Izmjene i dopuneProstornog plana ureenja ... - Istarska Å¾upanija

Općina Medulin 

Općinsko vijeće 

Naziv prostornog plana: 

Izmjene i 

dopuneProstornog plana 

uređenja Općine Medulin 

KNJIGA II - OBAVEZNI PRILOZI PROSTORNOG PLANA 

(Službene novine Općine Medulin 5 / 11. ) 

Medulin, 2011. 

Urbis 72 d.d., Sv. Teodora 2, HR-52100 Pula 

Tel: +385 52 591200, 591 301 

Fax: +385 52 591397 

E-mail: urbis@urbis72.hr 

www.urbis72.hr

županija: 

općina: 

načelnik: 

naziv prostornog plana: 

Istarska županija 


Goran Buić, dipl.ing. 

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja 

Općine Medulin 

pravna osoba koja je izradila plan: 

direktor: 

Urbis 72 d.d. pula 

Giankarlo župić, dipl.ing.građ. 

broj ugovora: 5949/08 

godina izrade: 2011. 

koordinatori plana: 


Bruno Nefat, dipl.ing.arh. 


Dragan Radolović, dipl.ing.arh. 

stručni tim u izradi plana: 

odgovorni voditelj nacrta prijedloga 

plana: 

suradnik: 

Eli Mišan, dipl.ing.arh. 

Sergej Banović, građ.teh. 

Izmjene I dopune Prostornog plana uređenja Općine Medulin 


Godina: 2011. 

2

SADRŽAJ 

KNJIGA II 

1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA 

2. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA – PPIŽ 

(“Službene novine Istarske županije", br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05-pročišćeni tekst i 

10/08, 7/10) 

3. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA 

RJEŠENJA 

4. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA POŠTIVANIH U IZRADI 

PLANA 

5. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMA 

6. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNIM RASPRAVAMA – KNJIGA III 

7. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA 

8. SAŽETAK ZA JAVNOST 

9. OSTALI PRILOZI 

- izvod iz sudskog registra 

- suglasnost za upis u sudski registar 

- rješenje o imenovanju odgovornog voditelja 

KNJIGA III 

1. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNIM RASPRAVAMA 



Godina: 2011. 

3

1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA 

0. UVODNE NAPOMENE 

Prostorni plan uređenja Općine Medulin donesen je u prosincu 2006 i objavljen u Službenim 

novinama Općine Medulin 2/07. 

Općinsko poglavarstvo Općine Medulin donijelo je 13. studenog 2007. Zaključak o potrebi 

Izmjena PPUO Medulin sa utvrđenim ciljevima. 

Javna raprava o prijedlogu izmjena i dopuna PPUO Medulin održana je 23.10.- 8.11. 2008. 

Temeljem Izvješća o javnoj raspravi, i dodatnih zaključaka, utvrđene su dodatne izmjene 

uključene u Prijedlog plana za ponovljenu javnu raspravu koja je održana 15.05.-24.05.2010. 

Temeljem Izvješća o ponovnoj javnoj raspravi izrađen je prijedlog plana za 2. ponovnu javnu 

raspravu koja je održana 29.11.-07.12.2010. te je izrađeno Izvješće o 2. ponovnoj javnoj 

raspravi i Nacrt konačnog prijedloga Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine 

Medulin. 

Ovako provedena cjelokupna procedura izrade ID PPUO Medulin rezultirala je slijedećim 

izmjenama planskog rješenja: 

- usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11) : 

- korekcije obaveze izrade prostornih planova užeg područja za građevinska područja 

naselja sa ciljem usklađenja sa ZOPUIG - smanjena obaveza izrade prostornih planova užeg 

područja za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja Premantura i Vinkuran 

- korekcije obaveze izrade prostornih planova užeg područja za izdvojena građevinska 

područja ugostiteljsko turističke namjene sa ciljem smanjenja obuhvata pojedinih planova kako 

bi se jednostavnije mogli izraditi – zone ugostiteljsko turističke namjene Kanalić, Stupice, 

Centinera, Medulin istok, Volme 

- ukidanje obaveze izrade prostornih planova užeg područja za dijelove izdvojenih 

građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene koji su izgrađeni – dio građevinskog 

područja ugostiteljsko turističke namjene Medulin istok (zona Pošesi), Centinera, Porto Paltana i 

Kaštanjež te za dio izdvojenog građevinskog područja Radna zona Medulin jer je na snazi DPU 

radne zone Medulin 

- korekcija definicije ukupne visine i etaža građevine 

- usklađenje sa posebnim propisima: 

- dodana je točka Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u skladu sa odredbama 

posebnih propisa 

- formiranje građevinskog područja groblja Premantura s obzirom na iskazanu potrebu za 

širenjem te obaveza izrade DPU-a shodno posebnim propisima 

- usklađenje sa Izmjenama i dopunama PPIŽ koji se tijekom izrade ovih Izmjena 

mijenjao 2 puta 2008. i 2010. godine : 

- korekcija luka na području Općine uslijed izmjene posebnih propisa 

- smanjenje zone turističke namjene Muča sa 19,4 na 1,5 ha 

- manje korekcije trase prometnice od “y” prema Pomeru 

-dodavanje ekološke mreže na području Općine Medulin u skladu sa odredbama 

posebnog propisa 

-korekcije telekomunikacijske mreže u dijelu koji se odnosi na antenske 

prijemnike/predajnike 



Godina: 2011. 

4

- usklađenje sa dodatnim zahtjevima i primjedbama građana od stupanja na snagu 

PPUO Medulin, 

- proširenje građevinskih područja naselja koja ispunjavaju kriterije (Pješčana uvala, 

Vinkuran, Vintijan) te korekcija ostalih građevinskih područja (Medulin, Pomer, Banjole, Volme 

Šćuza) 

- brisanje odlagališta otpada Kaštijun- dijela koji se je nalazio na području Općine Medulin 

- dodavanje arheološkog lokaliteta antičke vile u Pomeru te dijela akvatorija u pomerskom 

zaljevu 

- omogućavanje uređenja eko arheološkog parka u sklopu šume poebne namjene Vižula 

- korekcija građevinskog područja zone gospodarske namjene Valbonaša te prenamjena 

zone u gospodarsku pretežito trgovačku 

- formiranje građevinskog područja komunalno servisne namjene pećine Campanož 

- omogućavanje gradnje prometnica u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja 

koje odstupaju u minimalnoj širini od širina propisanih za neizgrađene dijelove 

- omogućavanje gradnje pomoćnih građevina i uz granicu građevne čestice a ne isključivo 

izvan gradivog dijela građevne čestice 

- manje korekcije uvjeta za rješavanje prometa u mirovanju u sklopu građevne čestice 

- korekcija uvjeta gradnje u izgrađenim i zbijenim dijelovima građevinskih područja naselja sa 

ciljem prilagođavanja postojećim građevnim česticama 

- korekcija minimalne veličine građevne čestice za gradnju turističkog naselja sa 2500 na 

1000 m 2 

- korekcija uvjeta gradnje za stambene građevine 

Gore navedene izmjene odnose se na točku 3. Plan prostornog uređenja koja se 

mijenja na slijedeći način: 



Godina: 2011. 

5

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE MEDULIN U 

ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ISTARSKE ŽUPANIJE 

Općina Medulin razvijati će se u razdoblju do 2015.g. sukladno općim ciljevima 

razvoja utvrđenima člankom 3. Odredbi za provođenje Prostornog plana Istarske županije, 

iznesenima i u poglavlju 1.1.3. ovog PPUO-a, te na načelima organizacije prostora iz 

članka 4. odredbi za provođenje Prostornog plana Istarske županije: 

1. Prostor kao resurs 

Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja, vodeći računa da je 

isti po definiciji neobnovljiva kategorija. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, 

ljepoti, višeznačnosti namjene i s vrlo povoljnim geoprometnim položajem. Prostor se 

ovim PPUO-om utvrđuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prirodnim ljepotama, 

poljima, morem, podmorjem i pripadajućem živom svijetu, ali i vrlo osjetljivim resursima 

kao što su podzemne vode, priobalni prostor i šume. 

2. Održivi razvitak 

Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i 

jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, 

očuvanje razvojnih mogućnosti za nadolazeće generacije. Održivi razvitak označava onaj 

razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti 

dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi 

razvitak ne isključuje ekonomski rast ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i 

životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra. 

3. Policentričnost razvoja 

Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnom načelu, a to znači da 

organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe 

na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počiva na 

suradnji i konkurenciji. Policentričnost razvoja pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih 

središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture. 

4. Otvorenost i integracija prostora 

Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je otvoreni prostor za 

međužupanijsku i međunarodnu suradnju. Stoga prostor Županije mora sadržavati 

organizacijski prostorni odrednice u odnosu na regionalnim prostorima i prema bližem i 

daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog 

područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim 

elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih 

funkcija. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. 

Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće 

gospodarska orijentacija (promet, trgovina, turizam), a temeljena je na otvorenosti 

prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim 

prostorima što se ostvaruje preko važnih regionalnih, nacionalnih, europskih i svjetskih 

prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku. 



Godina: 2011. 

6

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz 

područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, 

kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećenja prostora (nosivost prostora), humanosti u 

namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja te načela koja se odnose na zaštitu i 

unapređenje prirodnog bogatstva. 

Gore navedena načela organizacije prostora neposredno će se primjeniti u prostoru 

Općine Medulin na slijedeći način: 

• Općina Medulin, kao jedinica lokalne samouprave, prema raspoloživom razvojnom 

prostoru odnositi će se kao prema najvećem razvojnom potencijalu kojeg je dobila u 

nasljeđe. Programi izgradnje i upravljanja pojedinim dijelovima prostornog resursa, na 

temelju posebnih propisa, obavezno će se usklađivati s koncepcijom i odredbama 

ovog PPUO-a, a osmišljavanje i realizaciju razvoja agrarnog zaleđa izjednačiti će po 

redu važnosti s razvojem najatraktivnijih lokacija za turističku djelatnost. 

• Otvaranje unutrašnjosti prostora, odnosno agrarnog zaleđa, temeljiti će se na 

valorizaciji krajobraznih vrijednosti i posebnosti, bonitetu poljoprivrednog zemljišta te 

potencijalu agrarnog prostora 

• Temeljeći se na spoznaji da ukupni prostor općine može, uz održanje dosadašnjih 

trendova urbanizacije, biti nepovratno potrošen različitim oblicima izgradnje u kratkom 

vremenskom razdoblju, sve moguće opcije budućeg prostornog i gospodarskog 

razvoja će Općina Medulin sagledavati na način da budućim pokoljenjima ostavi 

mogućnost za njihov razvoj. 

• 4.Općina će planerskim i drugim mjerama iz njene nadležnosti osigurati prostor i 

druge razvojne elemente za jačanje središnjih funkcija naselja Medulin, valorizirajući 

cijeli prostor općine kao potencijal za razvoj ostalih naselja s vlastitim uslužnim 

funkcijama, čime će osigurati svoj razvojni identitet. 

• Planiranje u graničnim prostorima prema drugim jedinicama lokalne samouprave 

Općina će provoditi kroz kontinuiranu koordinaciju s istima, uz nužnu pomoć Istarske 

županije, a s ciljem da se izbjegnu diskontinuiteti u planiranju i uređivanju prostora 

Koncepcija prostornog i gospodarskog razvitka koja se utvrđuje ovim PPUO-om, 

zasniva se na slijedećim programskim smjernicama: 

• razvoj naselja na području Općine u skladu s postavkama ovog PPUO-a 

• razvoj ugostiteljsko-turističkog, primarno hotelijerskog segmenta kroz podizanje 

kvalitete usluge na postojećim lokacijama kao i realizaciju ovim PPUO-om planiranih 

ugostiteljsko-turističkih zona 

• rješavanje ključnih prometnih problema o kojima ovisi uspjeh u provedbi koncepcije 

ovog PPUO-a: obilaznice Medulin Ližnjan kao i novoplanirane prometnice Pomer – 

Šikići – Monte šerpo – Šijana koja će povezati Općinu Medulin s “istarskim Y”, te 

realizacija ostalih prometnica (djelomično planiranih i rekonstrukcije postojećih) 

• izgradnja važnih energetskih građevina: TS 110/20 Medulin i distribucijskog 

dalekovoda 110kV Dolinka –Medulin, sustava odvodnje za područje cijele Općine, 

izgradnja lokalnog plinovoda u skladu s PPIŽ te vodoopskrbnog sustava “Vodovod 

Pula” 

• aktiviranje što većeg broja poljoprivrednih gospodarstava izvan ZOP-a, uz cjelovitu 

valorizaciju kultiviranog krajobraza i posebnosti kulturne baštine 

• realizacija planiranih zona gospodarske namjene Medulin, Ševe, Pomer i Banjole 

Kamik 



Godina: 2011. 

7

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA 

Organizacija područja Općine Medulin temelji se na u prethodnim poglavljima 

navedenim smjernicama iz prostorno planske dokumentacije višeg reda te ostalim 

urbanističko-planerskim smjernicama i postavkama. 

Organizacija se u PPUO-u odražava kroz različitu namjenu određenih područja, kao i 

način i režime njihovog korištenja i uređivanja. Neposredno se oslanja na postojeće stanje 

u prostoru, kao i na saglediv i održiv razvitak ovoga područja. Dimenzioniranje pojedinih 

područja izvršeno je u skladu sa već navedenim smjernicama. 

Ulazni parametri na kojima se temeljila koncepcija organizacije prostora su analizirani 

podaci o stanju u prostoru dati poglavljem 1. “Polazišta” ovog obrazloženja, zatim zacrtani 

ciljevi s osnovnim programskim postavkama kojima bi PPUO-om organizirani prostor 

trebalo dovesti dati poglavljem 2. “Ciljevi prostornog razvoja i uređenja”, te obavezni 

segmenti uređenja zacrtani prostornim planom šireg područja sažeti kroz građevine i 

ostale zahvate značajne za širi prostor i gospodarsku strukturu. Na uređenje prostora 

utjecala su i druga saznanja do kojih se došlo izradom separatnih programa, studija i 

slične dokumentacije, te donošenjem posebnih odluka Općine Medulin. 

