Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Op[tina Pan;evo Mere ja;awa kapaciteta za[tite \ivotne sredine u Srbiji, program 2002. Program finansira Evropska unija preko Evropske agencije za rekonstrukciju
- Page 2 and 3: LOKALNI EKOLO{KI AKCIONI PLAN PAN:E
- Page 4 and 5: SADR|AJ Predgovor .................
- Page 6 and 7: Kompleksna problematika potrebe za[
- Page 8 and 9: 1 METODOLOGIJA 1 Metodologija Izrad
- Page 10 and 11: oblasti. Preostale tematske celine
- Page 12 and 13: tivna letka i pru\ena podr[ka odgov
- Page 14 and 15: 2 OP{TI USLOVI 2 Op[ti uslovi Op[ti
- Page 16 and 17: Najmawu u;estalost imaju vetrovi ko
- Page 18 and 19: je potpuno razvi>e, a predstavqen j
- Page 20 and 21: nama, zbog ;ega im je u znatnoj mer
- Page 22 and 23: :ernozem je najrasprostraweniji tip
- Page 24 and 25: Za[ti>ene prirodne vrednosti i vrst
- Page 26 and 27: Savremene migracije u op[tini u tok
- Page 28 and 29: godine morala biti poru[ena. U tom
- Page 30 and 31: stanovni[tva u nemirnim vremenima.
- Page 32 and 33: Banatsko Novo Selo Banatsko Novo Se
- Page 34 and 35: izgradwa proizvodnih objekata u okv
- Page 36 and 37: 3. Obavezuju se fabrike „ju\ne in
- Page 38 and 39: 3 KVALITET VAZDUHA 3 Kvalitet vazdu
- Page 40 and 41: Tabela 3.2 - JKP Grejawe, upotreba
- Page 42 and 43: Ostvarewe broja merewa bilo je u sk
- Page 44 and 45: Tabela 3.5 - Odabrani statisti;ki p
- Page 46 and 47: Specifi;ne zaga]uju>e materije 3 Kv
- Page 48 and 49: da se smawi zaga]ewe \ivotne sredin
- Page 50 and 51: U pogledu uticaja prisutnih zaga]uj
Op[tina Pan;evo<br />
Mere ja;awa kapaciteta za[tite \ivotne sredine u Srbiji, program 2002.<br />
Program finansira Evropska unija preko Evropske agencije za rekonstrukciju
LOKALNI EKOLO{KI AKCIONI PLAN<br />
PAN:EVO<br />
KWIGA 1<br />
SUMARNI IZVE{TAJ
MERE JA:AWA KAPACITETA ZA{TITE |IVOTNE SREDINE U<br />
SRBIJI, PROGRAM 2002.<br />
EVROPSKA AGENCIJA ZA REKONSTRUKCIJU<br />
Vasina 2-4<br />
11000 Beograd<br />
Telefon` 011/ 30 26 618<br />
COWI A/S<br />
Parallelvej 2<br />
DK- 2800 Kongens Lyngby<br />
Danska<br />
Telefon` +45 45 97 22 11<br />
Faks` +45 45 97 22 12<br />
OP{TINA PAN:EVO<br />
Trg Kraqa Petra 2-4<br />
26000 Pan;evo<br />
Telefon` 013/ 34 44 22<br />
LEAP EKSPERT<br />
mr Nikola Ille<br />
OP{TINSKI KOORDINATOR<br />
Milan Borna<br />
DIZAJN<br />
Goran An]eli><br />
FOTOGRAFIJE<br />
Zoltan Totka, NIS-Rafinerija nafte Pan;evo, |eqko Ivkovi>,<br />
dokumentacija S.O. Pan;evo, Nikola Ille<br />
LEKTOR<br />
Biqana Rackovi><br />
{TAMPA<br />
Vojna [tamparija, Beograd<br />
TIRA|<br />
300 primeraka<br />
Pan;evo, 2004.
SADR|AJ<br />
Predgovor ................................................................................................................... 4<br />
Spisak akronima i skra>enica ............................................................................. 6<br />
1 METODOLOGIJA ................................................................................................... 7<br />
1.1 Identifikacija glavnih u;esnika ........................................................................ 7<br />
1.2 Formirawe radne grupe i koordinacionog tela ................................................ 8<br />
1.3 Izrada u;esni;ke procene stawa \ivotne sredine i vizije razvoja .............. 8<br />
1.4 Odre]ivawe prioritetnih oblasti rada u okviru LEAP-a ............................. 8<br />
1.5 Ekspertska procena stawa \ivotne sredine ....................................................... 9<br />
1.6 Izrada akcionog plana za prioritetne oblasti ................................................ 10<br />
1.7 Odre]ivawe prioriteta u realizaciji akcionog plana ................................... 10<br />
1.8 Ostale aktivnosti .................................................................................................... 10<br />
2 OP{TI USLOVI .................................................................................................. 13<br />
2.1 Prirodni ;inioci ................................................................................................... 13<br />
2.2 Stanovni[tvo ........................................................................................................... 23<br />
2.3 Naseqa i urbanizam .................................................................................................. 25<br />
2.4 Privreda ..................................................................................................................... 31<br />
2.5 Glavni ekolo[ki problemi .................................................................................... 33<br />
3 KVALITET VAZDUHA ........................................................................................... 37<br />
3.1 Prikaz stawa ............................................................................................................. 39<br />
3.2 Procena uticaja ........................................................................................................ 47<br />
3.3 Zakqu;na razmatrawa ............................................................................................... 48<br />
4 KVALITET I KOLI:INE VODE ZA PIe ............................ 96<br />
10.3 Akcioni plan za oblast Otpadne vode ................................................................. 97<br />
10.4 Akcioni plan za oblast Komunalni ;vrsti otpad............................................. 99<br />
10.5 Akcioni plan za oblast Opasan otpad................................................................. 99<br />
10.6 Akcioni plan za oblast Zelenilo ......................................................................... 102<br />
10.7 Akcioni plan za oblast Strategija \ivotne sredine i javnost...................... 103<br />
U;esnici u izradi LEAP-a za Pan;evo ................................................................ 104<br />
3
PREDGOVOR<br />
Za[tita i unapre]ewe stawa \ivotne sredine od najve>eg je zna;aja za<br />
stanovnike svake lokalne zajednice, jer su oni ti koji u slu;aju wenog<br />
ugro\avawa trpe posledice lo[ijeg standarda \ivota i ugro\enog zdravqa.<br />
Zbog toga se podr[ka Evropske unije, koju preko programa za obnovu lokalnih<br />
zajednica u Srbiji sprovodi Evropska agencija za rekonstrukciju, bazira na<br />
potrebi da se \ivotna sredina oslobodi negativnih uticaja uzrokovanih potrebama<br />
ekonomskog razvoja i potpomogne takav ekonomski razvoj koji ne>e<br />
ugro\avati zravqe i kvalitet \ivota, kako sada[we, tako i budu>ih generacija.<br />
U;e[>e svih sektora lokalne zajednice u radu na izradi planova za za[titu<br />
\ivotne sredine i ekonomski razvoj od presudnog su zna;aja za wihovu kasniju<br />
primenu. U tom smislu projekti koji poma\u za[titi \ivotne sredine u<br />
Srbiji, kao [to je izrada Lokalnog ekolo[kog akcionog plana za Pan;evo,<br />
imaju zna;ajno mesto u programima koje sprovodi Evropska agencija za rekonstrukciju.<br />
Wout Soer<br />
Evropska agencija za rekonstrukciju<br />
4
Kompleksna problematika potrebe za[tite \ivotne sredine na teritoriji<br />
op[tine, prouzrokovana istorijskim nasle]em i nedovoqno osmi[qenim<br />
industrijskim razvojem u drugoj polovini 20. veka, dramati;no je eskalirala<br />
bombardovawem hemijske industrije u toku 1999. godine, rezultiraju>i<br />
progla[avawem Pan;eva za jednu od ekolo[ki najugro\enijih op[tina u<br />
Republici Srbiji.<br />
Razumevaju>i i prihvataju>i potrebu da se sagleda stawe u oblasti \ivotne sredine<br />
na teritorji op[tine, napravi kvalifikovana lista prioriteta i<br />
odrede konkretne aktivnosti lokalne zajednice u ciqu wihovog ostvarivawa,<br />
u godini kada je Pan;evo proslavilo 850 godina svog postojawa, zapo;eta je<br />
izrada Lokalnog ekolo[kog akcionog plana (LEAP).<br />
Danas se nalazimo na kraju faze izrade LEAP-a. Koriste>i savremene svetske<br />
metodologije i ekspertsku pomo> doma>ih i stranih stru;waka, definisane su<br />
prioritene oblasti i akcije koje poma\u re[avawu nekih od na[ih<br />
najzna;ajnijih ekolo[kih problema. Dokument koje se nalazi pred Vama predstavqa<br />
sumarni prikaz i daje glavne aktivnosti LEAP-a, dok se u posebnim<br />
dokumentima nalaze tehni;ki detaqi sprovo]ewa svake identifikovane<br />
aktivnosti i wena cena, kao i tehni;ki izve[taji koji su predstavqali osnovu<br />
LEAP-a.<br />
Kao predsednik Skup[tine op[tine Pan;evo i predsednik Kordinacionog<br />
tela za izradu LEAP-a, \elim da se zahvalim svim u;esnicima u wegovoj izradi,<br />
a naro;ito Evropskoj agenciji za rekonstrukciju koja je finasnijski<br />
pomogla wegovu izradu i danskoj firmi COWI koja je svojim ekspertskim<br />
uslugama omogu>ila da LEAP op[tine Pan;evo bude izra]en kvalitentno i u<br />
skladu sa svetski priznatim metodologijama.<br />
Veliki posao na izradi LEAP-a je ura]en, ali jo[ ve>i deo posla tek predstoji.<br />
Na zadatku implementacije LEAP-a vide>e se koliko smo sposobni da<br />
pomognemo sami sebi, koliko smo jedinstveni u re[avawu problema koji su<br />
stvarani decenijama, ali i koliko su na[e dr\avne institucije i me]unarodna<br />
zajednica spremne na saradwu u re[avawu problema kojima su i same<br />
doprinele.<br />
Na nama kao organima lokalne uprave i najneposrednijim predstavnicima<br />
gra]ana je da obezbedimo svekoliku podr[ku za ostvarewe navedenih aktivnosti<br />
kako bi dosegli ciqeve zacrtane u viziji razvoja Na[e zajednice.<br />
Borislava Kru[ka,<br />
predsednik S.O. Pan;evo<br />
5
SPISAK AKRONIMA I SKRAe<br />
Javno preduze>e<br />
Lokalni ekolo[ki akcioni plan<br />
Maksimalna dozvoqena koncentracija<br />
Metara nad morem<br />
Mesna zajednica<br />
Amonijak<br />
Azot-dioksid<br />
Nevladina organizacija<br />
Pre nove ere<br />
Policikli;ni aromati;ni ugqovodonici<br />
Polihlorovani bifenili<br />
Polietilen<br />
Hemijska industrija Pan;evo - Petrohemija Pan;evo<br />
Prostorni plan op[tine<br />
Postrojewe za pre;i[>avawe otpadnih voda<br />
Postrojewe za pre;i[>avawe pitke vode<br />
Polivinil-hlorid<br />
Naftna industrija Srbije - Rafinerija nafte Pan;evo<br />
Skup[tina op[tine<br />
Sumpor-dioksid<br />
Savezna Republika Jugoslavija<br />
Vinil-hlorid-monomer<br />
6
1 METODOLOGIJA<br />
1<br />
Metodologija<br />
Izrada Lokalnog ekolo[kog akcionog plana za op[tinu Pan;evo (u daqem tekstu<br />
LEAP) izvr[ena je uz pomo> metodologije koju je odobrila Evropska agencija<br />
za rekonstrukciju, u okviru projekta Mere ja;awa kapaciteta za[tite<br />
\ivotne sredine u Srbiji, program 2002. Metodologija, koja se bazira na principu<br />
postupnosti u radu, koji je prvi razvio Institut za odr\ive zajednice iz<br />
Vermonta (SAD), u skladu je sa me]unarodnim zahtevima organizacija teritorijalne<br />
uprave za izradu akcionih planova, a u posledwih 10 godina jedna je<br />
od naj[ire primewivanih u svetu. Primena ove metodologije u izradi LEAP-a<br />
ima za ciq da obezbedi finalni dokument koji je istovremeno realni planskorazvojni<br />
dokument sa kojim op[tina Pan;evo mo\e daqe unaprediti proces<br />
za[tite \ivotne sredine na svojoj teritoriji, ali i dokument sa kojim se<br />
mo\e direktno konkurisati za sredstva u okviru programa me]unarodne saradwe<br />
i pomo>i u ovoj oblasti.<br />
Pan;evac, 5.12.2002, str.2<br />
Osnovni proces izrade LEAP-a Pan;eva podeqen je u vi[e faza, od kojih su<br />
najzna;ajnije`<br />
• identifikacija glavnih u;esnika~<br />
• formirawe Koordinacionog tela i Radne grupe~<br />
• izrada u;esni;ke procene stawa \ivotne sredine i vizije razvoja~<br />
• odre]ivawe prioritetnih oblasti rada u okviru LEAP-a~<br />
• ekspertska procena stawa \ivotne sredine za prioritetne oblasti~<br />
• izrada akcionog plana za prioritetne oblasti~<br />
• odre]ivawe prioriteta u realizaciji akcionog plana.<br />
1.1 IDENTIFIKACIJA GLAVNIH U:ESNIKA<br />
Prva aktivnost u izradi LEAP-a obuhvatala je identifikaciju glavnih<br />
u;esnika u radu i po;etne razgovore sa wima. Identifikovan je veliki broj<br />
potencijalnih u;esnika, koji su grupisani u pet kategorija`<br />
• op[tinska i lokalna uprava, javna preduze>a koja je osnovala op[tinska i<br />
lokalna uprava - 23 u;esnika~<br />
• zna;ajne industrijske organizacije (preduze>a, firme) i organizacije sa<br />
potencijalno velikim uticajem na \ivotnu sredinu na teritoriji op[tine -<br />
20 u;esnika~<br />
• republi;ke, pokrajinske, regionalne i op[tinske organizacije u oblasti<br />
urbanizma, prirodnih resursa, zdravqa, za[tite kulturnih dobara i sli;no -<br />
10 u;esnika~<br />
• stanovni[tvo, obrazovne organizacije, nevladin sektor, druge organizacije<br />
aktivne na poqu za[tite \ivotne sredine - devet u;esnika~<br />
• lokalna sredstva informisawa - [est u;esnika.<br />
7
1Metodologija<br />
1.2 FORMIRAWE RADNE GRUPE I KOORDINACIONOG TELA<br />
Deo ;lanova Radne grupe<br />
Ovako veliki broj potencijalnih u;esnika u radu nametnuo je zahtev za formirawe<br />
dva posebna tela - Radne grupe i Koordinacionog tela. Osnovni zadatak<br />
Radne grupe (koja je brojala 42 ;lana) bio je da aktivno u;estvuje u svim<br />
poslovima vezanim za izradu LEAP-a, dok su zadaci Koordinacionog tela<br />
(devet ;lanova) bili da Radnoj grupi za wene aktivnosti obezbedi politi;ki<br />
mandat, kao i da pomogne u obezbe]ivawu adekvatne koordinacije izme]u<br />
LEAP-a i razli;itih op[tinskih i drugih slu\bi. Funkcija Koordinacionog<br />
tela je bila i da, u slu;aju potrebe, iznosi stavove op[tine kao upravne<br />
celine u odnosu na pojedina pitawa od zna;aja za wen daqi razvoj.<br />
1.3 IZRADA U:ESNI:KE PROCENE STAWA |IVOTNE SRE-<br />
DINE I VIZIJE RAZVOJA<br />
Izrada u;esni;ke procene sada[weg stawa \ivotne sredine ura]ena je na<br />
osnovu diskusija ;lanova Radne grupe i posebnih formulara koji su dali sliku<br />
o tome gde su najve>i problemi i opasnosti za zajednicu, koji su<br />
ograni;avaju>i faktori u wihovom re[avawu i koje od wih treba hitno<br />
re[avati. Ona je identifikovala kako negativne tako i pozitivne pojave koje<br />
se de[avaju na teritoriji op[tine Pan;evo u slede>im oblastima` prirodno<br />
okru\ewe i prirodna ba[tina~ kori[>ewe zemqi[ta i demografija~ kulturna<br />
ba[tina, urbanizam i standard \ivqewa~ infrastruktura~ lokalna<br />
ekonomija~ socijalne slu\be, obrazovawe i rekreacija~ u;e[>e gra]ana i<br />
lokalnih zajednica u odlu;ivawu.<br />
Petrohemija info, broj 3, str.14, $## 2003.<br />
Koriste>i navedeni princip, vizija razvoja ura]ena je za iste oblasti kao i<br />
u;esni;ka procena sada[weg stawa \ivotne sredine. U ovoj fazi izrade<br />
LEAP-a poseban akcenat stavqen je na to da vizijom zajednice budu obuhva>ene<br />
sve prethodne i sada[we razvojne aktivnosti, kao i budu>e potrebe razli;itih<br />
u;esnika. Svi ;lanovi Radne grupe su maksimalno vodili ra;una da vizija<br />
razvoja predstavqa ne samo \eqenu sliku budu>nosti, ve> i realnu sliku<br />
mogu>eg i ostvarqivog u narednom periodu.<br />
1.4 ODRE}IVAWE PRIORITETNIH OBLASTI RADA U<br />
OKVIRU LEAP-A<br />
U;esni;ka procena stawa \ivotne sredine i vizija razvoja, do kojih se do[lo<br />
u dotada[wem radu na izradi LEAP-a, poslu\ile su Radnoj grupi kao osnova za<br />
grupisawe svih pomenutih pitawa u 15 tematskih celina. U idealnim uslovima,<br />
za svaku od ovih tematskih celina bio bi formiran poseban tehni;ki tim,<br />
koji bi izvr[io ekspertsku procenu stawa i predlo\io akcione planove koji<br />
bi se koristili u daqoj izradi LEAP-a. Me]utim, postoje>a ograni;ewa u radu<br />
(kako materijalna, tako vremenska i kadrovska) zahtevala su da se od identifikovanih<br />
tematskih celina izvr[i odabir onih koje Radna grupa smatra<br />
prioritetnim, i da se u ovoj fazi rada tehni;ki timovi obrazuju samo za te<br />
8
oblasti. Preostale tematske celine ostaju da budu obra]ene do potrebnog nivoa<br />
detaqnosti u budu>nosti, kako bi u[le u razmatrawe pri izradi narednog<br />
LEAP-a.<br />
1<br />
Metodologija<br />
U ciqu [to objektivnijeg izbora prioritetnih oblasti ;lanovi Radne grupe<br />
su, posle detaqne diskusije, odluke o wima doneli pismeno - popuwavawem<br />
upitnika koji je identifikovao najzna;ajnije aktivnosti, oblasti i tematske<br />
celine.<br />
Radna grupa za izradu LEAP-a za op[tinu Pan;evo odredila je slede>e prioritetne<br />
tematske oblasti, koje su ovde navedene po redosledu zna;aja kako ga vidi<br />
Radna grupa`<br />
• kvalitet vazduha~<br />
• otpadne vode~<br />
• strategija za[tite i unapre]ewa \ivotne sredine i javnost~<br />
• opasni otpad~<br />
• kvalitet i koli;ine vode za pi>e~<br />
• ;vrsti komunalni otpad~<br />
• zelenilo i parkovi.<br />
LEAP info<br />
1.5 EKSPERTSKA PROCENA STAWA |IVOTNE SREDINE<br />
U skladu sa napred navedenim, tehni;ki timovi su formirani za prioritetne<br />
tematske oblasti. Zadatak tehni;kih timova bio je da, u skladu sa uputstvom<br />
dobijenim od strane koordinatora LEAP-a, daju ekspertsku analizu stawa za<br />
svaku prioritetnu tematsku oblast. Ove analize izme]u ostalog sadr\e` pregled<br />
situacije u pro[losti sa detaqnim osvrtom na posledwih deset godina~<br />
analizu tendencija i trendova u skoroj budu>nosti~ procenu pro[log,<br />
sada[weg i budu>eg uticaja na \ivotnu sredinu, zdravqe qudi i standard<br />
\ivota.<br />
Pan;evac, br.4000, str.14, 5.9.2003.<br />
Pored prihvatawa obaveze da ekspertska procena stawa \ivotne sredine bude<br />
ura]ena profesionalno i objektivno, osnovni zahtevi postavqeni pri<br />
odabiru rukovodilaca tehni;kih timova bili su (uz odgovaraju>e stru;no<br />
obrazovawe) minimalno radno iskustvo od 10 godina u oblasti rada tehni;kog<br />
tima, dobro poznavawe lokalne situacije, nepostojawe konflikta interesa za<br />
rad u tehni;kom timu, znawe me]unarodnih standarda za relevantnu prioritetnu<br />
oblast, poznavawe procedura faznog planirawa i izrade akcionih<br />
planova, kao i realan pristup u radu. Iako je na rukovodiocima tehni;kih<br />
timova bila odgovornost za pripremu i prezentaciju tehni;kih izve[taja,<br />
wima su u radu pomagali i ;lanovi Radne grupe, op[tinska administracija,<br />
javna komunalna preduze>a, nevladine i druge organizacije relevantne za pojedine<br />
tematske celine.<br />
Rezultat rada svakog tehni;kog tima je tehni;ki izve[taj obima izme]u 40 i 70<br />
strana, koji je predstavqen, prodiskutovan i usvojen na sastancima Radne<br />
grupe.<br />
9
1Metodologija<br />
1.6 IZRADA AKCIONOG PLANA ZA PRIORITETNE OBLASTI<br />
Zna;aj ekspertskih procena stawa \ivotne sredine je izme]u ostalog bio i u<br />
tome [to su one predstavqale kvalitetnu tehni;ku osnovu za prikaz aktivnosti<br />
koje je u odre]enoj oblasti neophodno sprovesti kako bi se sada[wa<br />
situacija u prioritetnim oblastima popravila i po mogu>nosti dovela do<br />
standarda prikazanih u viziji zajednice. Sve aktivnosti koje su tehni;ki timovi<br />
sugerisali podeqene su u tri osnovne grupe, koje obuhvataju`<br />
• zakonodavno-politi;ke aktivnosti~<br />
• administrativne i inspekcijske aktivnosti~<br />
• tehni;ko-tehnolo[ke aktivnosti.<br />
Za svaku aktivnost predlo\eni su rokovi izvr[ewa, procena tro[kova,<br />
nadle\na organizacija za izvr[ewe aktivnosti, kao i na;in kontrole i verifikacije<br />
rezultata.<br />
Skup svih predvi]enih aktivnosti za sedam prioritetnih tematskih oblasti<br />
predstavqa predlog Lokalnog ekolo[kog akcionog plana (LEAP-a) za teritoriju<br />
op[tine Pan;evo.<br />
1.7 ODRE}IVAWE PRIORITETA U REALIZACIJI AKCI-<br />
ONOG PLANA<br />
Prihvataju>i realnost sada[we situacije, koja u velikoj meri dostupnim<br />
materijalnim sredstvima uslovqava primenu LEAP-a, izvr[eno je odre-<br />
]ivawe prioriteta u realizaciji LEAP-a, kako bi se omogu>ilo da<br />
raspolo\iva sredstva budu najsvrsishodnije utro[ena. U ciqu obezbe]ivawa<br />
nepristrasnosti u procesu odre]ivawa prioriteta predlo\enih aktivnosti,<br />
Radna grupa je pre izrade akcionih planova za prioritetne oblasti upoznata<br />
sa razli;itim metodologijama rangirawa i usvojila je metodologiju bodovawa<br />
kao odgovaraju>u za izradu LEAP-a op[tine Pan;evo.<br />
1.8 OSTALE AKTIVNOSTI<br />
Pan;evac, 9.5.2003, str 9<br />
Pored svojih osnovnih aktivnosti u procesu izrade LEAP-a, Radna grupa je<br />
pokrenula i niz drugih, op[tih aktivnosti koje su sprovedene paralelno sa<br />
wima. Neke od najva\nijih aktivnosti bile su fokusirane na`<br />
• Edukaciju i obrazovne aktivnosti, u okviru kojih su izra]eni priru;nici<br />
za nastavnike osnovnih i sredwih [kola iz oblasti za[tite \ivotne sredine.<br />
Na pripremi priru;nika u;estvovali su u;iteqi i nastavnici osnovnih<br />
[kola „Branko Radi;evi>“ iz Pan;eva i „Aksentije Maksimovi>“ iz Dolova,<br />
kao i profesori Gimnazije „Uro[ Predi>“ i Ma[inske [kole, Pan;evo. U<br />
testirawu priru;nika u;estvovalo je oko 70 nastavnika i preko 800 u;enika<br />
starosti od 6 do 17 godina, koji su radionice obra]ene u priru;nicima ocenili<br />
kao veoma dobre i interesantne.<br />
• Podizawe nivoa svesti javnosti~ u tom ciqu su publikovana tri informa-<br />
10
tivna letka i pru\ena podr[ka odgovaraju>im aktivnostima javnih komunalnih<br />
preduze>a i pojedinim organizacijama iz nevladinog sektora. U okviru<br />
programa Zelena emisija na TV Pan;evu emitovane su i ;etiri polu;asovne<br />
emisije posve>ene LEAP-u, a realizovano je i preko petnaest informativnih<br />
priloga.<br />
• Organizaciju deset tematskih sastanaka i seminara, terenski obilazak<br />
nekih od ekolo[ki najugro\enijih podru;ja na teritoriji op[tine, ali i<br />
mesta koja mogu poslu\iti kao primer dobrog re[avawa ekolo[kih problema.<br />
• Kontakte sa javno[>u i lokalnim informativnim medijima, koji su na<br />
odgovaraju>i na;in propratili najva\nije aktivnosti u toku izrade LEAP-a.<br />
1<br />
Metodologija<br />
Priru;nik za nastavnike osnovnih [kola<br />
Priru;nik za profesore sredwih [kola<br />
11
1Metodologija<br />
12
2 OP{TI USLOVI<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Op[tina Pan;evo se nalazi u Republici Srbiji, na jugu Autonomne<br />
Pokrajine Vojvodine, a zahvata teritoriju jugozapadnog Banata u pore;ju<br />
Dunava, Tami[a i Nadele. Ona se na severu grani;i sa op[tinama Opovo i<br />
Kova;ica, na severoistoku sa op[tinom Alibunar, a na istoku sa op[tinom<br />
Kovin. Ju\nu i zapadnu granicu ;ine reke Tami[ i Dunav, koji je istovremeno<br />
i granica sa u\om Srbijom.<br />
Polo\aj op[tine Pan;evo<br />
Op[tina Pan;evo je nepravilnog oblika, sa du\om osom u pravcu sever-jug, a<br />
zauzima prostor izme]u 44° 39“ i 45° 02“ severne geografske [irine i 20° 32“<br />
i 20° 55“ isto;ne geografske du\ine. Teritorija op[tine zauzima 755 km 2 [to<br />
;ini 3,51% povr[ine Vojvodine. Prema rezultatima popisa iz 2002. godine u<br />
woj \ivi 127.162 stanovnika (6,25% stanovni[tva Vojvodine), odnosno 168<br />
stanovnika po kilometru kvadratnom, [to je svrstava u red jedne od najgu[>e<br />
naseqenih op[tina u Vojvodini.<br />
Iako op[tina ima periferni geografski polo\aj u Vojvodini, wen geografski<br />
polo\aj je izuzetno dobar jer se nalazi na 17 kilometara od Beograda. Pored<br />
toga [to ima direktan izlaz na Dunav i Tami[, kroz wu prolazi vi[e glavnih<br />
magistralnih puteva (Beograd-Zrewanin~ Beograd-Vr[ac~ Pan;evo-Kovin) i<br />
dve zna;ajne \elezni;ke linije (Beograd-Kikinda i Beograd-Bukure[t).<br />
2.1 PRIRODNI :INIOCI<br />
2.1.1 Klima<br />
Najva\niji klimatski faktori koji uti;u na karakteristike op[tine<br />
Pan;evo su geografska [irina, udaqenost od Sredozemnog mora i Atlantskog<br />
okeana, kao i izolovanost Panonskog basena okru\enog planinama Alpa,<br />
Karpata, Dinarida i Rodopida. Bitan klimatski faktor predstavqaju i<br />
aktivni centri vazdu[nog pritiska stalnog i sezonskog karaktera, azorski<br />
anticiklon, azijski zimski anticiklon i atlantska i sredozemna depresija -<br />
ciklon. Dejstvo azorskog anticiklona se manifestuje povi[enim vazdu[nim<br />
pritiskom koji uslovqava du\e stabilno vreme, intenzivno zagrevawe podloge<br />
i vazduha, kao i izra\eno ascedentno kretawa vazduha.<br />
Lokacija Pan;eva<br />
U klimatske faktore ;iji je uticaj na klimu ovog prostora mawi spadaju nadmorska<br />
visina i reqef, reke, razli;iti tipovi tla i biqni svet. Male apsolutne<br />
nadmorske visine terena u pan;eva;koj op[tini, slabo izra\eni reqefni<br />
oblici, vode Dunava i Tami[a, galerijske [ume locirane u priobaqu Dunava,<br />
u\i [umski pojas oko Tami[a, [ume Banatske pe[;are u neposrednoj blizini<br />
granice op[tine i druga niska vegetacija mogu da uti;u iskqu;ivo na stvarawe<br />
mikroklimatskih razlika, koje nisu zna;ajne za teritoriju op[tine kao celine.<br />
13
2Op[ti uslovi<br />
Prikaz klimatskih elemenata bazira se na podacima meteorolo[ke stanice<br />
Pan;evo u periodu 1948. do 1970. godine, a tamo gde podaci nisu bili kompletni<br />
ili dostupni kori[>eni su podaci meteorolo[ke stanice u Zrewaninu,<br />
koja ima istu apsolutnu visinu i sli;ne geomorfolo[ke odlike okoline kao i<br />
meteorolo[ka stanica u Pan;evu.<br />
Godi[wi tok temperatura<br />
Temperatura<br />
Temperatura predstavqa jedan od najva\nijih klimatskih elemenata, po[to od<br />
we zavise aktivnosti organskog sveta. Ona je i va\an modifikator klime,<br />
po[to direktno uti;e na intenzitet isparavawa, vla\nost vazduha, obla;nost<br />
i padavine.<br />
Godi[wi tok temperature vazduha prikazan je u narednoj tabeli.<br />
Tabela 2.1 - Neke od karakteristi;nih vrednosti temperature vazduha (°S) za Pan;evo<br />
J F M A M J J A S O N D God.<br />
Sredwe mese;ne/ god. -1,1 1,3 5,3 12,0 16,8 20,2 21,8 21,5 17,6 11,9 6,6 1,8 11,3<br />
Sredwi mese;ni / god. maksimumi 2,6 4,8 10,6 17,9 22,8 26,2 28,0 28,3 24,8 18,6 11,3 5,5 16,8<br />
Sredwi mese;ni / god. minimumi -4,8 -3,2 0,6 6,0 10,8 13,9 14,9 14,5 11,2 6,0 2,9 -1,4 6,0<br />
Apsolutni mese;ni / god. maksimumi 17,5 22,0 29,2 30,0 35,5 37,4 40,5 39,6 35,5 31,0 26,0 20,4 40,5<br />
Apsolutni mese;ni / god. minimumi -29,5 -27,8 -14,5 -8,2 0,4 5,2 8,5 4,5 0,0 -6,0 -8,5 -18,2 -29,5<br />
Sredwi broj mraznih dana 25,3 19,8 12,9 1,6 - - - - - 1,6 7,6 18,2 87,0<br />
Sredwi broj ledenih dana 9,4 6,4 1,1 - - - - - - - 0,2 4,2 21,3<br />
Sredwi broj letwih dana - - 0,2 3,5 10,7 19,3 24,4 24,0 14,8 2,8 0,1 - 99,8<br />
Sredwi broj tropskih dana - - - - 2,5 6,7 10,9 10,6 4,1 - - - 34,8<br />
Izvor` Prirodno-matemati;ki fakultet, Op[tina Pan;evo, Novi Sad, 1996.<br />
Godi[wi tok insolacije<br />
Napomene`<br />
• mrazni dan je onaj dan u kome je minimalna temperatura vazduha ni\a od 0,0 °S~<br />
• ledeni dan je onaj dan u kome je maksimalna temperatura vazduha ni\a od 0,0 °S~<br />
• letwi dan je onaj dan u kome je maksimalna temperatura vazduha jednaka ili vi[a od 25,0 °S~<br />
• tropski dan je onaj dan u kome je minimalna temperatura vazduha jednaka ili vi[a od 30,0 °S.<br />
Teritorija op[tine Pan;evo spada u toplije delove Vojvodine. Pan;evo ima<br />
od 0,1°S do 0,5°S vi[e sredwe mese;ne temperature u 11 meseci, dok je sredwa<br />
temperatura novembra ista kao i za Vojvodinu. Sredwa godi[wa temperatura<br />
Pan;eva je za 0,3°S vi[a od proseka za Vojvodinu.<br />
Vetrovi<br />
Vetrovi imaju izuzetan uticaj na odlike klime teritorije op[tine Pan;evo, a<br />
samim tim na organski svet i glavne qudske aktivnosti.<br />
Analiza prose;nih godi[wih ;estina vetrova pokazuje da je dominantan vetar<br />
iz jugoisto;nog pravca - ko[ava, koja ima najve>u u;estalost pojavqivawa u<br />
oktobru, novembru, februaru i martu. U odnosu na godi[wa doba, ona naj;e[>e<br />
duva tokom jeseni i zime, ne[to re]e u prole>e a najre]e leti. Na drugom mestu<br />
po u;estalosti su severozapadni vetrovi, a slede ju\ni, zapadni i severni.<br />
14
Najmawu u;estalost imaju vetrovi koji duvaju iz pravca severoistoka, istoka i<br />
jugozapada. U;estalost ti[ina (vreme bez vetra) je mala. Najvi[e vremena bez<br />
vetra ima leto, a zatim jesen, prole>e i zima.<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Tabela 2.2 - Sredwa u;estalost vetrova i tihog vremena (‰)<br />
Smer vetra S SI I JI J JZ Z SZ Bez vetra<br />
Zima 105 82 55 212 161 55 136 128 66<br />
Prole>e 140 81 47 202 133 68 116 142 71<br />
Leto 131 91 48 148 96 61 136 177 112<br />
Jesen 91 84 64 264 145 59 105 112 76<br />
Godina 117 84 53 207 134 61 123 140 81<br />
Izvor` Prirodno-matemati;ki fakultet, Op[tina Pan;evo, Novi Sad, 1996.<br />
Ru\a vetrova za Pan;evo<br />
Analiza sredwih brzina vetrova iz pojedinih pravaca pokazuje da vetrovi iz<br />
jugoisto;nog i ju\nog pravca posti\u najve>e brzine, kako za godinu dana, tako<br />
i po godi[wim dobima. Ipak, najve>e sredwe brzine oni posti\u u prole>nim<br />
i zimskim mesecima. Sredwi broj dana sa jakim vetrom (kada vetrovi imaju<br />
ja;ine vi[e od 12,3 m/s, odnosno 44,3 km/;), za godinu dana iznosi 45,3. Takvih<br />
dana je najvi[e u periodu oktobar-april. Gledaju>i po mesecima, dana sa jakim<br />
vetrom najvi[e je u novembru (5,8) i martu (5,7), a najmawe u avgustu (2,1).<br />
Tabela 2.3 - Sredwe brzine vetrova (m/s)<br />
Smer vetra S SI I JI J JZ Z SZ<br />
Zima 2,82 1,96 1,80 4,87 3,38 1,91 2,29 2,95<br />
Prole>e 3,48 2,48 2,26 5,28 3,62 2,52 2,83 3,38<br />
Leto 3,03 2,21 1,88 3,19 3,03 2,57 2,78 3,26<br />
Jesen 2,91 2,01 1,69 4,67 3,48 2,01 2,45 3,82<br />
Godina 3,10 2,17 1,88 4,58 3,40 2,27 2,59 3,13<br />
Izvor` Prirodno-matemati;ki fakultet, Op[tina Pan;evo, Novi Sad, 1996.<br />
Relativna vla\nost vazduha<br />
Najve>e sredwe mese;ne vrednosti relativne vla\nosti vazduha imaju meseci<br />
sa najni\im teperaturama vazduha, a to su decembar (90%), januar (87%), februar<br />
(86%) i novembar (84%). Juli i avgust mesec imaju najmawe sredwe vrednosti<br />
(70%). Sredwa godi[wa vrednost vla\nosti vazduha iznosi 77%, a<br />
godi[wa amplituda 20%.<br />
Obla;nost<br />
Obla;nost je zna;ajan klimatski modifikator koji uti;e na intenzitet<br />
sun;evog zra;ewa, du\inu trajawa sun;evog sjaja, izra;ivawe, temperaturu podloge<br />
i vazduha iznad we. Najve>a obla;nost na podru;ju pan;eva;ke op[tine je<br />
u decembru (73%), januaru (70%), februaru (67%) i novembru (66%). Najmawu<br />
sredwu mese;nu obla;nost imaju avgust (34%), septembar (37%) i juli (38%).<br />
Ostali meseci imaju prose;nu obla;nost u rasponu od 44 do 59%. Godi[we<br />
kolebawe obla;nosti je izuzetno veliko i iznosi 39%.<br />
15
2Op[ti uslovi<br />
Slika 2.1 - Sredwe mese;ne visine padavina<br />
(mm/mesec)<br />
Padavine<br />
Pluviometrijski re\im Pan;eva karakteri[e (sli;no teritoriji cele<br />
Vojvodine) prili;na neravnomernost, odnosno smewivawe vla\nijih i<br />
su[nijih perioda. Tokom godine javqaju se dva vla\nija i dva su[nija perioda.<br />
Glavni (primarni) maksimum padavina u Pan;evu nastupa krajem prole>a i<br />
po;etkom leta, dok se sporedni javqa krajem jeseni i po;etkom zime. Primarni<br />
minimum padavina javqa se po;etkom avgusta i u prva dva jesewa meseca, a<br />
sekundarni minimum je vezan za dva zimska meseca (januar i februar) i prvi<br />
