Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
2 OP{TI USLOVI 2 Op[ti uslovi Op[tina Pan;evo se nalazi u Republici Srbiji, na jugu Autonomne Pokrajine Vojvodine, a zahvata teritoriju jugozapadnog Banata u pore;ju Dunava, Tami[a i Nadele. Ona se na severu grani;i sa op[tinama Opovo i Kova;ica, na severoistoku sa op[tinom Alibunar, a na istoku sa op[tinom Kovin. Ju\nu i zapadnu granicu ;ine reke Tami[ i Dunav, koji je istovremeno i granica sa u\om Srbijom. Polo\aj op[tine Pan;evo Op[tina Pan;evo je nepravilnog oblika, sa du\om osom u pravcu sever-jug, a zauzima prostor izme]u 44° 39“ i 45° 02“ severne geografske [irine i 20° 32“ i 20° 55“ isto;ne geografske du\ine. Teritorija op[tine zauzima 755 km 2 [to ;ini 3,51% povr[ine Vojvodine. Prema rezultatima popisa iz 2002. godine u woj \ivi 127.162 stanovnika (6,25% stanovni[tva Vojvodine), odnosno 168 stanovnika po kilometru kvadratnom, [to je svrstava u red jedne od najgu[>e naseqenih op[tina u Vojvodini. Iako op[tina ima periferni geografski polo\aj u Vojvodini, wen geografski polo\aj je izuzetno dobar jer se nalazi na 17 kilometara od Beograda. Pored toga [to ima direktan izlaz na Dunav i Tami[, kroz wu prolazi vi[e glavnih magistralnih puteva (Beograd-Zrewanin~ Beograd-Vr[ac~ Pan;evo-Kovin) i dve zna;ajne \elezni;ke linije (Beograd-Kikinda i Beograd-Bukure[t). 2.1 PRIRODNI :INIOCI 2.1.1 Klima Najva\niji klimatski faktori koji uti;u na karakteristike op[tine Pan;evo su geografska [irina, udaqenost od Sredozemnog mora i Atlantskog okeana, kao i izolovanost Panonskog basena okru\enog planinama Alpa, Karpata, Dinarida i Rodopida. Bitan klimatski faktor predstavqaju i aktivni centri vazdu[nog pritiska stalnog i sezonskog karaktera, azorski anticiklon, azijski zimski anticiklon i atlantska i sredozemna depresija - ciklon. Dejstvo azorskog anticiklona se manifestuje povi[enim vazdu[nim pritiskom koji uslovqava du\e stabilno vreme, intenzivno zagrevawe podloge i vazduha, kao i izra\eno ascedentno kretawa vazduha. Lokacija Pan;eva U klimatske faktore ;iji je uticaj na klimu ovog prostora mawi spadaju nadmorska visina i reqef, reke, razli;iti tipovi tla i biqni svet. Male apsolutne nadmorske visine terena u pan;eva;koj op[tini, slabo izra\eni reqefni oblici, vode Dunava i Tami[a, galerijske [ume locirane u priobaqu Dunava, u\i [umski pojas oko Tami[a, [ume Banatske pe[;are u neposrednoj blizini granice op[tine i druga niska vegetacija mogu da uti;u iskqu;ivo na stvarawe mikroklimatskih razlika, koje nisu zna;ajne za teritoriju op[tine kao celine. 13
2Op[ti uslovi Prikaz klimatskih elemenata bazira se na podacima meteorolo[ke stanice Pan;evo u periodu 1948. do 1970. godine, a tamo gde podaci nisu bili kompletni ili dostupni kori[>eni su podaci meteorolo[ke stanice u Zrewaninu, koja ima istu apsolutnu visinu i sli;ne geomorfolo[ke odlike okoline kao i meteorolo[ka stanica u Pan;evu. Godi[wi tok temperatura Temperatura Temperatura predstavqa jedan od najva\nijih klimatskih elemenata, po[to od we zavise aktivnosti organskog sveta. Ona je i va\an modifikator klime, po[to direktno uti;e na intenzitet isparavawa, vla\nost vazduha, obla;nost i padavine. Godi[wi tok temperature vazduha prikazan je u narednoj tabeli. Tabela 2.1 - Neke od karakteristi;nih vrednosti temperature vazduha (°S) za Pan;evo J F M A M J J A S O N D God. Sredwe mese;ne/ god. -1,1 