Već ranija organizacija prostora, zacrtana Prostornim planom Općine Pula ( SN 

ZoRijeka br. 26/83, 55/84, sn Općine Pula br. 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN Istarske 

županije br. 6/97, 5/98, 6/98, 4/01 i 7/03), temeljila se na receptivnim mogućnostima 

prostora, a u segmentu Općine Medulin i sada predstavlja osnovu za daljnja prostorna 

rješenja data ovim PPUO-om. Pri tome su uvažene značajke prostora i postojećih zahvata 

u njemu, ali i dopunjene nizom novoplaniranih zahvata. 

PPUO-om se, također, detaljnije određuje namjena i mogućnost korištenja i ostalih 

površina - naselja, te poljoprivrednih i šumskih površina, tako da je konačno ovim PPUOom 

cjelokupno kopneno područje Općine Medulin raščlanjeno po namjeni i korištenju kako 

je dato u nastavku ovog obrazloženja: 

• građevinska područja naselja i postojećih izdvojenih dijelova građevinskih 

područja naselja: Medulin, Vintijan, Valbonaša, Pomer, Banjole, Pješčana uvala, 

Premantura i Vinkuran te dijelovi naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, 

Bumbište, Volme Šćuza, Ševe1, Ševe 2 te Zotta 

• površine izdvojenih građevinskih područja za gospodarsku, i sportskorekreacijsku 

namjenu: 

- građevinska područja gospodarske proizvodne namjene: Medulin, Kamik, 

Pomer, Ševe 

- građevinsko područje gospodarske poslovne pretežito trgovačke namjene 

Valbonaša 

- građevinska područja gospodarske ugostiteljsko turističke namjene: Stocca, 

Muća, Kašteja, Medulin-istok, Stupice, Glavica, Kanalić, Kaštanjež, Centinera, Porto 

Paltana Volme, zabavni centar Campanož, marina Pomer, turistički punktovi Volme, 

Kunfin i Pomer 

- građevinsko područje gospodarske namjene za marikulturu Medulin 

- građevinsko područje sporta i rekreacije jahački centar Medulin 

- građevinsko područje sporta i rekreacije letjelišta Campanož 

- građevinsko područje gospodarske komunalno servisne namjene Pećine 

Campanož 

- građevinsko područje groblja Premantura 



Godina: 2011. 

8

• površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i građevina: 

- zone pomorskog prometa - površine lučkog područja i luka sa plovnm putevima 

- prometni koridori cesta 

- koridori i građevine telekomunikacijske infrastrukture 

- koridori i građevine energetskog sustava 

- koridori i građevine sustava vodoopskrbe i odvodnje 

• ostale površine izvan građevinskih područja: 

- poljoprivredne površine (osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, 

ostalo obradivo tlo, ostalo poljoprivredno tlo) 

- šumske površine ( šume posebne namjene) 

- mjesno groblje Premantura 

- područja rekreacije 

- morske zone za maritimnu rekreaciju i marikulturu 

- zone posebne namjene Monte Kope i Kamenjak 

- zone rekreativno-zabavne namjene Cave romane i Pećine 

Naselja 

Za razvoj naselja PPUO-om su predviđena građevinska područja naselja i dijelova 

naselja, utvrđena u skladu sa stanjem u prostoru, tendencijama demografskih promjena i 

usvojenim standardom stanovanja. U građevinskim područjima naselja prostor je 

namjenjen prvenstveno gradnji građevina stambene namjene, a zatim i svim drugim 

građevinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za 

odgovarajućim standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i za zadovoljavanje 

sličnih potreba. U građevinskim područjima naselja postoji mogućnost gradnje i uređenja 

građevina i ostalih zahvata zajedničkih potreba, kao i za gradnju infrastrukturnih građevina 

i uređaja, u skladu s uvjetima iz ovog PPUO-a. U ovim će se područjima, uz stambene, 

graditi i javne, društvene, gospodarske, prometne i infrastrukturne građevine, uz uvjet 

očuvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog područja općine i šireg prostora. 

Pojedinačne građevine i kompleksi ugostiteljske i turističke namjene mogu se graditi i 

unutar građevinskih područja naselja, ali ukupna površina određena za ugostiteljskoturističku 

namjenu unutar naselja može biti do 20% građevinskog područja tog naselja. 

U ovim će se zonama, također, graditi i građevine za smještaj vozila i parkirališni 

prostori, groblja, te sportske i rekreacijske građevine. Stambena gradnja prvenstveno će 

se usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja putem 

interpolacija, te rekonstrukcija postojećih građevina, s ciljem povećanja gustoće 

naseljenosti, te racionalnosti izgrađene strukture i komunalne infrastrukture. 

Na području obuhvata PPUO-a Medulin nalazi se 8 statističkih naselja (Medulin, 

Pomer, Vintijan, Valbonaša, Banjole, Pješčana uvala, Premantura i Vinkuran) te 9 

postojećih izdvojenih dijelova naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, Bumbište, 

Volme Šćuza, Ševe1 i Ševe 2 te Zotta. 

Naselje Medulin u konurbaciji s naseljem Ližnjan (sjedište susjedne Općine Ližnjan), 

predstavlja središnje naselje II. ranga prema PPIŽ te, unutar kojeg će se stvarati uvjeti za 

prostorni razvoj središnjih funkcija naselja i društvenih djelatnosti (uprave, predškolskog 

odgoja, osnovnog školstva, zdravstva, kulture i informatičke djelatnosti te sporta i 

rekreacije stanovništva) i stanovanja. Naselje Medulin kao naselje sjedište Općine mora 

zadovoljiti uvjet gustoće za plansko razdoblje do 2015. godine od 33 st/ha planiranog 

građevinskog područja. Od tako utvrđene površine građevinskog područja najviše 50% 

može se odnositi na njegov neizgrađeni dio, a ako građevinsko područje nema ukupnu 

izgrađenost veću od 80 % nije moguće njegovo dodatno širenje. 

Analizom postojećeg građevinskog područja naselja Medulin utvrđeno je da je 

njegova postojeća veličina (PPO bivše općine Pula Pula (SN ZO Rijeka 26/83, 55/84, SN 

Općine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 6/97, 5/98, 6/98, 4/01i 7/03) iznosi 293.96 ha 

te je s obzirom na izgrađenost istog predviđeno da se djelomično smanji u dijelu 



Godina: 2011. 

9

izgrađene turističke izgradnje u sklopu građevinskog područja naselja koja je uključena u 

postojeće izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene Medulin-istok s 

obzirom da je isto u skladu s PPIŽ. Izmjenama PPUO-a, a temeljem ciljeva utvrđenih kod 

utvrđivanja Zaključka o izradi Izmjena PPUO-a, korigirano je građevinsko područja naselja 

Medulin na način da je dio građevinskog područja naselja preraspodijeljen te je granica u 

istočnom dijelu građevinskog područja naselja vraćena kako je bila prije donošenja 

PPUO-a. Taj se dio smanjio nauštrb zone ugostiteljsko turističke namjene Kašteja čija je 

površina usklađena sa prostorno planskom dokumentacijom koja je razrađivala detaljnije 

rješenje iako više nije na snazi. 

Naselja Pomer, Vintijan, Banjole, Pješčana uvala, Vinkuran, Premantura i Valbonaša 

prema značaju u sustavu središnjih naselja svrstavaju se u ostala naselja i namijenjena su 

stanovanju kao prevladavajućoj funkciji naselja. Naselja Pomer, Vintijan, Banjole, 

Pješčana uvala, Vinkuran, Premantura moraju u skladu s PPIŽ, udovoljiti kriteriju gustoće 

od minimalno 10 st/ha dok naselje Valbonaša mora udovoljiti kriteriju gustoće od min 5 

st/ha. Od tako utvrđene površine građevinskog područja najviše 50% može se odnositi na 

njegov neizgrađeni dio, a ako građevinsko područje nema ukupnu izgrađenost veću od 80 

% nije moguće njegovo dodatno širenje. 

Analizom postojećih građevinskih područja naselja utvrđeno je da uvjete za proširenje 

imaju naselja Valbonaša, Pješčana uvala, Vintijan i Vinkuran te je ovim PPUO-om dat 

prijedlog njihovog proširenja za plansko razdoblje do 2015. godine te je prikazan u tablici 

2 i 3. 

Naselje Pomer nema uvjete za proširenje građevinskog područja s obzirom da 

izgrađenost istog ne prelazi 80 %, međutim temeljem Izvješća s javne rasprave isto je 

usklađeno s granicama obuhvata DPU Pomer (SN Općine Medulin 3/96.) i s obzirom na 

potrebe za sportskom zonom, ista je priključena građevinskom području naselja. 

Ukupni planirani broj stalnih i povremenih stanovnika po naseljima za 2015. godinu 

prikazan je u tablici 1: 

TABLICA 1 - BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA 

NASELJE BR. STALNIH 

STAN. 2001. 

BR. 

POVREMENIH 

BR. STALNIH 

STAN. 

PLANIRANI 

BR. STALNIH 

UKUPNI BR. 

STAN. 2015. 

STAN. 2001. 2005. 

(REGISTAR 

STANOVNIKA) 

STAN. 2015. 

MEDULIN* 2538 2274 3230 5514 7788 

POMER* 394 294 439 550 844 

VINTIJAN* 133 30 154 180 210 

VALBONAŠA* 53 0 54 80 80 

BANJOLE* 945 882 1134 1350 2232 

PJEŠČANA 

UVALA 

600 867 703 820 1687 

PREMANTURA 838 1227 971 1100 2327 

VINKURAN* 506 216 777 850 1066 

UKUPNO 6007 5790 7462 10444 16234 

*- više od od 50 % postojećih građevina koriste se za stalno stanovanje osoba koje imaju 

prebivalište u tom naselju 



Godina: 2011. 

10

Iskaz kvantificiranih pokazatelja za građevinska područja naselja 

TABLICA 2. - NASELJA S MANJE OD 100 PLANIRANIH STANOVNIKA 

NAZIV NASELJA POVRŠINA GRAĐ. 

PODRUČJA 

POVRŠINA 

IZGRAĐENOG DIJELA 

GRAĐ. PODR. 

IZGRAĐENOST GRAĐ. 

PODR. 

PLANIRANI BROJ 

STANOVNIKA 2015. 

GOD. 

BRUTTO GUSTOĆA 

STANOVANJA U 

GRAĐ. PODR. 

VALBONAŠA 3,37 2.36 81.38 80 23,73 

TABLICA 3. - NASELJA S VIŠE OD 100 PLANIRANIH STANOVNIKA 

NAZIV NASELJA POVRŠINA GRAĐ. 

PODRUČJA 

POVRŠINA 

IZGRAĐENOG DIJELA 

GRAĐ. PODR. 

IZGRAĐENOST GRAĐ. 

PODR. (%) 



GOD. 

BRUTTO GUSTOĆA 

STANOVANJA U 

STAMB. DIJELU 

GRAĐ. PODR. 

MEDULIN 249,06 137.74 55.30 7788 33.42 

POMER 40.50 21.76 53.72 844 21.53 

VINTIJAN 14,16 10.03 83,09 180 12,71 

BANJOLE 75.72 45.94 60.67 2232 29.47 

PJEŠČANA 

UVALA 

34,22 29.77 91.51 1687 49,29 

PREMANTURA 93.79 60.20 64.18 2327 30,54 

VINKURAN 42,31 31.33 82.57 1066 25,19 

UKUPNO 541.39 333.57 61.61 16234 30.23 



Broj ugovora: 5849/08 

Godina: 2011. 

11

Gospodarska namjena 

Gospodarska namjena obuhvaćena je područjima različitih namjena u kojima će se 

naročito koncentrirano razvijati: 

- ugostiteljstvo i turizam 

- proizvodna namjena 

- poslovna - komunalno - servisna djelatnost 

- marikultura 

Područja gospodarskih djelatnosti, kao i opis pojedinih lokacija dati su točkom 3.3. “Prikaz 

gospodarskih i društvenih djelatnosti” ovog obrazloženja. 

Sportsko rekreacijska namjena 

Zone sportsko rekreacijske namjene ovim PPUO-om podijeljene su na zone 

rekreacije(R) izvan građevinskog područja te zone sporta (R1-R6) u sklopu građevinskih 

područja naselja (Vinkuran, Pomer), izdvojenih građevinskih područja za ugostiteljsko 

turističku namjenu (Medulin – istok i Centinera) i izdvojenih građevinskih područja 

sportske namjene(sportsko letjelište Campanož i jahački centar Medulin). 

Zone rekreacije određene ovim PPUO-om namjenjene su u rekreativne svrhe uz 

uređivanje putova, trim staza, klupa za sjedenje i boravak, informativnih tabli i putokaza, 

sanitarnih čvorova, kioska za informativne djelatnosti, i sl. U zonama rekreacije uređivati 

će se i otvoreni tereni za rekreaciju, ali ne i građevine namijenjene sportu (sportska 

igrališta). Zone rekreacije na nenaseljenim otočićima s prirodnim i kultiviranim krajolikom 

koristiti će se prvenstveno u funkciji rekreacije, organiziranog posjećivanja i istraživanja, 

bez mogućnosti gradnje. 

Zone sporta određene ovim PPUO-om na lokacijam, Pomer i Vinkuran (u sklopu 

građevinskih poodručja naselja) namjenjene su uređenju otvorenih sportskih igrališta, 

svlačionica, te gradnji manjih ugostiteljskih građevina te instalacija, naprava i uređaja za 

sport i rekreaciju. U sklopu građevinskog područja sporta Medulin-istok i Bumbište planira 

se izgradnja sportske dvorane sa pratećim sadržajima (fitness, sportske udruge, manji 

ugostiteljski sadržaji) te uređenja otvorenih sportskih igrališta, svlačionica, i manjih 

ugostiteljskih građevina te instalacija, naprava i uređaja za sport i rekreaciju te 

komunalnih građevina (vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl.), ali 

isključivo u svrhu opskrbe rekreacijskih građevina. 

Područje jahačkog centra Medulin određeno u grafičkom dijelu ovog PPUO-a, 

namijenjeno je gradnji građevina vezanih uz uzgoj , dresuru konja i odvijanje sportskih 

aktivnosti vezanih uz tu djelatnost, te gradnji ugostiteljskih građevina, kao i drugih 

građevina, instalacija, naprava i uređaja za sport i rekreaciju. 