prole>ni mesec (mart).<br />
Godi[we kolebawe padavina u Pan;evu je znatno i iznosi 58 mm, [to je vi[e<br />
od prose;nih mese;nih padavina za sedam meseci u toku godine. Analogno<br />
ovome, i kolebawa izme]u sredwih godi[wih koli;ina padavina su velika i<br />
iznose vi[e od 100% (najsu[nija godina 481 mm a najvla\nija 980 mm). Neke od<br />
karakteristi;nih vrednosti padavina za teritoriju Pan;eva date su u narednoj<br />
tabeli.<br />
Tabela 2.4 - Karakteristi;ne vrednosti padavina za Pan;evo (mm/mesec)<br />
J F M A M J J A S O N D God.<br />
Sredwe mes./god. 45 42 41 48 73 93 62 40 45 35 59 60 643<br />
Apsolutni mes./god. maksimumi 101 112 95 105 180 195 153 108 94 86 127 103 -<br />
Apsolutni mes./god. minimumi 4 5 1 12 12 25 21 6 4 0 17 5 -<br />
Sredwi mes./god. broj dana sa padavinama 11,8 12,3 10,9 10,6 11,7 11,9 9,0 7,0 6,3 6,8 12,4 15,2 125,9<br />
Sredwi mes./god. broj dana sa padavinama vi[im od 1,0 mm 7,8 8,4 7,4 8,1 9,4 9,5 7,2 5,8 4,7 5,2 9,6 10,4 93,5<br />
Sredwi mes./god. broj dana sa padavinama vi[im od 10,0 mm 1,3 1,0 1,0 1,2 2,4 2,5 1,6 1,3 1,3 1,0 1,7 1,7 18,0<br />
Sredwi mes./god. broj dana sa padawem snega 7,2 6,6 3,8 0,5 - - - - - - 0,8 4,9 23,8<br />
Sredwi mes./god. broj dana sa trajawem sne\nog pokriva;a 15,9 12,3 3,6 - - - - - - - 0,4 6,2 38,4<br />
Izvor` Prirodno-matemati;ki fakultet, Op[tina Pan;evo, Novi Sad, 1996.<br />
Pan;evo prose;no godi[we ima 32 mm padavina vi[e od Vojvodine. Vrednost<br />
ki[nog faktora (po Langu) za Pan;evo iznosi 56,9 - [to ukazuje na humidni<br />
karakter klime. Indeks su[e je 30,2 [to, prema Martonsovoj klasifikaciji,<br />
govori da se Pan;evo nalazi u oblasti koja pripada egzorei;nom tipu koji<br />
karakteri[e stalno oticawe vode.<br />
2.1.2 Geologija i geomorfologija<br />
Osnovna odlika geolo[ke gra]e povr[inskog dela teritorije pan;eva;ke<br />
op[tine je zastupqenost formacija kvartarne starosti. Ispod naslaga posledwe<br />
geolo[ke periode le\e mo>ni sedimenti neogena, a ispod wih dubqe delove<br />
geolo[kog stuba ;ine petrogeni predstavnici sredweg i starog doba zemqinog<br />
razvoja. Ovakva situacija ukazuje na veoma dugo i dinami;ko geolo[ko vreme<br />
morfolo[ke evolucije.<br />
Najstarije utvr]ene geolo[ke formacije su kristalasti [kriqci paleozojske<br />
starosti, na dubinama ve>im od 400 m. Gorwekredni kre;waci, laporci i<br />
pe[;ari javqaju se u povlati paleozojskih stena, preko kojih se nalaze kenozojski<br />
sedimenti sa odre]enim koli;inama zemnog gasa i nafte. Miocen pokazu-<br />
16
je potpuno razvi>e, a predstavqen je sedimentima mo>nosti od 300 do 400 m.<br />
Teritoriju op[tine u potpunosti prekrivaju kvartarni sedimenti, koji se<br />
javqaju u vidu holpecenih peskova, suglina, [qunkova, aluvijalnih suglina,<br />
barskih glina, peskova, recentnog muqa, eolskih peskova, peskovitog lesa i lesa.<br />
Teritorija op[tine predstavqa integralni deo Panonskog basena sa osnovnim<br />
odlikama koje su karakteristi;ne za najve>i prostor ove morfostrukturne<br />
celine reqefa. Prete\no ravni;arski izgled topografske povr[ine, blago<br />
nagnute od severoistoka ka jugozapadu i u pravcu oticawa Tami[a i Dunava, sa<br />
malim visinskim razlikama i pro\imawima mlade geolo[ke gra]e<br />
povr[inskog dela, na prvi pogled odaje utisak jednostavnosti morfogeneze<br />
ovog prostora i monogenetskog karaktera procesa i oblika.<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Geolo[ka karta op[tine Pan;evo<br />
Prema prou;avawima akademika Bukurova, u ovom delu banatskog Podunavqa<br />
izdvajaju se tri reqefne celine, i to` aluvijalne ravni, lesna terasa i lesna<br />
zaravan.<br />
Najni\i geomorfolo[ki ;lan pan;eva;ke teritorije su aluvijalne ravni<br />
Tami[a i Dunava, koje su formirane du\ ovih reka i pru\aju se u pravcu<br />
wihovog oticawa sa prose;nom nadmorskom visinom od 70 do 73 mnm.<br />
Aluvijalna ravan Dunava sastoji se od dve morfolo[ke celine - aluvijalne<br />
terase i inundacione ravni. Ona nije kontinualna i na teritoriji pan;eva;ke<br />
op[tine o;uvana je izme]u Omoqice, Ivanova i Banatskog Brestovca. Na zapadu<br />
je ograni;ena kanalisanim koritom doweg toka Nadele, a na jugu kanalisanim<br />
tokom Badrike. Severnu granicu predstavqaju lesni odseci visine ;etiri do<br />
pet metara. Na konveksnim delovima lesne terase izgra]ena su naseqa Pan;evo,<br />
Star;evo i Omoqica, a na aluvijalnoj terasi Ivanovo. Posle izgradwe brane na<br />
}erdapu ovaj inundacioni teren ;esto ugro\avaju podzemne vode izazvane<br />
visokim nivoom ve[ta;kog jezera, ;iji se uticaj ose>a sve od Slankamena.<br />
Geomorfolo[ka karta op[tine Pan;evo<br />
Aluvijalna ravan Tami[a prati re;ni tok sve do linije :enta-Baranda, gde<br />
se spaja sa aluvijalnom ravni Dunava, tako da se prema Pan;evu pru\a lanac dve<br />
paralelne ravni. {irina aluvijalne ravni Tami[a je nekoliko stotina<br />
metara, a naju\a je kod naseqa Jabuka i Pan;evo, gde iznosi samo nekoliko<br />
metara, jer se odsek lesne terase izdi\e iznad samog korita reke, [to je stvorilo<br />
povoqne prirodne uslove za izgradwu naseqa. U aluvijalnoj ravni<br />
Tami[a su brojni mali meandri, a ima i dosta odse;enih mrtvaja.<br />
Banatska lesna terasa prostire se pored Dunava i Tise, uz Begej i sa obe<br />
strane Tami[a. Podeqena je na ;etiri terase` novokne\eva;ku, novobe;ejsku,<br />
zrewaninsku i pan;eva;ku. Pan;eva;ka lesna terasa je blago zatalasana ravnica<br />
nagnuta prema jugoistoku, sa prose;nom nadmorskom visinom od 75 do 83<br />
mnm i povr[inom od 382 km 2 na podru;ju op[tine Pan;evo. Uglavnom je sastavqena<br />
od suvozemnog i barskog lesa, sa fosilnim ostacima faune iz<br />
razli;itih perioda. Debqina lesa na terasi se kre>e od jednog do tri metra.<br />
Konveksni lukovi terasa su veoma pogodni tereni za izgradwu naseqa, pa je na<br />
wima izgra]eno vi[e wih, od kojih op[tini Pan;evo pripadaju Glogow,<br />
Jabuka, Pan;evo, Star;evo, Omoqica i Banatski Brestovac.<br />
17
2Op[ti uslovi<br />
Ju\nobanatska lesna zaravan jednim svojim delom prostire se u severozapadnom<br />
delu pan;eva;ke op[tine. Atari sela Dolovo i Banatsko Novo Selo<br />
pripadaju ovoj geomorfolo[koj formaciji sa povr[inom od oko 191 km 2 . Ovo<br />
je relativno niska zaravan (100 do 150 mnm), koju su vodeni tokovi Tami[a na<br />
severu i zapadu i Dunava na zapadu i jugu reducirali na wen dana[wi oblik.<br />
Granice lesne zaravni su jasno izra\ene. Lesna zaravan se odlikuje zatalasanim<br />
zemqi[tem sa prisustvom karakteristi;nih morfolo[kih oblika`<br />
lesnih dina, lesnih vrta;a i lesnih dolina.<br />
2.1.3 Hidrologija<br />
Hidrolo[ka karta op[tine Pan;evo<br />
Podru;je pan;eva;ke op[tine obiluje vodama, kako povr[inskim tako i podzemnim.<br />
Podzemne vode se mogu podeliti na plitke (freatske) i duboke (arte[ke)<br />
izdani. Povr[inske vode mogu se posmatrati kao prirodne (Dunav, Tami[,<br />
Nadela i Powavica) i ve[ta;ke (meliorativni kanali i ve[ta;ka jezera).<br />
Podzemne vode<br />
Vodoprivredno podru;je op[tine Pan;evo<br />
Freatska izdan predstavqa gorwi, najpli>i vodonosni horizont formiran u<br />
sedimentima iznad prvog, glinovitog sloja. Ova izdan se prostire kontinuirano<br />
na ;itavoj teritoriji op[tine. Ispitivawa pokazuju da na re\im<br />
freatske izdani najsna\niji uticaj ima re\im reke. Ovaj uticaj je najja;i u<br />
zoni neposrednog uticaja reke (za Dunav je to 700 do 800 m), a zatim opada u<br />
prelaznoj zoni (do 1.500 m), dok je zanemarqiv u slede>oj zoni (2.200 m i vi[e).<br />
Dubina freatske izdani najmawa je u aluvijalnim ravnima i ritovima, gde su<br />
uobi;ajene dubine jedan do dva metra, dok najdubqe zale\e na lesnoj zaravni (15<br />
do 20 m, na nekim lokalitetima i do 30 m). Najve>e povr[ine op[tine imaju<br />
freatsku izdan na dubini od tri do ;etiri metra. U pogledu re\ima izdvajaju<br />
se dva tipa - jedan u aluvijalnim ravnima, gde on odgovara re\imu vodostaja u<br />
reci, i drugi na vi[im lesnim povr[inama, koji je uslovqen re\imom<br />
padavina i temperaturnim prilikama.<br />
Arte[ka izdan obuhvata podzemne vode koje se nalaze ispod freatskih. One se<br />
tako]e nalaze u rastresitim sedimentima, ali za razliku od freatskih, u<br />
povlati imaju vodonepropusni sloj, tako da su oivi;ene sa dva glinovita sloja.<br />
Pritisci u ovim vodonosnim horizontima su razli;iti, te tako stvaraju<br />
arte[ke (sa pozitivnim pijezometarskim pritiskom) i subarte[ke (sa negativnim<br />
pijezometarskim pritiskom) izdani. Na podru;ju op[tine zastupqene<br />
su uglavnom subarte[ke izdani kod kojih povlatni vodonepropusni sloj ;ine<br />
gline kvartara, a podinski gline pliocena. Procewene rezerve subarte[kih<br />
voda su velike, ali su im pritisci mali. Rezultati hemijskih analiza ukazuju<br />
na to da je kvalitet vode u ve>em broju slu;ajeva takav da ona nije za pi>e jer ima<br />
velike koli;ine gvo\]a i pove>anu tvrdo>u, [to ukazuje na velike koli;ine<br />
rastvorenih soli kalcijuma i magnezijuma.<br />
Prave, kvalitetne izdani arte[ke vode povoqne za eksploataciju na teritoriji<br />
op[tine nisu prona]ene. Arte[ke vode su prona]ene na ne[to ve>im dubi-<br />
18
nama, zbog ;ega im je u znatnoj meri pove>an stepen mineralizacije, dok su na<br />
jo[ ve>im dubinama prona]ene termalne, odnosno termo-mineralne vode.<br />
Mawe rezerve kvalitetnih arte[kih voda na]ene su jedino po obodu lesne zaravni<br />
i pe[;are.<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Povr[inske vode<br />
Dunav du\inom od 30 km ;ini jugozapadnu granicu op[tine Pan;evo. Na<br />
podru;je op[tine on ulazi u blizini u[>a Tami[a, a napu[ta je na podru;ju<br />
Banatskog Brestovca, pet kilometara nizvodno od Grocke. Na samom ulazu u<br />
op[tinu on gradi izraziti meandar prema severu. Tu postoje dva ve>a i dva<br />
mawa paralelna toka i izme]u wih re;na ostrva Forkontumac, {tefanac i<br />
:akqanac. Oko dva kilometra nizvodno od u[>a Tami[a nalazi se uz levu<br />
obalu Star;eva;ka Ada, koja je sa isto;ne strane ome]ena rukavcem na ;ijem<br />
ulazu se nalazi kamena pregrada podignuta 1907. godine. Kod Ivanova se nalazi<br />
drugi rukavac Dunava, koji opkoqava istoimeno ostrvo. U ovaj rukavac se uliva<br />
Nadela. Nizvodno od Pan;eva prose;na [irina Dunava je 600 do 700 m. Pri<br />
sredwem i visokom vodostaju dubina se pove>a za dva do sedam metara, a [irina<br />
i do 50 m.<br />
Powavica<br />
Tabela 2.5 - Karaktersti;ni vodostaji Dunava kod Pan;eva (cm)<br />
Vodostaj J F M A M J J A S O N D God.<br />
Niski 153 198 242 334 304 273 215 145 108 81 100 157 193<br />
Sredwi 254 291 350 414 384 336 283 211 178 174 202 252 277<br />
Visoki 343 390 442 485 453 388 352 289 236 212 286 341 351<br />
Izvor` podaci vodomerne stanice Pan;evo u periodu od 1946. do 1980.<br />
Dunav ima slo\en kombinovani hidrografski re\im, koji se mewa u zavisnosti<br />
od klimatskih prilika koje vladaju na uzvodnom delu sliva. Zna;ajan<br />
uticaj na odre]ivawe re;nog re\ima Dunava, naro;ito u dowem delu sliva<br />
kome pripada i teritorija op[tine Pan;evo, izvr[en je putem regulacionih<br />
radova.<br />
Povr[inski tokovi Dunava i Tami[a imaju dvojak uticaj na priobalno<br />
podru;je. U vreme malih voda reke imaju ulogu drena\e i prema wima gravitiraju<br />
podzemne vode koje tada imaju najni\i nivo. U vreme visokog vodostaja<br />
nivo reka je vi[i od nivoa priobaqa, [to izaziva inverzno kretawe podzemne<br />
vode. Imaju>i u vidu da visoki vodostaji Dunava prema[uju nadmorsku visinu<br />
od 74 mnm a visina velikih povr[ina obradive zemqe iznosi od 70 do 72 mnm,<br />
dolazi do sistematskog zasoqavawa velikih povr[ina obradive zemqe.<br />
Pan;evo<br />
Temperatura dunavske vode je relativno visoka, sa godi[wim prosekom od<br />
12,3°S (minimum u januaru 1,6 °S, maksimum u julu 22,4 °S). Tokom zimskih<br />
meseci na Dunavu se javqa led koji u sektoru Pan;eva prose;no traje 6,7 dana<br />
godi[we. Voda Dunava je veoma zaga]ena, [to je posledica ispu[tawa otpadnih<br />
voda velikih naseqa i gradova, kao i industrijskih kompleksa. Relativno ;esta<br />
su i zaga]ewa naftom, pojava pene i razli;ita bakteriolo[ka zaga]ewa.<br />
19
2Op[ti uslovi<br />
Tami[ kod Pan;eva<br />
Tami[ posle Tise predstavqa najzna;ajniji tok u Banatu. On izvire u<br />
Rumuniji na planini Semenik (kota izvora 1.145 mnm), a uliva se u Dunav kod<br />
Pan;eva (kota u[>a 66 mnm). U svom toku kroz Vojvodinu Tami[ je use;en u<br />
lesnom materijalu do :ente i Barande, gde se spu[ta u aluvijalnu ravan Dunava.<br />
Tami[ karakteri[e prisustvo velikog broja meandara, [to je posledica<br />
izuzetno malog pada korita u dowem toku reke i neotpornih sedimenata u koje<br />
je korito use;eno. {irina Tami[a u dowem toku iznosi 70 do 100 metara, mada<br />
u znatnoj meri zavisi (kao i dubina) od vodostaja. Re\im Tami[a uslovqen je<br />
klimatskim prilikama i izvedenim hidrotehni;kim radovima.<br />
Najvi[a sredwa mese;na temperatura vode Tami[a javqa se u julu (23 °S), najni\a<br />
u januaru (0,7 °S), dok je sredwa godi[wa 12,1 °S . Led se javqa u proseku svake druge<br />
godine i traje 13,5 dana, iako postoje velike godi[we varijacije (najdu\e trajawe<br />
leda iznosilo je 63 dana). Kvalitet vode Tami[a pokazuje sklonost ka stalnom<br />
pogor[awu. Posle 1984. godine nije bilo nijednog uzorka koji bi svrstao Tami[<br />
u kategoriju iznad ;etvrte. Novonastali re\im Tami[a smawio je wegovu transportnu<br />
mo>, tako da se pove>anim talo\ewem suspendovanih ;estica korito<br />
zamuquje i reka postaje sve pli>a. Ovaj proces daqe pogor[ava fizi;ko-hemijske<br />
osobine vode i pove>ava eurtofizaciju, [to opet dovodi do br\e sedimentacije.<br />
Nadela izvire na ju\noj banatskoj terasi isto;no od Crepaje i te;e u pravcu<br />
juga sa dva izrazita meandra - kod Jabuke i isto;no od Pan;eva do u[>a u Dunav.<br />
Du\ina toka iznosi 36 km. Nadela te;e jednim od napu[tenih tokova Tami[a,<br />
a wena dolina, u proseku [iroka 200 metara, sli;na je lesnim dolovima.<br />
Najve>a dubina je kod Star;eva i iznosi 2,5 m. Najvi[i vodostaji javqaju se u<br />
prole>e (april) zbog ki[a i otopqenog snega. Sekundarni maksimum, kao<br />
posledica jesewih ki[a, javqa se krajem jeseni dok su najni\i vodostaji<br />
prisutni krajem leta kao posledica intenzivnog isparavawa.<br />
Nisko priobaqe pan;eva;ke op[tine oduvek je bilo ugro\eno plitkim<br />
podzemnim vodama. Ovo je naro;ito do[lo do izra\aja podizawem nivoa<br />
Dunava posle izgradwe hidroelektrane }erdap. U ciqu spre;avawa negativnog<br />
dejstva podzemne vode izgra]en je sistem meliorativnih kanala koji su spojeni<br />
sa Glavnim kanalom koji se severno od Ivanova uliva u Nadelu. Na u[>u kanala<br />
nalaze se tri crpne stanice ukupnog kapaciteta 3,5 m 3 /s.<br />
2.1.4 Zemqi[te, vegetacija, \ivotiwski svet i za[ti>ene<br />
prirodne vrednosti i vrste<br />
Zemqi[te<br />
Sastav zemqi[ta na teritoriji op[tine Pan;evo obele\ava prisustvo vi[e<br />
razli;itih pedolo[kih ;lanova, od kojih su najva\niji`<br />
• karbonatni i peskoviti ;ernozem,<br />
• livadska crnica,<br />
• ritska crnica,<br />
• aluvijalna zemqi[ta,<br />
• slatinasta zemqi[ta.<br />
20
:ernozem je najrasprostraweniji tip zemqi[ta, koji sa svojim podtipovima<br />
zahvata oko 70% teritorije op[tine. Wega karakteri[u veoma dobre fizi;kohemijske<br />
osobine, koje ga svrstavaju u red najkvalitetnijih zemqi[ta visokih<br />
proizvodnih potencijala. Odlikuje se mo>nim humusnim horizontom, dobro<br />
izme[anim sa mineralnim ;esticama zemqi[ta. Ovaj tip zemqi[ta karakteri[e<br />
veoma velika mikrobiolo[ka aktivnost koja je izuzetno intenzivna u<br />
prvoj polovini vegetacionog perioda. U pan;eva;koj op[tini najrasprostraweniji<br />
je karbonatni ;ernozem, koji dominira atarima Ka;areva, Jabuke,<br />
Glogowa, Pan;eva i Omoqice. Peskoviti ;ernozem prostire se na znatno<br />
mawim povr[inama u vi[im delovima lesne zaravni, u atarima Dolova i<br />
Banatskog Novog Sela.<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Livadska crnica pripada grupi intrazonalnih zemqi[ta u ;ijem je<br />
stvarawu bitnu ulogu imao reqef. Ovaj tip zemqi[ta zauzima prostor izme]u<br />
Banatskog Novog Sela i Dolova. Livadska crnica ima povoqne fizi;ke<br />
osobine, kao i vodni, vazdu[ni i mikrobiolo[ki re\im. Dopunskim<br />
vla\ewem iz podzemnih voda ovaj tip zemqi[ta dobija dobre uslove za razvoj<br />
specifi;ne livadske vegetacije.<br />
Ritska crnica predstavqa hidrogeno zemqi[te koje je proizvod<br />
povr[inskih i podzemnih voda u predelima obraslim barskom vegetacijom.<br />
Spada u mineralno-barska zemqi[ta sa nepovoqnim fizi;kim osobinama i<br />
neutralnom do slabo alkalnom hemijskom reakcijom. I pored toga ova<br />
zemqi[ta su potencijalno plodna i najvi[e pogodna za uzgoj kukuruza, suncokreta<br />
i [e>erne repe. U op[tini Pan;evo izdvajaju se tri varijeteta - lake,<br />
te[ke i zaslawene crnice. Rasprostrawene su najvi[e na inundacionim<br />
terenima pored Dunava, Tami[a, Nadele i drugih reka.<br />
Pedolo[ka karta op[tine Pan;evo<br />
Aluvijalna zemqi[ta nastala su talo\ewem re;nog nanosa tokom aluvijuma,<br />
a stvaraju se i sada deponovawem re;nog nanosa. Udaqavawem od re;nog korita<br />
ova zemqi[ta se mewaju pod uticajem uslova reqefa i hidrografije. Po morfolo[koj<br />
strukturi su veoma heterogena, razli;ite boje i fizi;kih osobina.<br />
Iako sadr\aj humusa u wima veoma varira, aluvijalna zemqi[ta imaju veliku<br />
proizvodnu mogu>nost. Aluvijalna zemqi[ta zauzimaju relativno velike<br />
povr[ine u [irem pojasu pored Dunava i u\oj priobalnoj zoni pored Tami[a<br />
i Nadele.<br />
Slatine su zemqi[ta nastala pod uticajima semi-aridne klime Panonske<br />
nizije, u uslovima periodi;nog prekomernog vla\ewa zemqi[ta i sa nepropustqivim<br />
podzemnim slojem kroz koji soli natrijuma ne mogu pro>i, ve> se<br />
kapilarno podi\u do povr[ine zemqi[ta i tamo nagomilavaju. Ovaj tip<br />
zemqi[ta karakteri[e lako prepoznatqiva beli;asta povr[ina. Na podru;ju<br />
op[tine slatine se nalaze na prostoru od naseqa Jabuka do Glogowa i u priobalnom<br />
delu reke Tami[. Vegetacija na ovom zemqi[tu u toku prole>a ozeleni,<br />
dok je za vreme leta usled su[e spr\ena.<br />
21
2Op[ti uslovi<br />
Park prirode Powavica<br />
Vegetacija i \ivotiwski svet<br />
Biqni i \ivotiwski svet na teritoriji op[tine Pan;evo je u velikoj meri<br />
degradiran i izmewen pod uticajem antropogenog faktora. Nekada[wu<br />
prirodnu vegetaciju zamenile su poqoprivredne kulture koje su stvorile nove<br />
ekolo[ke uslove. To je dovelo i do smawewa ukupnih povr[ina pod [umama,<br />
tako da po posledwim podacima Republi;kog zavoda za statistiku (mart 2003.<br />
godine) one obuhvataju oko 5,5%, a livade i pa[waci oko 4,9% povr[ine<br />
op[tine.<br />
Prirodna vegetacija zadr\ala se samo na malim povr[inama, pored reka i<br />
kanala, du\ puteva i po mo;varama. Tu su najvi[e zastupqene ritske [ume<br />
autohtonog i ve[ta;kog porekla. Izme]u drve>a je gusto [ibqe, a na otvorenim<br />
prostorima su livade i pa[waci. Neke od slatina su tokom 80-tih<br />
po[umqene brzorastu>om kanadskom topolom. Velike povr[ine poqoprivrednog<br />
zemqi[ta su izgradwom hidroelektrane }erdap ugro\ene i<br />
podizawem nivoa podzemnih voda i periodi;nim plavqewem.<br />
{umovitost op[tine Pan;evo u odnosu na ukupnu povr[inu je veoma mala,<br />
uz nepovoqnu koncentraciju u uskom inundacionom podru;ju uz re;ne tokove. U<br />
strukturi [uma dominiraju monokulture topole, dok su me[ovite [ume lo[e,<br />
[to dodatno nepovoqno uti;e na celu situaciju. Osnovne vrste drve>a koje se<br />
javqaju na teritoriji op[tine su hibridne evroameri;ke topole, bela vrba,<br />
ameri;ki jasen, bela topola, crna topola, hrast lu\wak i brest. {ume na<br />
podru;ju op[tine izlo\ene su pove>anoj aridizaciji i destrukciji ekosistema<br />
uticajem eolske erozije. U mo;varnim i barskim terenima javqaju se` trska,<br />
sita, rogoz, lokvaw i drezga, dok su na suvqoj lesnoj zaravni predstavnici vegetacije`<br />
zuba;a, poponac, ;i;ak, [tir, goru[ica, masla;ak i hajdu;ka trava.<br />
|ivotiwski svet se ne razlikuje mnogo od onog koji je zastupqen u ostalim<br />
ravni;arskim delovima Vojvodine. Od riba koje \ive u rekama glavni predstavnici<br />
su re;ni [aran, smu], som, [tuka i bela riba. Obiqe insekata i drugih<br />
sitnih \ivotiwa pru\a bogatu hranu za \abe, zmije, korwa;e, [koqke, pu\eve i<br />
druge, koji su osnov ishrane brojnih barskih ptica i ptica selica (divqe patke,<br />
guske, bele i crne rode, gwurci, sive i bele ;apqe i fazani). U [umama na teritoriji<br />
Pan;eva nalaze se jeleni, srne, divqe sviwe, lisice, a retko i vuk. Od sitnijih<br />
\ivotiwa mo\e se videti jazavac, hr;ak, vidra, bizamski pacov - nutrija<br />
(koja se uzgaja ve[ta;ki), zec, tvor, je\, krtica i dr. Od ptica na teritoriji<br />
op[tine \ive kobac, jastreb, eja, mrka luwa, vrana, jarebica, prepelica, kao i<br />
kolonije ga;aca, vrabaca, lastavica, ;voraka, detli>a i dr.<br />
22
Za[ti>ene prirodne vrednosti i vrste<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Na teritoriji op[tine Pan;evo se nalaze slede>a za[ti>ena prirodna dobra`<br />
Park prirode Powavica, povr[ine 193,6 ha, progla[en 1994. godine. Park<br />
prirode obuhvata tok Powavice (7,2 km) sa za[titnom zonom od 60,8 ha koja<br />
;ini sastavni deo prirodnog dobra. Za[titna zona po;iwe kod omoqi;ke<br />
ustave i prati obalu toka Powavice ukqu;uju>i i priobalni pojas levo i desno<br />
od wega u rasponu od pet do 50 metara u zavisnosti od konfiguracije terena.<br />
Starawe o Parku prirode Powavica povereno je Dru[tvenom vodoprivrednom<br />
preduze>u Tami[-Dunav iz Pan;eva.<br />
Spomenik prirode Tri stabla belog jasena kod Dolova, ustanovqen 1999.<br />
godine. Spomenik prirode obuhvata ostatke nekada[weg drvoreda na ulazu u<br />
Dolovo iz pravca Pan;eva, starosti stabala izme]u 200 i 250 godina.<br />
Povr[ina Spomenika prirode je 1.050 m 2 . Ustanovqena je i za[titna zona u<br />
[irini od pet metara od ivice projektovanih kro[wi, ukupne povr[ine<br />
2.035m 2 . Starawe o Spomeniku prirode povereno je Javnom komunalnom preduze>u<br />
Dolovi iz Dolova.<br />
Podru;je Powavice<br />
Sa aspekta prirodnih vrednosti veoma su zna;ajna i`<br />
• dunavska ostrva kod Pan;eva (Forkontumac, {tefanac i :akqanac),<br />
• Ivanova;ka i Brestova;ka ada,<br />
• dowi tok Tami[a sa ostacima Jabu;kog i Glogowskog rita.<br />
Od za[ti>enih vrsta na teritoriji op[tine, na lokalitetu Gradska [uma,<br />
nalazi se jedna od najve>ih me[ovitih kolonija ;apqi i kormorana u Srbiji,<br />
koja broji oko 800 parova. Tamo se nalaze tri vrste za[ti>ene kao prirodne<br />
retkosti` siva ;apqa (Ardea cinerea), gak (Nycticorax nycticorax) i mala bela<br />
;apqa (Egretta garzetta).<br />
Na teritoriji op[tine Pan;evo nalaze se i slede>e za[ti>ene vrste`<br />
• veliki kormoran (Phalacrocorax carbo),<br />
• bela roda (Ciconia ciconia),<br />
• crna roda (Ciconia nigra),<br />
• orao belorepan (Haliaeetus albicilla).<br />
Tri stabla belog jasena<br />
2.2 STANOVNI{TVO<br />
Geografska pozicija Banata i Pan;eva, kao i istorijske prilike u 18. i 19. veku<br />
znatno su uticale na sastav i brojnost stanovnika op[tine. Migratorne struje<br />
su dolazile iz razli;itih pravaca` sa severozapada i severa (Nemci, Slovaci,<br />
Ma]ari), severoistoka i istoka (Rumuni, Bugari), i juga (Srbi, Grci, Romi).<br />
Pored toga, na teritoriji op[tine bilo je i vi[e unutra[wih preseqavawa.<br />
Teritorija pan;eva;ke op[tine bila je i ostala gusto naseqena za vojvo]anske<br />
prilike. Ubrzaniji rast op[tine rezultirao je i znatnim pove>awem razlike<br />
u op[toj gustini stanovni[tva izme]u pokrajine i op[tine, pa danas na woj<br />
\ivi prose;no 1,8 puta vi[e stanovnika po km 2 nego u pokrajini.<br />
23
2Op[ti uslovi<br />
Tabela 2.6 - Pregled najzna;ajnijih migracija na teritoriju op[tine Pan;evo od 1700. do 1920.<br />
Godina Migracija iz pravca / sa teritorije Glavni migracioni narod<br />
oko 1720. Austrija Nemci<br />
1760-70. Austrougarska (Banija i Lika) Hrvati<br />
1764-66. Austrija, {vajcarska Nemci<br />
1765- 68. Pan;evo Srbi<br />
1765-68. Rumunija Rumuni<br />
1773-74. Sredwi Banat Srbi<br />
1783-84. Rumunija Rumuni<br />
1787 Srbija (Ko;ina krajina) Srbi<br />
1788 Srbija Srbi<br />
1790-1810. Austrougarska, Nema;ka, {vajcarska Nemci, Ma]ari, Slovaci<br />
1810 Austrougarska Slovaci<br />
1813 Srbija Srbi<br />
1869 Rumunija Bugari<br />
1883 Austrougarska Ma]ari<br />
1918- 21. Kraqevina Srba, Hrvata i Slovenaca - dinarske oblasti Srbi<br />
Tabela 2.7 - Promena broja i gustine stanovni[tva na teritoriji op[tine Pan;evo<br />
Godina popisa<br />
Br. stanovnika<br />
% udela<br />
stanovni[tva<br />
Pan;eva u<br />
Vojvodini<br />
Gustina<br />
stanovni[tva<br />
Pan;eva<br />
Izvor` Istorijski arhiv Pan;eva, podaci Republi;kog zavoda za statistiku<br />
Gustina<br />
stanovni[tva<br />
Vojvodine<br />
(po km 2 ) (po km 2 )<br />
1828 33.489 4,4 44,5 35,8<br />
1869 49.565 4,3 65,9 53,5<br />
1890 56.777 4,2 75,5 63,6<br />
1910 61.855 4,1 82,3 70,0<br />
1921 60.582 3,9 80,6 71,5<br />
1931 63.158 3,9 84,0 75,5<br />
1948 70.943 4,3 94,3 76,3<br />
1953 76.283 4,5 101,4 79,0<br />
1971 110.78 5,7 147,3 90,8<br />
1991 125.261 6,2 166,6 93,6<br />
2002 127.162 6,3 168,4 94,5<br />
Podaci prikazani u tabeli 2.7 jasno ukazuju na odsustvo kontinuiteta u<br />
demografskom razvoju i postojawe dva perioda` prvog od 1828. godine do kraja<br />
Prvog svetskog rata i drugog koji traje do danas. Ovakvo stawe je potvrda svih<br />
mana perifernog geografskog polo\aja op[tine za vreme trajawa Austrougarske<br />
monarhije (do 1918. godine) i prednosti razvoja op[tine locirane u<br />
blizini dr\avne prestonice (od 1918. godine). Ove prednosti izrazitije su<br />
posle Drugog svetskog rata, a naro;ito u periodu ubrzane industrijalizacije<br />
zemqe (od 1953. do 1971. godine).<br />
Savremeni prirodni prira[taj u op[tini ve>i je od pokrajinskog proseka,<br />
kako zbog ve>eg nataliteta tako i zbog maweg mortaliteta u op[tini. Dok u<br />
Vojvodini prirodni prira[taj opada prete\no zbog pove>anog mortaliteta, u<br />
Pan;evu do toga dolazi zbog brzog opadawa nataliteta. Podaci o starosnim<br />
grupama i karakteristi;nim slojevima stanovni[tva ukazuju na starewe<br />
stanovni[tva, [to je odlika cele zemqe. Podaci za period od 1948. do 1991.<br />
godine ukazuju na konstantno pove>awe prose;ne starosti kod mu[kog<br />
stanovni[tva sa 28,6 na 35,3 godine, a kod \enskog sa 30,7 na 37,2 godine.<br />
24
Savremene migracije u op[tini u toku 20. veka uti;u na usporavawe<br />
demografskog rasta, iako su upravo velika doseqavawa u periodu posle 1920.<br />
godine formirala savremeno stanovni[tvo op[tine. To se naro;ito odnosi<br />
na period kolonizacije, kada je odlazak Nemaca (pod uticajem optu\be za<br />
kolaboraciju sa neprijateqskim snagama u Drugom svetskom ratu) stvorio<br />
prazan prostor i materijalnu osnovu za masovna doseqavawa koja su usledila u<br />
periodu od 1945. do 1948. godine. Tada je pan;eva;ka op[tina primila vi[e od<br />
2.500 doma>instava sa 15.275 kolonista, [to iznosi 21,5% wenog tada[weg<br />
stanovni[tva. Najzna;ajniju grupu doseqenika predstavqali su Makedonci (sa<br />
oko 7.100 stanovnika), koji su se naselili u velikim grupama u naseqima<br />
Jabuka, Ka;arevo i Glogow. Brojne su bile i grupe sa teritorije centralne<br />
Srbije (3.920 ;lanova), dok su ostale brojale izme]u 100 i 500 ;lanova.<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Stanovni[tvo op[tine je bilo ukqu;eno i u me]unarodne migracione<br />
tokove iseqavawa, koji su se naro;ito osetili u periodu izme]u dva svetska<br />
rata, tokom 60-tih i u periodu od 1970. do 1980. godine. Iseqavawe je, usled<br />
promene politike zna;ajnih imigracionih destinacija, bitno smaweno tokom<br />
80-tih, da bi usled krize i ratnog okru\ewa opet poraslo u toku posledwe<br />
decenije dvadesetog veka.<br />
2.3 NASEQA I URBANIZAM<br />
Teritorija op[tine Pan;evo je zbog svog geografskog polo\aja bila<br />
privla;na za naseqavawe jo[ u preistorijskom periodu. Najstariji tragovi<br />
naseqa na teritoriji op[tine nalaze se na lokalitetima Grad i Sedlar u<br />
okolini dana[weg Star;eva, kao i Humka u Vojlovici. Ovi nalazi oslikavaju<br />
prirodne uslove, na;in \ivota i skloni[ta koja pripadaju takozvanoj<br />
star;eva;koj kulturi iz sredine [estog milenijuma p. n. e, koja po nekim od<br />
svojih odlika odgovara i kod nas znatno poznatijoj vin;anskoj kulturi. Od tog<br />
perioda mogu>e je pratiti razvoj qudskih naseobina na teritoriji dana[we<br />
op[tine od mla]eg kamenog doba, preko neolita, bronzanog, a zatim gvozdenog<br />
doba, anti;kog perioda, sredweg veka, pa sve do dana[wih dana.<br />
Crkva u Dolovu<br />
Danas se na teritoriji op[tine nalazi 10 naseqa, a wihovi osnovni podaci<br />
prikazani su u narednoj tabeli.<br />
Pan;evo<br />
Trg kraqa Petra # po;etkom HH veka<br />
25
2Op[ti uslovi<br />
Tabela 2.8 - Osnovni podaci o naseqima na teritoriji op[tine Pan;evo<br />
Naseqe Godina osnivawa Prvobitni naziv Povr[ina (ha) Br. stanovnika<br />
Udeo u<br />
stanovni[tvu<br />
op[tine (%)<br />
Udeo u povr[ini<br />
op[tine (%)<br />
Pan;evo 1153 Bansif - Pancsal 13.202 77.087 60,6 17,4<br />
Star;evo 1690 Grad 7.639 7.615 6,0 10,1<br />
Omoqica 1459 Movice 10.018 6.518 5,1 13,2<br />
Ivanovo 1868 Ivanovo 4.816 1.131 0,9 6,4<br />
Banatski Brestovac 1717 Banatski Brestovac 5.522 3.517 2,8 7,3<br />
Glogow 1586 Glokansna 4.292 3.178 2,5 5,7<br />
Jabuka 1718 Jabuka 5.252 6.312 4,9 6,9<br />
Ka;arevo 1792 Franzfeld 3.910 7.624 6,0 5,2<br />
Banatasko Novo Selo 1765 Banatsko Novo Selo 9.902 7.345 5,8 13,1<br />
Dolovo 1660 Dolovi 11.043 6.835 5,4 14,6<br />
Izvor` Republi;ki zavod za statistiku, rezultati popisa stanovni[tva iz 2002. godine<br />
Na dana[woj teritoriji op[tine Pan;evo postojala su i slede>a naseqa, koja<br />
su u pro[losti nestala ili su napu[tena i vi[e nisu obnovqena`<br />
• Tornista - u ataru Omoqice ili Star;eva~<br />
• Marijenfeld - u ritu jugozapadno od Star;eva~<br />
• Naritak - u ataru Pan;eva~<br />
• Ola - u ataru Pan;eva~<br />
• Regestovo - izme]u Vojlovice i Omoqice~<br />
• Govedarovac - izme]u Jabuke i Pan;eva.<br />
Pan;evo<br />
Panorama Pan;eva<br />
Pan;evo sa tami[ke strane<br />
U periodu od dolaska Slovena do 15. veka postoji samo bleda slika o postojawu<br />
i razvoju grada. Nailaskom Turaka situacija se mewa, jer Pan;evo postaje<br />
granica ili upori[te velikih sila koje se oko wega bore, pri tom ga nebrojeno<br />
puta pale>i, robe>i, osvajaju>i i uni[tavaju>i. Prema opisu turskog Pan;eva<br />
iz 1660. godine, tu se nalazila drvena tvr]ava pre;nika 100 koraka, sa posadom<br />
od 50 vojnika, jednom xamijom, gostionicom i bazarom.<br />
Krajem 17. i po;etkom 18. veka nastaje period grada-tvr]ave, u urbanisti;kom<br />
