Op[ti uslovi 36
- Page 39 and 40: 3Kvalitet vazduha Izvori zaga]ivawa
- Page 41 and 42: 3Kvalitet vazduha Postrojewe VCM -
- Page 43 and 44: 3Kvalitet vazduha Na mernom mestu Z
- Page 45 and 46: 3Kvalitet vazduha U periodu od 5. a
- Page 47 and 48: 3Kvalitet vazduha 3.1.5 Vanredna me
- Page 49 and 50: 3Kvalitet vazduha 3.3 ZAKQU:NA RAZM
- Page 51 and 52: 3Kvalitet vazduha {to se ti;e najve
- Page 53 and 54: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e S
- Page 55 and 56: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e o
- Page 57 and 58: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e K
- Page 59 and 60: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e p
- Page 61 and 62: 5Otpadne vode Havarija kanalizacion
- Page 63 and 64: 5Otpadne vode koli;ine otpadnih vod
- Page 65 and 66: 5Otpadne vode Crpna stanica FCS 4 -
2Op[ti uslovi<br />
Slika 2.1 - Sredwe mese;ne visine padavina<br />
(mm/mesec)<br />
Padavine<br />
Pluviometrijski re\im Pan;eva karakteri[e (sli;no teritoriji cele<br />
Vojvodine) prili;na neravnomernost, odnosno smewivawe vla\nijih i<br />
su[nijih perioda. Tokom godine javqaju se dva vla\nija i dva su[nija perioda.<br />
Glavni (primarni) maksimum padavina u Pan;evu nastupa krajem prole>a i<br />
po;etkom leta, dok se sporedni javqa krajem jeseni i po;etkom zime. Primarni<br />
minimum padavina javqa se po;etkom avgusta i u prva dva jesewa meseca, a<br />
sekundarni minimum je vezan za dva zimska meseca (januar i februar) i prvi<br />
prole>ni mesec (mart).<br />
Godi[we kolebawe padavina u Pan;evu je znatno i iznosi 58 mm, [to je vi[e<br />
od prose;nih mese;nih padavina za sedam meseci u toku godine. Analogno<br />
ovome, i kolebawa izme]u sredwih godi[wih koli;ina padavina su velika i<br />
iznose vi[e od 100% (najsu[nija godina 481 mm a najvla\nija 980 mm). Neke od<br />
karakteristi;nih vrednosti padavina za teritoriju Pan;eva date su u narednoj<br />
tabeli.<br />
Tabela 2.4 - Karakteristi;ne vrednosti padavina za Pan;evo (mm/mesec)<br />
J F M A M J J A S O N D God.<br />
Sredwe mes./god. 45 42 41 48 73 93 62 40 45 35 59 60 643<br />
Apsolutni mes./god. maksimumi 101 112 95 105 180 195 153 108 94 86 127 103 -<br />
Apsolutni mes./god. minimumi 4 5 1 12 12 25 21 6 4 0 17 5 -<br />
Sredwi mes./god. broj dana sa padavinama 11,8 12,3 10,9 10,6 11,7 11,9 9,0 7,0 6,3 6,8 12,4 15,2 125,9<br />
Sredwi mes./god. broj dana sa padavinama vi[im od 1,0 mm 7,8 8,4 7,4 8,1 9,4 9,5 7,2 5,8 4,7 5,2 9,6 10,4 93,5<br />
Sredwi mes./god. broj dana sa padavinama vi[im od 10,0 mm 1,3 1,0 1,0 1,2 2,4 2,5 1,6 1,3 1,3 1,0 1,7 1,7 18,0<br />
Sredwi mes./god. broj dana sa padawem snega 7,2 6,6 3,8 0,5 - - - - - - 0,8 4,9 23,8<br />
Sredwi mes./god. broj dana sa trajawem sne\nog pokriva;a 15,9 12,3 3,6 - - - - - - - 0,4 6,2 38,4<br />
Izvor` Prirodno-matemati;ki fakultet, Op[tina Pan;evo, Novi Sad, 1996.<br />
Pan;evo prose;no godi[we ima 32 mm padavina vi[e od Vojvodine. Vrednost<br />
ki[nog faktora (po Langu) za Pan;evo iznosi 56,9 - [to ukazuje na humidni<br />
karakter klime. Indeks su[e je 30,2 [to, prema Martonsovoj klasifikaciji,<br />
govori da se Pan;evo nalazi u oblasti koja pripada egzorei;nom tipu koji<br />
karakteri[e stalno oticawe vode.<br />
2.1.2 Geologija i geomorfologija<br />
Osnovna odlika geolo[ke gra]e povr[inskog dela teritorije pan;eva;ke<br />
op[tine je zastupqenost formacija kvartarne starosti. Ispod naslaga posledwe<br />
geolo[ke periode le\e mo>ni sedimenti neogena, a ispod wih dubqe delove<br />
geolo[kog stuba ;ine petrogeni predstavnici sredweg i starog doba zemqinog<br />
razvoja. Ovakva situacija ukazuje na veoma dugo i dinami;ko geolo[ko vreme<br />
morfolo[ke evolucije.<br />
Najstarije utvr]ene geolo[ke formacije su kristalasti [kriqci paleozojske<br />
starosti, na dubinama ve>im od 400 m. Gorwekredni kre;waci, laporci i<br />
pe[;ari javqaju se u povlati paleozojskih stena, preko kojih se nalaze kenozojski<br />
sedimenti sa odre]enim koli;inama zemnog gasa i nafte. Miocen pokazu-<br />
16