Područje letjelišta Campanož namijenjeno je uređenju sportskog letjelišta. U području 

letjelišta mogući su zahvati uređenja drenirane poletno-sletne staze za sportske 

zrakoplove, “zmajeve” (i na motorni pogon), jedrilice, balone, paraglajdere i slične letjelice. 

U planiranom području uređivat će se zemljište uz mogućnost građevnih zahvata, ali ne i 

izgradnje građevina visokogradnje izuzev centralne građevine i građevine vatrogasnog 

centra te će se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i građevine te infrastrukturna mreža, 

kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave, ali ne s ciljem 

organiziranja stanovanja niti turističkog smještaja. Prilikom uređenja letjelišta potrebna je 

primjena posebnih propisa. 



Godina: 2011. 

12

Poljoprivredno tlo i šume 

Polazeći od činjenice da dio područja Općine Medulin zauzima poljoprivredno 

zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje značaj u gospodarskom razvitku općine, 

područja koja su ovim PPUO-om posebno namjenjena poljoprivrednim djelatnostima neće 

se smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima predviđenim odredbama ovog PPUOa. 

U ZOP-u se na pojedinačnim česticama poljodjeljskog zemljišta mogu graditi 

pojedinačne gospodarske građevine za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, 

strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.), za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 

s veličinom parcele najmanje 3 ha . 

Izvan ZOP-a na pojedinačnim česticama poljodjeljskog zemljišta mogu se graditi 

pojedinačne gospodarske građevine za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 

kako slijedi: 

TABLICA 3. - MOGUĆNOST GRADNJE NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU IZVAN 

GRAĐEVINSKO PODRUČJA 

KATEGORIJA 

POLJOPRIVREDNOG 

ZEMLJIŠTA 

OSOBITO VRIJEDNO 

OBRADIVO TLO 

VRIJEDNO OBRADIVO 

TLO 

VRSTA POLJOPRIVREDNE 

GRAĐEVINE 

MIN POVRŠINA POLJ. 

KOMPLEKSA 

Staklenici i plastenici 20.000m 2 

Farme za uzgoj stoke 100.000 m 2 

Vinogradarsko – vinarski i slični pogoni 100.000 m 2 

Staklenici i plastenici 10 000 m 2 

Farme za uzgoj stoke 50 000 m 2 

Peradarske farme 20 000 m 2 

Vinogradarsko – vinarski i slični pogoni 

OSTALO OBRADIVO TLO Staklenici i plastenici 5.000 m 2 

Peradarske farme 


Vinogradarsko – vinarski i slični pogoni 

Područja koja su ovim PPUO-om predviđena kao šume mogu se koristiti isključivo na 

način određen posebnim propisima. Područja šuma posebne namjene predviđaju se 

unutar obalnog područja, a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti 

prostora, rakreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza u kojima se mogu graditi 

građevine potrebne za gospodarenje šumom, te sve potrebne prometne građevine 

(pješačke staze, interventni putevi, i sl.) i građevine infrastrukture, u skladu s uvjetima iz 

ovog PPUO-a. 

Na području šume posebne namjene Vižula – arheološko područje planira se 

uređenje eko arheološkog parka u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog 

konzarvtaorskog odjela i u skladu sa posebnim propisom o šumama. 

Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje 



Godina: 2011. 

13

propisuje nadležno tijelo. 

Groblja 

PPUO-om određena groblja definirana su na lokacijama već postojećih groblja 

Medulin i Pomer unutar građevinskih područja naselja te se planira izdvojeno 

građevinsko područje groblja Premantura zbog potrebe širenja postojećeg groblja. 

More 

PPUO-om se također određuje namjena površina morskog akvatorija i to kao zone 

pomorskog prometa s plovnim putevima, zone sportsko rekreacijske namjene i morske 

zone za marikulturu. 

Morske zone pomorskog prometa su lučko područje Paltana, luke, te preostala 

površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više. Morski putevi su 

definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. 

Morske zone sporta i rekreacije protežu se u pojasu od 300m uz preostalu morsku 

obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije odredit će se temeljem posebnog 

odgovarajućeg propisa. Shodno tome u ovom pojasu isključuje se mogućnost prometa 

određenih kategorija plovila. Morske zone sporta predviđene su kao lokacije za sportove 

vezane uz vodu(jedrenje, veslanje, windsurf, i sl…) i određene su u grafičkom dijelu ovog 

PPUO-a. Morske zone maritimne rekreacije namjenjene su uređenju plaža, prema 

važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. 

U morskim zonama namjenjenim za marikulturu, na lokacijama određenim ovim 

PPUO-om, a prikazanim u grafičkom dijelu ovog PPUO-a, predviđeno je uređenje 

akvatorija za uzgajanje riba, školjaka i drugih morskih organizama, a isključuje se uzgoj 

plave ribe. 

Posebna namjena 

PPUO-om su određena područja od interesa za obranu Republike Hrvatske na 

lokacijama Monte Kope, Kamenjak, te sigurnosno područje zone posebne namjene 

vojnog strelišta Valdebek na području susjedne jedinice lokalne samouprave Grada Pule. 

Radi neometanog obavljanja osnovne funkcije PPUO-om se određuju zone korištenja 

i zaštite u skladu s posebnim propisima na načina kako je prikazano u grafičkom dijelu 

ovog PPUO-a na kartografskom prikazu 3.2. u mj. 1:25 000 te su određene zone 

posebne namjene i zona zabrane gradnje. U zoni značajnog krajobraza Donji 

Kamenjak(SN IŽ 5/96.) koja je ujedno označena kao zona posebne namjene nije moguća 

nikakva gradnja već je moguće povremeno i privremeno korištenje u svrhu vojnih vježbi 

uz poštivanje odredbi ovog PPUO-a koje se odnose na zaštitu prirode. 

Zona zabrane gradnje označena je na kartografskom prikazu te predstavlja 

ograničenje od kojega je moguće odstupiti za zonu Monte Kope i TP Pomer uz suglasnost 

Ministarstva obrane u slučajevima kad zaštitna zona obuhvaća postojeću izgradnju ili 

građevine u skladu s prostornom- planskom dokumentacijom koji ne nadmašuju visinu od 

P+1. 



Godina: 2011. 

14

3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 

TABLICA 4. - NAMJENA POVRŠINA 

R.B. OPĆINA MEDULIN OZN. UKUPNO 

(HA) 

1.0. ISKAZ PROSTORNIH 

POKAZATELJA ZA NAMJENU 

POVRŠINA 

1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA 

NASELJA 

UKUPNO 

1.2. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN 

GRAĐEVINSKIH PODRUČJA 

NASELJA 

- GOSP. NAMJENA (ZANATSKA) 

- GOSP. NAMJENA (POSLOVNA) 

- MARIKULTURA 

- JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA 

- UGOSTITELJSKO TURISTIČKA 

NAMJENA 

- SPORTSKO-REKREACIJSKA 

NAMJENA : 

– REKREACIJA 

– SPORT 

I1 

K3 

H 

E 

T 

R 

R1 

% OD POVRŠINE 

OPĆINE MEDULIN 

541.39 18.44 

38.57 

27.80 

0.61 

3.32 

347,73 

208.00 

25.84 

13.54 

1.31 

0.94 

0.02 

0.11 

11.85 

7.08 

0.88 

0.46 

POSEBNA NAMJENA 

793.59 

27.03 

UKUPNO: 

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE 

UKUPNO 876.34 29.84 

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE 

UKUPNO 

742.22 24.66 

- ŠUME POSEBNE NAMJENE 

OPĆINA UKUPNO- KOPNO 2935.00 100 



Godina: 2011. 

15

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 

3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI 

Osnovni pravci dugoročnog razvitka gospodarstva Općine Medulin bit će djelatnosti 

koje u najvećoj mjeri vrednuju prirodne uvjete, prednosti prometno - geografskog položaja, 

osiguravaju najveće efekte i vrše funkciju nosioca razvoja, a to su ugostiteljstvo i turizam, 

poljoprivreda, proizvodna namjena, te djelatnosti vezane za promet. Na području Općine 

Medulin gradnja građevina nekih navedenih djelatnosti PPUO-om je omogućena u 

građevinskim područjima naselja. To su one djelatnosti koje svojim utjecajem ne djeluju 

štetno na okoliš, odnosno na uvjete stanovanja, što znači da emisije u zrak i tlo, buka, 

otpadne vode i ostale komponente ne smiju premašiti dozvoljene vrijednosti. Također, na 

građevnim česticama na kojima su izgrađene građevine gospodarskih djelatnosti mora se 

osigurati parkiranje svih vozila povezanih s djelatnošću, u skladu s odredbama ovog 

PPUO-a. 

Koncentracija, pak, gospodarskih djelatnosti planira se u izdvojenim građevinskim 

područjima gospodarske namjene koja su definirana ovim PPUO-om. Opis smještaja 

gospodarskih djelatnosti iz ovog poglavlja odnosi se na gradnju građevina koje će se 

graditi u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko turističke, proizvodne, 

komunalno-servisne i sportske namjene. 

Ugostiteljstvo i turizam 

Koncentracija građevina ugostiteljske i turističke namjene naročito će se razvijati u 

izdvojenim područjima definiranim granicama građevinskih područja gospodarske 

namjene - ugostiteljsko turističke, smještenim na obalnom dijelu Općine, dok se 

pojedinačne građevine i kompleksi ugostiteljske i turističke namjene mogu graditi i unutar 

građevinskih područja naselja, ali ukupna površina određena za ugostiteljsko-turističku 

namjenu unutar naselja može biti do 20% građevinskog područja tog naselja. 

Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene definiraju se 

ukupnim PPUO-om i dimenzioniraju se sukladno PPIŽ-u (SN IŽ 2/02, 1/05, 4/05, 14/05, 

10/08 i 7/10) s optimalnim opterećenjem prostora. S obzirom da je u poglavlju 2. Ciljevi 

prostornog uređenja definirano da na području Općine Medulin u planskom razdoblju 

treba podizati kvalitetu turističke ponude, ovim PPUO-om utvrđena je kategorizacija 

turističkog smještaja pojedinih izdvojenih zona ugostiteljsko turističke namjene što treba 

poštivati prilikom izrade prostornih planova užeg područja. 

Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene namjenjena su 

gradnji ugostiteljskih građevina smještajnog tipa kao što su hoteli, turistička naselja, te 

autokampovi, u kojima će se gostima pružati usluge smještaja i prehrane, a mogu se 

pružati i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. 

PPIŽ daje mogućnost smještaja minimalno 20 000, a maksimalno 24 000 postelja na 

području Općine Medulin u što se ubrajaju kapaciteti u sklopu izdvojenih zona 

ugostiteljsko turističke namjene, stambeno – turističkih naselja i u sklopu ugostiteljsko 

turističkih zona u naseljima. Dimenzioniranje, kapacitet i kategorizacija izdvojenih zona za 

ugostiteljsko turističku namjenu na području Općine Medulin prikazana je u tablicama 5,6 i 

7 članka 85. Odredbi za provođenje ovog PPUO-a te iznosi ukupno 22 000 postelja. 

Postojeća građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene utvrđena PPUO 



Godina: 2011. 

16

Medulin (SN Općine Medulin 2/07) usklađena su sa uvjetima iz PPIŽ (SN IŽ 2/02, 1/05, 

4/05, 14/05, 10/08 i 7/10) te je ovim Izmjenama PPUO-a smanjena zona Muča dok su 

ostale zone zadržane na postojećoj veličini. S obzirom na preporučenu gustoću korištenja 

datu PPIŽ između 50 i 120 postelja po hektaru zone ugostiteljsko turističke namjene, bitno 

je napomenuti da se prosječna gustoća kraće oko 56 postelja/ha. 

U sklopu građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene Kašteja u kojoj je 

moguća gradnja autokampa, a istovremeno je i zaštićeno područje prirode u kategoriji 

park-šuma (SN IŽ 5/96.) potrebno je poštivati odredbe članaka ovog PPUO-a koje se 

odnose na zaštitu prirode. 

Za sve izdvojene zone ugostiteljsko turističke namjene ovim PPUO-om uvjetovana je 

obaveza izrade prostornih planova užeg područja. Ovim Izmjenama PPUO-a predviđena 

je izrada više prostornih planova užeg područja za pojedine zone ugostiteljsko turističke 

namjene – Medulin istok, Kanalić, Centinera, Porto paltana Volme i Stupice. 

Naselja Banjole, Pješčana uvala, Vinkuran, Premantura svrstavaju se u postojeća 

stambeno turistička naselja s obzirom da u funkcionalnom korištenju prostora imaju 

izražen visok postotak objekata u funkciji turizma unutar postojeće strukture naselja, ili se 

taj izraženi visoki postotak odnosi na građevine mješovite stambene, turističke ili 

ugostiteljske namjene. 

Kriteriji za dimenzioniranje veličine maksimalnih kapaciteta (broja postelja) postojećih 

stambeno turističkih naselja prikazani su u točki 3.4.4. Tekstualnog obrazloženja PPUO-a 

pri čemu se odnos broja stanovnika naselja (stalnih i povremenih) i ukupnog broja 

stambenih jedinica u pravilu treba kretati između 0,28 i 0,72.Kriteriji za dimenzioniranje 

veličine građevnih područja postojećih stambeno turističkih naselja identični su kriterijima 

za određivanje veličine turističkih zona (50 – 120 postelja/ha), s time da tako proračunatoj 

veličini pridodaje i veličina proračunata na temelju planiranog broja stanovnika (stalnih i 

povremenih). 

U sklopu građevinskog područja naselja Medulin ovim PPUO-om predviđa se 

smještaj 800 postelja za potrebe ugostiteljsko turističkog smještaja. 

Maksimalni broj postelja u stambeno-turisičkim naseljima i naselju Medulin određen je 

u članku 85. Odredbi za provođenje ovogPPUO-a. 

Unutar građevinskih područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke (u ZOPu), 

uži obalni pojas je namjenjen gradnji pratećih sadržaja ugostiteljske namjene bez 

mogućnosti smještaja te uređivanju kupališta s plažnim građevinama, sunčališta, pristupa 

u more, valobrana, pristana, zelenih površina, manjih sportskih igrališta, površina za 

vodene sportove i drugo, dok će smještajni kapaciteti biti odmaknuti od obale u dubinu. U 

užem obalnom pojasu postoji mogućnost gradnje i postavljanja građevina, uređaja i 

instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Užim obalnim pojasom 

smatrat će se pojas širine koja osigurava realizaciju svih vrsta gore navedenih zahvata, ali 

ne manje od 100 metara od planirane obalne linije. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno 

mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost 

iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje. 