smislu zna;ajan po tome [to uspostavqa deo gradske matrice iz koje se razvio<br />
dana[wi oblik grada. Istra\ivawa ukazuju na to da su postojale barem dve<br />
razli;ite tvr]ave - mawa, na [iroj lokaciji oko Minoritskog samostana i<br />
dana[we Gimnazije, i druga, znatno ve>a, koja je obuhvatala prostor [ireg centra<br />
grada 1720. godine, a koja je po odredbama Po\areva;kog mira iz 1742.<br />
26
godine morala biti poru[ena. U tom periodu Srbi naseqavaju Gorwi grad<br />
(danas severno od centra), a nema;ki kolonisti Dowi grad (ju\ni deo grada),<br />
[to se i danas mo\e zapaziti po imenima ulica, izgledu zgrada i<br />
urbanisti;koj regulaciji. Krajem 18. veka dolazi do spajawa srpske i nema;ke<br />
op[tine i dobijawa statusa grada, koji prati izgradwa ulica u centru, a zatim,<br />
u toku 19. veka i izgradwa parka Narodna ba[ta, kaldrmisanih ulica, uvo]ewa<br />
javnog osvetqewa i drugih zna;ajnih objekata koji Pan;evo formiraju u gradsko<br />
naseqe sa regulisanim gra]evinskim blokovima i [irokim ulicama.<br />
Izgradwa grada, posle pauze krajem 19. i po;etkom 20. veka, ponovo dobija zamah<br />
posle Prvog svetskog rata. Po;etkom 30-tih godina podi\u se i prve velike<br />
fabrike (sijalica, stakla, name[taja, aviona, kudeqe), ali je razvoj grada zaustavqen<br />
Drugim svetskim ratom i wegovim posledicama.<br />
Podru;je op[tine Pan;evo<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Kulminaciju svog razvoja Pan;evo do\ivqava u periodu od 1955. do 1980.<br />
godine, kao rezultat procesa nagle urbanizacije i industrijalizacije, u ;emu<br />
najve>u ulogu imaju podizawe fabrike ve[ta;kih ]ubriva, a zatim izgradwa<br />
Rafinerije nafte, Petrohemije i Luke Dunav. Ovaj period karakteri[e<br />
izgradwa nekoliko hiqada stanova - vi[e nego u celom proteklom periodu<br />
wegove istorije. Ne\eqene posledice procesa nagle urbanizacije su spontana<br />
naseqa migrantskog stanovni[tva, preoptere>ewe svih komunalnih instalacija<br />
i infrastrukture, kao i pove>ano aerozaga]ewe kao najvidqivije<br />
nasle]e industrijskog kompleksa. Ova faza, uz znatno smawewe intenziteta,<br />
traje do kraja 20. veka, mada period od 1980. do danas karakteri[e i po;etak<br />
intenzivnih radova na sanaciji komunalnog stawa i ure]ewe centra grada -<br />
koji je i pored svih faza razvoja uspeo da zadr\i svoje osobine i karakteristike.<br />
Star;evo<br />
Naseqe je poznato i po iskopinama na Gradu, mestu dana[we ciglane, gde su<br />
na]eni ostaci naseqa iz mla]eg kamenog doba (dve do pet hiqada godina p. n. e.).<br />
Prvi pisani podatak o nasequ na ovom mestu datira iz 1717. godine, kada je<br />
zabele\eno naseqe sa 50 ku>a. Godine 1776. selo je sedi[te vojne jedinice, a od<br />
1772. ima status op[tine. Osnivawem banatske vojne granice po;iwe kolonizacija<br />
u Star;evu, sa naseqavawem Srba, a zatim Hrvata i Nemaca, uz mawi<br />
broj :eha i Slovaka. Najve>e migracije zabele\ene su posle Drugog svetskog<br />
rata, kada se iseqavaju Nemci, a doseqavaju Srbi iz Srbije (okolina Pirota,<br />
Lazarevca i Barajeva).<br />
Karta naseqa Star;evo<br />
Dana[we Star;evo je naseqe panonskog tipa, planski podignuto u austrijskom<br />
periodu. Ulice se uglavnom seku pod pravim uglom, a najzna;ajniju<br />
saobra>ajnicu predstavqa glavna ulica, koja ;ini deo puta Pan;evo-Star;evo-<br />
Omoqica. Ku>e su uglavnom prizemne, gra]ene od cigle i prekrivene crepom.<br />
Osnovna [kola datira iz 18. veka. Glavna grana privrede je poqoprivreda, i to<br />
ratarstvo.<br />
27
2Op[ti uslovi<br />
Karta naseqa Omoqica<br />
Omoqica<br />
Omoqica predstavqa sekundarni centar ju\nog dela pan;eva;ke op[tine. Jo[ od<br />
osnivawa Vojne granice (1764. godine) i uvo]ewa skele preko Dunava, omogu>eno je<br />
da se ovim putem obavqa trgovina sa Turskom i kasnije Srbijom. Da u wenom susedstvu<br />
nisu formirana dva gradska naseqa (Pan;evo i Kovin), Omoqica bi se sigurno<br />
pro[irila i transformisala u gradsko naseqe. Omoqica je i pre ovog perioda<br />
bila sedi[te op[tine, da bi 1899. godine bila progla[ena velikom<br />
op[tinom sa pravom da se u woj odr\avaju va[ari. Broj stanovnika bele\i stalni<br />
porast do 1910. godine, a pad je zabele\en za vreme Prvog svetskog rata. Do 1971.<br />
rast broja stanovni[tva je skoro uniforman, dok se u periodu od 1971. do 1991.<br />
godine bele\i nagli rast. U Omoqici su bile ;este migracije, a najzna;ajnije su<br />
one iz 1764. i 1788. godine. Po iseqavawu Nemaca 1945. godine u Omoqicu se doseqava<br />
1.795 kolonista iz Srbije. Nagli porast broja stanovnika u periodu od 1971.<br />
do 1991. rezultat je doseqavawa, a samo u maloj meri prirodnog prira[taja.<br />
Selo je danas naseqe panonskog tipa, nepravilnog latini;nog L oblika, uslovqeno<br />
re;icama Nadelom i Powavicom. Ve>ina ulica je kaldrmisana, dok je glavna ulica<br />
pokrivena asfaltom. Ve>ina ku>a je panonskog tipa, sa nekim elementima koje su<br />
pridodali kasniji kolonisti. Tipovi novosazidanih ku>a nisu uniformni.<br />
Naseqe ima vodovodnu, ali ne i kanalizacionu mre\u. Javne zgrade se uglavnom<br />
nalaze u centru naseqa. Glavna grana privrede je poqoprivreda, i to ratarstvo.<br />
Ivanovo<br />
Karta naseqa Ivanovo<br />
Ivanovo je tipi;no podunavsko naseqe kome reka daje karakteristi;nu<br />
fizionomiju. Ima izudu\eno-jajasti oblik, koji je uslovqen tokovima<br />
(Nadela, rukavac Dunava) i nasipima koji ga okru\uju. Relativno mlado naseqe,<br />
podizano je planski za odre]eni kapacitet stanovni[tva, [to danas predstavqa<br />
ograni;avaju>i faktor. Ve>ina ku>a je dosta stara, gra]ena uglavnom na<br />
brazdu, du\om stranom okrenuta ka dvori[tu. U Ivanovu je podignuto znatno<br />
mawe novih ku>a u pore]ewu sa ostalim naseqima pan;eva;ke op[tine. Ulice<br />
se uglavnom seku pod pravim uglom, [irine su oko 30 metara.<br />
Ivanovo nisu zaobi[le velike migracije, iako su one bile specifi;ne u odnosu<br />
na druga naseqena mesta op[tine. Najzna;ajnije migracije su bile 1869.<br />
(Bugari), 1883. (Ma]ari) i 1890. godine (Nemci). Kolonizaciju u nema;ke ku>e<br />
posle 1945. izvr[ilo je uglavnom lokalno, siroma[no stanovni[tvo Ivanova,<br />
dok je zemqi[te pre[lo u dru[tveni sektor. Najve>i problem dana[weg<br />
Ivanova je wegov izolovan geografski polo\aj, nerazvijena infrastruktura i<br />
brza depopulacija stanovni[tva.<br />
Banatski Brestovac<br />
Banatski Brestovac se nalazi u jugoisto;nom delu op[tine, na ivici lesne terase<br />
pored vodotoka Powavice. Prvobitno naseqe je podignuto na tom lokalitetu jer<br />
su se u zale]u nalazile plodne povr[ine, dok se rit koristio za sklawawe<br />
28
stanovni[tva u nemirnim vremenima. Naseqe ima nepravilan oblik koji odstupa<br />
od panonskih tipova sela podizanih u austrijskom periodu, [to je uzrokovano<br />
lokalnom topografijom. Banatski Brestovac je poqoprivredno naseqe.<br />
Stanovni[tvo bele\i stalni (iako neravnoimeran) porast, uz prisustvo<br />
nekoliko velikih migracija - od kojih je posledwa bila 1945. godine, kada se u<br />
atar sela doseqava stanovni[tvo iz Bosne, Sanxaka, okoline Vrawa i Vaqeva.<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Karta naseqa Banatski Brestovac<br />
Ve>ina javnih zgrada nalazi se u centru sela. Ulice su uglavnom kaldrmisane.<br />
Selo je povezano na pan;eva;ki vodovod. Me]utim, razvoj vodovoda nije pratilo<br />
postavqawe kanalizacione mre\e, pa otpadne i fekalne vode zaga]uju postoje>u<br />
vodonosnu izdan i bunare, ;ime oni postaju neupotrebqivi.<br />
Glogow<br />
Glogow spada u grupu potami[kih naseqa panonskog tipa, sa pravilnim<br />
topografskim povr[inama. Naseqe ima pravougaoni oblik sa pravolinijskim<br />
i unakrsno postavqenim ulicama. Tokom dugogodi[weg perioda broj<br />
stanovnika je varirao. Uzroci za to su bili epidemija kolere (krajem 19. veka),<br />
Prvi svetski rat i emigracija u Ameriku izme]u 1920. i 1931. godine. Od kraja<br />
Drugog svetskog rata broj stanovnika se uglavnom pove>avao, izme]u ostalog i<br />
usled kolonizacije iz Makedonije.<br />
Karta naseqa Glogow<br />
Na teritoriji Glogowa najzna;ajnija privredna aktivnost je poqoprivreda, uz<br />
74% povr[ina pod wivama, 8% pod pa[wacima i 13% pod [umama. U setvenoj<br />
strukturi preovla]uju ratarske kulture, dok se od povrtarskih gaje krompir,<br />
pasuq, crni luk, paradajz i paprika.<br />
Naseqe ima sve primarne komunalne objekte, a sprovodena je i gasifikacija sela.<br />
Jabuka<br />
Jabuka spada u grupu potami[kih naseqa panonskog tipa, ;iji su oblici<br />
odre]eni lokalnim morfolo[kim i hidrolo[kim uslovima. Ulice su<br />
pravolinijske i [iroke od 20 do 40 metara, a seku se pod pravim uglom. Brojno<br />
kretawe stanovni[tva Jabuke je vrlo neujedna;eno. Glavni uzroci za takva<br />
kretawa bili su kolera u 19. veku i Prvi svetski rat, ali i kolonizacija<br />
stanovni[tva od 1921. do 1931. godine i posle 1945, kada su naseqavani doseqenici<br />
iz Makedonije.<br />
Karta naseqa Jabuka<br />
Primarnu privrednu delatnost u Jabuci predstavqa poqoprivreda, sa 70%<br />
povr[ina pod wivama, 14% pod pa[wacima i 8% pod [umama. Pored poqoprivrede<br />
u Jabuci se nalaze i dva zna;ajna industrijska objekta - Industrija<br />
skroba Jabuka i fabrika sto;ne hrane Jedinstvo.<br />
Naseqe ima sve primarne komunalne objekte. U nasequ se nalazi i specijalni<br />
dom za psihi;ki zaostalu decu i omladinu.<br />
29
2Op[ti uslovi<br />
Karta naseqa Ka;arevo<br />
Ka;arevo<br />
Ka;arevo je izgra]eno kao nema;ko naseqe 1790. godine, doseqavawem 120<br />
nema;kih porodica iz Badena, Virtenberga i {vajcarske. Topografska<br />
povr[ina sela, polo\aj i pravac ulica odaju jak uticaj prvobitnih naseqenika.<br />
Naseqe ima oblik kvadrata, sa dugim pravolinijskim ulicama koje se seku<br />
pod pravim uglom.<br />
Od 1869. do danas Ka;arevo bele\i stalan porast broja stanovnika, uz neznatno<br />
smawewe ukupnog broja u popisima od 1910. i 1991. godine. Ekonomski<br />
napredak sela je bio prili;no ujedna;en sve do pred Drugi svetski rat, kada je<br />
do[lo do zna;ajne investicije nema;kog kapitala. Posle Drugog svetskog rata<br />
doma>e nema;ko stanovni[tvo se povuklo sa nema;kom vojskom, pa su u<br />
napu[tene ku>e organizovano naseqavani stanovnici iz razli;itih krajeva<br />
zemqe, a najvi[e iz Makedonije.<br />
Najva\niju privrednu granu u selu ;ini poqoprivreda, i to ratarstvo. Mawe<br />
su zastupqene proizvodwa industrijskog biqa i povr>a, dok vo>arstvo,<br />
vinogradarstvo i sto;arstvo nemaju neki zna;aj. Naseqe ima ve>inu komunalnih<br />
objekata, a izvr[ena je kompletna gasifikacija sela.<br />
Dolovo<br />
Karta naseqa Dolovo<br />
Tri stabla belog jasena<br />
Dolovo je po svojim obele\jima specifi;no naseqe u pan;eva;koj op[tini.<br />
Wegov atar obuhvata tri ekolo[ke celine (lesnu terasu, lesnu zaravan i<br />
pe[;aru), a nalazi se na nadmorskoj visini od 111 mnm. Na mestu gde se danas<br />
nalazi naseqe use;en je u lesnoj zaravni ceo niz dolova dubokih po 20 i vi[e<br />
metara. Iako se nastojalo da naseqe dobije pravilne crte, to naj;e[>e nije bilo<br />
mogu>e, pa su danas blokovi zgrada nejednakog i nepravilnog oblika. Dolovo je<br />
najudaqenije naseqe od op[tinskog centra (21 km). U glavnoj ulici nalaze se<br />
upravne, kulturne, prosvetne i privredne ustanove. Ku>e su uglavnom prizemne<br />
i jednospratne, sa prostranim dvori[tima, ekonomskim zgradama i ba[tama.<br />
Od samog osnivawa selo je bilo naseqeno uglavnom Srbima, a sa wima su u isto<br />
vreme do[li i Rumuni. Broj i nacionalni sastav stanovni[tva Dolova je izuzetno<br />
stabilna nacionalna me[avina, koja se jako sporo mewa. Primer za to je u;e[>e<br />
Srba, koje je od 1880. do 1991. godine poraslo sa 67% na 79%, dok je u;e[>e Rumuna<br />
od 26% opalo na 16%. Izuzetak ;ine samo Nemci, kojih je 1900. godine bilo 2,3%,<br />
a kojih danas nema, jer su se evakuisali sa nema;kom vojskom 1944. godine.<br />
Najva\nija privredna grana u selu je poqoprivreda, sa 95% povr[ina pod<br />
wivama, 2% pod livadama i 2% pod pa[wacima. U setvenoj strukturi dominiraju<br />
p[enica, kukuruz, [e>erna repa, suncokret i soja. Od povrtarskih kultura<br />
najvi[e se gaji krompir. Vinograda i vo>waka ima zanemarqivo malo.<br />
Dve pravoslavne crkve, iz 1811. i 1888. godine, nalaze se pod za[titom dr\ave<br />
kao objekti od velike umetni;ke vrednosti. Na ulazu u selo iz pravca Pan;eva<br />
nalazi se spomenik prirode Tri stabla belog jasena.<br />
30
Banatsko Novo Selo<br />
Banatsko Novo Selo se nalazi u severoisto;nom delu pan;eva;ke op[tine, na<br />
nadmorskoj visini od 104 mnm. Osnovano je neposredno po stvarawu banatske<br />
vojne krajine, kao detaqno planirano naseqe, sa ulicama koje se seku pod pravim<br />
uglom. Blokovi izme]u ulica su veliki, po[to svaka ku>a ima prostrano<br />
ekonomsko dvori[te i vrtove. Po du\oj osi naseqe se prostire u pravcu<br />
severoistok-jugozapad.<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Karta naseqa Banatsko Novo Selo<br />
Po broju stanovnika selo je tre>e po veli;ini u op[tini. Broj stanovnika u<br />
periodu od 1869. godine do danas varirao je u skladu sa op[tim prilikama i<br />
kretawima na ovom delu teritorije, a selo je u 19. veku postalo zna;ajan<br />
privredni centar.<br />
Najva\nija privredna grana je poqoprivreda, sa 92% povr[ina pod wivama i<br />
samo 6% neobradivog zemqi[ta. U setvenoj strukturi dominiraju \ita, suncokret,<br />
soja i [e>erna repa. Povrtarske kulture gaje se uglavnom za sopstvene<br />
potrebe stanovnika.<br />
Naseqe poseduje sve komunalne objekte.<br />
2.4 PRIVREDA<br />
Dostignuti stepen razvoja privrede na teritoriji op[tine Pan;evo u uskoj je<br />
vezi sa razvojem samog Pan;eva kao wenog centralnog mesta, ne samo u okvirima<br />
op[tinske mre\e nego i celog jugoisto;nog Banata.<br />
Savremena privreda Pan;eva vu;e svoje korene iz 18. i 19. veka, perioda kada je<br />
ono bilo u okviru Austrougarske monarhije. Ovaj period karakteri[e po;etak<br />
industrijalizacije Pan;eva, ali mnogo vi[e intenzivni razvoj trgovine i<br />
zanatstva. Zna;ajni faktori oblikovali su razvoj privrede i u me]uratnom<br />
periodu (od 1918. do 1941. godine), kada se privreda jugoisto;nog Banata sve<br />
vi[e orijenti[e ka Beogradu kao velikom i lako dostupnom tr\i[tu.<br />
Vajfertova pivara, H#H vek<br />
U drugoj polovini 20. veka dolazi do nagle industrijalizacije i zna;ajnog<br />
opadawa udela svih ostalih privrednih grana, naro;ito poqoprivrede. Iako<br />
se situacija od 1990. godine donekle promenila, posledice ovoga trenda i<br />
danas su vidqive na teritoriji cele op[tine.<br />
2.4.1 Poqoprivreda<br />
Poqoprivreda je danas jedna od zna;ajnijih privrednih grana op[tine.<br />
Poqoprivredne povr[ine pokrivaju 84% teritorije, od ;ega obradive ;ine<br />
93,6% poqoprivrednih povr[ina, a od wih 96,9% pripada oranicama i<br />
ba[tama.<br />
31
2Op[ti uslovi<br />
U okviru poqoprivrede, ratarstvo predstavqa wenu najva\niju granu. Na teritoriji<br />
op[tine najvi[e se gaje \ita (p[enica, je;am i kukuruz), industrijsko<br />
biqe (suncokret, soja i [e>erna repa), razne povrtarske kulture i krmno<br />
biqe (lucerka i detelina).<br />
Tabela 2.9 - Struktura poqoprivrednih povr[ina op[tine Pan;evo<br />
Godina<br />
1987<br />
1992 2002<br />
Struktura povr[ina Povr[ina (ha) % Povr[ina (ha) % Povr[ina (ha) %<br />
Poqoprivredne povr[ine 63.273 83,6 64.024 84,6 63.82 84,5<br />
Obradive povr[ine 60.389 95,4 60.272 94,1 59.757 93,6<br />
Oranice i ba[te 59.275 98,2 58.977 97,8 57.996 96,9<br />
Vo>waci 391 0,6 423 0,7 438 0,8<br />
Vinogradi 126 0,2 283 0,5 202 0,4<br />
Livade 597 1,0 589 1,0 1.121 1,9<br />
Pa[waci 1.965 3,1 3.134 4,9 2.189 3,6<br />
Bare i trstici 919 1,5 618 1,0 1.874 3,1<br />
Izvor` Republi;ki zavod za statistiku, 2003.<br />
Pod vo>wacima na teritoriji op[tine nalazi se 438 ha, [to je svega 0,8%<br />
obradivih povr[ina. Najvi[e se gaje jabuka i [qiva. Pod vinogradima se<br />
nalazi samo 202 ha i to uglavnom u individualnom vlasni[tvu. Razlozi ovako<br />
slabog u;e[>a vo>arstva i vinogradarstva u poqoprivredi nalaze se u neodgovaraju>oj<br />
pedolo[koj strukturi koja je potrebna za uzgoj vo>a i vinove loze.<br />
Po zna;aju, obimu i vrednosti proizvodwe sto;arstvo zauzima drugo mesto<br />
me]u granama poqoprivrede. Na teritoriji op[tine zastupqene su sve wegove<br />
grane - govedarstvo, sviwogojstvo i \ivinarstvo, dok su ov;arstvo i kowarstvo<br />
u znatnom opadawu. Na teritoriji op[tine preovla]uje intenzivni<br />
na;in sto;arewa.<br />
2.4.2 Industrija<br />
Industrija na postorima Pan;eva;ke op[tine ima dugu tradiciju. Prvi industrijski<br />
pogon (Pivara) izgra]en je jo[ daleke 1722. godine. Tokom 19. veka u<br />
Pan;evu su postojale fabrika likera, uqara, pilana, tka;nice svile, vetrewa;e,<br />
ciglane, mlinovi, [tirkara, a krajem veka i gradska plinara i livnica.<br />
U periodu izme]u dva svetska rata teritoriju op[tine je zahvatio sna\an proces<br />
industrijalizacije, uz otvarawe velikih preduze>a koja i danas postoje, a<br />
najzna;ajnija su` fabrika stakla, fabrika aviona, fabrika pamu;nog prediva i<br />
fabrika name[taja. Neposredno posle Drugog svetskog rata oformqena je metalna<br />
industrija u Ka;arevu, kao i pogoni za proizvodwu obu>e, proizvodwu i<br />
preradu ko\e i razli;iti proizvodni kapaciteti prehrambene industrije.<br />
Do nagle ekspanzije industrije do[lo je u periodu od 1959. do 1980. godine, kada<br />
su podignuti pogoni Rafinerije, Azotare i Petrohemije, danas najve>ih preduze>a<br />
u op[tini.<br />
Razvoj industrije u periodu posle 1970. godine karakteri[e intenzivna<br />
32
izgradwa proizvodnih objekata u okviru postoje>ih kompleksa i znatno mawa<br />
izgradwa novih industrijskih objekata. U kompleksu Industrije stakla<br />
Pan;evo izgra]ena je nova fabrika po „pitsburg“ tehnologiji, a u okviru<br />
prehrambene industrije dovr[en objekat nove pivare. Posle 1981. godine<br />
najizrazitije pove>awe povr[ina proizvodnih pogona izvr[eno je u okviru<br />
metalne i prehrambene industrije.<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Razvoj industrije Pan;eva odvijao se planski u okvirima radnih zona, [to<br />
predstavqa pozitivnu tendenciju u organizaciji prostora. Disproporcija<br />
koja postoji u prostornoj organizaciji industrije javila se kao posledica<br />
pogre[nog locirawa industrijskih pogona u prethodnom periodu, kada su<br />
posebno vrednovani lokacioni faktori, kao [to su sme[tawe industrije u<br />
gradu kao potro[a;kom centru, blizina reke ili postojawe razvijene mre\e<br />
infrastrukture.<br />
Karakteristika industrije op[tine Pan;evo je locirawe wenog najve>eg dela<br />
u podru;je grada, dok se samo ;etiri proizvodna pogona nalaze u podru;ju van<br />
gradske aglomeracije. U samom nasequ Pan;evo skoncentrisano je ;ak 97,7%<br />
svih povr[ina pod industrijskim objektima, kao i 97,4% svih povr[ina<br />
industrijskih kompleksa. Ostali industrijski objekti nalaze se u Ka;arevu,<br />
Banatskom Novom Selu, Jabuci i Omoqici.<br />
2.5 GLAVNI EKOLO{KI PROBLEMI<br />
Ekolo[ki problemi na teritoriji op[tine Pan;evo nastaju u vreme wene<br />
nagle industrijalizacije, koja po;iwe od 1960. godine. Intenzivna proizvodwa<br />
u oblasti naftne, hemijske i petrohemijske industrije, industrije skroba,<br />
prerade ko\e i prehrambene industrije, uz upotrebu zastarelih tehnologija i<br />
neodgovoraju>ih re[ewa u pogledu za[tite \ivotne sredine, dovela je do niza<br />
problema koji su postali glavna ko;nica daqem razvoju op[tine. Danas se na<br />
teritoriji op[tine isti;u slede>i zna;ajni faktori i problemi`<br />
• velika koncentracija bazne i hemijske industrijske proizvodwe na jednom<br />
mestu~<br />
• velika blizina najve>e industrijske zone u odnosu na naseqena mesta<br />
Pan;evo i Star;evo~<br />
• industrijski kompleksi NIS Rafinerija nafte Pan;evo, DP Hemijska<br />
industrija Pan;evo - Petrohemija i DP Hemijska industrija Pan;evo - Azotara,<br />
locirani su na pravcu dominantnih vetrova prema naseqima~<br />
• upotreba zastarelih tehnologija sa postrojewima koja su stara preko dvadeset<br />
godina~<br />
• stalna opasnost od mogu>ih hemijskih udesa ve>ih razmera~<br />
nepo[tovawe zakonske regultive iz oblasti za[tite \ivotne sredine~<br />
• zna;ajan negativan uticaj kao posledica NATO bombardovawa 1999. godine.<br />
NATO bombardovawe 1999. godine<br />
Na osnovu ovakvog ;iweni;nog stawa Pan;evo je klasifikovano kao jedna od<br />
crnih ekolo[kih ta;aka u Republici Srbiji.<br />
33
2Op[ti uslovi<br />
Ju\na industrijska zona Pan;eva<br />
Aero zaga]ewe u urbanoj sredini Pan;eva nastaje u znatnoj meri kao rezultat<br />
proizvodno-tehnolo[kih aktivnosti u fabrikama naftnog, hemijskog i petrohemijskog<br />
kompleksa. Negativan uticaj na stawe i kvalitet vazduha ima i upotreba<br />
fosilnih goriva za zagrevawe prostora u zimskom periodu, kao i neadekvatna<br />
saobra>ajna re[ewa. Glavni zaga]iva;i (polutanti) su sumporni oksidi, azotni<br />
oksidi, ugqen-dioksid, organska jediwewa, lebde>e ;vrste i te;ne ;estice.<br />
Zaga]ewe voda na teritoriji op[tine Pan;evo nastaje usled ispu[tawa<br />
velikih koli;ina amonijaka, nafte i naftnih derivata, etilen-dihlorida i<br />
\ive u freatsku oblast podzemnih voda i u reku Dunav. Primetno je zaga]ewe<br />
tokova Nadele i Tami[a otpadnim vodama iz proizvodnih pogona u wihovoj<br />
blizini. Nijedno naseqeno mesto na teritoriji op[tine Pan;evo nema<br />
izgra]ene sisteme za sakupqawe i tretman komunalnih otpadnih voda, koje se<br />
direktno ispu[taju u okolne vodotoke - recipijente.<br />
Industrija Pan;eva<br />
Rafinerija nafte Pan;avo<br />
Na teritoriji op[tine Pan;evo se tokom svakodnevih aktivnosti i redovne<br />
proizvodwe stvaraju velike koli;ine raznih vrsta komunalnog i industrijskog<br />
otpada koji zaga]uju \ivotnu sredinu i predstavqaju opasnost za<br />
zdravqe qudi. Najve>i generatori industrijskog i opasnog otpada, koji se<br />
„privremeno“ ve> decenijama skladi[ti u krugu fabrika su naftna, hemijska<br />
i petrohemijska industrija, ali i aktivnosti vezane za transport sirovina,<br />
poluproizvoda i proizvoda, pomo>nog i energetskog materijala.<br />
Ispravnost dono[ewa odluka pri planirawu i ure]ewu lokalne zajednice u<br />
velikoj meri zavise od kvaliteta i pouzdanosti informacija o stawu \ivotne<br />
sredine kojima raspola\u donosioci odluka. U op[tini Pan;evo trenutno ne<br />
postoji organizovan i efikasan informacioni sistem koji bi bio u funkciji<br />
unapre]ewa i za[tite \ivotne sredine, dok je rad na izradi katastara<br />
zaga]iva;a (voda, vazduh, zemqi[te) jo[ uvek u po;etnoj fazi.<br />
Op[tina Pan;evo nema izgra]enu strategiju unapre]ewa \ivotne sredine<br />
saglasno smernicama Agende 21.<br />
Imaju>i u vidu ovakvo stawe \ivotne sredine na teritoriji op[tine,<br />
Skup[tina op[tine Pan;evo, na svojoj redovnoj sednici odr\anoj 1. juna<br />
2001. godine, donela je Deklaraciju o politici za[tite \ivotne sredine (dok.<br />
br. I-01-06-52/2001) u ;ijem je sastavu i slede>i<br />
NATO bombardovawe 1999. godine<br />
APEL<br />
1. Zabrawuje se do daqeg izgradwa „prqavih“ (ekolo[ki neprihvatqivih) pogona<br />
na teritoriji op[tine Pan;evo, a u svim vidovima postoje>e industrijske<br />
proizvodwe neophodno je postepeno uvo]ewe tzv. „;istih“ odnosno malootpadnih<br />
tehnologija.<br />
2. Obustavqa se, do daqeg, izgradwa bilo kog dodatnog postrojewa naftne,<br />
hemijske ili petrohemijske industrije na postoje>oj lokaciji „ju\ne industrijske<br />
zone“ ili drugog pogona koji bi u toku redovne proizvodwe ili u<br />
slu;aju udesa mogao jo[ vi[e ugroziti \ivotnu sredinu i stanovni[tvo (osim<br />
ure]aja i opreme koja doprinosi smawewu zaga]ewa).<br />
34
3. Obavezuju se fabrike „ju\ne industrijske zone“ da defini[u slede>e`<br />
• sistem ekolo[ke politike,<br />
• razviju ekolo[ki menaxment,<br />
• informi[u sve zaposlene i obaveste javnost [ta je namera tog preduze>a u<br />
oblasti za[tite \ivotne sredine.<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
4. Obavezuju se fabrike „ju\ne industrijske zone“ da u roku koji im odredi<br />
nadle\no ministarstvo tj. uprava, urade kvalitativnu i kvantitativnu analizu<br />
preduze>a u vezi sa za[titom \ivotne sredine.<br />
5. Obavezuju se fabrike „ju\ne industrijske zone“ da u roku koji im odredi<br />
nadle\no ministarstvo tj. uprava defini[u poslovnu strategiju i urade<br />
planove sanacije za svoja postrojewa.<br />
Deponija komunalnog otpada<br />
6. Daqi razvoj naftne, hemijske i petrohemijske industrije tj. novih investicija<br />
„;istih“ tehnologija usmeravati na nove, odgovaraju>e lokacije uz primenu<br />
zona za[tite, u zavisnosti od vrste i mogu>eg obima zaga]ewa.<br />
7. Na teritoriji op[tine Pan;evo neophodno je intenzivirati izgradwu<br />
objekata komunalne infrastrukture koji su u funkciji za[tite \ivotne sredine,<br />
zdravqa i standarda stanovni[tva (vodovod, kanalizacija, saobra-<br />
>ajnice, zelene povr[ine, gasifikacija, higijena naseqa, tretman otpadnih<br />
voda i drugo).<br />
8. Zahteva se od Savezne Vlade, Vlade Republike Srbije i Izvr[nog ve>a AP<br />
Vojvodine da finansijski podr\e planove sanacije preduze>a.<br />
9. Zahteva se od Savezne Vlade, Vlade Republike Srbije i Izvr[nog ve>a AP<br />
Vojvodine da obezbede zakonsku regulativu kojom bi se omogu>ilo ostvarivawe<br />
gore navedenih ciqeva.<br />
10. Zahteva se od Savezne Vlade, Vlade Republike Srbije i Izvr[nog ve>a AP<br />
Vojvodine da striktno primewuju kaznene mere koje se propisuju sada[wom<br />
ili budu>om zakonskom regulativom u vezi sa pitawem za[tite \ivotne sredine.<br />
11. Zahteva se od Savezne Vlade, Vlade Republike Srbije i Izvr[nog ve>a AP<br />
Vojvodine da se Pan;evo proglasi za ekolo[ki ugro\eno podru;je i da se na<br />
osnovu toga obezbedi poseban status u smislu fiskalne i poreske politike i na<br />
drugi na;in, kako bi se obezbedili finansijski uslovi za re[avawe nagomilanih<br />
ekolo[kih problema i u smislu po[tovawa ovih zakqu;aka.<br />
35
2Op[ti uslovi<br />
36
3 KVALITET VAZDUHA<br />
3<br />
Kvalitet vazduha<br />
Za izradu izve[taja o kvalitetu vazduha i procenu rizika po \ivotnu sredinu<br />
i zdravqe qudi kori[>ene su metode date u preporukama i uputstvima Svetske<br />
zdravstvene organizacije (SZO) i Agencije za za[titu \ivotne sredine SAD-a<br />
(EPA-USA)`<br />
• Environmental Health Impact Assessment of Urban Development Project,<br />
Guidelines and Recommendations, WHO, 1985<br />
• The Risk Assessment Guidelines, EPA, Washington DC, 1986.<br />
Kao osnov za izradu izve[taja kori[>en je i ve>i broj dokumenata, izve[taja i<br />
zapisnika koji su relevantni za ovu problematiku, a nalaze se u dr\avnim institucijama,<br />
industrijskim postrojewima, stru;nim institutima i zavodima.<br />
Na osnovu podataka o klimi, izvorima emisije i dispoziciji naseqenih mesta,<br />
utvr]eno je da analiza stawa zaga]enosti vazduha treba da obuhvati podru;je<br />
naseqenih mesta Pan;evo, Star;evo i Ka;arevo. Ostala naseqa na teritoriji<br />
op[tine nisu obuhva>ena jer je proceweno da se nalaze na udaqenosti koja nije<br />
pod direktnim uticajem glavnih izvora emisije.<br />
Tuma;ewe rezultata analiza dobijenih u vidu izve[taja stru;nih institucija<br />
izvr[eno je u skladu sa doma>om zakonskom regulativom, i to`<br />
• Pravilnikom o grani;nim vrednostima, metodama merewa imisije, kriterijumima<br />
za uspostavqawe mernih mesta i evidenciji podataka,<br />
• Pravilnikom o grani;nim vrednostima emisije, na;inu i rokovima<br />
merewa i evidentirawa podataka,<br />
• Pravilnikom o analizi uticaja objekata odnosno radova na \ivotnu sredinu.<br />
U ciqu [to objektivnijeg sagledavawa stawa kvaliteta vazduha u pro[losti,<br />
zaga]ivawe vazduha u Pan;evu podeqeno je u nekoliko karakteristi;nih perioda`<br />
1. period izgradwe industrijske zone i rada objekata punim, ako ne u potpunosti<br />
projektovanim kapacitetom (od 1965. do 1990. godine)~<br />
2. period u kojem su industrijski objekti radili odr\avaju>i svoju proizvodwu<br />
bez naro;itih poboq[awa procesa i brige za zaga]ivawe vazduha, sa tendencijom<br />
opadawa proizvodnih kapaciteta, [to je bilo uslovqeno primenom<br />
sankcija i ekonomskim padom (od 1990. do 1999. godine)~<br />
NATO bombardovawe 1999. godine<br />
3. period NATO bombardovawa (1999. godine)~<br />
4. period koji predstavqa obnavqawe rada u pojedinim ili ve>em broju tehnolo[kih<br />
procesa uz sopstvena sredstva i donacije (od 2000. do 2003. godine).<br />
37
3Kvalitet vazduha<br />
Izvori zaga]ivawa vazduha u Pan;evu su`<br />
• industrijski kapaciteti,<br />
• objekti u procesima zagrevawa prostora (toplane, kotlarnice i individualna<br />
lo\i[ta) i<br />
• saobra>aj.<br />
Industrija kao izvor zaga]ewa vazduha<br />
Na osnovu identifikovanih izvora koji zaga]uju vazduh izdvojene su dominantne<br />
zaga]uju>e materije. Podru;je ju\ne industrijske zone, u kojoj su<br />
sme[tena tri najve>a industrijska kompleksa (Azotara, Rafinerija nafte<br />
Pan;evo i Petrohemija), predstavqa lokaciju sa koje se istovremeno emituju<br />
mnoge zaga]uju>e materije. Neke od najzna;ajnijih hemijskih materija koje se<br />
javqaju tokom rada ovih industrija prikazane su u narednoj tabeli.<br />
Tabela 3.1 - Hemijske materije koje se javqaju tokom rada industrija lociranih u ju\noj industrijskoj<br />
zoni Pan;eva<br />
Rafinerija nafte Pan;evo Petrohemija Azotara<br />
VOC Etilen-dihlorid (EDC) Prirodan gas<br />
Aromati;ni ugqovodonici Vinil-hlorid monomer (VCM) Sintezni gas<br />
Policikli;ni aromati;ni ugqovodonici (PAU) Hlor Amonijak (gas, para, aerosol)<br />
:a] Hlorovodonik Azotni oksidi<br />
Ugqen-monoksid |iva Mazut<br />
Sumpor-dioksid Sumpor-dioksid Urea<br />
Vodonik-sulfid :a] Azotna kiselina<br />
Merkaptani Vodonik-sulfid Mineralna uqa<br />
Tetraetil-olovo Merkaptani Amonijum nitrat<br />
Mikro;estice metala, kataliti;ka pra[ina Mikro;estice kataliti;ke pra[ine koja sadr\i metale Azot nitrat<br />
U slu;aju po\ara<br />
Fosfat<br />
Polihlorovani bifenili (PCB)<br />
NPK fertilizati<br />
Dioksini<br />
Fozgen<br />
Lo\i[ta kao izvor zaga]ewa vazduha<br />
Daqinski sistem grejawa u Pan;evu pokriva oko 30 do 35% stambenog i<br />
poslovnog prostora, dok preostalih 65-70% koristi individualne na;ine<br />
zagrevawa.<br />
JKP Grejawe proizvodwom i distribucijom toplote i tople vode zagreva oko<br />
11.000 stanova, 10 de;ijih vrti>a, [est [kola, ;etiri zdravstvene stanice,<br />
dom starih, centralnu apoteku, kao i mnogobrojne ustanove i poslovni prostor<br />
u privatnoj svojini, [to ;ini pribli\no 700.000 m 2 . U stambenim zonama<br />
Pan;eva ono upravqa sa 31 kotlarnicom i 200 podstanica. Prema vrsti goriva<br />
u upotrebi su sve ;etiri vrste energenata, s tim [to je upotreba prirodnog<br />
gasa najzastupqenija. Ukupna instalisana snaga sistema iznosi 161,47 MW, a<br />