1,3 5,3 12,0 16,8 20,2 21,8 21,5 17,6 11,9 6,6 1,8 11,3 Sredwi mese;ni / god. maksimumi 2,6 4,8 10,6 17,9 22,8 26,2 28,0 28,3 24,8 18,6 11,3 5,5 16,8 Sredwi mese;ni / god. minimumi -4,8 -3,2 0,6 6,0 10,8 13,9 14,9 14,5 11,2 6,0 2,9 -1,4 6,0 Apsolutni mese;ni / god. maksimumi 17,5 22,0 29,2 30,0 35,5 37,4 40,5 39,6 35,5 31,0 26,0 20,4 40,5 Apsolutni mese;ni / god. minimumi -29,5 -27,8 -14,5 -8,2 0,4 5,2 8,5 4,5 0,0 -6,0 -8,5 -18,2 -29,5 Sredwi broj mraznih dana 25,3 19,8 12,9 1,6 - - - - - 1,6 7,6 18,2 87,0 Sredwi broj ledenih dana 9,4 6,4 1,1 - - - - - - - 0,2 4,2 21,3 Sredwi broj letwih dana - - 0,2 3,5 10,7 19,3 24,4 24,0 14,8 2,8 0,1 - 99,8 Sredwi broj tropskih dana - - - - 2,5 6,7 10,9 10,6 4,1 - - - 34,8 Izvor` Prirodno-matemati;ki fakultet, Op[tina Pan;evo, Novi Sad, 1996. Godi[wi tok insolacije Napomene` • mrazni dan je onaj dan u kome je minimalna temperatura vazduha ni\a od 0,0 °S~ • ledeni dan je onaj dan u kome je maksimalna temperatura vazduha ni\a od 0,0 °S~ • letwi dan je onaj dan u kome je maksimalna temperatura vazduha jednaka ili vi[a od 25,0 °S~ • tropski dan je onaj dan u kome je minimalna temperatura vazduha jednaka ili vi[a od 30,0 °S. Teritorija op[tine Pan;evo spada u toplije delove Vojvodine. Pan;evo ima od 0,1°S do 0,5°S vi[e sredwe mese;ne temperature u 11 meseci, dok je sredwa temperatura novembra ista kao i za Vojvodinu. Sredwa godi[wa temperatura Pan;eva je za 0,3°S vi[a od proseka za Vojvodinu. Vetrovi Vetrovi imaju izuzetan uticaj na odlike klime teritorije op[tine Pan;evo, a samim tim na organski svet i glavne qudske aktivnosti. Analiza prose;nih godi[wih ;estina vetrova pokazuje da je dominantan vetar iz jugoisto;nog pravca - ko[ava, koja ima najve>u u;estalost pojavqivawa u oktobru, novembru, februaru i martu. U odnosu na godi[wa doba, ona naj;e[>e duva tokom jeseni i zime, ne[to re]e u prole>e a najre]e leti. Na drugom mestu po u;estalosti su severozapadni vetrovi, a slede ju\ni, zapadni i severni. 14
- Page 1 and 2: Op[tina Pan;evo Mere ja;awa kapacit
- Page 3 and 4: MERE JA:AWA KAPACITETA ZA{TITE |IVO
- Page 5 and 6: PREDGOVOR Za[tita i unapre]ewe staw
- Page 7 and 8: SPISAK AKRONIMA I SKRAe Javno predu
- Page 9 and 10: 1Metodologija 1.2 FORMIRAWE RADNE G
- Page 11 and 12: 1Metodologija 1.6 IZRADA AKCIONOG P
- Page 13: 1Metodologija 12
- Page 17 and 18: 2Op[ti uslovi Slika 2.1 - Sredwe me
- Page 19 and 20: 2Op[ti uslovi Ju\nobanatska lesna z
- Page 21 and 22: 2Op[ti uslovi Tami[ kod Pan;eva Tam
- Page 23 and 24: 2Op[ti uslovi Park prirode Powavica
- Page 25 and 26: 2Op[ti uslovi Tabela 2.6 - Pregled
- Page 27 and 28: 2Op[ti uslovi Tabela 2.8 - Osnovni
- Page 29 and 30: 2Op[ti uslovi Karta naseqa Omoqica
- Page 31 and 32: 2Op[ti uslovi Karta naseqa Ka;arevo
- Page 33 and 34: 2Op[ti uslovi U okviru poqoprivrede
- Page 35 and 36: 2Op[ti uslovi Ju\na industrijska zo
- Page 37 and 38: 2Op[ti uslovi 36
- Page 39 and 40: 3Kvalitet vazduha Izvori zaga]ivawa
- Page 41 and 42: 3Kvalitet vazduha Postrojewe VCM -
- Page 43 and 44: 3Kvalitet vazduha Na mernom mestu Z
- Page 45 and 46: 3Kvalitet vazduha U periodu od 5. a
- Page 47 and 48: 3Kvalitet vazduha 3.1.5 Vanredna me
- Page 49 and 50: 3Kvalitet vazduha 3.3 ZAKQU:NA RAZM
- Page 51 and 52: 3Kvalitet vazduha {to se ti;e najve
- Page 53 and 54: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e S