Turistički punktovi, kao specifični oblik turističkih razvojnih područja, prvenstveno 

trebaju poslužiti za razvoj "alternativnih" vidova turizma (izletnički turizam, "robinzonski" 

turizam, punktovi za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora). 

Lokacija turističkih punktova, njihovi kapaciteti te točan prostorni obuhvat utvrđen je ovim 

PPUO-om. 

U sklopu građevinskog područja zabavnog centra Campanož predviđeno je uređenje 



Godina: 2011. 

17

zone za zabavu kao što su zabavni park, vodeni park, diskoteka I ostali prateći i slični 

sadržaji, bez mogućnosti izgradnje građevina za turistički smještaj. 

Proizvodna namjena 

Koncentracija obrtničkih i proizvodno-servisnih kapaciteta usmjeravat će se u 

izdvojene zone gospodarske proizvodne namjene Medulin, Pomer, Banjole – Kamik i 

Ševe planirane ovim PPUO-om. 

U građevinskim područjima gospodarske proizvodne namjene ne mogu se graditi 

građevine koje narušavaju vrijednosti okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada u 

susjednim zonama i lokacijama. 

U ovim građevinskim područjima mogu se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i 

građevine te infrastrukturna mreža te uređivati reciklažna dvorišta i transfer stanice u 

skladu sa prostornim planom užeg područja. 

U građevinskim područjima gospodarske proizvodne namjene mogu se, na 

samostalnim građevnim česticama ili na građevnim česticama namjenjenim gradnji neke 

druge građevine, graditi i kolne, kolno-pješačke, servisne, pješačke i parkirališne površine, 

površine sportsko-rekreacijske namjene, te uređivati javne zelene površine, sukladno 

ovim odredbama, kao i postavljati urbana oprema. U ovim se zonama mogu graditi i 

građevine za smještaj vozila, kao i višeetažne garaže i parkirališni prostori. 

Koncentracija poslovne pretežito trgovačke namjene usmjeravat će se u izdvojenu 

zonu gospodarske poslovne namjene Valbonaša planiranu ovim PPUO-om. 

U građevinskom područu gospodarske poslovne namjene ne mogu se graditi 

građevine koje narušavaju vrijednosti okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada u 

susjednim zonama i lokacijama. 

U građevinskom području gospodarske poslovne namjene mogu se graditi potrebni 

infrastrukturni sustavi i građevine te infrastrukturna mreža, te na samostalnim građevnim 

česticama ili na građevnim česticama namjenjenim gradnji neke druge građevine, graditi i 

kolne, kolno-pješačke, servisne, pješačke i parkirališne površine,površine javne I 

društvene namjene, površine sportsko-rekreacijske namjene, te uređivati javne zelene 

površine, sukladno ovim odredbama, kao i postavljati urbana oprema. U ovim se zonama 

mogu graditi i građevine za smještaj vozila, kao i višeetažne garaže i parkirališni prostori. 

Unutar gospodarskih proizvodnih zona Medulin, Kamik, Ševe, Pomer i Valbonaša 

mogu se formirati reciklažna dvorišta i transfer stanice u skladu sa sustavnim 

gospodarenjem otpadom na području Općine Medulin max površine 100 m 2 . 

TABLICA 5. - ZONE GOSPODARSKE PROIZVODNE NAMJENE 

GRAĐEVINSKO PODRUČJE 

GOSPODARSKE NAMJENE - 

PROIZVODNE 

POVRŠINA 

GRAĐEVINSKOG 

PODRUČJA (ha) 

IZGRAĐENOST 

GRAĐEVINSKOG 

PODRUČJA (ha) 

MEDULIN - PROIZVODNE 4.14 12.80% 

POMER - PROIZVODNE 3.21 neizgrađeno 



Godina: 2011. 

18

BANJOLE - KAMIK - PROIZVODNE 13.81 15.30% 

ŠEVE- PROIZVODNE 13.53 neizgrađeno 

VALBONAŠA - POSLOVNE – 

3.88 neizgrađeno 

PRETEŽITO TRGOVAČKE 

UKUPNO 38.57 

Komunalno servisna namjena 

Zona gospodarske komunalno servisne namjene Pećine Campanož namjenjena je 

gradnji građevina za udomljavanje napuštenih životinja i ostalih djelatnosti komunalno 

servisne namjene koje ne narušavaju vrijednosti okoliša, te pogoršavaju uvjete života i 

rada u susjednim zonama i lokacijama. 

Sklonište za napuštene životinje i higijenski servis mora udovoljavati odredbama 

posebnih propisa. U sklopu ove zone moguća je izgradnja građevine koja može imati 

maksimalno 1 etažu maksimalne visine 4,0 m te maksimalne površine 500 m 2 . 

U sklopu zone komunalno servisne namjene u dijelu izvan ZOP-a predviđa se dio 

za reciklažu građevinskog materijala. 

Marikultura 

Zone marikulture predviđene su na lokacijama određenim u grafičkom dijelu ovog 

PPUO-a. Unutar kopnenog područja za marikulturu određenog ovim PPUO-om, na lokaciji 

Medulin – Siga, moguća je izgradnja građevine isključivo osnovne namjene, bez 

mogućnosti korištenja iste za trgovačke, ugostiteljsko – turističke ili druge djelatnosti koje 

nisu povezani sa samim uzgojem, u skladu s posebnim propisom. 

U morskim zonama namjenjenim za marikulturu, na lokacijama određenim ovim 

PPUO-om, predviđeno je uređenje akvatorija za uzgajanje riba, školjaka i drugih morskih 

organizama, a isključuje se uzgoj plave ribe. 

3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI 

Na području Općine Medulin građevine javne i društvene namjene gradit će se 

prvenstveno u sklopu građevinskih područja te su uvjeti smještaja građevina javne i 

društvene namjene u sklopu građevinskih područja naselja dati u poglavlju 2. odredbi 

ovog PPUO-a te će se primjenjivati i kod izrade prostornih planova užeg područja čija je 

obaveza utvrđena odredbama ovog PPUO-a. 

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 

Jedna od bitnih funkcija PPUO-a je zaštita prostora, prirode i ambijenta, odnosno 

osiguranja kvalitenog i zdravog prostora, koji je kroz korištenje i namjenu prostora 

rezerviran za dugoročan razvoj Općine Medulin. Izradom prostornih planova užeg 

područja za urbanističke cjeline treba osigurati zaštitu graditeljske baštine i preostalog 

obuhvaćenog zemljišta namjenjenog gradnji. 

U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave 

(Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike 



Godina: 2011. 

19

Hrvatske) utvrdit će konzervatorsku podlogu sa sustavom mjera zaštite obuhvaćenih 

nepokretnih kulturnih dobara ili utvrditi sustav mjera zaštite tih kulturnih dobara, što će 

služiti kao temeljni podatak pri izradi tih planova. Lokacijske/građevne dozvole izdavat će 

se u skladu sa posebnim propisima i to za one cjeline, građevine i sklopove koji su 

posebno označeni u grafičkom dijelu PPUO-a, uz posebne uvjete građenja koji će se 

ishoditi od nadležnog Konzervatorskog odjela. 

U okviru cjelokupnog područja Općine Medulin, koje već kao jadransko priobalno 

područje predstavlja prostor značajne vrijednosti i osjetljivosti, mogu se identificirati 

značajnija kulturna dobra i dijelovi prirode, koja predstavljaju određenu ambijentalnu 

vrijednost i kao takva će se čuvati i štititi sveukupnim planskim rješenjem. 



Godina: 2011. 

20

3.4.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI 

Zaštita prirode bitna je komponenta koncepcije i postavki u svim segmentima ovog 

PPUO-a. Temeljni motivi zaštite prirode nalaze se u očuvanju i unapređenju obilježja, 

specifičnosti i kvalitete, kao i u racionalnom korištenju prirode općenito, s ciljem 

održavanja prirodne ravnoteže i ekološkog stabiliteta. 

Područje Općine Medulin je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg 

broja ugroženih i/ili zaštićenih vrsta te se u cilju njihove zaštite propisuju slijedeće mjere: 

- u cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, 

šumama te skloništima po crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama, u 

slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti 

nova pogodna mjesta za sklonište kolonije, za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama 

potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja zatvorena za javnost, a u špiljama 

koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom 

postavljanja vrata na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrata obavezno je konzultirati 

stručnjake za šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet 

špilje 

- s obzirom na neistraženost i nedostatak provjerenih podataka o ukupnoj brojnosti i 

trendu populacije morskih sisavaca u Jadranu, potrebno je hitno izraditi cjelovitu studiju 

brojnosti i rasprostranjenosti te identificirati mjesta veće brojnosti i područja 

razmnožavanja i hranjenja (kritična staništa). Kroz direktne mjere zaštite potrebno je dio 

takvih područja zaštiti u cijelosti (kao zoološke rezervate), a u dijelu uvesti mjere 

upravljanja kao npr. ograničenje plovidbe i/ili ribarenja. Kao indirektne mjere zaštite 

potrebno je: izraditi i uspostaviti kvalitetan plan upravljanja i nadzor nad ribljim fondom 

Jadrana u suradnji s nadležnim institucijama, kvalitetne sustave odvodnje te 

pročišćavanja otpadnih voda, spriječiti povećanje količine otpadnih i toksičnih tvari koje 

ulaze u more, spriječiti daljnju fragmentaciju staništa te provoditi kampanje informiranja i 

edukacije javnosti, a posebice turista tijekom ljeta o pravilima ponašanja u blizini dupina 

- u cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je spriječiti 

svako planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti stanište 

ovih vrsta ptica, u cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima 

voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj 

starih suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih 

šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama), potrebno je očuvati 

staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa 

- u cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te 

o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodnogospodarskim 

zahvatima. 

Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom 

prirodnih vrijednosti i to osobito: 

- utvrđivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti, 

- provedbom mjera zaštite prirode, 



Godina: 2011. 

21

- unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove 

gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede, 

šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na 

prirodu, 

- izradom izvješća o stanju prirode, donošenjem i provedbom strategije, programa, 

akcijskih planova i planova upravljanja, 

- utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, 

- uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim 

vrijednostima, 

- povezivanjem i usklađivanjem državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite 

prirode, 

- poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode, 

- obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o 

zaštiti prirode, 

- poticanjem i promicanjem zaštite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite 

prirode u odgoju i obrazovanju. 

PPUO-om Medulin su obuhvaćeni dijelovi prirode, zaštićeni u smislu posebnih 

propisa koji definira kategorije prirodnih vrijednosti značajni karjobraz i park šuma. 

Značajni krajobraz Donji Kamenjak i medulinsko otočje (SNIŽ 5/96) i Gornji Kamenjak 

(SNIŽ 5/96) su zbog svojih posebnosti proglašeni 1996. godine, temeljem Zakona o zaštiti 

prirode (NN 30/94, 72/94) zaštićenim krajolikom (Službene novine Istarske županije 5/96, 

7/02) u površini od 394,83 ha. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) kategorija 

zaštićeni krajolik preimenovana je u kategoriju zaštite značajni krajobraz. Značajni 

krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke 

raznolikosti i kulturno-povijesne vrijednosti, i krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja 

karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji. 

Za područje zaštićenog krajobraza Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga u 

skladu s PPIŽ utvrđuje se obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja I 

plana upravljanja. 

Park šumom su proglašeni poluotok Kašteja (SN IŽ 5/96) i brdo Soline kod 

Vinkurana (SNIŽ 5/96). Park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne 

vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. Za područje park šume, u skladu sa posebnim 

propisom potrebno je donijeti program zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrži mjere 

zaštite i unapređenja na temelju praćenja stanja. Do donošenja programa zaštite šumskih 

ekoloških sustava nisu dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih su 

zaštićeni. Za područja park šume Kašteja na kojoj je predviđena I ugostiteljsko turistička 

namjena potrebno je poštivati odredbe ovog PPUO-a o zaštićenim prirodnim predjelima. 

PPUO-om su evidentirani značajni dijelovi prirode te se predviđaju za zaštitu u skladu 

sa posebnim propisima: 

posebni rezervat u moru - potrebno je zaštititi staništa voge u Uvali Polje, između 

Kamenjaka i otoka Fenolige te u dijelu medulinskog zaljeva sukladno PPIŽ 

posebni paleontološki rezervat - unutar područja značajnog krajobraza Donji 

Kamenjak i medulinsko otočje (SNIŽ 5/96) 

posebni floristički rezervat - unutar područja značajnog krajobraza Donji Kamenjak i 

medulinsko otočje (SNIŽ 5/96) 



Godina: 2011. 

22

značajni krajobraz otoka Frašker i Fraškerić - predlaže se njihova zaštita kao 

kultiviranog predjela velike krajobrazne vrijednosti namjenjenih za odmor i rekreaciju 

(prvenstveno maritimnu). 

Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i predloženi za zaštitu, ovim se 

PPUO-om izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite 

određuju se istovjetno, u skladu sa posebnim propisima. 

U postupku izrade prostornih planova za zaštićene dijelove prirode nadležno tijelo 

utvrdit će sustav mjera zaštite obuhvaćenih dijelova prirode. 

Mjere zaštite zaštićenih područja sastavni su dio akata o proglašenju zaštite, 

dokumenata prostornog uređenja, planova upravljanja, planova gospodarenja, te drugih 

propisa koji koji uređuju pitanja zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja zaštićenih 

područja. 

U zaštićenim područjima nije dopušteno izvođenje vojnih vježbi ni drugih vojnih 

aktivnosti kojima se mogu ugroziti prirodne vrijednosti, osim na području značajnog 

krajobraza Donji Kamenjak (SN IŽ 5/96.) uz poštivanje odredbi posebnih propisa čime se 

jamči da se neće ugroziti zaštićeno prirodno područje. 