sistem je veoma razu]en [to podrazumeva da se u radu koristi veliki broj kotlova<br />
i gorionika. Ugra]ena oprema u proseku je stara preko 20 godina, [to<br />
zna;i da joj je radni vek istro[en.<br />
38
Tabela 3.2 - JKP Grejawe, upotreba energenata i broj prikqu;enih objekata<br />
3<br />
Kvalitet vazduha<br />
Energent<br />
Broj toplana (t) i Broj prikqu;enih stanova /<br />
kotlarnica (k)<br />
poslovnih objekata<br />
Prirodni gas 2 (t) 9 (k) 6.947<br />
Mazut 17 (k) 3.666<br />
Lo\ - uqe 6 (k) 145<br />
Ugaq 1 (k) 37<br />
Saobra>aj kao izvor zaga]ewa vazduha<br />
Saobra>aj u urbanim sredinama predstavqa jedan od zna;ajnih izvora<br />
zaga]uju>ih materija i to` ugqen-monoksida, mikro;estica (posebno iz dizel<br />
motora), olova, azotovih oksida, sumpor-dioksida i ugqovodonika. Posebno<br />
pra>ewe zaga]enosti vazduha od saobra>aja nije bilo organizovano na teritoriji<br />
Pan;eva. Prema dostupnim podacima, na teritoriji SO Pan;evo registrovano<br />
je 56.865 putni;kih automobila, 391 autobus i 4.737 teretnih vozila.<br />
Iz motornih vozila u vazduh gradova prose;no se oslobodi slede>a<br />
koli;ina [tetnih materija` oko 80% ugqen-monoksida, 55-75% formaldehida,<br />
55-75% acetil-aldehida, 44% azotovih oksida, 10% ;vrstih materija i 80%<br />
olova. Od zna;aja je i to da u Pan;evo dnevno dolazi oko 450 te[kih kamiona,<br />
cisterni i specijalnih vozila, koji dovoze i odvoze gotove proizvode,<br />
poluproizvode i sirovine.<br />
Novi nadvo\wak u Pan;evu<br />
3.1 PRIKAZ STAWA<br />
3.1.1 Pregled podataka o emisiji, imisiji i koncentracijama<br />
zaga]uju>ih materija<br />
Azotara<br />
Interna merewa emisije na ispustima Azotare obavqana su redovno od po;etka<br />
proizvodwe. U periodu od 1990. do 1998. godine po pogonima su mereni azotovi<br />
oksidi kao azot-dioksid, amonijak i pra[ina (granulat). Do dono[ewa<br />
doma>eg Pravilnika o GVE (Sl. glasnik RS, br. 30/97), rezultati merewa<br />
upore]ivani su sa grani;nim vrednostima EFMA(European Fertilizer<br />
Manufactures Association). Godine 1990. iz upotrebe je iskqu;eno postrojewe<br />
Amonijak #, a 1998. i Amonijak ##, [to je doprinelo zna;ajnom smawewu emisije.<br />
U periodu od 2000. do 2003. godine merewa emisije obavqana su povremeno na<br />
pojedinim ispustima i u vreme rada industrije.<br />
Azotara Pan;evo<br />
Merewa imisije obavqana su na granici kompleksa Azotare, na dva merna mesta<br />
u 24-;asovnim uzorcima na pravcima dominantnih vetrova. Mereni su amonijak<br />
i azot-dioksid. Dobijeni rezultati upore]ivani su sa normativima za<br />
radnu sredinu.<br />
39
3Kvalitet vazduha<br />
Postrojewe VCM - Petrohemija Pan;evo<br />
Petrohemija<br />
Merewa emisije u Petrohemiji obavqana su svakodnevno, interno i<br />
sprovo]ena su samo na osetqivim mestima, kao [to je bila emisija VCM-a i<br />
PVC-a. Dobijeni rezultati emisije upore]ivani su sa normativima iz TA-Luft.<br />
Povremeno su registrovana prekora;ewa emisije.<br />
U periodu od 1992. do 1996. Petrohemija je bila u stawu mirovawa. Tokom agresije<br />
NATO dve vitalne hlorne linije VCM-a su uni[tene. U periodu od 2000.<br />
do jula 2003. godine radni kapacitet bio je oko 60%. Postrojewe za preradu<br />
otpadnih voda je uglavnom bilo u funkciji, mada je u situacijama kada ono nije<br />
u radilo dolazilo do emisije merkaptana, uglavnom kao posledica delovawa<br />
qudskog faktora.<br />
Rafinerija nafte Pan;evo<br />
Rafinerija nafte Pan;evo<br />
Merewa emisije obavqaju ovla[>ene organizacije u skladu sa zakonskom regulativom<br />
o kontroli grani;ne vrednosti emisije. Mere se sumpor-dioksid, azotovi<br />
oksidi, ugqen-monoksid i ;vrste ;estice (pra[ina). Podaci o merewima<br />
imisije na granici kompleksa ne postoje, odnosno nisu bili dostupni. U<br />
industrijskom kompleksu Rafinerije nafte Pan;evo postoji Program o organizaciji<br />
i realizaciji Fence line monitoringa.<br />
Urbana sredina<br />
Merewa zaga]enosti vazduha u periodu od 1981. do 1990. godine obavqao je Zavod<br />
za za[titu zdravqa Pan;evo. Koncentracije ispitivanih materija utvr]ivane<br />
su u 24-;asovnim uzorcima vazduha na tri merna mesta za sumpor-dioksid, ;a],<br />
azot-dioksid i amonijak. Talo\ne materije merene su na 12 mernih mesta.<br />
U periodu od 1991. do 2002. godine obavqena su merewa na dva merna mesta`<br />
Rafinerija nafte Pan;evo<br />
• merno mesto broj 1 (m. m. 1), u Vatrogasnom domu, nalazi se na pravcu dominantnog<br />
vetra koji duva iz industrijske zone prema nasequ Sodara,<br />
• merno mesto broj 2 (m. m. 2), u Zavodu za za[titu zdravqa, nalazi se u<br />
sredi[woj gradskoj zoni.<br />
Merewima su obuhva>ene`<br />
• osnovne zaga]uju>e materije` sumpor-dioksid, ;a], azot-dioksid i talo\ne<br />
materije,<br />
• specifi;ne zaga]uju>e materije` amonijak, benzen, toluen, 1,2 dihloretan,<br />
• zaga]uju>e materije koje u;estvuju u obrazovawu fotohemijskog (letweg)<br />
smoga, azot-dioksid i formaldehid.<br />
Od 1997. godine vr[e se i organolepti;ka merewa u petnaestominutnim intervalima<br />
u jutarwim (8 h ) i popodnevnim (16 h ) satima.<br />
40
Ostvarewe broja merewa bilo je u skladu sa propisanim Pravilnikom, odnosno<br />
iznad 75% ukupnih godi[wih merewa. Metode merewa i oprema bili su u<br />
skladu sa Pravilnikom i me]unarodno prihva>enim metodama.<br />
3<br />
Kvalitet vazduha<br />
3.1.2 Neki pokazateqi stawa zaga]enosti vazduha u periodu<br />
od 1981. do 1990. i od 1991. do 1999. godine<br />
Period od 1981. do 1990. godine<br />
U periodu od 1980. do 1990. godine uzorkovano je 6.313 uzoraka vazduha za ispitivawe<br />
sumpor-dioksida. U periodu do 1987. godine svaki drugi uzorak SO 2 bio<br />
je preko 150 µg/m 3 . Od 1987. do 1989. godine registruje se mawi pad broja merewa<br />
preko GVI, da bi od 1989. ponovo bio registrovan porast koncentracija<br />
preko 150 µg/m 3 . Najve>i broj merewa preko GVI registrovan je u periodu juniseptembar,<br />
[to ukazuje da zaga]ewe sumpor-dioksidom ne poti;e dominantno<br />
od zagrevawa, ve> od industrije i saobra>aja.<br />
Postrojewe Karbamida - Azotara Pan;evo<br />
U ovom periodu uzorkovano je 6.858 uzoraka vazduha za analizu na prisustvo<br />
amonijaka. Prekora;ewa dozvoqenih koncentracija amonijaka bila su u<br />
rasponu od 0,2% do 6,2% i zabele\ena su uglavnom u industrijskoj zoni.<br />
Merewa azot-dioksida bila su prekinuta od 1983. do 1986. godine. Uzorkovano<br />
je 3.069 uzoraka za analizu. Broj merewa preko GVI iznosio je 15,6%, a u periodu<br />
od 1987. do 1990. najvi[e prekora;ewa bilo je na mernom mestu Sodara.<br />
Prva merewa koncentracija hlora zapo;eta su 1987. godine. Uzeto je 1.852 uzorka<br />
i u tim merewima nije zabele\ena nijedna koncentracija preko dozvoqene<br />
vrednosti.<br />
Mikro;estice ;a]i uzorkovane su istovremeno sa uzorcima vazduha za SO 2 .<br />
Broj merewa preko GVI kretao se od 0,2 do 21,2%. U grejnoj sezoni zabele\ene<br />
su ve>e koncentracije i serije dana sa prisustvom ;a]i preko GVI.<br />
U periodu od 1983. do 1990. godine ukupne talo\ne materije kao sredwi<br />
godi[wi prosek kretale su se u rasponu od 209 µg/m 3 na dan do 421 µg/m 3 na dan.<br />
Na svim mernim mestima bilo je registrovano prekora;ewe GVI za godinu za<br />
nastawena mesta.<br />
Period od 1991. do 1999. godine<br />
Na mernom mestu Vatrogasni dom u periodu od 1991. do 1999. godine sredwe<br />
godi[we vrednosti sumpor-dioksida, ;a]i i azot-dioksida nisu bile preko<br />
GVI za godinu (50 µg/m 3 ). Amonijak kao specifi;na zaga]uju>a materija bio je<br />
preko GVI 1992. i 1993. godine u pojedina;nim merewima. Ukupan broj merewa<br />
preko GVI posmatrano zbirno za SO 2 , ;a], NO 2 i NH 3 kretao se od 15 merewa<br />
preko GVI u 1998. do 122 merewa u 1992. godini.<br />
41
3Kvalitet vazduha<br />
Na mernom mestu Zavod u periodu od 1991. do 1999. godine sredwe godi[we<br />
vrednosti sumpor-dioksida, ;a]i, azot-dioksida nisu bile preko dozvoqenih<br />
vrednosti GVI na godi[wem nivou. Na ovom mernom mestu nisu zabele\ena<br />
prekora;ewa GVI za amonijak. Ukupan broj merewa preko GVI posmatrano<br />
zbirno za SO 2 , ;a], NO 2 i NH 3 kretao se od 20 merewa preko GVI u 1999. do 48<br />
merewa preko GVI u 1991. godini.<br />
Zaga]uju>e materije specifi;ne za industrijske procese<br />
Postrojewe Etilena - Petrohemija Pan;evo<br />
Merewa specifi;nih zaga]uju>ih materija u periodu kada su objekti u ju\noj<br />
industrijskoj zoni radili punim kapacitetom nisu uvek bila redovna.<br />
U narednim tabelama prikazane su pojedina;ne maksimalno zabele\ene koncentracije<br />
i procenti merewa koja su prelazila dozvoqene vrednosti.<br />
Navedeni statisti;ki pokazateqi odabrani su da bi se dobila slika stawa<br />
zaga]enosti vazduha, iako nisu sprovo]ena sistematska merewa.<br />
Iz industrijske zone ;esto se registruje prisustvo amonijaka i azot-dioksida,<br />
a povremeno vodonik-sulfida i merkaptana. Za ostale, takozvane specifi;ne<br />
zaga]uju>e materije, u koje spadaju i te[ki metali, a koje se mogu o;ekivati u<br />
vazduhu - podaci ne postoje jer se wihova merewa ne vr[e.<br />
Tabela 3.3 - Odabrani statisti;ki pokazateqi za hlorovodonik u vazduhu<br />
Hlorovodonik 1 ;as (µg/m 3 )<br />
Godina<br />
Merno mesto Broj merewa % preko GVI Maks. koncentracija<br />
1989 Sodara 233 0,8 692<br />
Sodara 419 2,6 2<br />
1990<br />
Zavod za za[titu zdravqa 235 4,6 691<br />
Tabela 3.4 - Odabrani statisti;ki pokazateqi za amonijak u vazduhu<br />
Godina<br />
Amonijak 24 ;asa (µg/m 3 )<br />
Merno mesto Broj merewa % preko GVI Maks. koncentracija<br />
1988<br />
Sodara 200 1 1.372<br />
Zavod za za[titu zdravqa 200 0,5 274<br />
1989 Sodara 200 0,6 370<br />
Sodara 230 2,6 545<br />
1990 Zavod za za[titu zdravqa 235 243<br />
Vojlovica 2.768<br />
1997 Sodara 365 5,5 289<br />
Zavod za za[titu zdravqa 361 1,4 141<br />
1999 Sodara 352 1,7 227<br />
Zavod za za[titu zdravqa 361 0,5 315<br />
42
Tabela 3.5 - Odabrani statisti;ki pokazateqi za 1,2 dihloretan EDC u vazduhu<br />
3<br />
Kvalitet vazduha<br />
Godina<br />
1997. januar-jun<br />
1990<br />
1,2 dihloretan EDC 24 ;asa (µg/m 3 )<br />
Merno mesto Broj merewa % preko GVI Maks. koncentracija<br />
Sodara 124 0 297<br />
Zavod za za[titu zdravqa 281 0 239<br />
Sodara 340 0 163<br />
Zavod za za[titu zdravqa 342 0 179<br />
Tabela 3.6 - Odabrani statisti;ki pokazateqi za benzen u vazduhu<br />
Godina<br />
Benzen 24 ;asa (µg/m 3 )<br />
Merno mesto Broj merewa % preko GVI Maks. koncentracija<br />
1998. januar-jun<br />
Sodara 124 0 112<br />
Zavod za za[titu zdravqa 281 0 130<br />
Tabela 3.7 - Maksimalno zabele\ene koncentracije vinil-hlorid monomera u vazduhu<br />
Godina<br />
VCM (ng/m 3 )<br />
Broj merewa Maks. koncentracija<br />
1988 509 825.000,0<br />
1990 734 487.500,0<br />
Napomena` Podaci o broju merewa preko GVI nisu bili dostupni.<br />
Izvor` Laboratorija HIP Petrohemije<br />
Tabela 3.8 - Maksimalno zabele\ene koncentracije etilen-dihlorida u vazduhu<br />
Godina<br />
EDC (mg/m 3 )<br />
Broj merewa Maks. koncentracija<br />
1988 509 171,0<br />
1990 734 1,9<br />
Napomena` Podaci o broju merewa preko GVI nisu bili dostupni.<br />
Izvor` Laboratorija HIP Petrohemije<br />
3.1.3 Podaci o zaga]enosti vazduha za vreme i neposredno<br />
nakon bombardovawa 1999. godine<br />
Rafinerija nafte Pan;evo<br />
NATO bombardovawe 1999. godine<br />
Merewa imisije u vreme bombardovawa obuhvatila su osnovne zaga]uju>e<br />
materije (sumpor-dioksid, ;a] i azot-dioksid) i specifi;ne zaga]uju>e materije<br />
- amonijak, 1,2 dihloretan, benzen i toluen. Uzimani su i 24-;asovni i 8-<br />
;asovni uzorci za ispitivawe formaldehida, azotovih oksida i prizemnog<br />
ozona. Ciqana merewa odmah nakon vazdu[nih udara obuhvatala su tro;asovna<br />
i jedno;asovna merewa 1,2 dihloretana, benzena, toluena, ukupnih ugqovodonika,<br />
VCM-a.<br />
Kao primer zaga]enosti vazduha ilustrativni su podaci o analizi uticaja<br />
oblaka nakon udara od 18. aprila 1999. godine, kada su izmerene slede>e koncentracije`<br />
ugqen-monoksid (CO) 35-60 mg/m 3 (GVI 10 mg/m 3 ), fozgen 0,2-0,4<br />
mg/m 3 , VCM 50-100 µg/m 3 (GVI 0,05 µg/m 3 ), NO 2 3-10 mg/m 3 (GVI 24 h - 85 µg/m 3 ,<br />
GVI 1 h - 150 µg/m 3 ), HCl < 0,05 mg/m 3 i NH 3 2-3 mg/m 3 .<br />
43
3Kvalitet vazduha<br />
U periodu od 5. aprila do 10. juna 1999. godine ukupno su uzeta 52 uzorka<br />
talo\nih materija u Pan;evu i okolini. GVI od 450 mg/m 2 /dan bila je prekora;ena<br />
u 30 merewa. Maksimalno zabele\ena vrednost iznosila je 3.499,3 mg/m 2<br />
dan. Sadr\aj kadmijuma bio je pove>an u 12 merewa, a cinka u [est merewa.<br />
Ukupne suspendovane ;estice u zna;ajnoj meri bile su preko GVI od 120 µg/m 3<br />
i kretale su se od 682,0 do 787,1 µg/m 3 . U suspendovanim ;esticama utvr]eno je<br />
pove>ano prisustvo hroma i PAU (3,4 benzo(a)pirena).<br />
3.1.4 Neki pokazateqi stawa zaga]enosti vazduha u periodu<br />
od 2000. do 2002. godine<br />
Osnovne zaga]uju>e materije<br />
Stawe zaga]enosti vazduha osnovnim zaga]uju>im materijama dato je u tabeli<br />
3.9, uz prikaz odabranih statisti;kih pokazateqa.<br />
Tabela 3.9 - Stawe zaga]enosti vazduha u Pan;evu 2000 - 2002 - osnovne zaga]uju>e materije<br />
Statisti;ki pokazateqi<br />
Sredwa godi[wa vrednost<br />
98 percentil<br />
Broj merewa > GVI<br />
Parametri 2000 2001<br />
2002<br />
(µg/m 3 ) m.m. 1 m.m. 2 m.m. 1 m.m. 2 m.m. 1 m.m. 2<br />
SO 2 9 6 12 12 13 12<br />
:a] 17 18 22 24 34 29<br />
NO 2 11 12 9 10 18 20<br />
SO 2 33 27 39 46 49 54<br />
:a] 59 64 74 83 123 99<br />
NO 2 39 70 35 39 50 48<br />
SO 2 Ø Ø Ø Ø Ø Ø<br />
:a] 12 13 39 35 69 48<br />
NO 2 Ø 5 Ø 1 Ø 1<br />
Napomena`<br />
• Sredwa godi[wa vrednost za SO 2 i ;a] GVI = 50 µg/m 3<br />
• GVI za NO 2 = 60 µg/m 3<br />
Sredwa godi[wa vrednost sumpor-dioksida, ;a]i i azot-dioksida bila je<br />
ispod GVI za godinu. Me]utim, broj merewa koji u toku godine prelazi<br />
grani;nu vrednost imisije za 24-;asovna merewa ;a]i pokazuje rastu>i trend.<br />
Uvidom u 24-;asovne koncentracije ;a]i jasno se uo;ava da se najve>i broj dana<br />
sa prekora;ewem GVI javqa u oktobru, novembru, decembru, smawuje u januaru<br />
([to je verovatno uslovqeno klimatskim faktorom vetra) da bi ostalih meseci<br />
bile znatno ni\e (april, maj, juni). Tokom jula, avgusta i septembra koncentracije<br />
;a]i se kre>u oko polovine dozvoqene vrednosti.<br />
Talo\ne materije<br />
Merewe talo\nih materija obavqa se na [est mernih mesta u Pan;evu (u ulicama`<br />
Proleterska, Maksima Gorkog, Matije Gupca, Gorwa;ka, Jano[ikova i<br />
Gunduli>eva). Grani;na vrednost imisije za godinu (200 mg/m 2 /dan za nastawena<br />
podru;ja) prekora;ena je na jednom mestu u 2000. godini (Maksima Gorkog),<br />
na ;etiri merna mesta u 2001. godini (osim u Proleterskoj i Gunduli>evoj) i<br />
na jednom mestu u 2002. godini (Maksima Gorkog).<br />
44
Specifi;ne zaga]uju>e materije<br />
3<br />
Kvalitet vazduha<br />
Tokom 2000. godine registrovana su prekora;ewa GVI za amonijak u 14 merewa od<br />
ukupno 362. Ostale zaga]uju>e materije kretale su se u dozvoqenim granicama.<br />
U 2001. godini registrovana su prekora;ewa GVI za amonijak u dva merewa` u<br />
martu i aprilu kada je registrovana koncentracija od 806 µg/m 3 (Vatrogasni<br />
dom) i kod Zavoda sa jednim prekora;ewem od 159 µg/m 3 , tako]e u martu.<br />
Benzen, toluen i 1,2 dihloretan ni u jednom merewu nisu pre[li GVI.<br />
Tokom 2002. godine amonijak je na lokaciji Vatrogasni dom u 10 merewa bio<br />
preko GVI sa maksimalnom vrednosti (C max ) od 224,0 µg/m 3 . Na lokaciji Zavod<br />
amonijak je dva puta bio preko GVI sa C max 204 µg/m 3 u novembru.<br />
Benzen, toluen i 1,2 dihloretan ni u jednom uzorku nisu bili preko GVI.<br />
Rezultati merewa automatskog monitoringa SO 2<br />
Automatski monitoring imisije sumpor-dioksida na tri merna mesta u<br />
Pan;evu (Vojlovica, Vatrogasni dom i Cara Du[ana) zapo;et je decembra 2002.<br />
godine u organizaciji S.O. Pan;evo. Registrovane sredwe dnevne vrednosti<br />
sumpor-dioksida u periodu od decembra 2002. do maja 2003. godine na tri merna<br />
mesta nijednom nisu bile preko GVI od 150 µg/m 3 .<br />
Automatski monitoring<br />
Ova merewa su programirana tako da, pored sredwe vrednosti za 24-;asovna<br />
merewa, daju minimalnu i maksimalnu zabele\enu satnu vrednost izmerenog<br />
parametra. Satne vrednosti nisu ni u jednom merewu bile preko 350 µg/m 3 .<br />
Iako dobijene maksimalne vrednosti ne mo\emo porediti sa postoje>om regulativom,<br />
va\no je navesti broj merewa koja su bila preko 100 µg/m 3 (ova vrednost<br />
se prema podacima epidemiolo[kih studija smatra za grani;nu vrednost<br />
za dugotrajnu izlo\enost dece do [est godina).<br />
Iz Tabele 3.10 mo\e se videti da su maksimalne zabele\ene koncentracije<br />
sumpor-dioksida bile u rasponu od 120,64 µg/m 3 u decembru 2002. kod<br />
Vatrogasnog doma do 320,85 µg/m 3 u januaru 2003. godine kod Vojlovice. Najve>i<br />
broj merewa koncentracije sumpor-dioksida preko 100 µg/m 3 (66) zabele\en je<br />
na mernom mestu u ulici Cara Du[ana.<br />
Tabela 3.10 - Rezultati automatskog monitoringa sumpor-dioksida za period decembar 2002 - maj<br />
2003. godine<br />
Broj merewa SO 2 >100 µg/m 3<br />
Dec. 2002. Jan. 2003. Feb. 2003. Mar. 2003. Apr. 2003. Maj 2003. Ukupno<br />
Vojlovica<br />
Broj merewa 5 13 11 7 6 5<br />
Maks. vrednost 160,16 320,85 223,82 289,28 188,46 166,95<br />
47<br />
Vatrogasni dom<br />
Broj merewa 3 4 9 7 4 6<br />
Maks. vrednost 120,64 167,10 141,14 216,41 190,72 150,87<br />
33<br />
Cara Du[ana<br />
Broj merewa 13 13 16 19 3 2<br />
Maks. vrednost 297,30 225,51 282,52 240,59 159,22 147,67<br />
66<br />
45
3Kvalitet vazduha<br />
3.1.5 Vanredna merewa zaga]enosti vazduha<br />
Vanredna merewa zaga]enosti vazduha u Pan;evu obavqana su uglavnom u<br />
situacijama kada su se gra]ani u ve>em broju javqali Centru za obave[tavawe.<br />
Vanredna merewa su sprovodile mobilne ekotoksikolo[ke ekipe zadu\ene za<br />
vanredna merewa.<br />
Tokom 2001. godine obavqena su tri vanredna merewa zaga]enosti vazduha (27-<br />
28. aprila, 1-2. maja, 3-4. oktobra i 18-20. oktobra 2001. godine). Registrovane<br />
su pove>ane koncentracije sumpor-dioksida i amonijaka usled ispada u radu<br />
linije za kisele gasove u Rafineriji.<br />
U 2002. godini obavqena su tri vanredna merewa zaga]enosti vazduha (29. januara,<br />
2. februara i 16. novembra), kada su registrovane pove>ane koncentracija<br />
amonijaka usled problema u radu Azotare.<br />
U 2003. godini vanredna merewa obavqena su u periodu od 24. aprila do 3. juna.<br />
U toku ovih merewa povremeno su registrovane kratkotrajne visoke vrednosti<br />
vodonik-sulfida, sumpor-dioksida i azotovih oksida.<br />
3.1.6 Analiza tendencija i trendova<br />
U narednom periodu mo\e se o;ekivati porast saobra>aja kao izvora zaga]ewa<br />
vazduha i to kako lokalnog tako i tranzitnog. Starost automobila i voznog<br />
parka, vrsta goriva koja se koristi, ali i neadekvatna urbanisti;kosaobra>ajna<br />
re[ewa uti;u na to da se stepen zaga]enosti vazduha iz saobra>aja<br />
kao emitera pove>a i da doprinosi ukupnoj izlo\enosti stanovni[tva, flore<br />
i faune.<br />
Individualna lo\i[ta, koja sada pokrivaju 65 do 70% ukupnog grejnog prostora,<br />
u narednom periodu (ve> unutar dve godine) ima>e tendenciju ka smawewu<br />
udela u zaga]ivawu vazduha Pan;eva. Operativni planovi JKP Grejawe ukazuju<br />
da >e se pove>avati procenat objekata prikqu;enih na daqinski sistem grejawa<br />
s jedne strane, a s druge strane planira se i promena kori[>ewa energenata<br />
u korist prikqu;ivawa na prirodni gas. U JKP Grejawe postoje pripremqeni<br />
planovi toplifikacije i gasifikacije stambenih naseqa (Centar,<br />
Streli[te, Tesla). Osnovni operativni planovi su toplifikacija i gasifikacija.<br />
Ukoliko se odmah bude pristupilo realizaciji ovih aktivnosti, u<br />
narednih pet godina mogao bi odnos da bude promewen u korist daqinskog grejawa<br />
i upotrebe ;istijeg energenta (prirodni gas), [to bi kao posledicu<br />
imalo poboq[awe kvaliteta vazduha u toku [est meseci godi[we.<br />
Sva tri glavna industrijska kompleksa ju\ne industrijske zone (Azotara,<br />
Petrohemija i Rafinerija nafte Pan;evo) u okviru svoje poslovne strukture<br />
imaju slu\be za za[titu \ivotne sredine. Ove slu\be vode stru;waci koji<br />
poseduju savremena saznawa o merama i na;inima kojima se mo\e umawiti negativan<br />
uticaj industrijskih postrojewa na \ivotnu sredinu. U sve tri industrije<br />
ura]eni su predlozi planova i aktivnosti koje treba preduzeti sa ciqem<br />
46
da se smawi zaga]ewe \ivotne sredine i da se prate i kontroli[u redovni<br />
procesi rada u skladu sa postoje>om doma>om i me]unarodnom zakonskom regulativom.<br />
Od izuzetnog zna;aja je da realizacija postoje>ih planova zapo;ne<br />
[to pre i da se po[tuju definisani termini izvr[avawa. Me]utim, veoma je<br />
te[ko pretpostaviti u kojoj meri >e u narednom periodu ekonomski uslovi<br />
omogu>iti realizaciju ovih programa.<br />
3<br />
Kvalitet vazduha<br />
Pri proceni budu>eg uticaja ne treba zanemariti ni mogu>e dugotrajne<br />
posledice NATO bombardovawa na \ivotnu sredinu. One pre svega mogu nastati<br />
usled pojave spororazgradqivih opasnih materija, kao [to su organohlorna<br />
jediwewa (polihlorovani bifenili, polihlorovani dibenzo-dioksini,<br />
polihlorovani dibenzo-furani, 1,2 dihloretan), i te[kih metala (olovo,<br />
\iva) koji imaju dokazan kancerogeni, mutageni i teratogeni uticaj.<br />
3.2 PROCENA UTICAJA<br />
U vazduhu Pan;eva prisutan je ve>i broj zaga]uju>ih materija koje ispoqavaju<br />
pojedina;no i/ili sinergetsko dejstvo na \ivotnu sredinu. Na osnovu<br />
fizi;ko-hemijskih i ekotoksikolo[kih karakteristika tih materija, dugotrajnosti<br />
wihovog prisustva, kao i emitovanih koncentracija sa sigurno[>u<br />
se mo\e zakqu;iti da postoji merqivi stepen degradiranosti \ivotne sredine.<br />
Merqivost posledica mogu>e je potvrditi u onim resursima \ivotne sredine<br />
koji mogu da sa;uvaju „zapis“ o starom zaga]ewu. Podaci o [tetnim efektima<br />
na \ivotnu sredinu ovog podru;ja u pro[losti nisu dokumentovani. Podaci o<br />
zaga]ewu tj. degradiranosti \ivotne sredine na podru;ju Pan;eva dokumentovani<br />
su jedino ispitivawima vazduha, sedimenta kanala, zemqi[ta i flore u<br />
vreme i neposredno nakon bombardovawa 1999. godine.<br />
Zaga]ewima iz vazduha izlo\ena je celokupna populacija naseqa Pan;evo,<br />
Star;evo i Ka;arevo, a naro;ito su ugro\ene osetqive grupe - deca, stare osobe<br />
i razli;ite kategorije hroni;nih bolesnika.<br />
Procena rizika po zdravqe qudi usled zaga]ewa vazduha na teritoriji naseqenih<br />
mesta Pan;evo, Star;evo i Ka;arevo u posledwih 20 godina nije ra]ena.<br />
Efekti zaga]enog vazduha iz pro[losti te[ko da mogu biti sagledani kroz registar<br />
morbiditeta koji vodi zdravstvena slu\ba. Me]utim, on mo\e poslu-<br />
\iti kao orijentir u epidemiolo[ko-ekolo[kom pristupu.<br />
47
3Kvalitet vazduha<br />
3.3 ZAKQU:NA RAZMATRAWA<br />
Meteorolo[ki parametri koji su zna;ajni za distribuciju i razre]ewe<br />
zaga]uju>ih materija u vazduhu na teritoriji Pan;eva uglavnom su nepovoqni.<br />
Podatak da sredwa godi[wa relativna vla\nost vazduha za podru;je Pan;eva<br />
iznosi 76,8% veoma je zna;ajan, posebno u hladnim mesecima zbog stvarawa<br />
toksi;nog aerosola i wegovog negativnog uticaja na respiratorni trakt kod<br />
qudi, ali i na \ivotiwe i biqke. Prilikom duvawa dominantnog vetra dolazi<br />
do nano[ewa zaga]uju>ih materija iz industrijske zone ka stambenim naseqima.<br />
Identifikovani izvori zaga]ewa vazduha u Pan;evu su` industrija, objekti za<br />
zagrevawe (toplane, kotlarnice i individualna lo\i[ta) i saobra>aj.<br />
Dominantne zaga]uju>e materije iz identifikovanih izvora zaga]ewa emituju<br />
se u toku svakodnevnih aktivnosti kada su u pitawu industrijska zona i saobra>aj,<br />
dok se iz lo\i[ta emisija registruje tokom grejnog perioda.<br />
Kontrola emisije iz ispusta u industrijskoj zoni (HIP Petrohemija i HIP<br />
Azotara) je internog tipa i nije uskla]ena sa Pravilnikom o grani;nim vrednostima<br />
emisije (Sl. glasnik RS, br. 30/97). Merewa emisije u Rafineriji<br />
nafte Pan;evo obavqa ovla[>ena stru;na organizacija, ali naj;e[>e na<br />
osnovu naloga nadle\nog inspektora. Merewa emisije iz kotlarnica, energana,<br />
toplana i individualnih lo\i[ta ne obavqaju se u skladu sa Pravilnikom.<br />
Merewa imisije unutar granice (u zoni uticaja) industrijskih objekata<br />
obavqaju se povremeno, a dobijeni rezultati merewa se upore]uju sa normativima<br />
za radnu sredinu. Merewe imisije u urbanim zonama (lokalna urbana mre\a)<br />
pod uticajem dominantnog vetra iz pravca industrijske zone obavqa se dugi<br />
niz godina. Na osnovu ovih merewa uo;ava se pove>ano zaga]ewe vazduha<br />
mikro;esticama ;a]i u vreme grejne sezone tj. u periodu oktobar, novembar i<br />
decembar mesec. Automatski monitoring imisije sumpor-dioksida u periodu<br />
od decembra 2002. do maja 2003. godine pokazuje da je najve>i broj merewa (66) sa<br />
;asovnom koncentracijom sumpor-dioksida preko 100 mikrograma po metru<br />
kubnom zabele\en u ulici Cara Du[ana. Maksimalno zabele\ena ;asovna koncentracija<br />
sumpor-dioksida iznosila je 320,85 µg/m 3 na mernom mestu<br />
Vojlovica.<br />
U periodu od 2001. do 2003. godine obavqeno je osam vanrednih merewa<br />
zaga]enosti vazduha. U toku ovih merewa bile su registrovane pove>ane koncentracije<br />
sumpor-dioksida, amonijaka, azot-dioksida i vodonik-sulfida.<br />
Uzroci su uglavnom bili pove>ana emisija iz industrijske zone. Ostale, takozvane<br />
specifi;ne zaga]uju>e materije, u koje se mogu ubrojati i te[ki metali,<br />
nisu registrovane jer se wihova merewa ne vr[e.<br />
Uzimaju>i u obzir fizi;ko-hemijske i ekotoksikolo[ke karakteristike<br />
zaga]uju>ih materija prisutnih u vazduhu na podru;ju Pan;eva, dugotrajnosti<br />
wihovog prisustva, emitovanih koncentracija, sa sigurno[>u se mo\e re>i da<br />
postoji merqiv stepen degradiranosti \ivotne sredine.<br />
48
U pogledu uticaja prisutnih zaga]uju>ih materija na zdravqe stanovnika<br />
neophodno je ciqano izdvojiti grupe u populaciji, zdravstvene indikatore i<br />
koriste>i ekolo[ko-epidemiolo[ke metode postaviti istra\ivawa koja bi<br />
omogu>ila sagledavawe uticaja u pro[losti, sada[wosti i procenu za<br />
budu>nost.<br />
3<br />
Kvalitet vazduha<br />
Kontinuiranost problema vezanih za negativan uticaj na kvalitet vazduha na<br />
podru;ju Pan;eva prouzrokovan je`<br />
• koncentracijom bazne industrijske proizvodwe na jednom mestu koja je<br />
naslowena na urbanu rezidencijalnu zonu,<br />
• polo\ajem izgra]enih hemijskih postrojewa na pravcu dominantnih<br />
vetrova,<br />
• zastarelom tehnologijom, sa nedovoqno ulagawa u poboq[awa i<br />
usavr[avawa procesa proizvodwe koja bi omogu>ila smawewe emisije i boqu<br />
energetsku efikasnost,<br />
• stalnom opasno[>u od mogu>ih hemijskih udesa zbog zastarele tehnologije,<br />
amortizovane opreme i slabe tehnolo[ke discipline,<br />
• nepo[tovawem zakonske regulative iz oblasti za[tite \ivotne sredine.<br />
Uz navedeno, dodatni problem predstavqa i to [to nijedan od tri najve>a<br />
industrijska kompleksa ne zadovoqava standarde u pogledu udaqenosti od naseqa<br />
(stambene zone), koja bi morala da bude najmawe 3.500 m.<br />
Upravqawe rizikom od daqe degradiranosti \ivotne sredine treba da bude<br />
strate[ko opredeqewe svih planova vezanih za razvoj op[tine. Mere koje je<br />
realno sprovesti u postoje>im uslovima definisane su u okviru Akcionog<br />
plana.<br />
Akcioni plan za oblast kvaliteta vazduha sadr\i vi[e od 20 aktivnosti, koje<br />
obuhvataju zakonodavno-politi;ke, administrativno-inspekcijske i tehni-<br />
;ko-tehnolo[ke mere. Neke od wih (kao npr. zakonodavno-politi;ke, koje se<br />
odnose na po[tovawe zakonske regulative iz oblasti za[tite \ivotne sredine,<br />
ili na dono[ewe pojedinih odluka u oblasti kontrole emisije), ne zahtevaju<br />
zna;ajnija finansijska sredstva, pa ih treba sprovesti [to je pre mogu>e.<br />
Predlog mera za dopunu automatskog i stacionarnog monitoringa pra>ewem<br />
koncentracija amonijaka, vodonik-sulfida, azot-dioksida i suspendovanih<br />
;estica od 2,5 i 10 mikrona predstavqa realnu potrebu. Ostvarewe ove mere<br />
ima za ciq da obezbedi validne podatke o stepenu zaga]enosti vazduha, a samim<br />
tim i boqu procenu izlo\enosti vulnerabilnih grupa stanovni[tva, ali i<br />
celokupne populacije na teritoriji op[tine.<br />
Jednu od va\nih tehni;kih mera predstavqa usvajawe i sprovo]ewe plana postupne<br />
zamene ;vrstih i te;nih fosilnih goriva prirodnim gasom. U okviru<br />
tehni;ko-tehnolo[kih mera potrebno je aktivno raditi i na pro[irewu sistema<br />
daqinskog grejawa, poboq[awu voznog parka JKP Autotransport<br />
Pan;evo, ali i na obaveznom merewu emisije u skladu sa pravilnikom o GVE.<br />
49
3Kvalitet vazduha<br />
{to se ti;e najve>ih industrijskih emitera, neophodno je striktno primewivati<br />
postoje>e mere inspekcijskog nadzora, osigurati po[tovawe zakonske<br />
regulative i poja;ati tehnolo[ku disciplinu. U okviru svih industrijskih<br />
postrojewa, a u skladu sa finansijskim mogu>nostima, potrebno je ubrzati<br />
proces zamene zastarele tehnologije i pove>ati energetsku efikasnost.<br />
50
4 KVALITET I KOLI:INE VODE ZA<br />
PIe<br />
Na teritoriji op[tine Pan;evo u tri gradska naseqa (Pan;evo, Ka;arevo i<br />
Star;evo) i sedam seoskih naseqa (Banatski Brestovac, Banatsko Novo Selo,<br />
Glogow, Dolovo, Ivanovo, Jabuka i Omoqica), prema podacima popisa iz 2002.<br />
godine, \ivi 127.162 stanovnika. Organizovano javno snabdevawe vodom za<br />
pi>e vr[i se iskqu;ivo zahvatawem podzemnih voda iz vodonosnih sredina<br />
osnovnog vodonosnog kompleksa i iz vodonosnih sredina pliocena. Ukupna<br />
prose;na eksploatacija podzemnih voda na podru;ju op[tine iznosi oko<br />
Q=620 l/s.<br />
Vodozahvatni objekti su iskqu;ivo bu[eni vertikalni bunari, kojih<br />
aktivnih na izvori[tima za javno vodosnabdevawe ima oko 106. Od tri gradska<br />
naseqa, Pan;evo i Ka;arevo imaju svoja izvori[ta, dok se vodosnabdevawe<br />
Star;eva vr[i sa izvori[ta Pan;eva. Eksploatacija podzemnih voda za sva<br />
naseqa na teritoriji op[tine Pan;evo procewena je na osnovu broja vodozahvatnih<br />
objekata, fakturisanih koli;ina isporu;ene vode korisnicima, vremena<br />
rada crpnih agregata, karakteristika kaptirane vodonosne sredine, broja<br />
stanovnika, potreba u vodi privrednih subjekata i procewenih gubitaka u<br />
mre\i, a na osnovu postoje>e dokumentacije i procene tehni;kih lica u JKP<br />
Vodovod i kanalizacija u Pan;evu, kao i u javnim komunalnim preduze>ima<br />
koja su nadle\na za vodosnabdevawe seoskih naseqa.<br />