- Page 55 and 56: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e o
- Page 57 and 58: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e K
- Page 59 and 60: 4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e p
- Page 61 and 62: 5Otpadne vode Havarija kanalizacion
- Page 63 and 64: 5Otpadne vode koli;ine otpadnih vod
2Op[ti uslovi<br />
Prikaz klimatskih elemenata bazira se na podacima meteorolo[ke stanice<br />
Pan;evo u periodu 1948. do 1970. godine, a tamo gde podaci nisu bili kompletni<br />
ili dostupni kori[>eni su podaci meteorolo[ke stanice u Zrewaninu,<br />
koja ima istu apsolutnu visinu i sli;ne geomorfolo[ke odlike okoline kao i<br />
meteorolo[ka stanica u Pan;evu.<br />
Godi[wi tok temperatura<br />
Temperatura<br />
Temperatura predstavqa jedan od najva\nijih klimatskih elemenata, po[to od<br />
we zavise aktivnosti organskog sveta. Ona je i va\an modifikator klime,<br />
po[to direktno uti;e na intenzitet isparavawa, vla\nost vazduha, obla;nost<br />
i padavine.<br />
Godi[wi tok temperature vazduha prikazan je u narednoj tabeli.<br />
Tabela 2.1 - Neke od karakteristi;nih vrednosti temperature vazduha (°S) za Pan;evo<br />
J F M A M J J A S O N D God.<br />
Sredwe mese;ne/ god. -1,1 1,3 5,3 12,0 16,8 20,2 21,8 21,5 17,6 11,9 6,6 1,8 11,3<br />
Sredwi mese;ni / god. maksimumi 2,6 4,8 10,6 17,9 22,8 26,2 28,0 28,3 24,8 18,6 11,3 5,5 16,8<br />
Sredwi mese;ni / god. minimumi -4,8 -3,2 0,6 6,0 10,8 13,9 14,9 14,5 11,2 6,0 2,9 -1,4 6,0<br />
Apsolutni mese;ni / god. maksimumi 17,5 22,0 29,2 30,0 35,5 37,4 40,5 39,6 35,5 31,0 26,0 20,4 40,5<br />
Apsolutni mese;ni / god. minimumi -29,5 -27,8 -14,5 -8,2 0,4 5,2 8,5 4,5 0,0 -6,0 -8,5 -18,2 -29,5<br />
Sredwi broj mraznih dana 25,3 19,8 12,9 1,6 - - - - - 1,6 7,6 18,2 87,0<br />
Sredwi broj ledenih dana 9,4 6,4 1,1 - - - - - - - 0,2 4,2 21,3<br />
Sredwi broj letwih dana - - 0,2 3,5 10,7 19,3 24,4 24,0 14,8 2,8 0,1 - 99,8<br />
Sredwi broj tropskih dana - - - - 2,5 6,7 10,9 10,6 4,1 - - - 34,8<br />
Izvor` Prirodno-matemati;ki fakultet, Op[tina Pan;evo, Novi Sad, 1996.<br />
Godi[wi tok insolacije<br />
Napomene`<br />
• mrazni dan je onaj dan u kome je minimalna temperatura vazduha ni\a od 0,0 °S~<br />
• ledeni dan je onaj dan u kome je maksimalna temperatura vazduha ni\a od 0,0 °S~<br />
• letwi dan je onaj dan u kome je maksimalna temperatura vazduha jednaka ili vi[a od 25,0 °S~<br />
• tropski dan je onaj dan u kome je minimalna temperatura vazduha jednaka ili vi[a od 30,0 °S.<br />
Teritorija op[tine Pan;evo spada u toplije delove Vojvodine. Pan;evo ima<br />
od 0,1°S do 0,5°S vi[e sredwe mese;ne temperature u 11 meseci, dok je sredwa<br />
temperatura novembra ista kao i za Vojvodinu. Sredwa godi[wa temperatura<br />
Pan;eva je za 0,3°S vi[a od proseka za Vojvodinu.<br />
Vetrovi<br />
Vetrovi imaju izuzetan uticaj na odlike klime teritorije op[tine Pan;evo, a<br />
samim tim na organski svet i glavne qudske aktivnosti.<br />
Analiza prose;nih godi[wih ;estina vetrova pokazuje da je dominantan vetar<br />
iz jugoisto;nog pravca - ko[ava, koja ima najve>u u;estalost pojavqivawa u<br />
oktobru, novembru, februaru i martu. U odnosu na godi[wa doba, ona naj;e[>e<br />
duva tokom jeseni i zime, ne[to re]e u prole>e a najre]e leti. Na drugom mestu<br />
po u;estalosti su severozapadni vetrovi, a slede ju\ni, zapadni i severni.<br />
14