U postupku izdavanja lokacijskih (građevnih) dozvola za zahvate u prostoru u 

zaštićenim dijelovima prirode obuhvaćenim PPUO-om, kao i lokacijskih (građevnih) 

dozvola za susjedne građevine, ishodit će se posebni uvjeti građenja i uvjeti zaštite 

prirode od nadležnog tijela. Ne može se izdati lokacijska(građevna) dozvola bez 

prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog tijela na projektnu dokumentaciju 

namjeravanog zahvata u prostoru. 

Ekološka mreža propisana je posebnim propisima te predstavlja sustav međusobno 

povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i 

staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose 

očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uredbom o proglašenju ekološke 

mreže (N.N. 109/07) propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava 

postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke 

mreže. 

Ekološka mreža na području Općine Medulin obuhvaća slijedeća područja važna za 

divlje svojte i stanišne tipove: 

• HR 2000147 - špilja kod Premanture 

• HR 2000616 - Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag 

• HR 2000630 - Gornji Kamenjak 

• HR 3000173 - Medulinski zaljev (granično) 

• HR 3000174 - Medulinski zaljev - laguna (granično) 

• HR 3000207 - Špilja na otoku Frašker 

• HR 3000225 - špilja u uvali Prisada 

• HR 3000227 - špilja kod Gomile 

• HR 5000032 - Akvatorij zapadne Istre (granično) 

• HR 2001136 - Koridor za morske kornjače (granično) 

Za područja ekološke mreže provoditi smjernice za mjere zaštite područja 

propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07), te donijeti i provoditi 



Godina: 2011. 

23

Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke 

i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. 

Svi planirani zahvati koji mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje 

podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 36. Zakona o 

zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti zahvata za 

prirodu (N.N. 89/07). 

Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) 

kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže. 

Smanjenje utjecaja erozije u PPUO-om određenim područjima pojačane erozije, ali i 

ostalim područjima izloženim eroziji, provodit će se realizacijom sljedećih građevnih i 

ostalih zahvata u prostoru: 

- zemljanim radovima uređivanja otvorenih prostora, 

- sadnjom određenih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta 

Zaštita područja koja su PPUO-om određena kao šume, kao određene prirodne 

vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o šumama, odredbama ovog 

ppuo-a i ostalim odgovarajućim propisima. Zaštita područja koja su PPUO-om određena 

kao poljoprivredno tlo, te i ostalog poljoprivrednog zemljišta, kao određene prirodne 

vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, 

odredbama ovog ppuo-a i ostalim odgovarajućim propisima. 

Uređivanje zelenih površina, kao određene prirodne vrijednosti, PPUO-om se 

omogućava u građevinskim područjima. Zelene površine mogu se uređivati kao: 

- javne zelene površine 

- JAVNI PARKOVI: 

- igrališta 

- uređene zatravljene površine, drvoredi i sl. 

- OSTALE HORTIKULTURNO OBRAĐENE POVRŠINE: 

- zaštitne zelene površine 

- ostali oblici zelenih površina 

Javni parkovi uređivat će se trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim 

rekvizitima, saniranjem postojećih i sadnjom odgovarajućih novih vrsta biljnog materijala, 

te obavljanjem i sličnih radnji, a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta. 

Kod igrališta će se uređivati igrališta trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim 

rekvizitima, sadnjom odgovarajućih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sličnih radnji, 

a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta. 

Zaštitne zelene površine uređivat će se saniranjem postojećeg biljnog materijala i 

sadnjom odgovarajućih novih vrsta, uređivanjem pješačkih staza, te obavljanjem i sličnih 

radnji. 

Na postojećem i planiranom izgrađenom prostoru potrebno je sprovesti introdukciju 

različitim autohtonim vrstama, čiji odabir zavisi od prostorne organizacije i strukture 

planirane izgradnje. Kod građevina kod kojih će prilikom izgradnje nastati veći zemljani 

radovi treba sprovesti biotehničke mjere sanacije i uređenje usjeka i nasipa odgovarajućom 

travnom smjesom, busenovanjem, perenama, zimzelenim i listopadnim grmljem. Na 

lokacijama s velikim nagibom predvidjeti terasiranje terena, te sprovesti introdukciju 

različitim autohtonim vrstama kako bi se spriječila pojava erozije. 



Godina: 2011. 

24

Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvođenja tako, da se 

najmanje ugrozi žilje vrijednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini 

saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 

50cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2m od podzemne infrastrukture, odnosno 

1m od ruba tvrde površine. 

Na cjelokupnom području obuhvata PPUO-a utvrđuju se uvjeti oblikovanja građevina 

kao mjera zaštite ambijentalne vrijednosti. Kod oblikovanja građevina moraju se uvažavati 

karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na obuhvaćenom i na širem području, te 

upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristični za ovdašnju klimu i 

tradiciju. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te 

upotrebljeni materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama i krajolikom. U starim 

dijelovima naselja s ruralnom arhitekturom obavezno je korištenje građevinskih elemenata 

karakterističnih za tu arhitekturu. 

Mjere očuvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode, kako uvrštenih u popis 

temeljem važećih zakonskih odredbi tako i evidentiranih važećim prostornim planovima 

šireg područja i ovim PPUO-om, određene su cjelokupnim PPUO-om. Svi zahvati u 

prostoru koji na određeni način utječu na prirodna i kulturna dobra moraju se provoditi uz 

suradnju i suglasnost tijela državne uprave nadležnih za zaštitu prirodnih i kulturnih 

dobara, a prilikom gradnje i uređenja konzultirat će se odgovarajući važeći propisi. 

Kategorizacija mora definira se ovim planom kao II. kategorija za svo obalno more Općine 

Medulin što znači da svi efluenti koji se upuštaju u recipijent moraju biti po kakvoći koja se 

dozvoljava za upuštanje u recipijent II. kategorije, sukladno uvjetima propisanih 

odgovarajućim propisima. 

3.4.2. KULTURNO POVIJESNE CJELINE 

Cjelokupno područje Općine Medulin predstavlja izuzetnu, u značajnoj mjeri očuvanu 

ambijentalnu vrijednost koja se čuva i štiti sveukupnim planskim rješenjem. 

PPUO-om su određene kategorije uvjeta zaštite kulturnih dobara upisanih u registar 

kulturnih dobara i evidentiranih: 

1. poluurbane i ruralne cjeline 

2. pojedinačni spomenici 

3. arheološki lokaliteti 

4. kultivirani krajolik 

5. vizure 

1. Poluurbane i ruralne cjeline 

Na prostoru povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina potreban je konstantan nadzor 

nad uređenjem i održavanjem graditeljske baštine. Kako bi zaštitila od daljnjih devastacija 

i propadanja prilikom bilo kakvih zahvata (sanacija, rekonstrukcija, obnova pročelja, 

izgradnja i dogradnja itd.) Potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja i prethodno 

odobrenje od jedinice lokalne samouprave. Posebni uvjeti trebaju sadržavati upute za 

uklanjanje dotrajale fasadne žbuke radi utvrđivanja ranijih faza izgradnje i oblikovanja 

objekata, te obnovu istih uz puno uvažavanje, zaštitu i rekonstrukciju svih spomeničkih i 

ambijentalnih karakteristika objekata. Kod uređenja pročelja u povijesnoj jezgri svakako je 



Godina: 2011. 

25

potrebno izbjegavati strane materijale i tehnike i neadekvatnu urbanu opremu (svjetleće i 

sl. Reklame, jedinice klimatizacijskih uređaja, satelitske antene), te poštivati zatečeno 

stanje. 

Moguće su interpolacije u povijesno poluurbano tkivo na način da se tlocrtnim i 

visinskim gabaritima ukapaju u građevinski pravac ulica, te da arhitektonskim 

oblikovanjem ne odskaču od sačuvanog graditeljskog fonda. Važno je očuvati sve izvorne 

urbane komunikacije u urbani raster u izvornom stanju (mreža ulica, uski prolazi, svođeni 

prolazi među građevinama). 

Unutar stare jezgre potrebno je izvršiti kvalitetnu regulaciju prometa kojom bi se 

individualno parkiranje izmjestilo iz uskih ulica i gradskih trgova na rubne dijelove naselja 

s uređenim parkirališnim površinama. 

Kroz odredbe za provođenje potrebno je postaviti dugoročne projekte za uklanjanje 

raznih instalacija i kablova s pročelja građevina i njihovo spuštanje ispod razine ulica 

(električni kablovi, vodovodne i plinske cijevi, električni i vodovodni ormarići i sl.). 

Nove industrijske zone i zone male privrede planirati na način da su odvojene od 

povijesne jezgre kvalitetnim urbanističkim rješenjima i zelenim barijerama. 

2.pojedinačni spomenici – sakralni i profani 

Sve crkve, kapele i zvonici s obzirom na njihovu važnost u definiranju urbanog 

prostora ili kultiviranog krajolika, bez obzira na stupanj zaštite uživaju jednaku zaštitu. 

Stoga je, u smislu provedbe ovog prostornog plana potrebno ishoditi posebne uvjete 

zaštite i prethodno odobrenje za zaštitne radove od nadležnog konzervatorskog odjela. 

Također za radove u neposrednoj blizini tih spomenika (dogradnja, izgradnja, 

interpolacije, komunalni i infrastrukturni zahvati, širenje stambenih i poslovnih zona), 

potrebno je ishoditi mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela kako se ne bi narušila 

prostorna cjelovitost spomenika i njihov odnos s povijesnim ambijentom. 

Prilikom zaštitnih radova neophodna je izrada konzervatorskog elaborata i programa 

sanacije, restauracije i prezentacije spomenika. 

Radi zaštite odnosa spomenika (crkve, kapela, zvonici) koji se nalaze izvan 

poluurbanih ili ruralnih aglomeracija s krajolikom, nužno je izbjeći novu izgradnju u 

neposrednoj okolici (u radijusu od minimalno 50 m) kako se ne bi narušila uklopljenost 

spomenika u krajolik, i predvidjeti uređenje okoliša radi njihove kvalitetnije prezentacije. 

Vrlo je važno i očuvanje karakterističnih vizura koje se pružaju oko takvih spomenika što 

se postiže zabranom izgradnje i uređenjem okoliša (uklanjanje zapuštene vegetacije, 

sanacija suhozida). 

3.arheološki lokaliteti i zone 

Izuzetno veliki broj arheoloških lokaliteta i zona na području obuhvata PPUO-a može 

se, s obzirom na mjere zaštite, podijeliti u nekoliko grupa: 

a. prostorno definirani arheološki lokaliteti i zone 

b. neprecizno ubicirani arheološki lokaliteti 

c. složeni arhitektonsko-arheološki sklopovi 

d. arheološke zone s površinskim nalazima 

e. podvodni arheološki lokaliteti 



Godina: 2011. 

26

f. novootkriveni arheološki lokaliteti 


Arheološki lokaliteti i zone za koje je u većoj mjeri preciznije katastarski određeno šire 

rasprostiranje lokaliteta. 

Potrebno je izvršiti upravnu zaštitu registracijom pri upravi za zaštitu kulturne baštine 

ministarstva kulture, odrediti kontaktnu širu zonu zaštite ambijentalnosti (u radijusu od 50 

m), omogućiti sistematsko arheološko istraživanje, konzervaciju i prezentaciju lokaliteta. 

Kod spomenika iz ove skupine potrebno je izbjeći izgradnju objekata i komunalne i 

infrastrukturne zahvate na području užeg arheološkog područja. 

Iz ove odredbe izuzeto je područje gradine Vrčevan kod Medulina upisane u Registar 

kulturnih dobara, Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara pod rednim br.39 (tablica 

10, čl. 143.) i antičkih arheoloških lokaliteta 23.i 23A. u Pomeru na kojima je načelno 

moguća gradnja uz posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, nakon provedenih 

arheoloških istraživanja ukoliko izuzetnost nalaza ne pruži mogućnost prezentacije i 

drugačije valorizacije samih lokaliteta. 

U slučaju iznimnih građevinskih radova (instalacije, infrastruktura) obvezno predvidjeti 

zaštitno arheološko sondiranje prije početka radova i stalan arheološki nadzor nad 

radovima. 

Posebne uvjete zaštite arheološke baštine propisuje nadležni konzervatorski odjel. 

Arheološke lokalitete koji su ugroženi planiranom novom izgradnjom u neposrednoj 

blizini potrebno je fizički zaštititi od devastacije (ogradom, primjerenim obilježavanjem). 

Također se predlaže određivanje zakonskog skrbnika nad lokalitetima najveće važnosti, 

prema mišljenju nadležnog konzervatorskog odjela i u suradnji s jedinicom lokalne 

samouprave. 

Spomenike iz ove podgrupe moguće je prezentirati kao arheološke parkove, uz 

određivanje sustava mjera zaštite. S obzirom na gustoću arheoloških lokaliteta u 

određenim zonama moguće je povezivanje uređenih arheoloških parkova u povezane 

turističke itinerere (pješačke i biciklističke staze). 


Arheološke lokalitete koje je zbog nepristupačnosti trenutno nemoguće preciznije 

ubicirati, potrebno je preciznije definirati u prostoru, odrediti moguću rasprostranjenost 

lokaliteta, zatim odrediti širu zonu zaštite (od 30 m), te sistematski i sondažno istražiti uz 

konzervaciju i mogućnosti prezentacije lokaliteta. Nakon istraživanja za određeni 

spomenik primjenjivati će se mjere zaštite iz prve podgrupe. Potrebno je izvršiti upravnu 

registraciju arheološkog područja na kojem su evidentirani nalazi tj. Na kojem postoje 

indicije za arheološko nalazište. 

U slučaju građevinskih radova obvezno predvidjeti arheološko rekognosciranje 

terena, zaštitno arheološko sondiranje prije početka radova i stalan arheološki nadzor nad 

radovima. Posebne uvjete zaštite arheološke baštine propisuje nadležni konzervatorski 

odjel. 



Godina: 2011. 

27

c.složeni arhitektonsko-arheološki sklopovi 

Složene, višeslojne arhitektonsko-arheološke sklopove potrebno je sustavno 

arheološki i konzervatorski istražiti, nakon čega će nadležni konzervatorski odjel odrediti 

smjernice obnove, konzervacije i prezentacije lokaliteta i okoliša. Kod ove grupe treba 

izbjeći novu izgradnju na udaljenosti od minimalno 50 m, te izbjeći sve komunalne i 

infrastrukturne zahvate. 