Pan;eva;ki vodovodni sistem<br />
Vodovodni sistemi na teritoriji op[tine generalno se mogu podeliti u dve<br />
grupe`<br />
• prvu grupu (celinu) predstavqa Pan;eva;ki vodovodni sistem koji<br />
snabdeva vodom Pan;evo, Star;evo, Omoqicu, Banatski Brestovac i Ivanovo~<br />
• drugu grupu ;ine autonomni vodovodni sistemi pet seoskih naseqa`<br />
Dolovo, Ka;arevo, Banatsko Novo Selo, Jabuka i Glogow.<br />
4.1 PRIKAZ STAWA<br />
4.1.1 Pan;eva;ki vodovodni sistem<br />
Postrojewe za preradu vode "Filter" kod<br />
Pan;eva<br />
Prvi javni vodovod na teritoriji op[tine formiran je 1962. godine u<br />
Pan;evu, izgradwom dela mre\e i otvarawem izvori[ta Sibnica koje je i<br />
danas u radu. Sa razvojem gradskog naseqa i industrije, [irio se i Pan;eva;ki<br />
vodovodni sistem` 1986. godine pu[ten je u rad PPV (slika 4.3) i izvori[te<br />
Filter, a 1998. godine je otvoreno izvori[te Gradska [uma. Vremenom je na<br />
izvori[tu Sibnica (najve>em izvori[tu Pan;eva;kog vodovoda sa sredwim<br />
godi[wim kapacitetom od pribli\no 300 l/s) do[lo do ubrzawa procesa<br />
starewa bunara, tako da se zbog odr\awa potrebnog kapaciteta vr[e ;este<br />
51
4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e<br />
Slika 4.2 - Sredwa mese;na potro[wa<br />
vode u Pan;evu u periodu 1995-2002 godine<br />
- stanovni[tvo i industrija.<br />
regeneracije vodozahvatnih objekata i bu[ewe novih. Krajem osamdesetih godina<br />
na vodovodni sistem se prikqu;uje gradsko naseqe Ka;arevo, koje pre toga<br />
nije imalo sopstveni vodovod (snabdevalo se vodom iz plitkih bunara). Krajem<br />
devedestih na sistem se prikqu;uju naseqa Omoqica i Banatski Brestovac, a 2000.<br />
godine selo Ivanovo, posledwe naseqe koje nije imalo javno vodosnabdevawe.<br />
Na osnovu podataka o potro[wi vode u proteklom periodu (slika 4.2) vidi se da<br />
se specifi;na potro[wa vode kre>e izme]u 270 i 300 litara po stanovniku na dan.<br />
Izvor` Tehni;ka slu\ba Vodovoda Pan;evo, 2003.<br />
Osnovni parametri kvaliteta podzemne vode na izvori[tu Sibnica i tehnolo[ka<br />
[ema postrojewa za pre;i[>avawe pitke vode prikazani su u tabeli 4.1<br />
i na slici 4.3.<br />
Slika 4.3 - Tehnolo[ka [ema postrojewa<br />
za pre;i[>avawe Pan;eva;kog vodovoda<br />
Tabela 4.1 - Vrednosti parametara karakteristi;nih za kvalitet podzemne vode na izvori[tu<br />
Sibnica<br />
l<br />
Mesto Dubina<br />
Suvi Utro[ak<br />
Tvrdo>a Sulfati Hloridi Gvo\]e Natrijum i<br />
ostatak KMnO 4 kalijum<br />
Boja<br />
(m) (mg/l) (mg/l) (°dH) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (°Pt/Co)<br />
Pan;evo 56-72 416-453 3,4-12,7 18,7-22 16,7-30,7 19 0,18-2,2 16,6-33,8 bez<br />
Izvor` Tehni;ka slu\ba Vodovoda Pan;evo, 2003.<br />
Procenat bakteriolo[ki neispravnih uzoraka vode iz distributivne mre\e<br />
(koja sti\e do potro[a;a) je do 5% i u okviru je preporuka Svetske zdravstvene<br />
organizacije (tabela 4.2). Bakteriolo[ka neispravnost poti;e od pove>anog<br />
broja aerobnih mezofilnih bakterija.<br />
U tabeli 4.2 prikazani su rezultati bakteriolo[kih analiza svih uzetih uzoraka<br />
(iz bunara, sa postrojewa za tretman i iz distributivne mre\e) i samo iz<br />
distributivne mre\e Pan;eva;kog vodovodnog sistema u 2002. godini.<br />
Tabela 4.2 - Rezultati bakteriolo[kih analiza uzoraka vode<br />
Meseci<br />
Uk. br. uzoraka<br />
Uk. br.<br />
neispravnih<br />
uzoraka<br />
Uk. % neispravnih<br />
uzoraka<br />
% neispravnih uzoraka<br />
iz distributivne mre\e<br />
Januar 129 5 3,8 3,5<br />
Februar 129 5 3,8 0,8<br />
Mart 129 2 1,5 0,8<br />
April 129 2 1,5 1,7<br />
Maj 159 4 2,6 0,8<br />
Juni 129 1 0,7 0<br />
Juli 129 10 7,7 7,8<br />
Avgust 135 11 8,5 9,1<br />
Septembar 171 14 8,2 1,7<br />
Oktobar 150 10 6,6 1,7<br />
Novembar 129 0 0 0<br />
Decembar 129 0 0 0<br />
Ukupno` 1.647 64 Sr. vred. = 3,8% Sr. vred. = 2,4%<br />
Izvor` Izve[taj o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi>e u Op[tini Pan;evo za period 01. 01. do<br />
31. 12. 2002. godine - Zavod za za[titu zdravqa Pan;evo<br />
52
4<br />
Kvalitet i koli;ine vode za pi>e<br />
Procenat hemijski neispravnih uzoraka iz distributivne mre\e je u proseku<br />
oko 28% ([to je vi[e od preporu;enih 20%). Hemijska neispravnost uzoraka u<br />
distributivnoj mre\i je uzrokovana organolepti;kim osobinama (boja i<br />
mutno>a), koje su se javqale u ne[to ve>im vrednostima od onih propisanih<br />
Pravilnikom. U tabeli 4.3 prikazani su rezultati hemijskih analiza svih uzetih<br />
uzoraka (iz bunara, sa postrojewa za tretman i iz distributivne mre\e) i samo<br />
iz distributivne mre\e Pan;eva;kog vodovodnog sistema u 2002. godini.<br />
Tabela 4.3 - Rezultati hemijskih analiza uzoraka vode<br />
Meseci<br />
Uk. br. uzoraka<br />
Uk. br.<br />
neispravnih<br />
uzoraka<br />
Uk. % neispravnih<br />
uzoraka<br />
% neispravnih uzoraka<br />
iz distributivne mre\e<br />
Januar 58 14 24,1 19,1<br />
Februar 58 9 15,5 4,2<br />
Mart 58 18 31,0 74,5<br />
April 58 25 43,1 59,6<br />
Maj 88 51 57,9 29,8<br />
Juni 58 25 43,1 38,3<br />
Juli 58 13 22,4 12,7<br />
Avgust 59 23 38,9 35,4<br />
Septembar 99 60 60,6 27,6<br />
Oktobar 79 44 55,6 34,0<br />
Novembar 58 30 51,7 53,2<br />
Decembar 58 16 27,5 21,3<br />
Ukupno` 789 328 Sr. vred. = 41,6% Sr. vred. = 27,9%<br />
Izvor` Izve[taj o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi>e u Op[tini Pan;evo za period 01. 01. do<br />
31. 12. 2002. godine - Zavod za za[titu zdravqa Pan;evo<br />
U 2002. godini prisustvo rezidualnog hlora je ustanovqeno 466 puta (~85%).<br />
Prose;na vrednost koncentracije rezidualnog hlora iznosila je oko 0,2 mg/l<br />
[to je u okvirima dozvoqenih vrednosti (0,2-0,5 mg/l). Propisane koncentracije<br />
rezidualnog hlora u mre\i su svakako doprinele malom procentu bakteriolo[ki<br />
neispravnih uzoraka.<br />
Osnovni problem distributivnog sistema Pan;eva;kog vodovoda predstavqa to<br />
[to wegov razvoj ne prati razvoj grada. Od 180 km cevovoda pre;nika 80mm-<br />
300mm, oko 45% ;ine azbest-cementne cevi koje zbog svoje starosti (preko 25 godina)<br />
uzrokuju velike gubitke (oko 25%). Broj defekata na cevovodu kre>e se oko<br />
700 godi[we. Veliki deo mre\e ;ine cevi malih pre;nika koje predstavqaju uska<br />
grla i prouzrokuju niske pritiske u pojedinim delovima naseqa. Prikqu;ewe<br />
tri seoska naseqa na vodovodni sistem (u periodu od 1998. do 2000. godine) dovelo<br />
je i do pove>awa neracionalne potro[we, pre svega u letwim mesecima kao<br />
posledica kori[>ewa vode za zalivawe. Postoje>i rezervoarski prostor od<br />
13.000 m 3 predstavqa samo 20% od maksimalne dnevne potro[we, [to nije dovoqno<br />
da pokrije dnevne neravnomernosti potro[we, pogotovu u letwem periodu.<br />
Izvori[ta vodosnabdevawa Pan;eva;kog vodovoda su, sa aspekta za[tite od<br />
zaga]ewa, potencijalno ugro\ena pre svega pojavom nelegalne gradwe u wihovoj<br />
blizini (Sibnica i Filter) ali i saobra>ajnicama koje prolaze u wihovom<br />
neposrednom okru\ewu (stari i novi put Beograd-Pan;evo). Tako]e je izra\ena<br />
pojava starewa vodozahvatnih objekata - bunara, tako da se javqa konstantno<br />
53
4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e<br />
opadawe wihovog kapaciteta koje se kompenzuje regeneracijom objekata ili<br />
bu[ewem novih bunara u ciqu odr\avawa potrebnih kapaciteta izvori[ta.<br />
4.1.2 Vodovodni sistemi pet seoskih naseqa<br />
Slika 4.4 - {ematski prikaz vodovodnih<br />
sistema seoskih naseqa<br />
Vodovodni sistemi pet seoskih naseqa (Dolovo, Ka;arevo, Banatsko Novo<br />
Selo, Jabuka i Glogow) formirani su u periodu od 1972. do 1977. godine,<br />
bu[ewem prvih bunara i izgradwom distributivne mre\e. Ove sisteme karakteri[e<br />
sli;na struktura` podzemna voda se kaptira cevastim bunarima na<br />
izvori[tu, odakle se preko hidrofora (za odr\avawe pritiska) direktno<br />
[aqe u mre\u (slika 4.4). Pre slawa u mre\u vr[i se dezinfekcija natrijumhipohloritom<br />
na hlorinatoru.<br />
Distributivne mre\e su, po pravilu, prstenaste, sa velikom zastupqeno[>u<br />
malih pre;nika (oko 90% pre;nici 80-100 mm). Prilikom izgradwe mre\e<br />
kori[>ene su iskqu;ivo azbest-cementne cevi zbog niske cene (osim u Jabuci<br />
gde su prisutne plasti;ne cevi), ;ija je osnovna mana [to vremenom postaju<br />
krte i lako pucaju, prouzrokuju>i velike gubitke i prekide u snabdevawu<br />
(tabela 4.4).<br />
Tabela 4.4 - Osnovni podaci o vodovodnim sistemima Dolova, Ka;areva, Banatskog Novog Sela,<br />
Jabuke i Glogowa<br />
Ka;arevo<br />
Banatsko<br />
Novo Selo<br />
Glogow Dolovo Jabuka<br />
Broj stanovnika 7.624 7.416 3.178 6.835 6.312<br />
Broj bunara 5 7 5 4 5<br />
Kaptirani interval (m) 30-95 47-75 10-60 70-80 38-60 73-100<br />
Broj prikqu;aka 2.05 2.4 1.05 2.15 1.7<br />
Potr. stanovni[tva (m 3 /god.) 360 500 210 435 480<br />
Potr. privrede (m 3 /god.) 150 200 40<br />
Pros. spec. potro[wa (l/st. na dan) 180 230 210 180 210<br />
Kapacitet (l/s) 20 20 8 14 14<br />
1. zona, pritisak u zoni (MPa) 2,5-5,5 2,0-5,0 2,5-4 3,2-5,5 1,8-4<br />
Broj crpnih stanica - - - - -<br />
Broj rezervoara - - - - -<br />
Zapremina rezervoara (m 3 ) - - - - -<br />
Du\ina vod. mre\e pre;nika 80-800 mm (km) 22 50 17,3 34 27<br />
Azbest-cementne cevi (%) ¬100 ¬100 ¬100 ¬100 -<br />
Plasti;ne cevi( %) - - - - ¬100<br />
Starost mre\e 25-50 godina (%) 100 100 100 100 100<br />
Koeficijent izgra]enosti mre\e (m/stan) 3 6 5 5 4<br />
Izvor` Dokumentacija JKP-a, 2003.<br />
U periodu od izgradwe seoskih vodovoda do danas gotovo da nije vr[ena rekonstrukcija<br />
mre\e niti planska zamena „uskih grla“ u sistemu. Zatvara;i na mre\i<br />
ne funkcioni[u tako da prilikom remonta zbog havarija na cevovodu mora da se<br />
iskqu;i ;itavo naseqe. S obzirom na nepostojawe rezervoarskog prostora u sistemu<br />
za izravnavawe dnevnih neravnomernosti potro[we, pove>ana potra\wa za<br />
vodom se kompenzuje ve>om proizvodwom na bunarima [to nepovoqno uti;e na<br />
wihov radni vek (svakih 4-5 godina izvode se novi bunari).<br />
54
4<br />
Kvalitet i koli;ine vode za pi>e<br />
Proizvodwa i potro[wa vode se ne mere` mera;i protoka na bunarima ne<br />
funkcioni[u a ku>ni vodomeri su naj;e[>e neispravni tako da se potro[wa Vodovodni sistem naseqa Ka;arevo<br />
po selima napla>uje uglavnom pau[alno. Cena vode razlikuje se od naseqa do<br />
naseqa` najmawa cena vode je u Pan;eva;kom vodovodu (8 dinara po m 3 ) dok je po<br />
selima 140-150 dinara po doma>instvu (do 8 m 3 , tamo gde postoje vodomeri).<br />
Procenat naplate se kre>e od 60 do 90%.<br />
Gradsko naseqe Ka;arevo snabdeva se vodom iz izvori[ta na ju\noj periferiji<br />
grada. Za upravqawe i odr\avawe vodovodnog sistema zadu\eno je JKP<br />
Ka;arevo. Najve>i problemi koji se javqaju u distributivnom sistemu su<br />
nepostojawe rezervoarskog prostora, velika zastupqenost cevi malih<br />
pre;nika i starost cevi. Neispravnost zatvara;a na mre\i onemogu>ava<br />
lokalne intervencije na cevovodu.<br />
Naseqe Banatsko Novo Selo organizovano se snabdeva vodom sa sedam bunara<br />
(izvori[te u centru naseqa sa tri bunara i ;etiri bunara locirana na<br />
razli;itim lokacijama). Upravqawe vodosnabdevawem vr[i JKP B.N.S.<br />
Gubici u mre\i se javqaju usled starosti cevi i neispravnosti zatvara;a a<br />
nedostatak rezervoarskog prostora se kompenzuje pove>anom eksploatacijom<br />
bunara. Kako su bunari locirani u samom nasequ, zone sanitarne za[tite ne<br />
postoje.<br />
Vodovodni sistem naseqa Ban. Novo Selo<br />
Vodovodni sistem naseqa Glogow<br />
Naseqe Glogow od 1972. godine ima izvori[te koje je locirano u centru naseqa<br />
- u parku. Upravqawe i odr\avawe vodovodnog sistema vr[i JKP Glogow.<br />
Vi[e od 95% mre\e ;ine cevi malih pre;nika koje uzrokuju velike<br />
hidrauli;ke gubitke i niske pritiske u pojedinim delovima naseqa, naro;ito<br />
u letwim mesecima. Nefunkcionisawe zatvara;a na mre\i dovodi do toga da<br />
se prilikom intervencija usled havarija mora iskqu;iti celo naseqe.<br />
Rezervoarski prostor ne postoji pa se neravnomernosti potro[we moraju<br />
kompenzovati pove>anom proizvodwom vode na bunarima, [to uti;e na wihov<br />
vek trajawa. Ne postoje zone sanitarne za[tite.<br />
Naseqe Dolovo je organizovano po;elo da se snabdeva vodom od 1971. godine,<br />
otvarawem izvori[ta u centru sela. Upravqawe vodosnabdevawem vr[i JKP<br />
Dolovi. Kao i ostalim naseqima, najve>i problemi koji se javqaju u distributivnom<br />
sistemu su nepostojawe rezervoarskog prostora, velika zastupqenost<br />
cevi malih pre;nika i starost cevi. Neispravnost zatvara;a na mre\i<br />
onemogu>ava lokalne intervencije na cevovodu. Pove>ana eksploatacija vode<br />
sa bunara u letwim mesecima negativno uti;e na wihov radni vek.<br />
Naseqe Jabuka je po;elo sa organizovanim vodosnabdevawem 1978. godine.<br />
Upravqawe i odr\avawe vodovoda vr[i JKP Vod-kom. Za razliku od ostalih<br />
naseqa u vodovodnoj mre\i su 100% zastupqene PE cevi. Gubici na mre\i<br />
javqaju se pre svega na prikqu;cima i na zatvara;ima. Ne postoji rezervoarski<br />
prostor za izravnavawe dnevnih neravnomernosti potro[we. Mre\a zatvara;a<br />
delimi;no funkcioni[e. Bunari su locirani na izvori[tu u centru<br />
sela (tri bunara) i na jo[ dve lokacije u selu. Zone sanitarne za[tite ne postoje.<br />
Vodovodni sistem naseqa Dolovo<br />
Vodovodni sistem naseqa Jabuka<br />
55
4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e<br />
Kvalitet podzemnih voda na podru;ju op[tine Pan;evo je karakteristi;an za<br />
podru;je ju\nog Banata` podzemna voda je umereno tvrda i karakteri[e je nizak<br />
organski sadr\aj i prirodno povi[en sadr\aj gvo\]a, mangana i amonijum<br />
jona. Osnovni parametri po kojima kvalitet vode odstupa od sadr\aja<br />
propisanih Pravilnikom o kvalitetu vode za pi>e su pove>an sadr\aj gvo\]a<br />
i mangana (tabela 4.5).<br />
Tabela 4.5 - Vrednosti karakteristi;nih parametara kvaliteta podzemne vode u naseqima<br />
Dolovo, Ka;arevo, Banatsko Novo Selo, Jabuka i Glogow<br />
Ka;arevo<br />
Banatsko<br />
Novo Selo<br />
Glogow Dolovo Jabuka MDK<br />
Gvo\]e (mg/l) 0,62 0,56 0,85 0,56 0,55 0,3<br />
Mangan (mg/l) 0,3 0,29 0,92 0,37 0,43 0,1<br />
Amonijum-jon (mg/l) 0,16 0,2 0,1 0,2 0,1 0,05<br />
Mikrobiolo[ki neispravni uzorci (%) 27,5 34,7 24,4 12,3 41 -<br />
Izvor` Generalni projekat snabdevawa vodom naseqa Banatsko Novo Selo, Ka;arevo, Dolovo,<br />
Jabuka i Glogow, Energoplan 2003.<br />
Zabriwavaju>a je ;iwenica da je voda u velikom broju uzoraka uzetih iz<br />
vodovodne mre\e bakteriolo[ki neispravna, tj. ne zadovoqava kvalitet vode<br />
za pi>e sa higijenskog aspekta. Bakteriolo[ka neispravnost poti;e od<br />
pove>anog broja aerobnih mezofilnih bakterija. Analizama Zavoda za za[titu<br />
zdravqa Pan;evo na terenu utvr]eno je da se procenat uzoraka u kojima je<br />
prona]en rezidualni hlor u distributivnoj mre\i kretao od 0 do 25%, [to je<br />
nedovoqno da bi se voda odr\ala u bakteriolo[ki ispravnom stawu.<br />
Koncentracija rezidualnog hlora u vodi mre\e prema Pravilniku treba da se<br />
kre>e od 0,2 do 0,5 mg/l. Problem predstavqa to [to su izvori[ta locirana u<br />
centrima naseqa (ili u wihovoj blizini) pa zbog blizine prvih potro[a;a u<br />
sistemu nije mogu>e koristiti dovoqne koli;ine natrijum-hipohlorita, jer<br />
ne postoji dovoqno vreme za wegovu potro[wu. S obzirom na mali procenat<br />
uzoraka u kojima je identifikovan rezidualni hlor diskutabilno je i da li se<br />
dozirawe hipohlorita vr[i na pravi na;in tokom celog dana.<br />
4.2 PROCENA UTICAJA<br />
Do po;etka organizovanog vodosnabdevawa stanovni[tva i industrije pre 30-<br />
tak godina nivoi podzemnih voda bili su prakti;no neporeme>eni ve>om<br />
eksploatacijom tako da nije bilo uticaja na \ivotnu sredinu. Bunari locirani<br />
u selima bli\e obodu Deliblatske pe[;are (Dolovo, Banatsko Novo Selo)<br />
imali su arteske pijezometarske nivoe. U Dolovu su pritisci na bunarima bili<br />
do ;etiri, a u Banatskom Novom Selu oko jednog metra. U proteklih 30 godina<br />
vodosnabdevawa na podru;ju op[tine Pan;evo do[lo je do znatnog sni\ewa<br />
nivoa podzemnih voda usled eksploatacije, tako da se danas pozitivni (arteski)<br />
pritisci javqaju samo na bunarima u Dolovu. Ni na jednom izvori[tu (osim<br />
pan;eva;kih izvori[ta) ne postoje osmatra;ki objekti - pijezometri, kao ni<br />
kontinualno pra>ewe efekata eksploatacije. Obzirom na to da podzemne vode<br />
predstavqaju jedini resurs vodosnabdevawa stanovni[tva i industrije,<br />
neophodno je uspostaviti stalan monitoring kojim bi se prikupqali podaci na<br />
osnovu kojih bi bilo mogu>e izvr[iti evaluaciju efekata eksploatacije.<br />
56
4<br />
Kvalitet i koli;ine vode za pi>e<br />
Uticaj na zdravqe qudi ogleda se u kvalitetu vode koji generalno ne odstupa od<br />
kvaliteta koji karakteri[e vode ju\nog Banata. Osnovni parametri po kojima<br />
kvalitet vode odstupa od sadr\aja propisanih Pravilnikom o kvalitetu vode<br />
za pi>e su pove>an sadr\aj gvo\]a i mangana. Naseqa prikqu;ena na<br />
Pan;eva;ki vodovodni sistem koriste vodu koja je tretirana na PPV, gde se<br />
vr[i uklawawe vi[ka gvo\]a i mangana. Za naseqa koja nemaju tretman vode za<br />
pi>e, relativnim pore]ewem kvaliteta vode vidi se da je najve>e optere>ewe<br />
gvo\]em i amonijakom zabele\eno na izvori[tu naseqa Glogow, dok se najve>e<br />
optere>ewe manganom nalazi na izvori[tu naseqa Banatsko Novo Selo i<br />
Dolovo. Veliki procenat bakteriolo[ki neispravnih uzoraka vode uzetih iz<br />
vodovodnih mre\a ovih pet naseqa, posledica je nepravilnog dozirawa dezinfekcionog<br />
sredstva.<br />
Problem hemijskog kvaliteta vode za pi>e za naseqa koja nisu prikqu;ena na<br />
vodovodni sistem Pan;eva (tj. nemaju tretman vode) svakako nije mogu>e<br />
re[avati zasebno za svako naseqe. Op[tina Pan;evo je po;ela s re[avawem<br />
ovog problema izradom Generalnog projekta snabdevawa vodom naseqa<br />
Banatsko Novo Selo, Ka;arevo, Dolovo, Jabuka i Glogow, (Energoplan-Beograd,<br />
2003). Prema ovom Projektu, najekonomi;nija bi bila izgradwa izvori[ta i<br />
postrojewa za preradu vode u Ka;arevu, kojim bi se snabdevali Jabuka, Glogow,<br />
Ka;arevo i Banatsko Novo Selo, a naseqe Dolovo bi se snabdevalo sa sopstvenog<br />
izvori[ta.<br />
Kvalitetno re[avawe komunalnih problema (vodovoda, kanalizacije, putne<br />
infrastrukture, zdravstva, [kolstva...) predstavqa bitan elemenat koji<br />
odre]uje standard \ivota stanovni[tva. Do pojave prvih vodovoda u gradskim<br />
i seoskim naseqima na teritoriji op[tine Pan;evo snabdevawe vodom bilo je<br />
iskqu;ivo iz nehigijenskih plitko kopanih bunara, [to je ;esto prouzrokovalo<br />
zaraze i crevna oboqewa. Izgradwa prvih vodovoda po selima predstavqala<br />
je veliki kvalitativan pomak na poqu vodosnabdevawa koji je uticao na boqi<br />
standard \ivota gra]ana. Jedino naseqe koje nije imalo vodovodni sistem do<br />
2000. godine bilo je Ivanovo, koje se u periodu od 20 godina (1981-2002) „prepolovilo“<br />
po broju stanovnika. Nesumwivo je da su uslovi \ivota (nedostatak<br />
vodovoda i kanalizacije), neprimereni 20. veku doprineli tome, naro;ito<br />
imaju>i u vidu blizinu urbanih sredina kao [to su Pan;evo i Beograd.<br />
Bunari izvori[ta Gradska [uma u Pan;evu<br />
4.3 ZAKQU:NA RAZMATRAWA<br />
Pan;eva;ki vodovodni sistem sa svojim postoje>im kapacitetima izvori[ta<br />
i postrojewem za pre;i[>avawe vode mo\e da zadovoqi sada[we potrebe<br />
stanovni[tva i industrije za kvalitetnom vodom. Za odr\awe ovih kapaciteta<br />
neophodno je da se na izvori[tu Sibnica (najve>em izvori[tu Pan;eva;kog<br />
vodovoda) zbog starewa bunara vr[i regeneracija i bu[ewe novih bunara svake<br />
godine. U narednom periodu neophodno je da se izvr[i sistematska rekonstrukcija<br />
distributivne mre\e Pan;eva i prikqu;enih naseqa u ciqu smawewa<br />
gubitaka i uklawawa uskih grla u sistemu.<br />
Procena je da >e potrebe za vodom u periodu do 2006. godine zahtevati<br />
57
4Kvalitet i koli;ine vode za pi>e<br />
pro[irewe kapaciteta sa 700 l/s na 900-1.000 l/s. Ovo zahteva pro[irewe<br />
izvori[nih kapaciteta i kapaciteta prerade. Budu>i da je za sva izvori[ta<br />
ura]en Projekat celovite sanitarne za[tite, kojim su definisane oblasti u\e<br />
i [ire sanitarne za[tite, neophodno je da se nastavi sa daqim administrativnim<br />
i tehni;kim aktivnostima na wihovoj realizaciji.<br />
Za vodovodne sisteme ostalih pet naseqa mo\e se zakqu;iti da ne zadovoqavaju<br />
potrebe ni po koli;inama ni po kvalitetu vode koju isporu;uju. Koli;ine<br />
vode ograni;ene su eksploatacionim karakteristikama bunara i uskim grlima<br />
u mre\i (ne postoji rezervoarski prostor). Kvalitet vode ne zadovoqava normative<br />
za vodu za pi>e zbog pove>anog sadr\aja gvo\]a, mangana i amonijaka<br />
(tretman vode ne postoji). S obzirom na to da je kvalitet vode sli;an u svim<br />
naseqima, problem treba re[avati integralno, otvarawem zajedni;kog<br />
izvori[ta i postrojewa za preradu vode koje bi bilo zajedni;ko za sva (ili<br />
ve>inu) naseqa. U tom smislu treba nastaviti sa izradom projektne dokumentacije<br />
koju je zapo;ela Op[tina Pan;evo u ciqu re[avawa ovog problema.<br />
Do prelaska na centralizovan sistem vodosnabdevawa treba u svim naseqima<br />
obezbediti dovoqne koli;ine vode za pi>e pro[irewem postoje>ih kapaciteta.<br />
Vodovodna mre\a u svim naseqima je stara preko 25 godina, najve>im delom<br />
na;iwena od azbest-cementnih cevi koje su krte i prouzrokuju velike gubitke<br />
na mre\i. Zatvara;i na mre\i nisu u funkciji. Nephodno je izvr[iti wihovu<br />
postepenu rekonstrukciju (zamenu) u ciqu smawewa gubitaka. Proizvodwa i<br />
potro[wa vode se ne mere tako da je neophodno da se osposobe mera;i protoka<br />
i vodomeri. Na nivou cele op[tine potrebno je zapo;eti kampawu za<br />
racionalizaciju potro[we vode u ciqu smawewa nenamenske potro[we<br />
kvalitetne vode kod stanovni[tva i u industriji.<br />
58
5 OTPADNE VODE<br />
5<br />
Otpadne vode<br />
Analiza i prikaz postoje>eg stawa sistema za prikupqawe otpadnih voda u<br />
naseqima op[tine Pan;evo data je na osnovu analize raspolo\ive relevantne<br />
dokumentacije dobijene od nadle\nih komunalnih i drugih organizacija<br />
zadu\enih za vodosnabdevawe i kanalisawe gradskih i seoskih naseqa. U naseqima<br />
u kojima ne postoje izgra]eni kanalizacioni sistemi a postoje javna<br />
komunalna preduze>a, izvr[en je obilazak terena i u razgovoru sa stru;nim<br />
licima prikupqene su informacije o problematici produkcije i evakuacije<br />
otpadnih voda. Fond raspolo\ive tehni;ke dokumentacije koja analizira<br />
problematiku otpadnih voda je veoma skroman. Mo\e se konstatovati da u<br />
op[tini Pan;evo od kraja 70-tih godina, kada je izra]ena studija otpadnih<br />
voda, nisu sprovo]ene sistematske aktivnosti na evidenciji zaga]iva;a i<br />
merewu kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda, bilo da se iste evakui[u u<br />
kanalizacioni sistem, u vodotoke ili u meliorativne kanale.<br />
Zaga]ewe otpadnom vodom<br />
Organizovano prikupqawe i odvo]ewe otpadnih voda sa izgra]enom kanalizacionom<br />
mre\om postoji samo u delu naseqenog mesta Pan;evo i u ju\noj industrijskoj<br />
zoni. Izgradwa kanalizacionog sistema, uz zna;ajno zaostajawe, samo<br />
delimi;no je pratila razvoj i izgradwu sistema za vodosnabdevawe grada. Kao<br />
posledica toga, veliki deo Pan;eva i daqe nema kompletiranu kanalizacionu<br />
infrastrukturu, ve> se problematika evakuacije otpadnih voda re[ava individualno<br />
putem vodopropusnih septi;kih jama i upojnih bunara.<br />
Sa aspekta sistema za prikupqawe otpadnih voda ova situacija je daleko<br />
lo[ija u ostalim naseqima op[tine, gde ne postoje izgra]eni kanalizacioni<br />
sistemi. U ve>ini naseqa na teritoriji op[tine, izuzev Pan;eva i Star;eva,<br />
ne postoje ni planovi ni tehni;ka dokumentacija koja na bilo koji na;in analizira<br />
problematiku otpadnih voda. Shodno tome, pristup problematici<br />
otpadnih voda ostalih naseqa op[tine Pan;evo dat je na osnovu dostupne relevantne<br />
tehni;ke dokumentacije, teorijskih saznawa i problematike otpadnih<br />
voda naseqa sli;nog tipa u Vojvodini.<br />
Pregledna situacija postoje>eg kanalizacionog<br />
sistema upotrebqenih voda grada Pan;eva<br />
5.1 PRIKAZ STAWA<br />
5.1.1 Naseqeno mesto Pan;evo<br />
Postoje>i kanalizacioni sistem Pan;eva je koncipiran kao separacioni sistem sa<br />
odvojenim mre\ama za evakuaciju upotrebqenih i atmosferskih voda. Sve upotrebqene<br />
vode prikupqene kanalizacionom mre\om se preko glavne crpne stanice<br />
Luka Dunav bez ikakvog tretmana prepumpavaju i ispu[taju u Dunav. Lokacija<br />
ispusta nalazi se neposredno nizvodno od u[>a reke Tami[ u Dunav. Prikupqene<br />
ki[ne vode se preko vi[e izliva ispu[taju u okolne vodotokove i kanale, odakle<br />
gravitiraju ka reci Dunav. U delovima grada bez kanalizacione mre\e problem<br />
59
5Otpadne vode<br />
Havarija kanalizacionog kolektora u<br />
Kara]or]evoj ulici 1999.<br />
evakuacije otpadnih voda re[ava se individualno ili upu[tawem u vodopropusne<br />
septi;ke jame ili ispu[tawem bez pre;i[>avawa u okolne vodotoke i kanale.<br />
U prethodnih 20 godina nisu vr[ena sistematska merewa koli;ina i kvaliteta<br />
otpadnih voda. Procena je da se u proseku oko 6 miliona m 3 /god. evakui[e postoje>im<br />
kanalizacionim sistemom, dok se oko 4 miliona m 3 /god. iz delova grada<br />
koji nisu pokriveni kanalizacionom mre\om izliva i zaga]uje podzemqe, Mali<br />
rit i Nadel. Kvalitet komunalnih otpadnih voda je uglavnom konstantnan i<br />
odgovara stepenu urbanizacije, dok je sastav industrijskih otpadnih voda neujedna;en<br />
i zavisi od vrste i re\ima proizvodwe. Od svih industrijskih objekata<br />
lociranih u gradu samo je mawi deo prikqu;en na kanalizacioni sistem, i to<br />
uglavnom bez predtretmana. U Mali rit se bez pre;i[>avawa evakui[u otpadne<br />
vode iz fabrike vozila Utva, Industrije stakla i Krznare, dok se u kanal Nadel<br />
(tako]e bez prethodnog tretmana) ispu[taju otpadne vode iz mlekare i<br />
Industrije skroba Jabuka. Trenutna situacija je takva da ve>i deo industrije<br />
radi sa veoma smawenim kapacitetom, sa izuzetkom prehrambene industrije.<br />
Tabela 5.1 - Glavne karakteristike otpadnih voda Pan;eva (stawe iz 1976.)<br />
F. aviona Utva<br />
Klanica<br />
F. sijalica Tesla<br />
Pivara - fla[ara<br />
Pekara<br />
Ustanove<br />
Stanovni[tvo<br />
Industrija stakla<br />
Mlekara<br />
Pivara - proizvodwa<br />
Krznara<br />
Fabrika aviona Utva<br />
Ukupno<br />
Gradski kolektor<br />
Zaga]iva;<br />
Koli;ina vode<br />
BPK 5 (kg/dan)<br />
ES<br />
m 3 /dan Talo\ena Netalo\ena<br />
min. maks. sr. min. maks. sr. min. maks. sr. min. maks. sr.<br />
4.674 7 5.894 676 1.389 962 1.014 2.083 1.47 6.9 34.725 24.5<br />
295 2.624 649 15 71 15 23 107 50 375 1.775 250<br />
210 353 270 95 655 270 143 980 405 2.375 16.375 6.75<br />
12 172 80 1 190 58 12 285 87 25 4.75 1.45<br />
60 158 237 60 240 3.95<br />
686 1.26 1 22 142 74 33 213 111 550 3.55 1.85<br />
5.877 11.409 7.953 809 2.447 1.537 1.215 3.668 2.36 20.231 64.415 38.75<br />
Izvor` Studija o otpadnim vodama Pan;eva, 1976.<br />
Crpna stanica FCS 2 - Narodna ba[ta<br />
Me]utim, kako navedeni podaci datiraju jo[ iz 70-tih godina, a u me]uvremenu<br />
je do[lo do [irewa kanalizacionog sistema i do promena u industrijskoj<br />
proizvodwi (tehnologija, kapaciteti i dr.), pouzdanost i relevantnost navedenih<br />
podataka je veoma mala. Prema podacima iz Nacionalne studije za SRJ u<br />
izdawu Saveznog ministarstva za nauku, razvoj i \ivotnu sredinu (1998.),<br />
ukupno komunalno i biorazgradqivo organsko optere>ewe koje dospeva u reku<br />
Dunav iz naseqenog mesta Pan;evo iznosi 168.000 ES.<br />
U kanalizacioni sistem Pan;eva u proteklom periodu se nisu ulagala<br />
zna;ajnija finansijska sredstva. Obzirom na tu ;iwenicu, sistem se nije<br />
razvijao prema planovima, pa je zna;ajan deo grada ostao nepokriven kanalizacionom<br />
infrastrukturom. Nelegalno prikqu;ivawe na kanalizacionu mre\u<br />
je dovelo do promene osnovne namene separacione mre\e, pa u sistemu atmosferske<br />
kanalizacije postoje prikqu;ci upotrebqenih voda i obrnuto, u sistemu<br />
upotrebqenih voda postoje prikqu;ci za odvo]ewe atmosferskih voda.<br />
60
Ovakva situacija je neodr\iva kako sa aspekta funkcionalne namene kanalizacionih<br />
mre\a tako i sa aspekta koncipirawa i funkcionisawa budu>eg PPOV-a.<br />
Neadekvatno odr\avawe kanalizacione mre\e za posledicu ima i ;este havarije<br />
uzrokovane zna;ajnom infiltracijom podzemnih voda sa pojavom sufozije. Stawe<br />
fekalne deponije (mesta za pra\wewe sadr\aja septi;kih jama), koja se nalazi na<br />
lokaciji [ahta na glavnom kolektoru ispred Glavne crpne stanice Luka Dunav,<br />
veoma je lo[e zbog neadekvatnog odr\avawa i kori[>ewa, pa ga u narednom periodu<br />
treba tehni;ki adekvatno re[iti.<br />
5<br />
Otpadne vode<br />
Glavna crpna stanica FCS 6 - Luka Dunav<br />
Naseqeno mesto Pan;evo predstavqa zna;ajan koncentrisan izvor zaga]ewa reke<br />
Dunav. Po svojoj veli;ini Pan;evo ulazi u grupu prvog stepena prioriteta<br />
(>15.000 ES) u smislu izgradwe postrojewa za pre;i[>avawe gradskih otpadnih<br />
voda. Pri tom re[ewe postrojewa treba da se bazira na konceptu zajedni;kog<br />
pre;i[>avawa komunalnih i biorazgradqivih industrijskih otpadnih voda, uz<br />
obavezan predtretman industrijskih otpadnih voda. Tehnolo[ki koncept<br />
pre;i[>avawa podrazumeva obavezan sekundarni biolo[ki tretman otpadnih voda<br />
i re[eno pitawe dispozicije muqa.<br />
Havarija kanalizacionog kolektora u<br />
Kozara;koj ulici 1999.<br />
Saglasno ranijim urbanisti;kim planovima razvoja Pan;eva, lokacija postrojewa<br />
za pre;i[>avawe gradskih voda predvi]ena je u neposrednoj blizini postoje>eg<br />
postrojewa sekundarnog tretmana otpadnih voda industrijske zone. Izradom novog<br />
GUP-a grada i izradom projektne dokumentacije otpadnih voda potrebno je<br />
preispitati postoje>u predvi]enu lokaciju PPOV-a.<br />
Razvoj atmosferske (ki[ne) kanalizacije se koncipira razvojem postoje>e mre\e,<br />
putem izgradwe nove sekundarne mre\e i povezivawa podslivova sa glavnim kolektorima.<br />
Tamo gde je to mogu>e treba predvideti odvo]ewe i ispu[tawe prikupqenih<br />
atmosferskih voda direktno u Tami[ i kanal industrijske zone.<br />
5.1.2 Industrijska zona Pan;eva<br />
Sve otpadne vode industrijske zone Pan;eva ispu[taju se u namenski kanal za<br />
otpadne vode koji je u direktnoj vezi sa Dunavom. Otpadne vode iz Azotare se bez<br />
ikakvog tretmana upu[taju u kanal, dok se otpadne vode Rafinerije i Petrohemije<br />
tretiraju na primarnim i sekundarnim ure]ajima za pre;i[>avawe. Ure]aj za<br />
sekundarni tretman otpadih voda Rafinerije i Petrohemije zajedni;ki je za<br />
otpadne vode oba komleksa.<br />
Sve tri fabrike u industrijskoj zoni su imale vi[e ili mawe definisane planove<br />
daqeg razvoja. Dugoro;ni planovi za period od 1990. do 2000. godine su se uglavnom<br />
parcijalno sprovodili zbog ekonomskih sankcija, a nakon bombardovawa 1999.<br />
godine ustupili su mesto hitnim intervencijama i rehabilitaciji o[te>enih pogona.<br />
U okviru industrijske zone konstatovan je proces zna;ajnog zaga]ewa, koji i<br />
sada traje, a glavni polutanti su azot, \iva, merkaptani i uqe (naftni derivati).<br />
Najve>e koli;ine otpadnih voda ispu[ta fabrika ve[ta;kih ]ubriva, pri<br />
;emu treba konstatovati da 88% predstavqa rashladnu vodu koja nosi termi;ko<br />
zaga]ewe (temperatura oko 40 °C). Na osnovu najnovijih informacija,<br />
Tabela 5.2 - Procewene koli;ine otpadnih<br />
voda koje se ispu[taju iz industrijske<br />
zone Pan;eva<br />
Postrojewe Godina (m 3 /;as) (m 3 /god.)<br />
DP HIP<br />
Azotara<br />
DP HIP<br />
Petrohemija<br />
NIS RNP<br />
Pan;evo<br />
1998 6.012,2 40.947.223<br />
1996 116,6 923.593<br />
1997 398,3 3.154.684<br />
1998 335,9 2.660.000<br />
1996 328,4 2.524.025<br />
1997 319,7 2.532.339<br />
1998 318,1 2.520.000<br />
Izvor` Studija produkcije, prikupqawa i<br />
tretmana otpadnih voda iz industrijskog<br />
kompleksa Pan;eva, 2002.<br />
61
5Otpadne vode<br />
koli;ine otpadnih voda koje se sada ispu[taju iz Azotare su za 25 % mawe u<br />
odnosu na vrednosti date u tabeli. Do ovog smawewa do[lo je usled izbacivawa<br />
linije za proizvodwu NPK ]ubriva.<br />
Podaci o kvalitetu otpadnih voda koje se ispu[taju iz industrijske zone<br />
prikazani su u narednim tabelama.<br />
Tabela 5.3 - Prose;no optere>ewe otpadne<br />
vode iz Azotare (1998.)<br />
Parametar<br />
(kg/dan)<br />
Metanol 368,900<br />
Suspendovane materije 1.933,100<br />
Amonijak - kao azot (N) 7.908,600<br />
Nitrati - kao azot (N) 3.151,300<br />
Nitriti - kao azot (N) 15,500<br />
Ukupno - azot (N) 11.065,800<br />
Fosfor 6,110<br />
Cink 94,870<br />
Kadmijum 0,342<br />
Uqe 0,960<br />
Izvor` Studija produkcije, prikupqawa i<br />
tretmana otpadnih voda iz industrijskog<br />
kompleksa Pan;eva, 2002.<br />
Tabela 5.4 - Kvalitet otpadne vode sa postrojewa za tretman otpadnih voda - Petrohemija i<br />
Rafinerija nafte (1996-1998)<br />
Parametar<br />
Jedinica<br />
Osredwena<br />
vrednost<br />
Izvor` Studija produkcije, prikupqawa<br />
i tretmana otpadnih<br />
voda iz industrijskog kompleksa<br />
Pan;eva 2002.<br />
pH - 8,760<br />
Uqe (/) 11,600<br />
Fenoli (/) 0,670<br />
Sulfidi (/) 0,000<br />
Slobodan hlor (Cl 2 ) (/) 0,000<br />
|iva (/) 0,098<br />
Suspendovane materije (/) 85,00<br />
Rastvorene materije (/) 1.392,000<br />
BPK 5 (/) 66,330<br />
HPK (/) 159,660<br />
Miris - 1,660<br />
Boja (°Pt-Co) 6,000<br />
Mutno>a () 10,600<br />
Mikrobiolo[ki parametri (1/) 27,534<br />
Ukupni hlorovani ugqovodonici (/) 5,000<br />
Nakon 1999. godine do[lo je<br />
samo do delimi;nog obnavqawa<br />
proizvodwe u industrijskoj<br />
zoni. U narednim<br />
tabelama prikazane su procewene<br />
koli;ine otpadnih<br />
voda i prose;ne godi[we<br />
vrednosti kvaliteta otpadnih<br />
voda za period od 1999.<br />
do 2001. godine.<br />
Tabela 5.5 - Procewene koli;ine otpadnih<br />
voda koje se ispu[taju iz industrijske<br />
zone Pan;eva (1999-2001.)<br />
Izvor` Studija produkcije, prikupqawa i<br />
tretmana otpadnih voda iz industrijskog<br />
kompleksa Pan;eva, 2002.<br />
Postrojewe Godina (m 3 /;as) (m 3 /god.)<br />
DP HIP Azotara 1998 6.012,2 40.947.223<br />
1999 97,0 212.447<br />
DP HIP Petrohemija<br />
2000 111,0 975.009<br />
2001 117,0 1.022.902<br />
1999 - -<br />
NIS RNP Pan;evo<br />
2000 - -<br />
2001 450 3.942.000<br />
Razmatraju>i problematiku<br />
kvaliteta otpadnih<br />
voda izindustrijskih<br />
postrojewa, mo\e<br />
se zakqu;iti da u odnosu<br />
na doma>e zakonodavstvo<br />
efluent zadovoqava<br />
propisane kriterijume,<br />
jer se u proceni<br />
ra;una razbla-<br />
Tabela 5.6 - Prose;ne godi[we vrednosti<br />
kvaliteta otpadnih voda koje se ispu[taju<br />
u kanal industrijske zone Pan;eva<br />
(1999-2001.)<br />
Parametar Jedinica 1999 2000 2001<br />
pH - 8,6 9,1 8,9<br />
Uqe (/) 4 5 3<br />
Fenoli (/) - 0,00 0,00<br />
Sulfidi (/) 1 0,00 0,00<br />
Slobodan hlor (Cl 2 ) (/) - 0,00 0,00<br />
|iva (/) 0,07 0,08 0,03<br />
Suspendovane materije (/) 110 86 89<br />
Rastvorene materije (/) 900 987 1.125<br />
BPK 5 (/) 42 34 20<br />
HPK (/) 100 107 97<br />
Miris - 1 1 1<br />
Boja (°Pt-Co) 6 6 6<br />
Mutno>a () 5 5 3<br />
Mikrobiolo[ki parametri (1/) 50 40.111 43<br />
Ukupni hlorovani ugqovodonici (/) 74 15 9<br />
62
\ewe u recipijentu (reci Dunav), osim u slu;ajevima kada se u Dunav ispusti<br />
slobodna faza uqa. Sam kanal industrijske zone (prijemnik otpadnih voda) ne<br />
razmatra se kao recipijent, jer nema prirodan tok. Me]utim, u odnosu na<br />
evropsku regulativu konstatuje se da ekolo[ki problemi postoje, kako po<br />
pitawu prekora;ewa grani;nih vrednosti emisije tako i po pitawu nedostatka<br />
primene savremenih tehnologija.<br />
5<br />
Otpadne vode<br />
5.1.3 Ostala naseqa op[tine Pan;evo<br />
Situacija u naseqima sa aspekta evakuacije otpadnih voda je slo\ena. Obzirom<br />
na postoje>e stawe kori[>ewa uglavnom vodopropusnih septi;kih jama i upojnih<br />
bunara, usled permanentne produkcije i evakuacije otpadnih voda dolazi<br />
do lokalnog izdizawa nivoa prve izdani podzemnih voda. Ovo kao posledicu<br />
ima zaga]ewe prve izdani i mogu>i pronos zaga]ewa do osnovnog vodonosnog<br />
kompleksa, koji predstavqa glavni resurs za vodosnabdevawe regiona.<br />
Problematika evakuacije atmosfreskih voda identi;na je u svim seoskim naseqima<br />
op[tine Pan;evo. Po pravilu du\ glavnih saobra>ajnica u naseqima<br />
postoje kanali za prihvatawe i evakuaciju atmosferskih voda. U nekim naseqima<br />
(npr. Star;evo) postoji i razgranata mre\a sekundarnih kanala kojom je<br />
pokriveno gotovo celo naseqe. Me]utim, usled neadekvatnog odr\avawa i<br />
neplanske izgradwe tokom koje se nije razmi[qalo o funkcionalnosti ovih<br />
kanala, oni su izgubili svoju namenu. U mnogim naseqima kanali su delimi;no<br />
zatrpani, prese;eni su glavni pravci evakuacije atmosferskih voda, a ;esti su<br />
i prelazi preko kanala sa neadekvatim propustima. Ovakva situacija dovodi<br />
do pojave lokalnih poplava delova naseqa dva do tri puta godi[we.<br />
5.2 PROCENA UTICAJA<br />
Detaqnu procenu uticaja otpadnih voda na teritoriji op[tine Pan;evo nije<br />
mogu>e utvrditi s obzirom na neadekvatna ili nepostoje>a merewa kvaliteta i<br />
re\ima otpadnih voda i voda recipijenta. Evidentan negativan uticaj konstatuje<br />
se na osnovu analiza kvaliteta vode u vodotocima Dunava, Tami[a,<br />
Powavice i Nadele, kao i analizama kvaliteta vode u kanalu otpadnih voda u<br />
okviru industrijske zone.<br />
Havarija kanalizacionog kolektora u<br />
Radni;koj ulici<br />
Do osetnog poboq[awa kvaliteta vode vodoprijemnika i smawewa negativnog<br />
uticaja otpadnih voda na \ivotnu sredinu, zdravqe i standard \ivota mo\e<br />
do>i tek nakon izgradwe kanalizacionih sistema i po;etka rada ure]aja za<br />
pre;i[>avawe otpadnih voda naseqenih mesta, uz dostizawa zahtevanog<br />
kvaliteta efluenta na postrojewu za tretman otpadnih voda u krugu<br />
Petrohemije Pan;evo.<br />
63
5Otpadne vode<br />
Crpna stanica FCS 4 - Misa<br />
5.3 ZAKQU:NA RAZMATRAWA<br />
Na osnovu iznetog mo\e se zakqu;iti da u proteklom periodu u op[tini<br />
Pan;evo problematici otpadnih voda nije dat adekvatan zna;aj. U narednom<br />
periodu potrebno je sistematski pri>i re[avawu problema produkcije i<br />
evakuacije otpadnih voda. To pre svega podrazumeva organizovawe adekvatnih<br />
merewa kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda koje se evakui[u kanalizacionim<br />
sistemom. Ovim merewima moraju biti obuhva>eni svi evidentirani zaga]iva;i<br />
na teritoriji op[tine.<br />
Paralelno sa ovim programom potrebno je uraditi detaqnu studiju stawa otpadnih<br />
voda u op[tini sa predlogom mera za sanaciju postoje>eg stawa i predlogom<br />
stalnog monitoringa otpadnih voda na karakteristi;nim lokacijama. Izradom<br />
namenske dokumentacije treba preispitati, potvrditi ili modifikovati postoje>e<br />
koncepte i pravce izgradwe glavnih kolektora, kao i datu lokaciju i<br />
tehnologiju budu>eg gradskog PPOV-a.<br />
Neophodno je pristupiti radovima na izgradwi sekundarne kanalizacione<br />
mre\e, radovima na inspekciji i sanaciji postoje>ih kolektora, kao i radovima<br />
na iznala\ewu adekvatnog tehni;kog re[ewa za postoje>u fekalnu deponiju<br />
Pan;eva. Paralelno sa ovim, potrebno je uraditi katastar zaga]iva;a, analizirati<br />
stawe wihovih otpadnih voda i propisati mere za sanaciju postoje>eg<br />
stawa u skladu sa zakonskim propisima.<br />
Ispust ki[ne kanalizacije u reku Tami[<br />
Koncept re[avawa problema otpadnih voda industrijske zone je veoma slo\en i<br />
razli;it za svaku proizvodnu celinu. S obzirom na to, neophodno je napraviti<br />
detaqan akcioni plan koji bi obuhvatio iskqu;ivo otpadne vode industrijskog<br />
kompleksa. Ovaj plan treba da obuhvati rekonstrukciju i dogradwu kanalizacione<br />
mre\e i objekata na mre\i, kao i rekonstrukciju i dogradwu postoje>ih<br />
ure]aja za predtretman i zajedni;ki tretman otpadnih voda. U Azotari je potrebno<br />
uvesti sistem recirkulacije rashladnih voda, analizirati mogu>nost izgradwe<br />
nove separacione kanalizacione mre\e, i obezbediti pre;i[>avawe otpadnih<br />
voda na posebnom ili novom gradskom postrojewu za tretman otpadnih voda.<br />
U Petrohemiji su u toku aktivnosti na uspostavqawu optimalnog fukcionisawa<br />
zajedni;kog PPOV-a, pri ;emu se razmatraju i mogu>nosti uvo]ewa nove<br />
tehnologije u predtretmanima, pa ;ak i novih „;istih“ tehnologija u proizvodwi.<br />
U izradu ovog plana potrebno je ukqu;iti sve relevantne faktore iz industrijske<br />
zone, op[tine, pokrajine i republike. Me]utim, rad na pripremi i realizaciji<br />
ovog plana nije mogu>e po;eti bez jasnog odgovora na pitawe o svojinskoj<br />
transformaciji industrija lociranih u okviru ju\ne industrijske zone, koji do<br />
danas jo[ uvek nije definisan.<br />
U svim seoskim naseqima op[tine Pan;evo neophodno je pre svega uraditi projektnu<br />
dokumentaciju i definisati faze i pravce budu>e izgradwe kanalizacionih<br />
sistema i PPOV-a. U me]uvremenu potrebno je hitno definisati i urediti<br />
lokacije za pra\wewe septi;kih jama.<br />
64
6 KOMUNALNI :VRSTI OTPAD<br />
6<br />
Komunalni ;vrsti otpad<br />
Analiza i prikaz na;ina upravqawa komunalnim ;vrstim otpadom u op[tini<br />
Pan;evo podeqena je u tri faze`<br />
1. teorijski pristup i prikaz upravqawa komunalnim otpadom kojim se<br />
uspostavqa regulativni, stru;ni i prostorni okvir istra\ivawa~<br />
2. istra\ivawe na;ina postupawa u upravqawu komunalnim otpadom u<br />
op[tini Pan;evo koje obuhvata utvr]ivawe stawa po prostorno funkcionalnim<br />
celinama, ocenu stawa i procenu tendencija razvoja situacije i procenu<br />
uticaja na \ivotnu sredinu, zdravqe stanovni[tva i standard stanovni[tva~<br />
3. zakqu;na razmatrawa u kojima su na osnovu istra\enog stawa predlo\ene<br />
aktivnosti koje treba preduzeti u narednom periodu.<br />
6.1 PRIKAZ STAWA<br />
6.1.1 Zakonodavna osnova<br />
Rudimentarno upravqawe komunalnim ;vrstim otpadom na teritoriji<br />
op[tine Pan;evo svedeno je na sakupqawe i odlagawe otpada na smetli[ta, u<br />
najve>oj meri neure]ena ili delimi;no ure]ena. Ovaj proces se realizuje preko<br />
lokalnih komunalnih preduze>a koja se nalaze u svakom nasequ u op[tini,<br />
izuzev Ivanova. U Ivanovu ne postoji komunalno preduze>e, ve> o javnoj higijeni<br />
vodi ra;una mesna zajednica. Ovakav institucionalni pristup re[avawu<br />
prikupqawa i odlagawa komunalnog ;vrstog otpada ima svoju regulativnu predistoriju,<br />
koja dose\e u 1987. godinu, kada je donet Prostorni plan op[tine<br />
Pan;evo u kome su postavqeni regulativni temeqi organizacije prikupqawa<br />
i odlagawa otpada u op[tini (slika 6.1).<br />
Slika 6.1 - Polo\aj naseqa i smetli[ta u<br />
op[tini Pan;evo<br />
Daqa regulativna operacionalizacija ideje iz PPO Pan;evo „(da) svako naseqe<br />
(ima) svoje komunalno preduze>e i svoju deponiju“ sprovedena je kroz Odluku<br />
Skup[tine op[tine Pan;evo iz 1992. godine, o poveravawu organizovawa<br />
komunalnih delatnosti mesnim zajednicama naseqenih mesta. Istovremeno je<br />
doneta i Odluka o uslovima za obavqawe komunalnih delatnosti, koja i danas<br />
va\i za sva javna komunalna preduze>a u op[tini.<br />
Na;in postupawa sa komunalnim ;vrstim otpadom je baziran, sa jedne strane,<br />
na odre]enom broju odluka i planova, a sa druge strane, na realnim mogu>nostima<br />
primene regulativnih i institucionalnih okvira koji su definisani u<br />
planovima i odlukama. Jo[ 1987. godine, stavom iz Prostornog plana op[tine<br />
Pan;evo odre]eno je usmerewe da se svako naseqe u op[tini opremi odgovaraju>im<br />
nivoom komunalnih slu\bi sa prate>im objektima i kompleksima, s tim<br />
65
6Komunalni ;vrsti otpad<br />
da u naseqenom mestu Pan;evo bude, izme]u ostalih, zastupqena i javna slu\ba<br />
;isto>e sa pripadaju>im kompleksom deponije.<br />
U okolnostima kada u op[tini Pan;evo svaka mesna zajednica, odnosno naseqe<br />
ima svoje samostalno komunalno preduze>e i svoju deponiju, u kontekstu<br />
upravqawa komunalnim ;vrstim otpadom te[ko je govoriti o op[tini kao<br />
celini. Za wu va\i stav da svako naseqe brine o svom otpadu i jedina veza<br />
op[tine i naseqa o;ituje se u Odluci o odr\avawu ;isto>e iz 2003. godine,<br />
koja va\i podjednako za sva naseqena mesta u op[tini. Uzrok nezadovoqavaju>em<br />
stawu u svim naseqima pojedina;no, a sledstveno tome i u op[tini kao<br />
celini, le\i upravo u opredeqewu izra\enom u PPO Pan;evo iz 1987. godine,<br />
kada je planirano da svako naseqe ima svoju deponiju. Odmah zatim usledila je<br />
i odluka da se briga o otpadu (koja je zakonski dodeqena op[tini) prebaci na<br />
lokalna komunalna preduze>a u pojedinim naseqima.<br />
6.1.2 Sakupqawe i transport<br />
Selekcija otpada (Pan;evo)<br />
Od cele grupe aktivnosti koje obuhvata pojam upravqawe otpadom, u op[tini<br />
Pan;evo primewuje se samo segment koji se odnosi na sakupqawe, transport i<br />
odlagawe otpada. Ove aktivnosti predstavqaju samo posledwu fazu u<br />
upravqawu otpadom, koju bi trebalo sprovesti tek posle primene ostalih mera<br />
u funkciji smawewa koli;ine otpada, izdvajawa korisnih komponenti iz<br />
otpada i racionalne organizacije prikupqawa i odlagawa otpada. Pored toga,<br />
savremeno upravqawe komunalnim ;vrstim otpadom podrazumeva i<br />
sprovo]ewe mera koje su u funkciji za[tite \ivotne sredine, kao i smawewa<br />
rizika od opasnosti po \ivotnu sredinu i zdravqe qudi. Sprovo]ewe ovih<br />
mera doprinosi ne samo kratkoro;nom poboq[awu \ivotnih uslova i<br />
dugoro;noj za[titi \ivotne sredine, ve> i racionalnom ulagawu i tro[ewu<br />
sredstava namewenih upravqawu komunalnim ;vrstim otpadom.<br />
Selekcija otpada (Glogow)<br />
Tabela 6.1 - Dnevna koli;ina i na;in sakupqawa komunalnog ;vrstog otpada<br />
61<br />
Redni<br />
broj<br />
Naseqa i op[tina<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
Koli;ina<br />
otpada (m 3 )<br />
Kontejneri<br />
1.100 l<br />
(kom.)<br />
Kontejneri<br />
5 m 3<br />
(kom.)<br />
Improvizovane<br />
posude<br />
1 Pan;evo 77.087 140 800 270 80%<br />
2 Banatski Brestovac 3.517 4 - - 100%<br />
3 Banatsko Novo Selo 7.345 9 - - 100%<br />
4 Glogow 3.718 - - - 100%<br />
5 Dolovo 6.835 6 - - 100%<br />
6 Ivanovo 1.131 - - - 100%<br />
7 Jabuka 6.312 0,5 - - 100%<br />
8 Ka;arevo 7.624 33 - - 100%<br />
9 Omoqica 6.518 4 20 5 80%<br />
10 Star;evo 7.615 6 9 - 80%<br />
Ukupno Op[tina Pan;evo 127.162 202,5 829 275<br />
Pri analizi procesa i aktivnosti koji se odnose na sakupqawe, transport i<br />
odlagawe komunalnog otpada u op[tini Pan;evo zapa\aju se mnogi nedostaci<br />
i postupci koji su u suprotnosti sa savremenim shvatawima i praksom u pos-<br />
66
tupawu sa komunalnim otpadom. Ilustrativan primer je na;in sakupqawa<br />
otpada koji se samo delimi;no u Pan;evu i delimi;no u Star;evu sprovodi uz<br />
primenu tipiziranih kontejnera (za po 20% doma>instava iz naseqa), dok svi<br />
ostali sakupqaju i iznose otpad u improvizovanim posudama ili vre>ama<br />
(tabela 6.1). U nekim naseqima uop[te ne postoji organizovano prikupqawe<br />
otpada, ve> je stanovnicima ostavqeno da iznose otpad na smetli[te kada i<br />
kako to ho>e i mogu.<br />
6<br />
Komunalni ;vrsti otpad<br />
Pristupni put (Ivanovo)<br />
Kada je u pitawu transport otpada, nedostatak odgovaraju>ih vozila, odnosno<br />
nedostatak bilo kakvih vozila u pojedinim naseqima dodatno ote\ava<br />
trasport komunalnog otpada, i samo se nadovezuje na postoje>i neodgovaraju>i<br />
sistem sakupqawa i odlagawa otpada (tabela 6.2).<br />
Tabela 6.2 - Vrste i broj transportnih sredstava za komunalni otpad<br />
Redni<br />
broj<br />
Naseqa i op[tina<br />
Broj Auto Auto Kamioni<br />
stanovnika podiza;i sme>ari sandu;ari<br />
1 Pan;evo 77.087 7 15 5 3<br />
2 Banatski Brestovac 3.517 - - 1 -<br />
3 Banatsko Novo Selo 7.345 - - - 1<br />
4 Glogow 3.718 - - - 1<br />
5 Dolovo 6.835 - - - 3<br />
6 Ivanovo 1.131 - - - -<br />
7 Jabuka 6.312 - - - 1<br />
8 Ka;arevo 7.624 - - 1 -<br />
Traktori sa<br />
prikolicom<br />
9 Omoqica 6.518<br />
Uslugu vr[i JKP Higijena iz Pan;eva<br />
10 Star;evo 7.615 - 1 - -<br />
Ukupno Op[tina Pan;evo 127.162 7 16 7 9<br />
Informativna tabla (Ka;arevo)<br />
6.1.3 Smetli[ta i deponije<br />
Obilaskom terena ustanovqeno je da ni u jednom mestu na teritoriji op[tine<br />
ne postoji sanitarna deponija, ve> se otpad odla\e na smetli[tima, uglavnom<br />
bez mera za[tite \ivotne sredine. Pojedina smetli[ta delimi;no su<br />
ogra]ena, a povremeno se vr[i razastirawe i ravnawe otpada, kao i prekrivawe<br />
otpada inertnim materijalom. Smetli[ta zauzimaju zna;ajne povr[ine u<br />
neposrednoj blizini naseqenih mesta (tabela 6.3). Uvidom u stawe i organizaciju<br />
smetli[ta i deponija, jasno se uo;ava nedostatak sistema selekcije,<br />
prikupqawa i daqeg plasirawa sekundarnih sirovina iz ku>nog otpada. Na<br />
teritoriji op[tine Pan;evo ne postoji program ili sistem smawewa otpada<br />
na izvoru nastajawa.<br />
Stawe na smetli[tu (Banatsko Novo Selo)<br />
Konstantan problem u svim sredinama u op[tini predstavqa nedostatak elementarnih<br />
i egzaktnih podataka o koli;inama, vrstama i sastavu otpada koji se<br />
produkuje u pojedinim naseqima i odla\e na smetli[ta. Ovaj otpad ukqu;uje i<br />
medicinski otpad, konfiskate i klani;ki otpad, fekalije i sl. U okviru svih<br />
naseqa izra\en je mali stepen poznavawa savremenih na;ina postupawa sa<br />
otpadom, bilo da se to odnosi na tehni;ke, regulativne, organizacione ili<br />
institucionalne mere. Proces postupawa sa otpadom prepu[ten je<br />
„samosnala\ewu“ onih koji su za to zadu\eni, od koga se, u uslovima veoma<br />
67
6Komunalni ;vrsti otpad<br />
ograni;enih materijalnih mogu>nosti, i pored velikog truda i entuzijazma, ne<br />
mo\e mnogo o;ekivati.<br />
Tabela 6.3 - Broj zaposlenih na radu sa otpadom i povr[ine smetli[ta u op[tini Pan;evo<br />
Redni<br />
broj<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
Broj<br />
zaposlenih<br />
Povr[ina smetli[ta (ha)<br />
Naseqa i op[tina<br />
Popuweno Slobodno Ukupno<br />
1 Pan;evo 77.087 56 10,0 2,0 12,0<br />
2 Banatski Brestovac 3.517 3 0,5 1,5 2,0<br />
3 Banatsko Novo Selo 7.345 3 0,5 2,0 2,5<br />
4 Glogow 3.718 1 2,0 0,3 2,3<br />
5 Dolovo 6.835 7 0,8 0,2 1,0<br />
6 Ivanovo 1.131 2 1,0 5,0 6,0<br />
7 Jabuka 6.312 4 5,0 5,0 10<br />
8 Ka;arevo 7.624 7 3,0 14,0 17,0<br />
9 Omoqica 6.518 1 2,0 1,0 3,0<br />
10 Star;evo 7.615 4 0,4 0,6 1,0<br />
Ukupno Op[tina Pan;evo 127.162 88 25,2 31,6 56,8<br />
Stawe na smetli[tu (Banatski Brestovac)<br />
Pristupni put (Omoqica)<br />
Za teritoriju op[tine kao celine, karakteristi;no je`<br />
• da su komunalna preduze>a u svim mestima u op[tini samostalna i da je u<br />
wihovu iskqu;ivu nadle\nost stavqena briga o komunalnom otpadu~<br />
• da su u PPO-u na;elno odre]ene lokacije deponija u svim naseqima, koje su<br />
kasnijom urbanisti;kom razradom potvr]ene, ali koje ne ispuwavaju<br />
savremene elementarne kriterijume za locirawe deponija~<br />
• da je normativno (regulativno) odgovaraju>im op[tinskim odlukama odre-<br />
]en na;in postupawa sa otpadom, ali da nisu obezbe]ena sredstva za sprovo-<br />
]ewe stavova zacrtanih u tim odlukama.<br />
U svim naseqima u op[tini Pan;evo upravqawe komunalnim ;vrstim<br />
otpadom se nalazi na sli;nom nivou, sa minimalnim razlikama. Postoje>e<br />
stawe je ne[to boqe jedino u samom Pan;evu dok za sve ostale va\i da`<br />
• komunalna preduze>a jedva uspevaju da anga\uju od jednog do [est radnika<br />
na radu sa otpadom (tabela br. 6.3)~<br />
• otpad se sakupqa na neodgovaraju>i na;in~<br />
• otpad se do smetli[ta transportuje neadekvatnim prevoznim sredstvima,<br />
a u nekim mestima je prepu[teno stanovnicima da se sami snalaze~<br />
• ne postoji ni osnovna dokumentacija koja bi dala smernice o na;inu odlagawa<br />
otpada na smetli[tima i primeni mera za[tite \ivotne sredine~<br />
• otpad se odla\e neplanski i ne prekriva redovno, a na smetli[tima postoji<br />
samo izgra]en pristupni put i delimi;no ograda (uglavnom prema putu),<br />
dok se selekcija sekundarnih sirovina obavqa direktno na smetli[tima na<br />
primitivan i nehigijenski na;in.<br />
6.2 PROCENA UTICAJA<br />
Deponije, smetli[ta i druge vrste odlagali[ta komunalnog otpada svojim<br />
sadr\ajima i delatno[>u mogu da ugroze \ivotnu sredinu po raznim aspektima<br />
i na razne na;ine.<br />
68
Ugro\avawe vazduha`<br />
• zaga]ewe usled izdvajawa deponijskog gasa (sme[a gasova sa zapreminskim<br />
sadr\ajem metana i ugqen-dioksida od 90%)~<br />
• [irewe pra[ine i neprijatnih mirisa.<br />
Ugro\avawe zemqi[ta`<br />
• zaga]ewe usled prodirawa procednog filtrata iz tela odlagali[ta~<br />
• zaga]ewe usled prodirawa metana i ugqen-dioksida, odnosno mogu>e<br />
uni[tavawe zemqi[nog sloja flore i faune~<br />
• ugro\avawe okoline od otpada raznesenog vetrom.<br />
6<br />
Komunalni ;vrsti otpad<br />
Stawe na smetli[tu (Jabuka)<br />
Ugro\avawe podzemnih i povr[inskih voda`<br />
• zaga]ewe procednim filtratom iz tela odlagali[ta~<br />
• zaga]ewe fekalnim i tehni;kim vodama iz objekata i sa manipulativnoopslu\nog<br />
platoa.<br />
Ugro\avawe bukom`<br />
• nastajawe buke pri izvo]ewu gra]evinskih radova~<br />
• nastajawe buke ve>eg intenziteta pri radu opreme za ravnawe i sabijawe<br />
otpada.<br />
Negativan uticaj klimatskih faktora u blizini deponija, smetli[ta i odlagali[ta<br />
komunalnog otpada manifestuju se i`<br />
Stawe na smetli[tu (Glogow)<br />
• pri ekstremno visokim temperaturama u letwem periodu, kada mo\e do>i<br />
do podizawa velike pra[ine, pucawa povr[inskih slojeva ;vrstog otpada,<br />
nemogu>nosti postizawa odre]ene gustine sabijawa i stvarawa uslova za pojavu<br />
po\ara~<br />
• pri ekstremno niskim temperaturama, kada mo\e do>i do zamrzavawa<br />
lagune, talo\nika i instalacija i nemogu>nosti odvijawa procesa pre;i[>avawa<br />
otpadnih voda (ukoliko takve instalacije postoje u okviru deponije)~<br />
• pri velikim i u;estalim padavinama mo\e do>i do nekontrolisanog<br />
priliva voda sa okolnog terena koje mogu da ugroze stabilnost odlagali[ta<br />
otpada i da pove>aju koli;inu procednog filtrata ili mo\e do>i do nekontrolisanog<br />
razlivawa zaga]ene vode sa tela odlagali[ta otpada na okolni<br />
teren~<br />
• pod uticajem vetrova mo\e do>i do razvejavawa lakog otpada, [irewa gasova,<br />
[irewa neprijatnih mirisa i dima (u slu;aju po\ara)~<br />
• u periodu sa ti[inama (bez vetra), mo\e do>i do pove>ane koncentracije<br />
zaga]uju>ih materija u vazduhu u okviru i u okolini odlagali[ta otpada.<br />
Usled ovakvog stawa postoje>ih smetli[ta u naseqima na teritoriji op[tine<br />
Pan;evo dolazi do pojave negativnih uticaja na \ivotnu sredinu po svim gore<br />
navedenim aspektima. Stepen ugro\enosti \ivotne sredine nije mogu>e kvantifikovati<br />
budu>i da nema egzaktih podataka, jer ne postoje bilo kakva merewa,<br />
kao ni sistem monitoringa. U skoroj budu>nosti realno je o;ekivati da se<br />
negativni uticaji smetli[ta na \ivotnu sredinu pove>avaju svakim danom, s<br />
obzirom na permanentno pove>awe koli;ina komunalnog otpada i pove>awe<br />
povr[ina pod smetli[tima. {to se ti;e na;ina postupawa sa otpadom, ne<br />
69
6Komunalni ;vrsti otpad<br />
Stawe na smetli[tu (Star;evo)<br />
postoje nagove[taji da bi se tu ne[to promenilo u narednih nekoliko godina,<br />
izuzev [to >e se ve>a pa\wa posvetiti ure]ivawu smetli[ta u smislu ravnawa<br />
i prekrivawa otpada inertnim materijalom. Verovatno je da >e biti produ-<br />
\eno ogra]ivawe smetli[ta.<br />
Sve navedeno va\i i za smetli[te u Pan;evu. Me]utim, potrebno je napomenuti<br />
da su aktivnosti oko izgradwe nove sanitarne deponije za Pan;evo (locirane<br />
na putu ka Dolovu, slika 6.1) trenutno u toku. Uvidom u projektnu dokumentaciju<br />
za ovu deponiju, mo\e se zakqu;iti da su predvi]ene sve za[titne<br />
mere po pitawu \ivotne sredine, pa je realno o;ekivati da >e one biti i realizovane<br />
prilikom izgradwe. Po[tovawe ovih mera prilikom eksploatacije<br />
nove deponije, kao i primena odgovaraju>e procedure zatvarawa postoje>eg<br />
smetli[ta za Pan;evo, doprine>e znatnom smawewu negativnog uticaja koji se<br />
ose>a u samom Pan;evu.<br />
Za sada nema nagove[taja da >e se u skoroj budu>nosti proces upravqawa komunalnim<br />
otpadom razvijati u pravcu objediwavawa upravqawa na nivou cele<br />
op[tine ili na me]uop[tinskom nivou. U tom smislu ne mogu se o;ekivati<br />
zna;ajniji pomaci u pravcu smawewa koli;ine otpada na izvorima nastajawa,<br />
kao ni u pravcu uvo]ewa sistema izdvajawa reciklabilnih materijala iz otpada<br />
ili kompostirawa organskog otpada koga na ovim prostorima ima u ve>im<br />
koli;inama.<br />
6.3 ZAKQU:NA RAZMATRAWA<br />
Analiza stawa u oblasti upravqawa komunalnim ;vrstim otpadom u op[tini<br />
Pan;evo pokazuje da se u ovoj oblasti u praksi primewuju samo neki elementi iz<br />
savremenog sistema upravqawa otpadom, odnosno da se primewuje samo<br />
sakupqawe, transport i odlagawe otpada, uz minimalno i neorganizovano izdvajawe<br />
reciklabilnih materijala iz otpada. I u tako rudimentiranom obliku<br />
upravqawa otpadom konstatovano je nezadovoqavaju>e stawe po najve>em broju<br />
aspekata i aktivnosti u procesu postupawa sa komunalnim otpadom.<br />
Interna saobra>ajnica (Ka;arevo)<br />
Tako]e je konstatovano da uzrok ovakvog stawa u oblasti upravqawa komunalnim<br />
otpadom, prvenstveno le\i u „rascepkanosti“ ili „razbijenosti“ sistema,<br />
odnosno u nepostojawu sistema upravqawa otpadom u op[tini kao celini,<br />
po[to je briga o otpadu preneta na svaku mesnu zajednicu pojedina;no.<br />
Analiziraju>i sada[we stawe i planirane kratkoro;ne aktivnosti, mo\e se<br />
o;ekivati izvestan napredak. Poboq[awe stawa se o;ekuje pre svega zato [to<br />
je pokrenut proces izgradwe sanitarne deponije za Pan;evo, ;ime se za du\i<br />
vremenski period re[ava pitawe odlagawa komunalnog ;vrstog otpada iz<br />
Pan;eva i Dolova.<br />
Tako]e se mo\e o;ekivati da >e smetli[te u Pan;evu biti sanirano, kako bi<br />
bilo zatvoreno u momentu zavr[etka radova na prvoj fazi izgradwe i po;etka<br />
eksploatacije nove deponije. Potom bi trebalo da usledi i rekultivacija prostora<br />
postoje>eg smetli[ta.<br />
70
Popravqawe stawa u pravcu primene savremenih sanitarnih i bezbednih<br />
na;ina postupawa sa komunalnim otpadom iziskuje zna;ajna materijalna sredstva<br />
koja nije mogu>e obezbediti ukoliko se istraje na praksi da svako naseqe<br />
ima svoju deponiju. Savremeni procesi i postupci upravqawa komunalnim<br />
otpadom usmeravaju aktivnosti ka koncentraciji i sa\imawu stru;nih, organizacionih<br />
i institucionalnih potencijala na daleko ve>im prostorima<br />
nego [to je jedna op[tina. U tom smislu i Strategija upravqawa otpadom za<br />
Srbiju sugeri[e usmerewe ka izgradwi regionalnih deponija za vi[e<br />
op[tina i planirawe upravqawa otpadom za [ira podru;ja koja obuhvataju<br />
teritorije vi[e op[tina.<br />
6<br />
Komunalni ;vrsti otpad<br />
Stawe na smetli[tu (Pan;evo)<br />
Svakako da problem upravqawa komunalnim otpadom nije jednako i ravnomerno<br />
izra\en u svim mestima u op[tini i da se sada[we aktivnosti ne odvijaju<br />
istim intenzitetom. One prvenstveno zavise od finansijskih i organizacionih<br />
mogu>nosti pojedinih mesnih zajednica, odnosno komunalnih preduze>a<br />
u wima.<br />
Prvi korak u realizaciji namere da se primeni integralni pristup treba da<br />
bude postizawe sporazuma i potpisivawe ugovora ovla[>enih predstavnika<br />
zainteresovanih organizacija o zajedni;kom re[avawu pitawa upravqawa<br />
komunalnim otpadom na teritoriji cele op[tini.<br />
U narednom koraku trebalo bi pristupiti pripremi celovitog programa<br />
upravqawa komunalnim ;vrstim otpadom u op[tini kako bi se obezbedio<br />
usagla[en sadr\aj, obim i redosled poteza i aktivnosti u narednom periodu.<br />
Jedan od va\nih zadataka koji treba razraditi programom upravqawa komunalnim<br />
;vrstim otpadom predstavqa racionalizacija mre\e deponija u op[tini,<br />
[to podrazumeva promene u na;inu sakupqawa i transporta otpada do deponije<br />
i uvo]ewe transfer stanica na pogodnim lokacijama.<br />
U ciqu sanirawa postoje>e situacije na teritoriji op[tine Pan;evo<br />
neophodno je preduzeti i slede>e hitne mere i aktivnosti`<br />
Mali „recikleri“ (Dolovo)<br />
1. Potrebno je spre;iti daqe prekomerno zaga]ewe \ivotne sredine i otkloniti<br />
opasnosti koje ono sa sobom nosi. U tom smislu neophodno je hitno<br />
sanirawe postoje>ih otvorenih smetli[ta, bez obzira na koji se period mo\e<br />
produ\iti wihov vek eksploatacije, kao i rekultivacija saniranih i<br />
zatvorenih delova smetli[ta.<br />
2. Proces izgradwe nove sanitarne deponije na putu ka Dolovu treba intenzivirati,<br />
kako bi se [to pre stvorili uslovi za zatvarawe postoje>ih<br />
smetli[ta i pristupilo odlagawu otpada na sanitaran na;in.<br />
3. Da bi upravqawe komunalnim otpadom u op[tini bilo podignuto na vi[i<br />
nivo, neophodno je pripremiti i sprovesti odgovaraju>i program edukacije i<br />
obuke javnosti.<br />
4. U skladu sa zakqu;cima iz programa upravqawa komunalnim otpadom,<br />
Skup[tina op[tine treba da donese niz odluka kojima >e se na regulativnom<br />
71
6Komunalni ;vrsti otpad<br />
nivou omogu>iti delovawe u ovoj oblasti, u koje spada i preduzimawe<br />