Potrebno je odrediti rasprostiranje lokaliteta i njegove granice, katastarski odrediti 

osnovni prostor lokaliteta, izvršiti upravnu zaštitu registracijom pri upravi za zaštitu 

kulturne baštine ministarstva kulture, odrediti kontaktnu širu zonu zaštite ambijentalnosti 

(u radijusu od 50 m), te osigurati fizičku zaštitu lokaliteta od devastacija. 

Spomenike iz ove podgrupe moguće je prezentirati kao arheološke parkove, uz 

određivanje zakonskog skrbnika i mjera zaštite. 


d.arheološke zone s površinskim nalazima 

Na područjima na kojima su zabilježeni površinski arheološki nalazi, ali nije moguće 

definirati lokaciju eventualnog arheološkog nalazišta, potrebno je osigurati arheološki 

nadzor nad svim zemljanim radovima i eventualno arheološko sondiranje prema 

posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. Ukoliko se prilikom radova nađu 

jasniji tragovi arheološkog nalazišta primjenjuju se mjere zaštite iz podgrupe 1-3. 

e.podvodni arheološki lokaliteti 

Na području zabilježenih podvodnih nalazišta potrebno je izvršiti podvodno 

arheološko rekognosciranje zone, odnosno sustavno podvodno arheološko istraživanje s 

konzervacijom i mogućom prezentacijom lokaliteta. Budući da je kompletan akvatorij 

općine medulin registriran kao kulturno dobro prije eventualnih građevinskih zahvata 

instalacijske infrastrukture, izgradnje lučica i slično, potrebno je ishoditi posebne uvjete od 

strane nadležnog konzervatorskog odjela. 


Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na 

površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili 

nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja 

obavijestiti nadležno tijelo. 

4. Kultivirani krajolik 

S obzirom da su na dijelu područja Općine Medulin 

očuvani tragovi intenzivne kultivacije pejzaža, treba posvetiti posebnu pažnju očuvanju 

tragova ljudske intervencije u prostoru. To se odnosi prije svega na očuvanje arheoloških 

tragova podjele prostora u antici (kamene gromače kao limitacijske oznake agera, ostaci 

zidova carda i dekumana u nekadašnjem pulskom ageru) i kasnijim razdobljima 

(suhozidi). 

Suhozide koji će biti oštećeni komunalnim i infrastrukturnim zahvatima u prostoru 

treba sanirati tako da se formiraju novi rubovi parcela i međusobno povežu prekinuti 

zidovi. 



Godina: 2011. 

28

Lokve koje su činile važan element korištenja prostora treba očuvati i sanirati prema 

uvjetima nadležne službe zaštite prirodne baštine, te urediti njihove prilaze i obodne 

zidove. 

Kamenolome koji nastaju već u antičko doba, potrebno je kvalitetno valorizirati i 

očuvati njihov predindustrijski izgled od daljnje eksploatacije. 

5. Vizure 

Neophodno je sačuvati karakteristične vizure izdvojenih spomeničkih cjelina u 

prostoru i karakteristične vizure ruralnih i poluurbanih cjelina. U povijesnim urbanim i 

ruralnim cjelinama na istaknutom položaju ili određenim dijelovima tih cjelina potrebno je 

kontrolirati i ograničiti visokogradnju koja bi narušila istaknutu vizuru. 

Na svim područjima koja su u tekstualnom i grafičkom dijelu PPUO-a označena kao 

arheološki lokaliteti (gradine, lokaliteti na otvorenom, antičke gospodarske vile, nekropole, 

sakralne građevine) potrebno je osigurati arheološki nadzor pri zemljanim radovima 

prilikom izgradnje bilo koje vrste (izgradnja objekata, komunalne infrastrukture i sl.), osim 

ako nisu u području koje je izuzeto iz građevnog područja ili su za njega predviđene 

drugačije mjere zaštite. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji 

se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili u moru naiđe na 

arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o 

nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo u sukladno posebnim propisima. 

3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRUČJA I 

PROSTORNE CJELINE 

TABLICA 6 - POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE, TE 

KORIŠTENJE RESURSA 

R.B OPĆINA MEDULIN OZNAKA UKUPNO 

(ha) 

% OD 

POVRŠINE 

OPĆINE 

MEDULIN 

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 

2.1. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE 

UKUPNO 777.00 

2.2. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA 

BAŠTINA 

UKUPNO 

(ARHEOLOŠKA PODRUČJA I 

POVIJESNE GRADITELJSKE 

CJELINE) 

3.0. MORE I MORSKA OBALA 

- OBALNO PODRUČJE (ha, km) 

- ZAŠTIĆENO OBALNO 

PODRUČJE (ZOP) – MORE I 

KOPNO 

363.20 

2935 

2565 



Godina: 2011. 

29

OPĆINA UKUPNO 2935 

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 

Gradnja infrastrukturnih sustava na području Općine Medulin provodit će se temeljem 

ovog PPUO-a u skladu s razvojnim planovima Općine Medulin. Pri tome treba uvažavati 

važeće propise o zaštitnim koridorima već izgrađene infrastrukturne mreže u kojima su 

planirana namjena i korištenje uvjetovani tim propisima. Isto tako su uvjetovani planirana 

namjena i korištenje u koridorima budućih trasa infrastrukturne mreže, što predstavlja 

rezervaciju prostora za buduću infrastrukturnu mrežu. 

Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit će buduće potrebe 

obuhvaćenog područja na razini današnjeg standarda. Rješenja temeljem kojih će se 

izdavati lokacijske dozvole iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaže potreba 

zbog tehničkog ili tehnološkog napretka, odnosno budućih novih saznanja, odnosno 

ukoliko to predstavlja privremeno racionalnije rješenje, ili se radi o dodatnom raspletu 

mreže razine koju ovaj PPUO ne obrađuje, pri čemu je potrebno uvažavati usvojene 

propise i standarde, te pravila tehničke prakse. 

U planiranim infrastrukturnim koridorima rezervacije prostora za planirane 

neizgrađene mreže ne postoji mogućnost nikakvih građevnih zahvata do izgradnje 

odnosne mreže, osim eventualne druge infrastrukture (instalacije) ili prometnice, odnosno 

osim rekonstrukcija, uklanjanja i radova na održavanju postojećih građevina. Nakon 

izgradnje infrastrukturne mreže planirane ovim ppuo-om, pri korištenju se primjenjuju 

zaštitni koridori za postojeće mreže, ukoliko važećim propisima nije određeno drukčije. 

3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV (CESTE, MORSKE LUKE, JAVNE 

TELEKOMUNIKACIJE) 

Svi vidovi prometa, njihova međuzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na području 

Općine kao i širem prostoru, odvijat će se i usklađivati prema prometnim pravcima i 

koridorima rezervacije prostora planiranim ovim PPUO-om, a sastoji se od cestovnog, 

pomorskog i telekomunikacijskog. 

3.5.1.1. Zračni promet 

Područje letjelišta Campanož namijenjeno je uređenju sportskog letjelišta. U području 

letjelišta mogući su zahvati uređenja drenirane poletno-sletne staze za sportske 

zrakoplove, “zmajeve” (i na motorni pogon), jedrilice, balone, paraglajdere i slične letjelice. 

U planiranom području uređivat će se zemljište uz mogućnost građevnih zahvata, ali 

ne i izgradnje građevina visokogradnje izuzev centralne građevine i građevine 

vatrogasnog centra te će se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i građevine te 

infrastrukturna mreža, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave, 

ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti turističkog smještaja. Prilikom uređenja 

letjelišta potrebna je primjena posebnih propisa. 

3.5.1.2. Pomorski promet 



Godina: 2011. 

30

Zone pomorskog prometa na području obuhvata PPUO Medulin su lučko područje 

Paltana , luke otvorene za javni promet te luke posebne namjene u skladu s PPIŽ-om i 

posebnim propisima te plovnim putevi. 

Morski putevi na području Općine Medulin su unutarnji, a definirani su koridorima u 

skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafičkom 

dijelu PPUO-a prikazani shematski. 

U skladu s odredbama ovog PPUO-a utvrđena je klasifikacija i kapacitet postojećih i 

planiranih luka. 

U lučkom području Paltana kao i u akvatoriju luka otvorenih za javni promet i luka 

posebne namjene mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, 

molovi, lukobrani i slični građevni elementi), postavljati naprave i uređaji za privez plovila i 

signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, 

prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. 

Unutar luka javnog prometa Premantura Polje, Premantura Runke i Medulin, u skladu 

sa posebnim propisom, mogu se utvrditi komunalni, ribarski , vezovi nautičkog turizma i 

luke posebne namjene s minimalnim uvjetima. 

Sidrište je posebno obilježen morski akvatorij s mogućom odgovarajućom opremom 

za sigurno sidrenje plovila, a njegov smještaj mora biti objavljen u službenim pomorskim 

publikacijama. 

Privremeni privez plovila predviđen je u sklopu TRP-ova kao morski prostor uz plaže 

namijenjeni za privremeno sidrenje i privez plovila te im je namjena prevremeni privez 

plovila u funkciji turističke rekreacije max kapaciteta do 20 % ukupnog broja kreveta u 

pojedinoj zoni ugostiteljsko – turističke namjene, odnosno 100 vezova. 

Gat je dio obale izgrađen za privremeni privez plovnih objekata, izvan lučkog 

područja, s najviše 10 vezova. Gatovi na području ovog PPUO-a određeni su u grafičkom 

dijelu PPUO-a shematski te su predviđena na mjestima postojećih molova na slijedećim 

lokacijama: 

- otoci Ceja, Bodulaš i Porer 

- Financa u sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene Kašteja i “kod kule” u 

Medulinu, te Pećine u Banjolama. 

Morski putevi su definirani koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti 

pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafičkom dijelu PPUO-a prikazani shematski. 

U morskom akvatoriju moguća je gradnja i postavljanje građevina, uređaja i 

instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe. 

Kako bi za određivanje prostornog obuhvata pojedinih luka bio korišten jedinstveni 

standard, ovim se Planom po pojmom veza podrazumijeva vez za plovilo standardne 

dužine cca 12 m za luke nautičkog turizma, pod pojmom veza za luke posebne namjene 

– sportske luke podrazumijeva vez za plovilo standardne dužine 7 m, a za ostale luke vez 

za plovilo standardne dužine 5 m. 

3.5.1.3. Cestovni promet 

PPUO-om se predviđaju novi zahvati u cestovnom sustavu na području Općine, koji 



Godina: 2011. 

31

moraju zadovoljiti potrebe za komunikacijom postojećeg i budućeg stanovništva i 

gospodarstva općine, kao i turista koji će boraviti una području općine. Najbitniji 

novoplanirani zahvati su: 

- obilaznica Medulin Ližnjan kao i novoplanirane prometnice Pomer – Šikići – Monte 

šerpo - Šijana koja će povezati Općinu Medulin s “istarskim Y”, te realizacija ostalih 

prometnica (djelomično planiranih i rekonstrukcije postojećih). 

Način i uvjeti uređivanja ostalih cesta određuje se temeljem posebnog općinskog 

propisa o cestama koje su u nadležnosti Općine Medulin. Održavanje postojećih cesta 

provodit će se temeljem posebnih propisa o cestama. 

Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvaćenom PPUO-om 

određivat će se posebnom odlukom Općine Medulin o prometu u mirovanju, koja se 

temelji na odredbama ovog PPUO-a. 

Ovim se PPUO-om, određuju širine koridora zaštite prostora javnih cesta izvan 

izgrađenih dijelova građevinskih područja prema tablici, sukladno posebnim propisima: 

TABLICA 8. – MINIMALNI KORIDORI PROMETNICA 

Širine koridora u metrima 

u naselju 

izvan naselja 

1. Županijske ceste s 2 trake 40m 70m 

2. Lokalne i ostale 

ceste 

s 2 trake 10m 20m 

Unutar tako utvrđenih koridora rezervacije prostora za gradnju cesta ili dijelova cesta 

ne postoji mogućnost gradnje niti rekonstrukcije građevina visokogradnje, niti građevina 

infrastrukture osim infrastrukturne podzemne mreže. 

3.5.2.Telekomunikacije 

Postavke ovog PPUO-a definiraju izgradnju-dogradnju-rekonstrukciju 

telekomunikacijske mreže još neadekvatno priključenih dijelova općine Medulin i izgradnju 

telekomunikacijske mreže novoplaniranih područja stanovanja i gospodarstva, odnosno 

povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta. 

Planirano je dovršiti magistralnu, spojnu i korisničku telekomunikacijsku mrežu sa 

pripadajućim mjesnim i područnim centralama i potpunom zamjenom analogne sa 

digitalnom tehnologijom. 

Scenarij razvoja telekomunikacija, u planiranom periodu do 2015. godine temelji se 

na prognozama odgovarajućih komisija Europske unije, prilagođen našim prilikama, a 

dijeli se kako slijedi: 

2005.-2010. godine, integracija inteligencije i mobilnosti, IN tehnologije povezati 

će pokretne i nepokretne mreže čime će biti omogućena potpuna mobilnost 

prosljeđivanje poziva kroz mreže, porast primjene širokopojasnih komunikacija; 

- 2010.-2015. godine, širokopojasne mreže postati će dostupne većini korisnika, 

sve usluge iz nepokretne mreže, uključujući i višekanalnu televiziju (HDTV) integrirati 

će se na FTTH strukturu, primjena svjetlovodnih komutacija. 

Kvantificirane podatke sveukupnog razvoja telekomunikacija za planski period do 

2015. godine nemoguće je preciznije prognozirati. Naime, iz osnovnih smjernica razvoja 

vidljiva je transformacija telekomunikacija na osnove koje će biti različite od današnjih. 



Godina: 2011. 

32

Ipak, za period do negdje između 2005. i 2010. godine može se za pokazatelj razvijenosti 

telekomunikacija uzeti stupanj razvoja postojećih mreža i usluga, pogotovo nepokretne 

telefonske mreže, kao dominantne mreže i mreže na osnovi koje se grade i ostale mreže, 

te proširuju vrste telekomunikacijskih usluga. 

Nepokretna telefonska mreža 

TABLICA 9. - POKAZATELJ RAZVOJA NEPOKRETNE TELEFONSKE MREŽE, ZA PERIOD 

2001.-2015.: 

Broj instaliranih telefonskih priključaka 5400 

Broj uključenih telefonskih priključaka (GTP) 4900 

od toga ISDN priključaka 1400 

INTERNET korisnika 1200 

Iskorištenost telefonskih priključaka 90% 

Gustoća telefonskih priključaka (GTP/100 stanovnika) 60 

Stupanj digitalizacije 100% 

Broj područnih centrala - udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS) 7 

Broj telefonskih govornica 40 

Transmisijska mreža će se i u budućnosti realizirati isključivo svjetlovodnim kabelima. 

Za postizanje redundancije transmisijskog sustava sve više će se graditi SDH prstenovi i 

uvođenje inteligencije u transmisijske sustave. Postojeći transmisijski SDH prsten je Pula- 

Banjole-Medulin-Ližnjan-Pula kojim se osigurava redundancija telekomunikacijskog 

povezivanja općine Medulin u lokalnu, nacionalnu i međunarodnu mrežu. 

Moguća je izgradnja magistralnog (međunarodnog) voda preko područja Općine, iz 

pravca Pule, kao podzemnog i podmorskog u smjeru srednjeg Jadrana. 

Korisnički vodovi realizirati će se isključivo podzemnim kabelima. Na razini korisničkih 

vodova sve će se više graditi svjetlovodnim kabelima. Moguća je gradnja korisničkih 

mreža i koaksialnim kabelima na područjima kombinirane mreže sa kabelskom 

televizijom. 

Područje obuhvata PPUO Medulin opsluživati će 7 područnih centrala - izdvojenih 

pretplatničkih stupnjeva. Iste će se graditi u središtu konzuma prateći plansku izgradnju u 

novim urbanističkim područjima (npr. Banjole-Paltana, Medulin-Mukalba), kao i povećanje 

potreba za telekomunikacijskim uslugama u područjima postojeće izgrađenosti (Pomer), i 

u cilju približavanja komutacijskih čvorova na udaljenost od 1500 metara od najudaljenijeg 

korisnika. 

U sklopu transmisijskog sustava na spojnoj razini realizirati će se spojni vodovi 

između svih mjesnih i područnih centrala (spojeni u prstene) kojim se treba osigurati 

redundancija telekomunikacijskog povezivanja telekomunikacijske mreže. 

Korisnički vodovi će pratiti plansku izgradnju u novim urbanističkim područjima, kao i 

povećanje potreba za telekomunikacijskim uslugama u područjima postojeće izgrađenosti. 

Vodovi u nepokretnoj mreži će se graditi u javnim površinama, u pravilu duž 

prometnica. Na glavnim pravcima kabelskih telekomunikacijskih mreža predviđa se 

izgradnja kabelskih kanalizacija potrebnog kapaciteta. 

Ostale nepokretne mreže 



Godina: 2011. 

33

Postojeće mreže razvijati će se u postojećim tehnologijama samo u početnom 

planskom periodu, u cilju zadovoljenja zahtjeva korisnika. U konačnici sve mreže se 

integriraju u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga. 

Pokretne mreže 

Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema načinu 

postavljanja dijeli se na: 

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim 

antenskim stupovima, 

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim 

građevinama (antenski prihvat) 

Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mogu se postavljati 

unutar područja elektroničke komunikacijske zone za smještaj samostojećeg antenskog 

stupa, u radijusu od 500 do 2500 m, prikazane grafičkim dijelom Plana. Unutar navedene 

zone moguće locirati samo jedan samostojeći antenski stup, takvih karakteristika da može 

prihvatiti više operatera. 

Prije utvrđivanja mikrolokacije za izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture 

i povezane opreme potrebno je provesti stručnu analizu u odnosu na zaštitu zdravlja ljudi, 

prirodnih i kulturnih dobara, te okoliša. 

Samostojeći antenski stupovi ne smiju se graditi na područjima zaštićenim temeljem 

Zakona o zaštiti prirode, a posebice na područjima zaštićenim u kategoriji nacionalni park 

i posebni rezervat te ostalim kategorijama ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu 

površinu. Ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti signalom nemoguće izbjeći 

izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području, isti se trebaju graditi 

rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi 

uzvisina. Pristupni put do samostojećeg antenskog stupa ne smije se asfaltirati. 

Telekomunikacijske usluge 

Objedinjavanje postojećih telekomunikacijskih mreža u jedinstvenu mrežu sa 

integriranim uslugama, pored postojećih telekomunikacijskih usluga razviti će se čitav niz 

usluga prijenosa govora, slike i podataka. Općenito, razvijati će se usluge za koje se 

pokaže potreba i ekonomska isplativost. 

Po svojoj naravi većina elemenata telekomunikacijskih mreža prilagodljiva je prostoru 

i svim građevinama u prostoru, te ne zahtjeva rezervaciju prostora za njihovu izgradnju 

temeljem ovog PPUO-a. PPUO Medulin samo naznačuje pravce izgradnje kabelskih 

prenosnih medija i određuje logične makro lokacije komutacijskih čvorova i baznih postaja 

pokretnih telekomunikacija. 

Osnovne postavke iz PPUO Medulin potrebno je prenijeti u planove nižeg reda i 

posebnih cjelina. Planovi posebnih cjelina trebaju evidentirati postojeće elemente 

telekomunikacijske mreže i osigurati njihovu zaštitu. 

Planiranje razvoja i realizacije telekomunikacijske mreže, u skladu s prirodom 

njezinog razvoja, treba biti fleksibilno. 

Prostorno definiranje pojedinih elemenata u planovima posebnih cjelina potrebno je 

samo kada je to nužno obzirom na karakter elemenata telekomunikacijske mreže ili drugih 

građevina ( kabelska kanalizacija velikih kapaciteta, lokacije većih zgrada 

telekomunikacija, lokacije većih stupova pokretnih telekomunikacija, koridori radio relejnih 



Godina: 2011. 

34

veza i sl. ). 

3.5.3. ENERGETSKI SUSTAVI 

3.5.3.1. Elektroenergetski sustav 

Osim već navedene transformatorske stanice 110/20 kV Medulin čija je izgradnja 

planirana većim dijelom na području susjedne Općine Ližnjan te napojnog dalekovoda 

110 kV, ovdje se mogu spomenuti i planirani koridori magistralnih 20 kV podzemnih 

kabela koji će povezivati napojnu transformatorsku stanicu 110/20 kV sa naseljima unutar 

ali i izvan granica ovog PPUO-a. Iako se koridori vodova naponske razine 20 kV ne 

prikazuje u planu ovog reda, ovi su koridori prikazani radi njihove izuzetne važnosti za 

napajanjem područja općine te eventualnog utjecaja na ostale infrastrukturne sustave. 

Tako je prikazan planirani (dvostruki) magistralni 20 kV podzemni kabel a djelomično i 

podmorski kabel, koji će služiti za kvalitetno napajanje Premanture. 

Obimna izgradnja u istočnom predjelu naselja Medulin (Kapovica,Kažela-Krase te 

Pošesi) te planirana izgradnja na području susjedne Općine Ližnjan ( Marlera, Uvala Kuje, 

Smiljevac ) iziskuju planiranje 20 kV kabelskog prstena iz buduće TS 110/20 kV Medulin. 

Intezivna izgradnja u središnjem te planirana izgradnja u zapadnom dijelu Medulina (Siga, 

Burle, Mukalba, ZMP-Medulin ) razlog su planiranja zapadnog 20 kV kabelskog prstena 

Medulina iz buduće TS 110/20 kV MEDULIN, iz kojeg se nadovezuje 20 kV koridor prema 

Pomeru i dalje prema Banjolama odnosno budućem 20 kV rasklopištu Banjole ( sadašnja 

TS 35/10(20)kV Banjole ). 

Planirane transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV unutar područja općine predviđaju 

se uglavnom kao “gradske” kabelski napajane transformatorske stanice izvedene kao 

slobodno-stojeće građevine ili rjeđe u sklopu neke od postojećih ili planiranih građevina, a 

iznimno kao stupne napajane iz nadzemne mreže. 

Iznimno za slučaj opravdane potrebe, moguća je i izvedba ukopanih 

transformatorskih stanica. Instalirane snage predmetnih planiranih transformatorskih 

stanica su 250 kVA u nadzemnoj mreži, odnosno 630 kVA u kabelskoj mreži. 

Kod postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebat će kod prijelaza 

na pogon s 20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom. 

Isto tako određene dionice postojeće 10 kV mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne 

uvjete za prijelazak na pogon s 20 kV naponom trebat će zamijeniti novom 20 kV mrežom. 

3.5.3.2.PLINOOPSKRBA 

Opskrba energijom je jedan od preduvjeta razvoja privrede i poboljšanja životnog 

standarda stanovništva, tj. energetika je snažan utjecajni faktor ekonomskog razvoja. 

Prednost plinovitih energenata je u mogućnosti proizvodnje iz različitih sirovinskih 

baza, relativno jeftin transport do mjesta upotrebe ( cjevovodi ), univerzalnost primjene u 

energetici i tehnologiji uz visok stupanj iskorištenja, te ispunjavanje ekoloških uvjeta. 

PPUO-om se određuje namjena površine, na osnovu ćega se potrošači plina mogu 

se podijeliti u osnovne grupe: 

- područja naselja (domaćinstva) 

- područja izvan naselja za izdvojene namjene (široka potrošnja): 

- građevinska područja proizvodne namjene 

- građevinska područja poslovne – komunalno servisne namjene 



Godina: 2011. 

35

- građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene 

Plan razvoja 

Očekivana potrošnja plina temelji se na konkurentnoj cijeni plina i stalnim odnosom – 

paritetima između cijena pojedinih energenata. Postojani i poznati paritet je posebno 

važan za potrošnju plina u sveukupnom razvoju energetike i privrede Hrvatske, kao 

normiranje plina kao energenata u regijama koje temelje svoj privredni razvoj na turizmu. 

Potrošnja plina u domaćinstvima 

Za procjenu buduće potrošnje plina u domaćinstvima računalo se da će nakon 

plinofikacije, broj plinificiranih domaćinstava (planirano za 2015. godinu) biti oko 70% od 

ukupnog broja 

Realno je za očekivati da će se plinificirati domaćinstva na području kao koje 

će biti moguće plinificirati. 

Broj domaćinstva na području Općine Medulin, uzet uz prosječno 2,78 člana po 

jednom domaćinstvu, što daje 11 800 stanovnika za 2001.god. odnosno planirani broj 

2015. god. biti će oko 16200 stanovnika. 

Široka potrošnja 

Područja izvan naselja za izdvojene namjene (široka potrošnja) 

- građevinska područja proizvodene – pretežito zanatske namjene 

- građevinska područja poslovne – komunalno servisne namjene 

- građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene 

Predviđena ukupna potrošnja 

Na osnovu gornjih podataka, te prema podacima iz ostale projektne dokumentacije, 

potrošnja prirodnog plina u promatranom periodu PPUO Medulin, do 2015 god. bila bi 

oko: 750 m 3 /h, sa tlakom 4 bara u srednjetlačnom plinovodu, koji bi napajao prirodnim 

plinom Medulin, Pomer i Premanturu. 

Stvarni podaci odrediti će se kroz izradu ostale planske i projektne dokumentacije. 

Koncepcija rješenja srednjetlačnog sustava planirana je prema Prostornom planu 

Istarske županije(SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05.) 

Kako je prikazano u kartografskom prikazu grafičkog dijela ovog PPUO-a 2.3., od 

spoja na srednjetlačni plinovod, obuhvaćen GUP-om Grada Pule, ( na trasi od nove 

plinare na zaobilaznici prema južnom dijelu grada, odnosno prema staroj plinari), lokalni 

srednjetlačni plinovodi se vode uz prometnice odnosno u skladu s tehničkim uvjetima 

izgradnje unutar koridora za energetske objekte, prema području Općine Medulin. 

Ti plinovodi su veoma značajni jer omogućavaju potrošačima da se snadbjevaju 

plinom iz umreženog sustava. Tlak u plinovodu iznosi 4 bara. 

Niskotlačna plinska mreža (tkz. prva instalacija) koju treba izgraditi a služiti će za 

opskrbu potrošača u općini Medulin, napajati će se preko redukcionih stanica (RS) 

predviđenih na lokaciji srednjetlačnih plinovoda. 

Konačne lokacije, broj, veličine i kapacitet RS-a, kao i konačne trase, dimenzije i 

dužine plinovoda (lokalni srednjetlačni plinovod i niskotlačna plinska mreža), potrebno je 

istražiti i opravdati, vodeći računa o postojećim izgrađenim strukturama i krajobraznim 

vrijednostima, na temelju tehno-ekonomske opravdanosti plinofikacije, odnosno kroz 

izradu idejnih, glavnih odnosno izvedbenih projekata plinoopskrbnog gradskog sustava. 



Godina: 2011. 

36

3.5.4.. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 

3.5.4.1. Vodoopskrba 

PPUO-om utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Općine Medulin kojim su 

obuhvaćeni magistralni cjevovodi te cjevovodi koji su opskrbnog karaktera te vodospreme. 

TABLICA 10 - DUGOROČNA PROJEKCIJA POTROŠNJE VODE ZA PODRUČJE DJELOVANJA 

VODOVODA d.o.o. PULA 

PODRUČJE JEDINICA MJERE 2015 2030 

MEDULIN l /sek 60 84 

POMER l /sek 10 20 

PREMANTURA l /sek 60 80 

BANJOLE l /sek 27 27 

VINKURAN l /sek 10 15 

PJEŠČANA UVALA l /sek 10 20 

Sadašnje raspoložive količine vode u dijelu vodoopskrbe cijelog područja koje 

pokriva Vodovod-Pula jednake su ili manje od potrebnih. 

Potrebno je dovršiti i pustiti u pogon VSI Butoniga sa svim potrebnim ispiračima 

cjevovoda kako bi se postigla zadovoljavajuća kvaliteta vode na početku sezone 

korištenja vode iz Butonige. Iz dugoročne projekcije može se zaključiti da nema sigurne 

vodoopskrbe bez pulskih bunara i to u sto postotnom korištenju. Bez pulskih bunara 

nemoguće je osigurati potrebnu količinu vode kako za sadašnje tako i za dugoročne 

potrebe. 