aktivnosti na izradi i/ili izmeni i dono[ewu urbanisti;ke dokumantacije<br />
neophodne za primenu mera i aktivnosti u oblasti upravqawa komunalnim<br />
otpadom u op[tini.<br />
5. Otpo;eti proces uskla]ivawa lokalnih propisa i procedura sa propisima<br />
EU iz oblasti upravqawa otpadom, naro;ito u delovima koji nisu u suprotnosti<br />
sa va\e>im doma>im propisima.<br />
Pored navedenih hitnih mera i aktivnosti, programom upravqawa komunalnim<br />
;vrstim otpadom u op[tini Pan;evo, treba definisati i niz sredworo;nih<br />
i dugoro;nih mera i aktivnosti sa ciqem unapre]ewa procesa<br />
upravqawa komunalnim otpadom ka integralnom upravqawu.<br />
Mali „recikleri“ (Banatsko Novo Selo)<br />
Deponija u Pan;evu<br />
72
7 OPASAN OTPAD<br />
7<br />
Opasan otpad<br />
Opasan otpad, a posebno industrijski otpad, predstavqa danas jedan od<br />
najozbiqnijih ekolo[kih problema u svetskim razmerama. Razvijene industrijske<br />
zemqe intenzivno rade na usavr[avawu sistema nacionalnog<br />
upravqawa industrijskim opasnim otpadom, koriste>i pri tom sva dostupna<br />
pozitivna iskustva. U svetu, me]utim, ne postoji jedan op[teprihva>eni koncept<br />
upravqawa industrijskim otpadom, ve> svaka zemqa, shodno svom zakonodavnom<br />
i politi;kom sistemu, planovima industrijskog i tehnolo[kog razvoja,<br />
razra]uje i primewuje specifi;ni nacionalni sistem upravqawa opasnim<br />
otpadom.<br />
Opasni otpaci, prema Pravilniku o na;inu postupawa sa otpacima koji imaju<br />
svojstva opasnih materija (Sl. glasnik RS br.12/95), jesu svi otpaci u te;nom<br />
ili ;vrstom agregatnom stawu koji nastaju obavqawem delatnosti, a sadr\e<br />
materije, odnosno hemijske elemente i wihova jediwewa koja svojim osobinama<br />
i hemijskim reakcijama ugro\avaju \ivotnu sredinu, \ivot i zdravqe qudi.<br />
Skladi[tewe opasnog otpada<br />
U Srbiji je problem opasnog otpada veoma izra\en, pre svega zbog primene<br />
zastarelih tehnologija, ali i usled neefikasnosti nadle\nih organa u primeni<br />
zakonodavnih, inspekcijskih i kaznenih mera.<br />
Problematiku upravqawa opasnim otpadom u Srbiji karakteri[e`<br />
• Nizak nivo znawa stanovni[tva o opasnom otpadu i na;inu postupawa sa<br />
wim. To prouzrokuje izra\ene strahove javnosti od opasnog otpada i postupawa<br />
sa wim.<br />
• Nepostojawe definisane strategije upravqawa opasnim otpadom.<br />
• Nepostojawe utvr]enih dozvoqenih tehnolo[kih postupaka za tretman i<br />
preradu opasnog otpada.<br />
• Nepostojawe jasnih sistema kaznenih mera za generatore opasnog otpada u<br />
slu;aju neadekvatnog postupawa i neblagovremenog obave[tavawa nadle\nih<br />
organa o stawu opasnog otpada.<br />
• Postoje>a skladi[ta i deponije opasnog otpada u okvirima fabrika su<br />
privremenog karaktera, bez gra]evinske i upotrebne dozvole.<br />
• Nepostojawe zvani;no odobrenih lokacija za deponije opasnog otpada.<br />
• U institucijama i organizacijama koje stvaraju opasan otpad naj;e[>e ne<br />
postoje lica ili slu\be zadu\ene za wegovo evidentirawe.<br />
• Ne postoji evidencija vrsta i koli;ina opasnog otpada za najve>i broj<br />
privrednih subjekata koji ga stvaraju.<br />
• Ne postoji evidencija o opasnom otpadu komunalnog porekla.<br />
7.1 PRIKAZ STAWA<br />
Teritorija op[tine Pan;evo spada u mesta sa najrazvijenijom hemijskom i<br />
73
7Opasan otpad<br />
naftnom industrijom u Srbiji. Pored problema karakteristi;nih za celu<br />
Srbiju, wu karakteri[e i problem izlivawa velikih koli;ina opasnog otpada<br />
kao posledica NATO bombardovawa 1999. godine, kada je razoren veliki deo<br />
postoje>ih industrijskih pogona i skladi[ta opasnih materija.<br />
7.1.1 Produkcija opasnog otpada<br />
Na teritoriji op[tine Pan;evo dolazi do stvarawa nekoliko kategorija<br />
opasnog otpada`<br />
• opasan otpad komunalnog porekla` otpadna uqa i masti, stara vozila, akumulatorske<br />
baterije, sprejovi, lakovi itd~<br />
• industrijski opasan otpad` na teritoriji op[tine nalaze se industrijska<br />
postrojewa koja proizvode preko 40 razli;itih vrsta opasnog otpada~<br />
• medicinski opasan otpad, koji poti;e iz deset domova zdravqa i<br />
Klini;kog centra za ju\ni Banat` to je heterogena me[avina klasi;nog komunalnog<br />
otpada, infektivnog, patolo[kog i laboratorijskog otpada, ambala\e,<br />
lekova, dezinficijenasa, a povremeno i nisko radioaktivnog i opasnog hemijskog<br />
otpada~<br />
• upotreba znatnih koli;ina poqoprivrednih sredstava iz grupe opasnog<br />
otpada (pesticidi, biocidi)~<br />
• \ivotna sredina optere>ena je velikom koli;inom opasnog otpada koji je<br />
rezultat havarijskog izlivawa kao posledica bombardovawa 1999. godine.<br />
7.1.2 Vrste i koli;ine opasnog otpada<br />
Skladi[tewe opasnog otpada<br />
Analizom stawa evidencije, vrsta i koli;ina opasnog otpada u Pan;evu<br />
utvr]eno je`<br />
• Ne vodi se evidencija o opasnom otpadu komunalnog porekla. Ne postoji<br />
wegovo organizovano prikupqawe i odlagawe. Ovaj otpad zavr[ava na<br />
lokalnim smetli[tima komunalnog otpada.<br />
• Ne postoje podaci o koli;inama i vrstama opasnog medicinskog otpada,<br />
kao ni o na;inu wegovog prikupqawa i kona;nog tretmana.<br />
• Ne postoje potpuni podaci o koli;inama i vrstama opasnog otpada industrijskog<br />
porekla. Prema dostupnim informacijama, prijavu koli;ina i vrsta<br />
opasnog otpada nadle\nim institucijama vr[e samo tri od preko 30 identifikovanih<br />
generatora opasnog industrijskog otpada koji se nalaze na teritoriji<br />
op[tine. Opasan otpad redovno prijavquju samo Petrohemija, Azotara<br />
i Rafinerija nafte Pan;evo.<br />
• Ne postoji nijedno ure]eno skladi[te (deponija) opasnog otpada na teritoriji<br />
op[tine.<br />
• Evidentirano je postojawe privremenih skladi[ta opasnog otpada u pojedina;nim<br />
proizvodnim kompleksima.<br />
• Ne postoje tehni;ki podaci o stawu, opremqenosti i zapuwenosti privremenih<br />
skladi[ta opasnog otpada u krugu pojedinih proizvodnih kompleksa~<br />
• Uvidom u dostupne podatke, registrovano je 45 vrsta opasnih materija koje<br />
se koriste u procesima proizvodwe u proizvodnim kompleksima kao sirovine<br />
ili kao energenti. Ove materije su tako]e potencijalni zaga]iva;i. U<br />
74
proizvodnim kompleksima koji prijavquju opasan otpad identifikovano je i<br />
evidentirano sedam razli;itih vrsta otpada u slede>im godi[wim ili<br />
zaostalim uskladi[tenim koli;inama`<br />
- stara piralenska uqa (Azotara)` 1,97 t uskladi[tene koli;ine~<br />
- mineralna uqa (Azotara)` 4.650 t na godi[wem nivou~<br />
- otpadna lu\ina (Rafinerija nafte)` 1.500 t~<br />
- muq od ;i[>ewa API separatora i rezervoara (Rafinerija nafte)`<br />
1.700 t uskladi[tene koli;ine~<br />
- otpadni hromni katalizator (Petrohemija)` 9,5 t na godi[wem nivou~<br />
- kori[>eno uqe - (Petrohemija)` 4,7 t uskladi[tene koli;ine~<br />
- muq sa primesama \ive (Petrohemija)` 26,3 t na godi[wem nivou.<br />
NATO bombardovawe 1999.<br />
Rafinerija nafte Pan;evo<br />
7<br />
Opasan otpad<br />
7.1.3 Havarijska izlivawa opasnog otpada u toku 1999. god.<br />
Havarijskim izlivawem opasnog otpada usled razarawa pogona i rezervoara u<br />
toku NATO bombardovawa 1999. godine, u \ivotnu sredinu oslobo]eno je`<br />
• Iz Petrohemije izlilo se u zemqi[te i u kanal za otpadne vode 2.100 t<br />
etilen-dihlorida (EDC). EDC je otrovan za kopnene i vodene organizme.<br />
• Iz Petrohemije se izlilo 8 t metalne \ive, od ;ega je oko 200 kg stiglo u<br />
kanal otpadnih voda. Kada se izlije u \ivotnu sredinu, metalna \iva se pretvara<br />
u organsku formu metil-\iva, koja je toksi;na i ugra]uje se u lanac<br />
ishrane.<br />
• 460 t vinih-hlorid-monomera (VCM) izgorelo je u fabrici Petrohemije.<br />
Ovaj po\ar je za posledicu imao osloba]awe u vazduh dioksina (koji su veoma<br />
toksi;ni), hlorovodoni;ne kiseline, ugqen-monoksida, PAU, a verovatno i<br />
fosgena.<br />
• Vazdu[ni napadi na Rafineriju su izazvali sagorevawe oko 80.000 tona<br />
nafte i naftnih proizvoda, [to je za posledicu imalo osloba]awe u vazduh<br />
velike koli;ine otrovnih supstanci kao [to su sumpor-dioksid, azot-dioksid,<br />
ugqen-monoksid, PAU i olovo.<br />
• Kako bi spre;ili nekontrolisano incidentno osloba]awe velike koli;ine<br />
amonijaka usled bombardovawa, [to bi verovatno izazvalo smrt velikog broja<br />
qudi, iz Azotare je u kanal otpadnih voda ispu[teno 250 t te;nog amonijaka. U<br />
Azotarinom kompleksu su zabele\ene niske koncentracije PCB i nije bilo<br />
indikacija o drugoj kontaminaciji kao posledici vazdu[nih napada.<br />
NATO bombardovawe 1999.<br />
Rafinerija nafte Pan;evo<br />
Proceweno je da je u zemqi[te i vodu na teritoriji Pan;eva, kao posledica<br />
bombardovawa 1999. godine, dospelo`<br />
- 62.000 tona naftnih derivata~<br />
- 8 tona \ive~<br />
- 460 tona vinil-hlorid monomera~<br />
- 700 tona NPK ]ubriva~<br />
- 45 tona sirovina za NPK ]ubrivo~<br />
- 200 tona amonijaka i amonija;nih voda~<br />
- 2.300 tona etilen-dihlorida~<br />
- 600 tona hlorovodoni;ne kiseline~<br />
- 3.000 tona 40%-natrijum-hidroksida~<br />
- 40 tona natrijum-hipohlorida.<br />
75
7Opasan otpad<br />
Analize koje su izvr[ene u toku 2003. godine pokazuju da se u kanalu otpadnih<br />
voda industrijske zone jo[ uvek nalazi sediment zapremine 43.000 m 3<br />
koji<br />
sadr\i 260 kg \ive, 150 kg EDC, 549 tona naftnog muqa i 426 kg policikli;nih<br />
aromati;nih ugqovodonika.<br />
7.2 PROCENA UTICAJA<br />
Pregledom materija koje su nekontrolisano dospele u \ivotnu sredinu, transformacija<br />
kojima su bile izlo\ene, kao i uvidom u dostupne rezultate analiza<br />
pojedinih segmenata \ivotne sredine (vazduh, voda, zemqi[te, biqni i \ivotiwski<br />
svet), izvedeni su zakqu;ci o osnovnim materijama kojima je ugro\eno<br />
\ivotno okru\ewe, kao i o osnovnim negativnim dejstvima ovih materija.<br />
Kao osnovne materije koje ;ine opasnost po \ivi svet i wegovo okru\ewe na<br />
teritoriji Pan;eva evidentirano je prisustvo hlora (Cl 2 ), etilen-dihlorida<br />
(EDC), vinil-hlorid-monomera (VCM), natrijum-hidroksida (NaOH),<br />
hlorovodoni;ne kiseline (HCl), natrijum-hipohlorita (NaOCl), sumporne<br />
kiseline (H 2 SO 4 ), \ive (Hg), amonijaka (NH 3 ), piralena, stirena, kao i produkata<br />
sagorevawa nafte i naftnih derivata.<br />
Pored ugro\avawa \ivog sveta preko lanca ishrane (\iva), ugro\avawa normalnog<br />
razvoja ploda i uzroka degenerativnih promena (piralen), najve>a<br />
o[te>ewa koja izazivaju ostale navedene materije manifestuju se na respiratornom<br />
i digestivnom traktu kod qudi i \ivotiwa.<br />
7.3 ZAKQU:NA RAZMATRAWA<br />
Re[avawe problematike opasnog otpada na teritoriji op[tine Pan;evo je<br />
kompleksno pitawe koje podrazumeva planirawe i realizaciju ve>eg broja<br />
organizacionih, zakonskih i tehni;kih mera koje su u nadle\nosti vi[e<br />
institucija i organizacija. Nedovoqna ili neadekvatna koordinacija u realizaciji<br />
mera iz delokruga rada svake od ovih institucija mo\e predstavqati<br />
nesavladivu prepreku ka realizaciji daqih aktivnosti i procesa u ciqu<br />
upravqawa opasnim otpadom. Zbog toga su predlo\ene mere u akcionom planu<br />
podeqene u vi[e mawih celina, koje je mogu>e lak[e pratiti, koordinirati i<br />
usmeravati.<br />
U ciqu za[tite \ivotne sredine na nivou op[tine kao jedinice lokalne<br />
uprave, predla\e se`<br />
• formirawe stru;nog savetodavnog tela za problematiku za[tite \ivotne<br />
sredine i<br />
• formirawe centra za pra>ewe i kontrolu kvaliteta \ivotne sredine.<br />
Stru;no savetodavno telo bi imalo zadatak da, izme]u ostalog, vr[i i slede>e`<br />
- informi[e gra]ane, putem informativnog biltena ili posebnog medijskog<br />
programa, o rezultatima analiza i stawu kvaliteta \ivotne sredine na<br />
teritoriji op[tine~<br />
76
- donosi zakqu;ke o kriti;nom stawu kvaliteta \ivotne sredine na teritoriji<br />
op[tine ili u pojedinim wenim delovima~<br />
- donosi predloge o interventnim merama radi sanirawa kriti;nog stawa<br />
\ivotne sredine.<br />
7<br />
Opasan otpad<br />
Centar za pra>ewe i kontrolu kvaliteta \ivotne sredine, kao operativna<br />
stru;na slu\ba, imao bi zadatak da`<br />
- anga\uje stru;ne slu\be za merewa i utvr]ivawa stawa predmetne problematike~<br />
- prikupqa podatke o merewima i analizama i vr[i wihovu obradu~<br />
- informi[e stru;no telo o rezultatima merewa i tehni;kih analiza.<br />
U okviru napred navedenog, neophodno je`<br />
• u;initi informacije o stvarawu i postupawu sa opasnim otpadom, na teritoriji<br />
op[tine i po pojedina;nim generatorima, dostupnim [iroj javnosti~<br />
• izraditi plan za[tite stanovni[tva u slu;aju havarije ili hemijskog<br />
udesa.<br />
U okviru svakog pojedina;nog generatora opasnog otpada neophodno je primeniti<br />
savremeni pristup re[avawa problema koji obuhvata`<br />
• minimizirawe stvarawa opasnog otpada~<br />
• recikla\u i ponovnu upotrebu odre]enih materija iz industrijskog otpada~<br />
• tretman i uklawawe opasnog otpada~<br />
• deponovawe preostalog opasnog otpada na odgovaraju>i na;in.<br />
Pored primene savremenog pristupa, za pojedine komplekse koji stvaraju<br />
opasan otpad predvi]en je i niz konkretnih tehni;kih mera. U ovom momentu<br />
prioritetom se mo\e smatrati sanirawe posledica nastalih nekontrolisanim<br />
izlivawem velikih koli;ina opasnih materija usled razarawa iz 1999.<br />
godine. Ovo se pre svega odnosi na`<br />
• rekonstrukciju razorenih objekata, skladi[ta i drugih ure]aja koji su u<br />
funkciji za[tite \ivotne sredine~<br />
• re[avawe problema kontaminiranog zemqi[ta na svim lokacijama u<br />
okviru industrijskih postrojewa~<br />
• ;i[>ewe i tretman kontaminiranog sedimenta iz kanala za otpadne vode<br />
ju\ne industrijske zone.<br />
U ciqu spre;avawa daqeg zaga]ivawa u toku normalnog rada industrijskih<br />
objekata pre svega treba re[iti problem nedostatka ta;ne evidencije generatora<br />
opasnog otpada, kao i pitawe ta;nih i pravovremenih informacija o<br />
koli;inama i vrstama opasnog otpada koje se stvaraju na teritoriji op[tine.<br />
U tom ciqu, obzirom na veliku raznolikost opasnog otpada i heterogenost<br />
wegovog sastava, neophodno je`<br />
• izraditi integralni katastar zaga]iva;a \ivotne sredine (odnosno katastar<br />
opasnog otpada) za teritoriju op[tine Pan;evo~<br />
• svako postrojewe koje stvara opasan otpad treba da izradi katalog otpada<br />
koji treba da sadr\i vrste, koli;ine, mesta nastajawa i periodiku nastajawa<br />
otpada~<br />
77
7Opasan otpad<br />
• u skladu sa katalogom otpada i zakonskom regulativom potrebno je uraditi<br />
detaqnu identifikaciju i karakterizaciju otpada u ciqu izbora odgovaraju>eg<br />
tretmana~<br />
• da svaki identifikovani generator opasnog otpada izradi i primewuje<br />
definisanu proceduru postupawa sa opasnim otpadom (na;in i lokacija skladi[tewa).<br />
Pri odlagawu opasnog otpada na postoje>im deponijama izuzetna pa\wa se<br />
mora obratiti na kompatibilnost otpada. Samo kompatibilni otpaci mogu se<br />
odlagati zajedno. Da bi se to ostvarilo, u okviru svake deponije potrebno je<br />
predvideti i obezbediti zasebne prostore ili >elije. Za pravilno odlagawe<br />
komunalnog opasnog otpada neophodno je u vidu internog propisa doneti<br />
tehni;ke preporuke za postupawe sa svakom vrstom ovog otpada, kao i drugim<br />
vrstama opasnog otpada koje dospevaju na komunalne deponije.<br />
78
8 ZELENILO<br />
8<br />
Zelenilo<br />
Danas se zelene povr[ine smatraju infrastrukturnom komponentom urbanih i<br />
ruralnih prostora i osnovni su \ivi elemenat u sklopu strukturalne celine<br />
naseqa. U koncepciji ure]ewa i ozelewavawa prostora u svim naseqima, a pre<br />
svega javnih zelenih povr[ina, biqke se javqaju u nekoliko vidova`<br />
• Grupacije biqaka, koje ;ine odre]ene vrste drve>a i \buwa. One imaju<br />
estetsko-dekorativnu i sanitarno-higijensku funkciju tokom cele godine.<br />
Nalaze su u za[titnim pojasevima, parkovima, blokovskom zelenilu itd. Mogu<br />
biti oformqene od iste ili vi[e vrsta drve>a i \buwa.<br />
• Drvoredi, ;ija je osnovna funkcija za[tita od vetra, insolacije, buke,<br />
pra[ine i drugih zaga]ewa. Ove biqne vrste su visoko adaptibilne na lokalni<br />
biotop. Stabla su raspore]ena tako da ne ometaju pravilan razvoj kro[we, ne<br />
o[te>uju arhitektonske objekte, isti;u prostorne vizure, sni\avaju udare<br />
vetra. Prisutna su u ve>ini ulica svih naseqa i u mawoj meri du\ saobra>ajnica.<br />
Mogu biti oformqeni od jedne ili vi[e biqnih vrsta.<br />
• Biqke soliteri, koje svojim izgledom, oblikom i bojom listova, cvetova,<br />
plodova ili kore stabla dolaze do posebnog izra\aja na travnatom ili<br />
sne\nom pokriva;u.<br />
• |iva ograda, koja uz dekorativnu funkciju ima i ulogu za[tite od buke,<br />
pra[ine, blata i pogleda.<br />
• Cvetwaci, koji oplemewuju najatraktivnije povr[ine i prostore u naseqima<br />
(neposredna okolina spomenika, ulazi u javne i poslovne objekte,<br />
parkovi, itd.).<br />
• Travwaci, koji ;ine osnovu svih zelenih povr[ina.<br />
Trg kraqa Petra # - Pan;evo<br />
8.1 PRIKAZ STAWA<br />
Vegetaciju na teritoriji op[tine Pan;evo karakteri[u one vrste koje pripadaju<br />
stani[tu mo;varnih podru;ja, aluvijalnih terena i ;ernozema. Weni<br />
predstavnici su autohtone vrste vrbe (Salix sp.), topole (Populus sp.), jove<br />
(Alnus sp.), jasena (Fraxinus sp.), javora (Acer sp.), brestova (Ulmus sp.), hrastova<br />
(Quercus sp.), gloga (Crategus sp.), drena (Cornus sp.), zove (Sambucus sp.),<br />
bagrenca (Amorpha sp.), kupina (Rubus sp.) i mnogih drugih, mahom hidrofilnih<br />
vrsta.<br />
Ove prostore su od davnina naseqavali razni narodi koji su dali svoj doprinos<br />
kulturi i hortikulturi potowih generacija, donose>i nove i oplemewuju>i<br />
postoje>e vrste drve>a i \buwa, vinove loze, vo>aka, povrtarskih i<br />
ratarskih biqnih vrsta i lekovitog biqa.<br />
Sve do 1784. godine, kada je ura]en prvi regulacioni plan Pan;eva, ozelewavawe<br />
i ure]ewe javnih i drugih povr[ina vr[eno je neplanski, po \eqi,<br />
potrebi i ukusu pojedinaca. Kasnijim planovima predvi]eni su prostori za<br />
79
8Zelenilo<br />
Slika 8.1 - Narodna ba[ta, 1829.<br />
parkove, trgove, trase uli;nih drvoreda i dudara, kao i biqne vrste i na;in<br />
wihove nabavke, sadwe i odr\avawa. U 18. i 19. veku dud je bio i okosnica vegetacije<br />
du\ puteva izme]u naseqa, [to je logi;no ako se ima u vidu da je<br />
Pan;evo tada bilo centar prerade svile na Balkanu. Ipod dudova su rasle<br />
divqe ru\e. Vi[estruka namena ovih drvoreda ogledala se u tome [to je dud<br />
davao dovoqnu koli;inu li[>a – osnovne hrane za svilene bube, od wega su se<br />
pravile ba;ve i burad, kori[>en je kao drvna gra]a i ogrev, dok su wegov plod<br />
(dudiwe) koristili za ishranu stoke i \ivine, ali i za spravqawe rakije<br />
„dudova;e“. Divqa ru\a imala je funkciju da ulep[a prostor, zadr\i p;ele,<br />
stoku, vetar, sne\ne smetove i sunce, obezbedi med, ;aj i pekmez od [ipka.<br />
Stanovnici Pan;eva i drugih naseqenih mesta na teritoriji op[tine su svoje<br />
ba[te, vrtove i povr[ine ispred ku>a ozelewavali sami, shodno svojim<br />
mogu>nostima i ukusu. Javne povr[ine su ozelewavali Magistrat i mesne zajednice,<br />
tako]e shodno finansijskim mogu>nostima i samodoprinosima, sa<br />
planovima (koji ;esto nisu po[tovani pri realizaciji) ili bez wih.<br />
Slobodne povr[ine poslovnih prostora ustanova i industrijskih objekata<br />
ozelewavali su iskqu;ivo korisnici i vlasnici, shodno svojim mogu>nostima,<br />
potrebama, prinudi ili \eqi.<br />
Prema delimi;nim podacima Katastra zelenih povr[ina (;ija je izrada za<br />
Pan;evo u toku), osnovu svih kategorija javnih zelenih povr[ina op[tine<br />
;ini 10 vrsta ;etinarskog drve>a, 20 vrsta listopadnog drve>a, ;etiri vrste<br />
;etinarskog \buwa, 10 vrsta zimzelenog \buwa i 22 vrste listopadnog \buwa.<br />
Tabela 8.1 - Prikaz namena povr[ina na teritoriji op[tine Pan;evo<br />
Slika 8.2 - Park Narodna ba[ta, {tand<br />
doma>ih proizvoda, 1905.<br />
Namena Povr[ina (ha) %<br />
Poqoprivredno zemqi[te 58.859 77,8<br />
{umsko zemqi[te 4.032 5,3<br />
Gra]evinska podru;ja naseqa 9.638 12,8<br />
Radne zone i drugi objekti u ataru 300 0,4<br />
Podru;ja vikend zona i vinograda 313 0,4<br />
Saobra>ajnice 292 0,4<br />
Vodene povr[ine 2.231 2,9<br />
Izvor` PPO Pan;evo, 1987.<br />
8.1.1 Parkovi<br />
Slika 8.3 - Park Narodna ba[ta, {tand<br />
poqoprivrednih proizvoda, 1905.<br />
Jedina prava parkovska povr[ina na teritoriji op[tine je park Narodna<br />
ba[ta, koji se nalazi u Pan;evu. Park je oformqen 1829. godine za potrebe<br />
me[tana, a posebno ”Varo[ke mlade\i zarad wine razonode, igrawa, [etwi,<br />
u\ivawa, razbibrige i pouka”.<br />
Tokom 19. veka u vi[e navrata je vr[ena postepena usadwa novih, u to vreme<br />
„op[te Evropskih pomodarskih parkovskih vrsta“ drve>a, \buwa i cve>a.<br />
:itav prostor se postepeno pro[irivao i dobijao niz novih sadr\aja, da bi se<br />
uo;i odr\avawa velike „Industrijsko-poqoprivredne izlo\be“ 1905. godine<br />
pristupilo ure]ewu i pro[irewu ve> postoje>eg parka. Te godine park dobija<br />
svoj kona;ni oblik i prostire se na ukupnoj povr[ini od 16 jutara (10 ha).<br />
80
Posle Prvog svetskog rata malo se preduzimalo na daqem odr\avawu ovog<br />
parka. Kada je 1965. godine konstatovano da je on zapu[ten, pristupilo se kompletnoj<br />
rekonstrukciji i on je u celini izmenio svoj dotada[wi ambijent i<br />
funkcije. Rekonstrukcijom zapo;etom 1965. godine park je, po nekim<br />
mi[qewima, obezvre]en do uni[tewa.<br />
Da bi se ovakvo stawe popravilo, ve> 1969. godine izvr[eni su neki radovi<br />
kako bi se prostori parka oplemenili hortikulturnim formama drve>a,<br />
\buwa i druge vegetacije. Godine 1977. ura]en je DUP parka Narodna ba[ta, a<br />
par godina kasnije i Plan hortikulture, ali nijedan od wih nije realizovan. U<br />
okviru AUP-e Pan;evo tokom 2002. godine tematski je obra]en ovaj park. Tada<br />
je odabran prvonagra]eni rad, koji slu\i kao osnova za izradu Plana detaqne<br />
regulacije. JKP Zelenilo iz Pan;eva prihvatilo je obavezu realizacije Plana.<br />
8<br />
Zelenilo<br />
Slika 8.4 - Park Narodna ba[ta, lokalitet<br />
pre rekonstrukcije – Voliera<br />
Tabela 8.2 - Prikaz namena povr[ina parka Narodna ba[ta<br />
Opis povr[ine (m 2 )<br />
Povr[ina pod travwacima 88.209<br />
Povr[ina pod sezonskim cve>em 140<br />
Povr[ina pod perenama 110<br />
Povr[ina pod glavnim stazama 3.599<br />
Povr[ina pod [etnim stazama 4.563<br />
Povr[ina pod de;ijim igrali[tem 4.268<br />
Povr[ina fontane 277<br />
Povr[ina kompleksa crpne stanice 600<br />
Ukupna povr[ina 102.166<br />
Izvor` JKP Zelenilo, Pan;evo<br />
Slika 8.5 - Park Narodna ba[ta, lokalitet<br />
posle rekonstrukcije – Fontana<br />
8.1.2 Trgovi i skverovi<br />
Pan;evo ima petnaestak trgova i skverova, od kojih neke stanovnici nazivaju<br />
parkovima, iako oni po svojim tehni;kim osobinama to nisu. Najreprezentativniji<br />
je Trg Kraqa Petra I, dok su neki od zna;ajnijih i ve>ih trgova i<br />
skverova` Trg slobode, Vojlova;ki park, |elezni;ki park, Trg }ure Jak[i>a,<br />
Masarikov trg i Gimnazijski trg. O zelenilu svih trgova i skverova u Pan;evu<br />
brine JKP Zelenilo.<br />
Trg u Pan;evu<br />
U svim ostalim naseqenim mestima na teritoriji op[tine postoji odre]en<br />
broj trgova i skverova (uglavnom izme]u tri i pet), za ;ije ure]ewe i<br />
odr\avawe su nadle\na seoska javna komunalna preduze>a.<br />
8.1.3 Drvoredi i za[titni pojasevi<br />
Drvoredi po naseqenim mestima predstavqaju najzastupqeniju kategoriju<br />
javnih zelenih povr[ina.<br />
Pan;evo danas ima 199 ulica, a ve>ina je ozelewena jednorednim monolitnim<br />
ili me[ovitim drvoredima, a preovla]uju slede>e vrste drve>a` divqi kesten,<br />
lipa, javor, jasen, platan, sofora, breza, topola i ko[>ela. U drvoredima se<br />
samo izuzetno, u ponekim ulicama (M. Trebiwca, Svetog Save, Cara Du[ana)<br />
81
8Zelenilo<br />
sre>u kompozicije \buwa i cve>a, kao i \iva ograda. Ve>i broj ulica u<br />
Pan;evu karakteri[u degradirani drvoredi i veliko [arenilo biqnih vrsta.<br />
Prema prvim podacima Katastra zelenih povr[ina (usvajaju>i obra]ene<br />
podatke kao reprezentativni uzorak) potrebno je zameniti oko 20% stabala u<br />
postoje>im drvoredima, ali i popuniti (ozeleniti/urediti) oko 40% raspolo\ivih<br />
trasa.<br />
Naseqeno mesto Pan;evo ima dva za[titna zelena pojasa u okviru javnih<br />
zelenih povr[ina. Prvi, poznatiji pod nazivom Hipodrom, nalazi se u zapadnom<br />
delu naseqa du\ puta za Kovin, i u potpunosti ispuwava sve projektovane<br />
funkcije. Drugi za[titni pojas lociran je na jugu, a prostire se izme]u<br />
Rafinerije nafte i naseqa Vojlovica, odnosno Tehnogasa i naseqa Topola.<br />
Prema planu namena povr[ina u okviru postoje>eg GUP-a, kao i DUP-a<br />
za[titnog pojasa Vojlovica, ovaj prostor je predvi]en za kontinualni<br />
za[titni zeleni pojas. Me]utim, osim delimi;no i neadekvatno ozelewenih<br />
mawih povr[ina, danas se ovaj prostor koristi za potrebe divqih ba[ti i<br />
divqih deponija otpada.<br />
Drvoredi po ostalim naseqenim mestima na teritoriji op[tine uglavnom<br />
nisu planski podizani u posledwih 30 godina. Tamo gde su odre]ene planske<br />
mere sprovo]ene u okviru naseqa, one su bile koncentrisane na popunu ve><br />
postoje>ih drvoreda (uglavnom u glavnim ulicama), na izgradwu drvoreda u<br />
funkciji za[tite od vetra i snega (na pravcima izme]u naseqenih mesta) ili<br />
za[tite pojedinih objekata (deponije, grobqa itd). Ve>ina seoskih naseqa na<br />
teritoriji op[tine nema za[titne pojaseve oko naseqa, zbog ;ega je ;esta<br />
situacija direktnog prelaska iz izgra]enog podru;ja u ba[te i wive.<br />
8.1.4 Ostale javne povr[ine<br />
Na\alost, skoro nijedna zelena povr[ina oko stambenih blokova u naseqima<br />
nije u potpunosti izvedena prema urbanisti;kim i izvo]a;kim planovima.<br />
Razloga ima vi[e` neke biqne vrste su na terenu zamewene drugim vrstama, broj<br />
predvi]enih sadnica je drasti;no smawen, neke nisu ni usa]ene, a za neke<br />
povr[ine planova nije ni bilo.<br />
Spomenika, spomen-obele\ja, grobaqa, spomenika kulture, [kola, domova<br />
zdravqa i drugih javnih objekata na teritoriji op[tine ima vi[e od 200. Prema<br />
prvim procenama na osnovu rada na Katastru zelenih pov[ina, kao i samo delimi;nim<br />
uvidom u stawe na terenu, neophodno je ove prostore oplemeniti sa<br />
preko hiqadu sadnica drve>a i \buwa, kao i vi[e od 500 m 2 cvetwaka.<br />
U posledwih par godina glavne aktivnosti po pitawu ozelewavawa ostalih<br />
naseqenih mesta na teritoriji op[tine obuhvatale su`<br />
• sadwu ru\a u crkvenoj porti u Dolovu~<br />
• sadwu 100 topola oko grobqa, sadwu 100 ru\a i maweg broja srebrnih jela u<br />
centru Banatskog Novog Sela~<br />
• izgradwu malog parka oko grobqa i sadwu lipa oko deponije otpada u Ka;arevu~<br />
• popunu vegetacije u centralnom parku u Jabuci~<br />
82
• sadwu 20 tuja i 20 platana u Star;evu~<br />
• ozelewavawe povr[ina oko crkvene porte u Omoqici,<br />
• formirawe drvoreda na grobqu i sadwu 50 topola na deponiji u Banatskom<br />
Brestovcu.<br />
8<br />
Zelenilo<br />
8.2 PROCENA UTICAJA<br />
Zbirni prikaz stawa zelenih povr[ina na teritoriji op[tine Pan;evo i<br />
wihov uticaj nije mogu>e dati zbog nepostojawa katastra javnih zelenih<br />
povr[ina ni za jedno naseqeno mesto. To zna;i da ne postoje sistematizovani<br />
podaci koji se odnose na ta;an broj drve>a i \buwa po svim kategorijama<br />
javnih zelenih povr[ina, niti se zna wihova pojedina;na ili ukupna<br />
povr[ina. Iako postoje podaci o biqnim vrstama prisutnim na najve>em<br />
broju javnih zelenih povr[ina, ne zna se ta;an broj, u kakvom su stawu, koje su<br />
starosti, koje su planski sa]ene, a koje zamewene.<br />
Fontana<br />
Trg kraqa Petra # - Pan;evo<br />
Kao pokazateq ekolo[ko-biolo[ke efektivnosti sistema zelenih povr[ina<br />
na teritoriji Pan;eva mo\e se koristiti nivo ozelewenosti grada, koji iznosi<br />
N=19,6%. Ova vrednost pokazuje da situacija nije zadovoqavaju>a, jer nije ni<br />
blizu preporu;ene prose;ne vrednosti nivoa ozelewenosti gradova Srbije, koja<br />
iznosi 30%. To zna;i da sistem gradskih zelenih povr[ina nije funkcionalan.<br />
Iako podaci za ostala naseqena mesta na teritoriji op[tine ne postoje, obilazak<br />
terena ukazuje da je i tamo stawe veoma sli;no onom u Pan;evu.<br />
Pregled stawa [umskih povr[ina, kako onih u privatnom posedu tako i onih<br />
kojima upravqa JP Vojvodina[ume, nije tema ovog izve[taja. Me]utim, ako se<br />
ima u vidu preporuka iz Zakona o po[umqavawu da je na nivou AP Vojvodine<br />
potrebno dosti>i nivo prose;ne po[umqenosti od 12 % ukupne povr[ine,<br />
mo\e se zakqu;iti da je postoje>i nivo po[umqenosti op[tine Pan;evo od<br />
5,8% veoma mali. Ovaj podatak je tim alarmantniji zbog specifi;nih uslova<br />
\ivotne sredine i ;iwenice da je op[tina va\an poqoprivredno-industrijski<br />
centar.<br />
8.3 ZAKQU:NA RAZMATRAWA<br />
Izgled naseqa, odnosno, izgled zelenih povr[ina u nasequ pre svega je odraz<br />
vo]ewa dugotrajne komunalne politike op[tine, ali i aktivnosti u okviru<br />
svih naseqenih mesta pojedina;no. Stawe javnih zelenih povr[ina predstavqa<br />
rezultat celokupnog sistema mera, od planirawa i obezbe]ivawa<br />
potrebnih sredstava do anga\ovawa nadle\nih organa i organizacija i op[te<br />
kulture stanovni[tva.<br />
Obala Tami[a<br />
Kao osnovna ograni;ewa u poboq[awu funkcionalnosti zelenih povr[ina na<br />
teritoriji op[tine javqaju se prostorni faktori, namena zemqi[ta, slaba<br />
realizacija planova i spora reakcija nadle\nih na stalno rastu>e potrebe za<br />
anga\ovawem u ovoj oblasti.<br />
83
8Zelenilo<br />
Da bi se postoje>a situacija unapredila, neophodno je hitno usvajawe normativa<br />
vezanih za ure]ewe i ozelewavawe suburbanih i urbanih podru;ja, ali i<br />
izrada neophodne dokumentacije usagla[ene sa realnom situacijom na terenu.<br />
Veoma je zna;ajno obezbediti kontinuitet u akcijama realizacije programa<br />
ozelewavawa svih naseqenih mesta, po prioritetima i fazama, kako bi se<br />
omogu>ilo racionalno kori[>ewe dostupnih sredstava.<br />
Da bi ovo moglo da se ostvari, kao prvi korak neophodno je intenzivirati<br />
aktivnosti na izradi Katastra javnih zelenih povr[ina za Pan;evo (u digitalnom<br />
obliku) i zapo;eti sa izradom katastara javnih zelenih povr[ina svih<br />
naseqenih mesta u op[tini.<br />
Paralelno sa ovim potrebno je osmisliti i sprovesti niz aktivnosti na<br />
edukaciji stanovni[tva o potrebi, funkcijama i koristima zelenih<br />
povr[ina, uz postepeno uvo]ewe i adekvatnu primenu inspekcijskih i kaznenih<br />
mera koje su u nadle\nosti organa lokalne uprave.<br />
{ume na teritoriji op[tine<br />
84
9 STRATEGIJA ZA{TITE |IVOTNE<br />
SREDINE I JAVNOST<br />
9<br />
Strategija za[tite \ivotne sredine i javnost<br />
Informisawe i u;e[>e javnosti u procesima za[tite \ivotne sredine mo\e<br />
zna;ajno doprineti budu>em razvoju lokalne zajednice po meri gra]ana koji u<br />
woj \ive. Stavqawe na uvid svih informacija je obaveza javnih vlasti koja<br />
omogu>ava zainteresovanoj javnosti pregledawe i preispitivawe svih informacija,<br />
odnosno weno aktivno u;e[>e u procesu dono[ewa odluka iz domena<br />
za[tite \ivotne sredine.<br />
U me]unarodnoj literaturi i praksi ekolo[ka informacija definisana je kao<br />
„informacija koja se odnosi na \ivotnu sredinu u pisanoj, vizuelnoj, audio<br />
ili u formi baze podataka“, dok se pod pojmom javna vlast podrazumevaju „svi<br />
organi uprave na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou koji raspola\u<br />
relevantnim informacijama i druge ustanove koje se bave \ivotnom<br />
sredinom“.<br />
9.1 PRIKAZ STAWA<br />
Najzna;ajniji me]unarodni dokument, koji pravo na ekolo[ko informisawe<br />
tretira kao element prava na adekvatnu \ivotnu sredinu je Konvencija o dostupnosti<br />
informacija, u;e[>u javnosti u dono[ewu odluka i dostupnosti<br />
pravosu]a u vezi sa pitawima koja se ti;u \ivotne sredine, usvojena juna 1998.<br />
godine na :etvrtoj ministarskoj konferenciji „|ivotna sredina u Evropi“.<br />
Dr\ave potpisnice ove Konvencije su se obavezale da >e omogu>iti prikupqawe<br />
i pru\awe ekolo[kih informacija, da >e obave[tavati javnost o<br />
mogu>nostima koje postoje za ekolo[ko informisawe, da >e podsticati rad<br />
organizacija koje se bave za[titom \ivotne sredine uop[te a posebno<br />
ekolo[kim informisawem, kao i da >e podsticati ekolo[ku edukaciju<br />
stanovni[tva. Potpisnice Konvencije tako]e su obavezne da javnosti omogu>e<br />
pristup ekolo[kim informacijama kojima raspola\u wene javne vlasti.<br />
Na;in pru\awa informacija javnih vlasti treba da bude transparentan,<br />
uspostavqawem npr. javno dostupnih baza podataka, registara, lista i sl.<br />
Srbija i Crna Gora nije potpisnica Konvencije o dostupnosti informacija,<br />
u;e[>u javnosti u dono[ewu odluka i dostupnosti pravosu]a u vezi sa pitawima<br />
koja se ti;u \ivotne sredine, ali je novembra 2001. godine objavqeno da >e<br />
biti spremna da joj pristupi u prvoj polovini 2003. godine.<br />
85
9Strategija za[tite \ivotne sredine i javnost<br />
9.2 ZAKONODAVNI OKVIR<br />
Pravo ;oveka na zdravu \ivotnu sredinu i blagovremeno obave[tavawe o<br />
wenom stawu utvr]eno je u Ustavu SRJ.<br />
Pravo na slobodan pristup informacijama o stawu \ivotne sredine, utvr]eno<br />
kroz obavezu nadle\nih dr\avnih organa da blagovremeno i objektivno<br />
obave[tavaju javnost o stawu \ivotne sredine i o zaga]ewima koja mogu predstavqati<br />
opasnost po \ivot i zdravqe qudi i \ivotnu sredinu, propisano je<br />
u okviru ;etiri zakona`<br />
Zgrada Magistrata u Pan;evu<br />
1. Zakon o za[titi \ivotne sredine Republike Srbije, koji obezbe]uje<br />
pravo pristupa informacijama o stawu i pojavama koje se odnose na kvalitet<br />
\ivotne sredine. Wime se utvr]ujuje da svako ;ija je \ivotna sredina<br />
ugro\ena mora o tome da bude obave[ten, te da se ne mogu smatrati poverqivim<br />
informacije koje su neophodne za procenu opasnosti po \ivotnu sredinu, za<br />
postupawe i preduzimawe mera radi za[tite \ivota i zdravqa qudi.<br />
2. Zakon o javnom informisawu, koji obavezuje sve dr\avne organe i organizacije,<br />
organe teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, javne slu\be<br />
i javna preduze>a da informacije o svom radu u;ine dostupnim za javnost.<br />
3. Zakon o utvr]ivawu odre]enih nadle\nosti Autonomne Pokrajine,<br />
koji bli\e odre]uje wene nadle\nosti u odnosu na Republiku, i to u oblastima<br />
u kojima Republika ure]uje sistem. Autonomna Pokrajina u oblasti za[tite<br />
i unapre]ewa \ivotne sredine`<br />
• donosi program za[tite i razvoja \ivotne sredine na teritoriji<br />
Autonomne Pokrajine i utvr]uje mere za wegovo sprovo]ewe u skladu sa<br />
osnovnim ciqevima i pravcima utvr]enim na nivou Republike~<br />
• obezbe]uje pra>ewe stawa ;inilaca \ivotne sredine na svojoj teritoriji,<br />
obrazuje informacioni podsistem za za[titu i unapre]ewe \ivotne sredine,<br />
kao deo jedinstvenog informacionog sistema Republike.<br />
4. Zakon o lokalnoj samoupravi, koji u oblasti za[tite \ivotne sredine<br />
utvr]uje odgovornost op[tine, kao osnovne teritorijalne jedinice u kojoj se<br />
ostvaruje lokalna samouprava, da se preko svojih organa, u skladu sa Ustavom i<br />
zakonom`<br />
• stara o o;uvawu prirodnih vrednosti na svojoj teritoriji~<br />
• donosi programe razvoja za[tite prirodne sredine~<br />
• utvr]uje visinu naknade za za[titu i unapre]ewe \ivotne sredine~<br />
• obezbe]uje javno informisawe od lokalnog zna;aja.<br />
86
9<br />
Strategija za[tite \ivotne sredine i javnost<br />
9.3 ORGANIZACIONI OKVIR OP{TINSKE UPRAVE PAN:EVO<br />
Op[tina Pan;evo se, kao teritorijalna jedinica u kojoj gra]ani ostvaruju<br />
lokalnu samoupravu preko svojih organa, stara o zadovoqavawu odre]enih<br />
potreba u oblasti javnog obave[tavawa, kao i o za[titi \ivotne sredine,<br />
kori[>ewu i unapre]ewu prirodnih dobara i podru;ja sa lekovitim prirodnim<br />
svojstvima. Organi Op[tine su` Skup[tina op[tine, Izvr[ni odbor<br />
Skup[tine op[tine i Op[tinska uprava.<br />
Skup[tina op[tine, na osnovu zakona i svog statuta, u oblasti za[tite<br />
\ivotne sredine`<br />
• ure]uje grani;ne vrednosti emisije za pojedine [tetne i opasne materije u<br />
slu;ajevima utvr]enim zakonom~<br />
• objavquje podatke o stawu kvaliteta vazduha~<br />
• stara se o poboq[awu kvaliteta vazduha i sanaciji za podru;je sa ugro\enim<br />
kvalitetom vazduha~<br />
• preduzima odgovaraju>e mere za za[titu od buke i obezbe]uje weno sistematsko<br />
merewe~<br />
• donosi akt o stavqawu pod za[titu odre]enog prirodnog dobra i<br />
• osniva ustanove, preduze>a i javne slu\be od neposrednog interesa za gra-<br />
]ane u op[tini.<br />
Za razmatrawe i re[avawe pojedinih pitawa iz nadle\nosti Skup[tine i<br />
predlagawe akata u okviru Skup[tine kao stalna radna savetodavna tela deluju`<br />
• Savet za informisawe i<br />
• Savet za urbanizam, komunalne delatnosti i za[titu \ivotne sredine.<br />
Izvr[ni odbor Skup[tine op[tine Pan;evo izvr[ava odluke i druge akte<br />
Skup[tine i stara se o wihovom izvr[ewu. On broji 11 ;lanova koji su<br />
zadu\eni za pojedine resore lokalne samouprave. U okviru Izvr[nog odbora<br />
nalaze se dva ;lana, od kojih jedan pokriva oblast za[tite \ivotne sredine, a<br />
drugi oblast informisawa.<br />
Op[tinska uprava neposredno izvr[ava propise i druge akte Skup[tine<br />
op[tine i Izvr[nog odbora, obavqa stru;ne i druge poslove koje utvr]uju<br />
Skup[tina i Izvr[ni odbor, izvr[ava republi;ke zakone i druge propise<br />
;ije je izvr[avawe povereno Op[tini, priprema nacrte odluka i drugih akata<br />
koje donose Skup[tina i Izvr[ni odbor. Op[tinska uprava vr[i i druge<br />
stru;ne poslove koje joj povere Skup[tina i Izvr[ni odbor.<br />
Op[tinska uprava du\na je da vr[ewe poslova organizuje na na;in kojim se<br />
gra]anima omogu>ava da [to lak[e i u [to kra>em postupku ostvaruju svoja<br />
prava i izvr[avaju obaveze, kao i da im se pru\i pomo> u ostvarivawu i<br />
za[titi wihovih prava i obaveza. Javnost svog rada Op[tinska uprava<br />
obezbe]uje davawem informacija sredstvima javnog informisawa, ali i<br />
obezbe]ivawem uslova za nesmetano obave[tavawe javnosti o obavqawu poslova<br />
iz svog delokruga. Sekretar Op[tinske uprave i wegov zamenik ovla[>eni<br />
su za davawe pomenutih informacija. Oni svoja ovla[>ewa mogu preneti i na<br />
druga zaposlena lica.<br />
87
9Strategija za[tite \ivotne sredine i javnost<br />
9.4 REGULATORNI OKVIR OP{TINSKE UPRAVE PAN:EVO<br />
Prema Zakonu o za[titi \ivotne sredine, Op[tina je nadle\na za obavqawe<br />
slede>ih izvornih i poverenih poslova.<br />
Izvorni poslovi`<br />
1. Za[tita vazduha od zaga]ivawa, koja obuhvata`<br />
• obezbe]ivawe pra>ewa imisije u naseqima preko ovla[>enih stru;nih<br />
organizacija u slu;ajevima kada podaci o emisiji ukazuju da je to neophodno~<br />
• dono[ewe Programa kontrole kvaliteta vazduha uskla]enog sa dvogodi[wim<br />
Programom kontrole kvaliteta vazduha Vlade Republike Srbije~<br />
• dono[ewe Plana za poboq[awe kvaliteta vazduha~<br />
• dono[ewe Programa sanacije za odre]eno podru;je u slu;aju imisije upozorewa<br />
i<br />
• odre]ivawe zone za[tite u postupku odre]ivawa namene prostora, na<br />
osnovu kriterijuma koje odre]uje Ministarstvo.<br />
2. Za[tita \ivotiwa.<br />
3. Za[tita od buke, u koju spada`<br />
• preduzimawe mera za za[titu od buke,<br />
• odre]ivawe zona naseqa i<br />
• obezbe]ivawe sistematskog merewa buke.<br />
Povereni poslovi, iz okvira prava i du\nosti Republike obuhvataju`<br />
1. Za[titu vazduha od zaga]ivawa, koja obuhvata`<br />
• propisivawe stro\ijih grani;nih vrednosti emisije za pojedine [tetne<br />
materije, uz saglasnost Ministarstva~<br />
• dono[ewe akta o uvo]ewu mera na ugro\enom podru;ju u slu;aju da postoji<br />
opasnost od trovawa qudi i \ivotiwa, radi smawewa emisije i imisije~<br />
• vr[ewe inspekcijskog nadzora nad primenom mera za[tite vazduha od<br />
zaga]ivawa u objektima za koje dozvolu za gra]ewe izdaje nadle\ni op[tinski<br />
organ~<br />
• dostavqawe rezultata merewa imisije Ministarstvu za[tite \ivotne sredine,<br />
• objavqivawe podataka o stawu zaga]ewa vazduha preko sredstava informisawa<br />
ili na drugi na;in.<br />
2. Za[titu prirode, koja obuhvata`<br />
• stavqawe pod za[titu prirodnih dobara na teritoriji op[tine, odnosno<br />
grada i<br />
• dono[ewe akta o stavqawu prirodnog dobra pod za[titu.<br />
3. Za[titu od buke, koja obuhvata vr[ewe inspekcijskog nadzora nad primenom<br />
mera za[tite od buke u stambenim, zanatskim i komunalnim objektima.<br />
88
9.5 NADLE|NOSTI DRUGIH INSTITUCIJA<br />
9<br />
Strategija za[tite \ivotne sredine i javnost<br />
Ministarstvo za za[titu prirodnih bogatstava i \ivotne sredine<br />
Republike Srbije nadle\no je za`<br />
• dono[ewe nacionalnog ekolo[kog akcionog plana (NEAP) za Republiku<br />
Srbiju~<br />
• formirawe sistema pra>ewa kvaliteta \ivotne sredine u Republici<br />
(monitoring)~<br />
• formirawe baze podataka i informacionog sistema Republike~<br />
• davawe saglasnosti na analizu uticaja objekta i radova na \ivotnu sredinu<br />
za objekte za koje odobrewe za izgradwu izdaje Ministarstvo nadle\no za<br />
poslove gra]evinarstva (NIS Rafinerija nafte Pan;evo, DP HIP -<br />
Petrohemija i DP HIP - Azotara)~<br />
• upravqawe otpadom, otpadnim vodama i opasnim otpadom~<br />
• vr[ewe inspekcijskog nadzora za objekte za koje odobrewe za izgradwu<br />
izdaje ministarstvo nadle\no za poslove gra]evinarstva, i<br />
• za[ti>ene oblasti, biodivezitet i za[titu prirode.<br />
Pokrajinski sekretarijat za za[titu \ivotne sredine i odr\ivi<br />
razvoj, u skladu sa podelom nadle\nosti utvr]enom u „Memorandumu o operativnom<br />
preuzimawu nadle\nosti Autonomne Pokrajine Vojvodine u oblasti<br />
za[tite \ivotne sredine“, obavqa slede>e poslove`<br />
• donosi program za[tite i razvoja \ivotne sredine, u skladu sa osnovnim<br />
ciqevima i pravcima utvr]enim na nivou Republike. Na osnovu ovog programa<br />
treba da bude donet pokrajinski akcioni plan u oblasti za[tite \ivotne<br />
sredine, kao funkcionalna kompilacija lokalnih akcionih planova. Ovaj<br />
plan treba da ;ini sastavni deo nacionalnog akcionog plana~<br />
• formira sopstveni sistem pra>ewa kvaliteta \ivotne sredine i saglasno<br />
tome daje ovla[>ewa stru;nim institucijama za obavqawe tih poslova na teritoriji<br />
Pokrajine~<br />
• vr[i inspekcijski nadzor na teritoriji Pokrajine u oblasti kontrole<br />
opasnih materija, osim za objekte za koje je potrebna procena opasnosti od<br />
udesa~<br />
• vr[i inspekcijski nadzor u oblasti za[tite prirode i za[ti>enih<br />
prirodnih dobara na svojoj teritoriji.<br />
9.6 AKTIVNOSTI DRUGIH ORGANIZACIJA NA TERITORIJI<br />
OP{TINE<br />
Na teritoriji op[tine Pan;evo postoji vi[e organizacija koje, u okviru svojih<br />
redovnih aktivnosti, sakupqaju ili distribuiraju ekolo[ke informacije.<br />
To su`<br />
• Zavod za za[titu zdravqa Pan;evo, koji kontroli[e kvalitet vazduha u<br />
Pan;evu, prati nivo komunalne buke, higijensku ispravnost vode za pi>e, kao<br />
i ispravnost namirnica i predmeta op[te upotrebe.<br />
• JP Direkcija za izgradwu i ure]ewe Pan;eva, koja je nadle\na za realizaciju<br />
izrade prostornog plana op[tine, urbanisti;ko planirawe, ure]ewe<br />
89
9Strategija za[tite \ivotne sredine i javnost<br />
i kori[>ewe gra]evinskog zemqi[ta i izgradwu objekata.<br />
• JKP Vodovod i kanalizacija, koja vr[i analize kvaliteta sirove vode<br />
dobijene crpqewem iz bunara sa izvori[ta, analize vode nakon potpunog tretmana,<br />
kao i za[titu izvori[ta.<br />
• JKP Higijena, koja obezbe]uje sakupqawe, preradu i odlagawe komunalnog<br />
otpada sa teritorije naseqenog mesta Pan;evo.<br />
• JKP Grejawe, koje brine o radu toplana i kotlarnica, kao i snabdevawu<br />
toplom sanitarnom vodom.<br />
• Javna komunalna preduze>a na teritoriji seoskih mesnih zajednica, koja<br />
vode brigu o celokupnoj lokalnoj infrastrukturi na teritoriji mesnih zajednica.<br />
• Sredstva javnog informisawa, koja ekolo[ke informacije primaju od<br />
Zavoda za za[titu zdravqa Pan;evo, predstavnika industrije, javnih i javnih<br />
komunalnih preduze>a, Odeqewa za za[titu \ivotne sredine Op[tine<br />
Pan;evo, Centra za uzbuwivawe i obave[tavawe, republi;ke ili op[tinske<br />
inspekcije i gra]ana. Ona po pravilu nemaju ekolo[ke redakcije ni novinare<br />
specijalizovane za pra>ewe ekolo[kih tema. Izuzetak je jedino TV Pan;evo, u<br />
kome dva novinara prate oblast za[tite \ivotne sredine. Na programu TV<br />
Pan;evo su putem specijalizovanih emisija „Dosije Eko“ i „Kontejner“ javnosti<br />
dostupne relevantne informacije o problematici i stawu \ivotne sredine.<br />
{tampani mediji, od kojih su najzna;ajniji „Pan;evac“ i „Pan;eva;ke<br />
novine“, informacije o ekolo[kim temama plasiraju kroz izve[taje sa konferencija<br />
za [tampu, izjave stru;waka ili portparola gore navedenih organizacija.<br />
• U Op[tini Pan;evo registrovano je 28 nevladinih organizacija, od kojih<br />
se vi[e wih ozbiqno i veoma aktivno bavi problematikom za[tite \ivotne<br />
sredine.<br />
9.7 SISTEM OBAVE{TAVAWA JAVNOSTI<br />
U okviru rada tehni;kog tima izvr[ena je analiza procedura za obave[tavawe<br />
javnosti u skladu sa nadle\nostima razli;itih organizacija i institucija,<br />
kao i analiza sprovo]ewa procesa me]usobne komunikacije, koordinacije i<br />
obave[tavawa javnosti o ekolo[kim informacijama. Kao posebne celine<br />
analizirani su `<br />
• komunikacija sa republi;kim i pokrajinskim institucijama~<br />
• komunikacija u okviru organizacija na teritoriji op[tine, ukqu;uju>i i<br />
lokalne medije~<br />
• op[tinski ekolo[ki informacioni sistem.<br />
9.7.1 Komunikacija sa republi;kim i pokrajinskim institucijama<br />
Procedure komunikacije Op[tine sa Ministarstvom za za[titu prirodnih<br />
bogatstava i za[titu \ivotne sredine Republike Srbije po pitawu me]usobne<br />
informisanosti i izgradwe integralnog ekolo[kog informacionog sistema<br />
nisu definisane. Naj;e[>i vid komunikacije sa Ministarstvom (po pitaw-<br />
90
9<br />
Strategija za[tite \ivotne sredine i javnost<br />
ima koja su u nadle\nosti Op[tine), sastoji se od dostavqawa dopisa, cirkularnih<br />
pisama ili upitnika koje treba u odre]enom roku proslediti<br />
Ministarstvu. Op[tinskoj upravi Pan;evo se ne dostavqa Izve[taj o stawu<br />
za[tite \ivotne sredine koji Ministarstvo svake godine podnosi Vladi.<br />
U vezi sa inspekcijskim nadzorom, Op[tinska uprava Pan;evo nema sistematskog<br />
uvida u rad inspektora nadle\nih za fabrike ju\ne industrijske zone.<br />
Woj se ne dostavqaju planovi rada inspekcije, nalazi, re[ewa ili zakqu;ci iz<br />
kojih bi se videlo [ta je nadle\na republi;ka, odnosno pokrajinska<br />
inspekcija u odre]enom periodu preduzela. Informacije koje Op[tinska<br />
uprava povremeno dobija od Ministarstva svedene su na li;ne kontakte pojedinaca<br />
i sakupqawe informacija iz razli;itih nezvani;nih izvora.<br />
Procedura komunikacije sa Ministarstvom za slu;aj epizodnih zaga]ewa ili<br />
incidenata nije prona]ena u pismenom obliku. Uvid u dokumentaciju<br />
potvr]uje da ne postoje definsane obaveze inspekcije da svoje izve[taje<br />
dostave Op[tinskoj upravi, kao ni postupak izve[tavawa javnosti o<br />
inspekcijskom nalazu, rezultatima merewa zaga]ewa ili aktivnostima koje su<br />
planirane i preduzete da bi se situacija sanirala ili spre;ilo weno ponavqawe<br />
u budu>nosti.<br />
Stawe u oblasti komunikacije sa Pokrajinskim sekretarijatom za za[titu<br />
\ivotne sredine Autonomne Pokrajine Vojvodine identi;no je stawu karakteristi;nom<br />
za komunikaciju sa Ministarstvom za za[titu prirodnih bogatstava<br />
i za[titu \ivotne sredine Republike Srbije.<br />
9.7.2 Komunikacija u okviru organizacija na teritoriji<br />
op[tine<br />
Komunikacija izme]u organizacija koje sakupqaju ili distribuiraju ekolo[ke<br />
informacije na teritoriji op[tine Pan;evo odvijaju se pismenim putem,<br />
preko odgovornih lica. Ve>ina institucija povremeno organizuje konferencije<br />
za novinare, dok javna komunalna i javna preduze>a daju lokalnim sredstvima<br />
informisawa dnevne servisne informacije iz delokruga svog rada.<br />
Na teritoriji op[tine ne postoji formalna procedura ili ustaqena praksa<br />
koja bi definisala vreme, na;in, obim i razmenu ekolo[kih informacija.<br />
Me]utim, postoji neformalna praksa koja se sastoji od me]usobnih konsultacija<br />
osoba zadu\enih za ekolo[ko informisawe u slu;ajevima kada je<br />
potrebno definisati neke od najva\nijih parametara budu>ih aktivnosti. U<br />
ovim aktivnostima u;estvuje najve>i broj organizacija sa teritorije op[tine.<br />
Procedura komunikacije Op[tinske uprave u okviru informisawa javnosti o<br />
pitawima \ivotne sredine ne postoji u pisanoj formi. Obra>awe razli;itih<br />
predstavnika organa Op[tine dogovara se direktno sa urednicima javnih<br />
informativnih medija, bez me]usobne koordinacije ili uz nedovoqnu koordinaciju.<br />
91
9Strategija za[tite \ivotne sredine i javnost<br />
9.7.3 Op[tinski ekolo[ki informacioni sistem<br />
Na inicijativu Slu\be za za[titu \ivotne sredine op[tine Pan;evo, 2001.<br />
godine je zajedno sa fabrikama iz ju\ne industrijske zone zapo;eta realizacija<br />
projekta dogradwe postoje>e meteorolo[ke stanice sa procenom opasnosti<br />
od hemijskog udesa. Ovaj projekat ujedno predstavqa za;etak lokalnog<br />
ekolo[kog informacionog sistema. Do sada je instalirana automatska meteorolo[ka<br />
stanica koja obuhvata automatsko merewe temperature, pritiska,<br />
pravca i brzine vetra, relativne vla\nosti, koli;ine padavina, bilansa<br />
zra;ewa i globalnog sun;evog zra;ewa. Projektom je predvi]eno da se podaci o<br />
merewima sa meteorolo[ke stanice (sme[tene na zgradi Op[tinske uprave<br />
Pan;evo) automatizuju i da, zajedno uz osnovne podatke o emisijama svih<br />
zna;ajnijih emitera, budu posredstvom interneta dostupni javnosti.<br />
9.8 ZAKQU:NA RAZMATRAWA<br />
Ispravnost dono[ewa odluka pri planirawu i ure]ewu \ivotne sredine u<br />
velikoj meri zavisi od znawa, kvaliteta i zna;aja informacija kojima donosioci<br />
odluka raspola\u. Jedan od osnovnih preduslova za dobro planirawe,<br />
upravqawe i odlu;ivawe u oblasti za[tite \ivotne sredine je raspolagawe<br />
dobrim i pravovremenim informacijama.<br />
Broj organizacija i pojedinaca koji na teritoriji op[tine Pan;evo u;estvuju<br />
u distribuciji ekolo[kih informacija i obave[tavawu javnosti je velik.<br />
Wihov rad se uglavnom sprovodi bez me]usobne koordinacije ili je ona<br />
nedovoqna. Nepostojawe pisanih procedura u ovoj oblasti onemogu>ava<br />
efikasaniji rad, blagovremeno i sveobuhvatno informisawe javnosti o stawu<br />
\ivotne sredine na teritoriji op[tine. Zbog toga gra]ani ekolo[ko<br />
informisawe do\ivqavaju kao nedovoqno, sporo i neefikasno.<br />
Dosada[wa iskustva u Pan;evu su pokazala da obim i kvalitet rada, koji u<br />
oblasti za[tite \ivotne sredine nosi lokalna samouprava, pored zakonskih<br />
okvira zavise u zna;ajnoj meri od podr[ke lokalnih predstavnika vlasti, kao<br />
i od znawa, organizovanosti, tehni;ke opremqenosti i zalagawa osoba koje<br />
direktno rade na ovim poslovima.<br />
U ciqu popravqawa sada[we situacije neophodno je dono[ewe posebnog<br />
pravilnika kojim bi se utvrdile nadle\nosti i procedure informisawa<br />
javnosti o radu i poslovima iz delokruga Op[tinske uprave Pan;evo. Ovaj<br />
pravilnik bi trebalo, izme]u ostalog, detaqno da defini[e proceduru<br />
obave[tavawa javnosti iz oblasti za[tite \ivotne sredine. To podrazumeva<br />
utvr]ivawe jasnih procedura i planova za obezbe]ivawe podataka, za razmenu<br />
informacija, za odnose sa javno[>u i za obezbe]ivawe javnosti rada. Pravni<br />
osnov za dono[ewe ovog pravilnika nalazi se u ;lanu 10 Zakona o javnom<br />
informisawu, kao i ;lanovima 10 i 62 Statuta Op[tine.<br />
Ekolo[ki informacioni sistem op[tine Pan;evo treba projektovati tako da<br />
on bude kompatibilan sa ekolo[kim informacionim sistemom AP Vojvodine<br />
92
9<br />
Strategija za[tite \ivotne sredine i javnost<br />
i Republike Srbije. Da bi se ekolo[ki informacioni sistem na nivou<br />
op[tine Pan;evo izgradio na pravi na;in, neophodno je obezbediti`<br />
• prikupqawe verodostojih podataka i wihovu obradu po odgovaraju>oj<br />
metodologiji~<br />
• realizaciju neophodnih merewa - monitoring~<br />
• opremu i drugu infrastrukturu (hardver i softver) i<br />
• obu;eni kadar koji je sposoban da odr\ava, a\urira i koristi informacioni<br />
sistem.<br />
Obala Tami[a<br />
93
9Strategija za[tite \ivotne sredine i javnost<br />
94
10 AKCIONI PLAN<br />
10<br />
Akcioni plan<br />
10.1<br />
AKCIONI PLAN ZA OBLAST KVALITET VAZDUHA<br />
Zakonodavno-politi;ke aktivnosti (Z)<br />
. / / <br />
1 <br />
<br />
<br />
<br />
2<br />
, <br />
<br />
<br />
-<br />
<br />
<br />
<br />
3<br />
, - <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
4<br />
, ,<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
5 <br />
6 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Administrativne i inspekcijske aktivnosti (A)<br />
. / / <br />
1<br />
. . .<br />
, . .<br />
. , <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
2 / <br />
3<br />
- <br />
<br />
4 <br />
5 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
. <br />
<br />
<br />
:<br />
, H 2 S, NO 2 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
6<br />
, <br />
. . . ,<br />
. . .<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
7<br />
, <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
8<br />
, <br />
, <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
9<br />
, <br />
. . . ,<br />
. . .<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
95
10<br />
Akcioni plan<br />
Tehni;ko-tehnolo[ke aktivnosti (T)<br />
. / / <br />
1<br />
, ,<br />
<br />
.<br />
<br />
- <br />
<br />
<br />
2 <br />
<br />
2 ( )<br />
<br />
<br />
3<br />
,<br />
. . .<br />
, <br />
( ) <br />
. <br />
<br />
<br />
4<br />
, <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
5<br />
<br />
<br />
<br />
( .. 30/97)<br />
<br />
10.2<br />
AKCIONI PLAN ZA OBLAST KVALITET I KOLI:INE VODE ZA PI
Tehni;ko-tehnolo[ke aktivnosti (T)<br />
10<br />
Akcioni plan<br />
. / / <br />
1 , - <br />
2 , - <br />
3 , <br />
4 , V=5.000 3 <br />
5 , <br />
6 , <br />
<br />
<br />
<br />
7 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
8 , <br />
,<br />
<br />
, <br />
9 , <br />
10 , <br />
11 , <br />
,<br />
<br />
<br />
<br />
,<br />
<br />
, <br />
<br />
, <br />
12 , <br />
,<br />
<br />
, <br />
13<br />
, ,<br />
, <br />
<br />
,<br />
<br />
, <br />
<br />
10.3<br />
AKCIONI PLAN ZA OBLAST OTPADNE VODE<br />
Zakonodavno-politi;ke aktivnosti (Z)<br />
. / / <br />
1 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
2<br />
/<br />
, <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
97
10<br />
Akcioni plan<br />
Administrativne i inspekcijske aktivnosti (A)<br />
. / / <br />
1 <br />
<br />
--<br />
2 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
--<br />
Tehni;ko-tehnolo[ke aktivnosti (T)<br />
. / / <br />
1<br />
, <br />
<br />
<br />
-<br />
<br />
<br />
<br />
-<br />
2<br />
, <br />
<br />
3 <br />
4 <br />
5 <br />
6 <br />
7 <br />
8 <br />
9 <br />
10 <br />
11 <br />
12 <br />
<br />
<br />
<br />
-<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
. <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
13<br />
, <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
14<br />
, <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
98
10<br />
Akcioni plan<br />
10.4<br />
AKCIONI PLAN ZA OBLAST KOMUNALNI :VRSTI OTPAD<br />
Zakonodavno-politi;ke aktivnosti (Z)<br />
. / / <br />
1 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Administrativne i inspekcijske aktivnosti (A)<br />
. / / <br />
1 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
2 <br />
<br />
<br />
.<br />
<br />
<br />
Tehni;ko-tehnolo[ke aktivnosti (T)<br />
. / / <br />
1 / <br />
2 / <br />
3 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
10.5<br />
AKCIONI PLAN ZA OBLAST OPASAN OTPAD<br />
Zakonodavno-politi;ke aktivnosti (Z)<br />
. / / <br />
1<br />
, <br />
, - , <br />
<br />
<br />
( ) <br />
<br />
<br />
2 <br />
3 <br />
4 <br />
5 <br />
<br />
<br />
<br />
/<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
/ <br />
<br />
- <br />
<br />
<br />
99
10<br />
Akcioni plan<br />
Administrativne i inspekcijske aktivnosti (A)<br />
. / / <br />
1 <br />
2 <br />
3 <br />
4 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
5 <br />
<br />
<br />
- <br />
<br />
- <br />
6<br />
, <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
, <br />
<br />
7<br />
, <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
8 <br />
9 <br />
<br />
<br />
, <br />
<br />
<br />
<br />
. <br />
<br />
.<br />
<br />
<br />
10 <br />
11 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
100
10<br />
Akcioni plan<br />
Tehni;ko-tehnolo[ke aktivnosti (T)<br />
. / / <br />
1 <br />
2 <br />
<br />
<br />
3 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
4 <br />
, , <br />
<br />
<br />
5 <br />
6 <br />
7 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
8 <br />
<br />
<br />
, <br />
<br />
<br />
9<br />
-<br />
<br />
10 <br />
<br />
<br />
,<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
11 - <br />
12 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
13 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
14 <br />
15<br />
16<br />
17<br />
/ <br />
<br />
/ <br />
<br />
/ <br />
<br />
18 <br />
19 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
101
10<br />
Akcioni plan<br />
10.6<br />
AKCIONI PLAN ZA OBLAST ZELENILO<br />
Zakonodavno-politi;ke aktivnosti (Z)<br />
. / / <br />
1 - <br />
<br />
<br />
<br />
2 <br />
Administrativne i inspekcijske aktivnosti (A)<br />
. / / <br />
1 , <br />
2<br />
, - <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
3 <br />
<br />
<br />
4 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Tehni;ko-tehnolo[ke aktivnosti (T)<br />
. / / <br />
1 , <br />
2 , <br />
<br />
<br />
- <br />
<br />
<br />
<br />
3 , <br />
4 , <br />
5 , <br />
6 , <br />
. ,<br />
, , <br />
, , . <br />
<br />
7 , <br />
<br />
<br />
8 , <br />
9 , <br />
10<br />
, ,<br />
, <br />
11 <br />
<br />
""<br />
<br />
<br />
/ <br />
<br />
12 , <br />
<br />
<br />
<br />
--<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
13 <br />
102
10<br />
Akcioni plan<br />
10.7<br />
AKCIONI PLAN ZA OBLAST STRATEGIJA |IVOTNE SREDINE I JAVNOST<br />
Zakonodavno-politi;ke aktivnosti (Z)<br />
. / / <br />
1 <br />
<br />
<br />
<br />
2 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Administrativne i inspekcijske aktivnosti (A)<br />
. / / <br />
1 <br />
<br />
, <br />
<br />
<br />
<br />
2 <br />
<br />
<br />
<br />
3<br />
, <br />
. . . ,<br />
. . .<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
, <br />
<br />
4 <br />
<br />
<br />
<br />
, <br />
<br />
Tehni;ko-tehnolo[ke aktivnosti (T)<br />
. / / <br />
1 , <br />
2 <br />
3 <br />
4 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
,<br />
<br />
<br />
<br />
, <br />
<br />
103
U:ESNICI U IZRADI LEAP-A ZA PAN:EVO<br />
Koordinaciono telo`<br />
Borislava Kru[ka - predsednik S.O. Pan;evo~ Slobodan Axi> - predsednik<br />
Izvr[nog odbora S.O. Pan;evo~ Gordana Lon;ar - odbornik S.O. i predsednik<br />
Saveta za ekologiju~ Jovan Stankovi> - Direkcija za izgradwu i ure]ewe<br />
Pan;eva~ Dragana Grbi> - Zavod za za[titu zdravqa Pan;evo~ Savo Bogojevi> -<br />
NIS-Rafinerija nafte Pan;evo~ {imon Ban;ov - ;lan Izvr[nog odbora S.O.<br />
Pan;evo za oblast za[tite \ivotne sredine~ }or]e Abramovi> - predstavnik<br />
NVO~ Milan Borna - koordinator projekta ispred op[tine Pan;evo.<br />
Rukovodioci tehni;kih timova`<br />
Sne\ana Mati> Besarabi>~ Du[an Buri>~ Miodrag Popovi>~ Aleksandar<br />
Mladenovi>~ Milica Sovrli>~ Zagorka Lovri>~ Sr]an Srdanov.<br />
Radna grupa`<br />
Bor]o Gaji> - MZ Banatsko Novo Selo~ Biqana Miladinovi> - op[tinska<br />
uprava~ Jasmina Vladisavqevi> - Regionalna privredna komora~ Milan Ga>e[a<br />
- MZ Ivanovo~ Gojko Opa;i> - op[tinska uprava~ Milica Radovanovi> - JKP<br />
Vodovod i kanalizacija~ Gordana Rasuli>~ Sa[a Haxi-Peri> - Rafinerija<br />
nafte Pan;evo~ Milan Borna - op[tinska uprava~ Lazar Tepi> - NVO HOC~<br />
Nevenka Spasojevi> - Azotara~ Faketa Kai> - NVO Panucea~ Miodrag Rendi> -<br />
JKP Zelenilo~ Du[anka Antonijev Staji> - Direkcija za izgradwu i ure]ewe<br />
Pan;eva~ Spomenka Petrovi> - Istorijski arhiv Pan;eva~ Mica Sari><br />
Tanaskovi> - Zavod za za[titu zdravqa Pan;evo~ Maja Malixan - NVO Grupa~<br />
Sima Raka[>an - MZ Dolovo~ Sreten Cvetanovi> - MZ Glogow~ Sreten<br />
Mihailovi> - MZ Banatski Brestovac~ }ura Milo[ev - MZ Omoqica~ Sava<br />
Mijatovi>- MZ Omoqica~ Lidija Kana;ki~ Miroslav Svilar - JKP Higijena~<br />
Dejan Tucovi> - JKP Grejawe~ Vladimir Stoicov - MZ Ka;arevo~ Radomir<br />
An]elkovski - MZ Jabuka~ Milan Ba;ujkov-MZ Star;evo~ Bo[ko Tomi> -<br />
Industrija skroba Jabuka~ Stevan |ivkovi> - Mlekara Pan;evo~ Aleksandar<br />
Obrenov - Pivara Pan;evo~ Dragica Krsti> Virc - Krznara Pan;evo~<br />
Vladislav Brankov~ Bojana Beki>~ Ivan Nedeqov~ Miroqub Novakovi> -<br />
op[tinska uprava~ Du[an Be; - Vojvodinaput A.D~ Branislav Gavri> -<br />
Petrohemija~ Violeta Markovi> - Direkcija za izgradwu i ure]ewe Pan;eva.<br />
104