Pulske bunare treba zaštititi od zagađenja i dovesti vodu iz pulskih bunara na 

centralni uređaj za kondicioniranje kojega treba također izgraditi. U protivnom okolne 

jedinice lokalne samouprave doći će u velike probleme oko vodoopskrbe, pogotovo ako 

se zna da je VSI Butoniga predviđena da osigura vodu za vršnu potrošnju u ljetnom 

periodu (3-4 meseca). 

Ako se sva četiri vodoopskrbna sustava (Butoniga, Gradole, Rakonek i Pulski Bunari) 

budu mogli koristiti maksimalnim kapacitetom, Pula i šire područje imat će dovoljno vode. 

Vodoopskrba predloženih novih lokaliteta na području Općine Medulin moguća je iz 

već izgrađene vodovodne mreže a za neke lokalitete potrebno je izgraditi dovodne 

cjevovode a prema budućim projektima vodovodne mreže. 

Da bi današnja Općina Medulin bila kvalitetno rješena sa vodoopskrbom potrebno je 

izgraditi cjevovod na potezu Valtura – Medulin.Cijelo područje naselja Medulin i Ližnjana 

snabdjeva se vodom iz postojećeg rezervoara Vrčevan sagrađenog na koti +65 +4 m.n.v. 

Naselje Medulin nema u potpunosti riješenu vodoopskrbnu vodovodnu mrežu za sve 

dijelove naselja. Posebno su kritična nova naselja Pošesi sa kampom Kažela kao i dio 

istočnog dijela Medulina, te dio naselja Mukalba. 

Kako bi se kvalitetno rješila vodopskrba dijela naselja mukalba, burle i industrijska 

zona medulina a samim tim i dio zapadnog dijela naselja medulin potrebno je izgraditi novi 

dovodni vodoopskrbni cjevovod φ 300 mm kroz samo naselje čime bi se zamjenio i već 

dotrajali postojeći pvc cjevovod a prema situacijskom prikazu. Kao druga varijanta tog 



Godina: 2011. 

37

cjevovoda postoji trasa po budućoj obilaznici medulina gdje treba rješiti imovinsko pravne 

odnose. 

Rješenje istočnog dijela naselja Medulin a posebno naselja Pošesi i kampa Kažela 

rješit će se izgradnjom novog magistralnog cjevovoda profila φ250 i φ200 mm. Početak ovog 

cjevovoda biti će od postojećeg cjevovoda φ 300 i protezat će se po planiranoj prometnici do 

naselja Pošesi. 

Izgradnjom ovih dvaju cjevovoda rasteretit će postojeća vodoopskrbna vodovodona 

mreža Medulina i osigurati sigurna vodoopskrba. 

Naselje Pomer ima kvalitetno rješenu vodoopskrbu iz rezervoara Kaštion sa kotom +55 

m.n.v. Vodoopskrba tog dijela naselja vršit će se na način da nisku zonu izgradnje se 

pokriva direktno iz rezervoara Kaštion dok se za višu zonu Muče mora osigurati postrojenje 

za povečanje tlaka kako bi se i na najvišim mjestima osigurala kvalitetna vodopskrba. 

Naselje Premantura ima izgrađen rezervoar Gradine dovoljnog kapaciteta i u sklopu 

naselja osigurana je kvalitetna vodoopskrba osim na početku naselja i u samom centru 

gdje u ljetnim mjesecima zbog prevelike potrošnje vode viši objekti u pojedinim trenucima 

ostaju bez vode. 

Za potrebe naselja Banjole izveden je cjevovod do planiranog rezervoara u 

Banjolama a čija se lokacija nepažnom ustupila za izgradnju stambene građevine. Do 

izgradnje budućeg rezervoara izgrađena vodovodna mreža dolazi pod utjecajem 

vodotornja u Puli na koti od +84 m.n.v. a koji je građen isključivo za potrebe visoke zone 

Pule. Na predmetnom području oformilo se je naselje Volme kao i buduće naselje Porto 

Paltana. 

Cijelo područje Banjole-Volme-Porto Paltana moraju se rješiti jedinstvenim 

vodovodnim sistemom koji će doći pod utjecaj budućeg rezervoara Volme vel. 2x2000 m3 

smještenom na najvišem vrhu između Banjola i Premanture na koti +69+4,24 m.n.v. Zbog 

potrebne visinske kote rezervoar će morati biti izdignut a ne ukopan. Ovdje treba naglasiti 

da je svaki metar ključan za vodoopskrbu Banjola. Budući rezervoar Volme snabdjevat će 

se vodom iz postojećeg cjevovoda φ 300 mm a koji se proteže do rezervoara glavica u 

Premanturi. Od rezervoara Volme se planira povratni cjevovod profila φ 300 mm koji će se 

granati na profil φ 200 mm za Volme Paltanu i φ 250 mm za naselje Banjole. 

3.5.4.2.Odvodnja otpadnih voda 

Odvodnja na prostoru Općine Medulin a sukladno rješenju iz PPIŽ određena je 

modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će se oborinske vode rješavati zasebno 

prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih voda putem javnih sustava odvodnje. 

Iznimno se za dijelove jezgri naselja mogu primijeniti i mješovita rješenja odvodnje. 

Infrastrukturni sustav odvodnje otpadnih voda treba projektirati kao cjelovito rješenje 

određeno i prikazano grafičkim dijelom ovog PPUO-a 

Ovim PPUO-m predviđeno je rješenje odvodnje u tri odvojena sustava: 

1. sustav odvodnje naselja Medulin 

2. sustav odvodnje za naselja Banjole, Vinkuran i Pomer predviđa izgradnju 

zajedničkog kanalizacijskog sistema na lokaciji postojećeg pročišćivača Bumbište. 

3. sustav odvodnje za naselje Premantura predviđa zasebni kanalizacijski sustav sa 

magistralnim kolektorom do budućeg uređaja za pročišćavanje Glavica 



Godina: 2011. 

38

Naselje Pješčana Uvala ima izgrađen fekalni kanalizacijski sustav sa spojem na 

pulski kanalizacijski sustav otpadnih voda. 

Za sustave odvodnje Medulin te Banjole i Premantura omogućava se izgradnja 

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda po fazama i to: 

I. faza - I. stupanj pročišćavanja u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj 

dubini, 

II. faza – viši stupnjevi pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu rezultati 

sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora 

Otpadne vode moraju se ispuštati u sustav javne odvodnje u skladu sa ovim PPUOom. 

Iznimno, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja na područjima gdje 

nije izgrađen sustav javne odvodnje za obiteljske kuće (po posebnom propisu) iz kojih se 

ispuštaju isključivo sanitarne otpadne vode opterećenja do 10 ES, obavezno je ispuštanje 

otpadnih voda u sabirne jame. 

Za građevine na području Općine Medulin sa opterećenjem većim od 10 ES, u 

izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, gdje je predviđena izgradnja 

sustava odvodnje, a dok isti nije izgrađen,– otpadne vode odvode se preko zasebnog 

uređaja za pročišćavanje u sabirnu jamu, prijemnik ili se koriste za navodnjavanje. 

Otpadne vode moraju biti pročišćene na kakvoću definiranu posebnim propisima. 

Sabirna jama mora imati vodonepropusne stijenke i dno, bez ispusta i preljeva. Otvor 

na komori mora se graditi s uzdignutim rubom, zatvorenim metalnim poklopcem za 

preklop i sa minimalnim otvorom 60 x 60 cm, te mora biti izgrađena na mjestu do kojeg je 

u svako doba moguć pristup posebnim vozilima. 

Za građevine na području Općine Medulin gdje nije predviđena izgradnja sustava 

odvodnje (pojedinačne građevine izvan građevinskih područja), otpadne vode odvode se 

preko zasebnog uređaja za pročišćavanje u sabirnu jamu, prijemnik ili se koriste za 

navodnjavanje. Otpadne vode moraju biti pročišćene na kakvoću definiranu posebnim 

propisima. 



preklop i sa minimalnim otvorom 60 x 60 cm, te mora biti izgrađena na mjestu do kojeg je 

u svako doba moguć pristup posebnim vozilima. 

Ovim PPUO-om planira se i oborinska kanalizacija svih naselja što je predmet 

razrade ostale prostorno planske I projektne dokumentacije. 

Oborinska odvodnja Općine Medulin rješavat će se na način da sistemom oborinske 

odvodnje prikupljamo sve oborinske vode sa prometnica i dotok oborinskih voda iz slivne 

zone koja gravitira na tu prometnicu bez direktnog odvođenja oborinskih voda sa svake 

građevinske parcele. 

Izuzetak predstavljaju veće građevne čestice i građevine kod kojih se pojavljuju veće 

količine oborinskih voda pri čemu je obaveza investitora da sam izgradi sistem oborinske 

odvodnje do priključka na oborinsku kanalizaciju prometnice. 

Prilikom dimenzioniranja pojedinih dionica kanalizacije potrebno je hidraulički proračun 

izraditi na bazi krivulje oborina - Mjerodavni intenzitet oborina ITP krivulja Hrvatskih voda- 

Rijeka za dvogodišnji povratni period vodeći računa o ukupnoj slivnoj površini. 



Godina: 2011. 

39

U ovoj se zoni svi oborinski kolektori trebaju u konačnosti odvoditi u more na način da 

se prije ispusta u more predvide separatori ulja i masti. Kako ne bi došlo do potrebe 

izgradnje enormno velikih separatora potrebno je izvesti kišne preljeve ispred separatora 

koji bi na separator dovodili od 15-20 % oborina, dok bi ostale se preljevale direktno u 

more. Smatra se da prvih 15-20 % oborina su najviše zagađene dok su ostale već 

relativno čiste oborinske vode te ih se nije potrebno posebno pročišćavati. 

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM 

Općina Medulin, putem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, 

opredijelila se za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se osiguralo 

smanjenje potencijala otpada na mjestu nastanka, iskorištavanje vrijednih tvari i energije, 

obrađivanje samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja i recikliranja, te 

odlaganje minimalnih količina ostatnog otpada. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom 

Općine Medulin podrazumijeva donošenje pravnih i administrativnih propisa u svrhu 

izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada, edukaciju stanovništva, podizanje turističkog 

ugleda Općine kroz zaštitu okoliša, izradu detaljnog programa za uspostavu primarne 

reciklaže, uspostavu primarne reciklaže za staklo, papir i otpadna ulja, skupljanje baterija i 

starih lijekova, kompostiranje zelenog reza te biorazgradivog otpada skupljenog u 

ugostiteljskim objektima i na tržnici, izdvajanje auto-guma, uvođenje mehaničko-biološke 

obrade ostatnog otpada, odlaganje ostatnog otpada, te saniranje svih nelegalnih smetlišta 

na području Općine Medulin. 

U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom smeće i ostali kruti otpad 

zbrinjavat će se na lokaciji Kaštijun na , na lokaciji definiranoj granicama građevinskog 

područja.na području obuhvata PPUO-a ne smiju se otvarati druga olagališta otpada. 

Postojeće odlagalište otpada Kaštijun mora se sanirati, a potom i rekonstruirati u skladu s 

važećim propisima o uvjetima za postupanje s otpadom, da bi u budućem korištenju 

omogućilo smanjenje neželjenih utjecaja na okoliš već odloženih količina otpada, 

osiguranje ekološki prihvatljivog odlaganja novih količina otpada, sukladno odredbama 

važećih hrvatskih, kao i europskih propisa o odlaganju otpada. Odlagalište ne smije štetno 

utjecati na okoliš, a naročitu pažnju treba posvetiti uklanjanju utjecaja emisija i migracija 

odlagališnog otpadnog plina, onečišćenja površinskih i podzemnih voda procjednim 

vodama odlagališta, na zdravlje ljudi i životinja djelovanjem različitih opasnih i toksičnih 

tvari. 

Sve aktivnosti vezane za zbrinjavanje otpada na lokaciji Kaštijun moraju se provoditi 

sukladno mjerama zaštite okoliša koje su sadržane u odredbama zakonskih propisa i 

podzakonskih akata iz oblasti zaštite okoliša i odredbama ovog PPUO-a. 

Unutar gospodarskih proizvodnih zona Medulin, Kamik, Ševe i Pomer mogu se 

formirati reciklažna dvorišta i transfer stanice u skladu sa sustavnim gospodarenjem 

otpadom na području Općine Medulin max površine 100 m 2 . 

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

Zaštita ugroženih dijelova prostora i okoliša provodit će se u skladu sa svim 

zakonima, odlukama i propisima, relevantnim za ovu problematiku, a naročito s važećim 

zakonom o zaštiti okoliša, odredbama prostornih planova šireg područja, ovog PPUO-a i 

prostornih planova užeg područja. 



Godina: 2011. 

40

Prilikom izdavanja lokacijskih/građevnih dozvola, kao i prilikom gradnje, a potom i 

korištenja građevina, neophodno je uvažavati sve elemente okoliša i primjenjivati mjere 

kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno stanje. U slučaju da već zatečeno stanje okoliša 

ne odgovara minimalnim dopuštenim uvjetima treba ga dovesti u granice prihvatljivosti, 

definirane važećim propisima i standardima. U prostornim planovima užeg područja 

potrebno je definirati mjere zaštite okoliša na temelju procjena utjecaja. Neophodno je što 

više koristiti takve energente koji će ekološki poboljšati stanje obuhvaćenog područja, što 

podrazumijeva upotrebu plina ili alternativnih energetskih izvora (solarna energija, vjetar i 

sl.). 

Shodno važećim propisima iz oblasti zaštite okoliša, za zahvate u prostoru definirane 

posebnim propisom potrebno je izraditi procjenu o utjecaju na okoliš, koja će propisati mjere 

zaštite okoliša od utjecaja tog zahvata na njega. 

Zaštita zraka 

U područjima I. kategorije treba poduzimati mjere sprečavanja onečišćenja zraka, 

kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja preporučenih 

vrijednosti (u daljnjem tekstu: PV). U zaštićenim i rekreacijskim područjima PV ne smiju 

biti dostignute. Sukladno pozitivnim zakonskim propisima u područjima I. kategorije treba 

poduzimati mjere spriječavanja onečišćenja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja područja 

ne bi došlo do prekoračenja PV. 

U područjima II. kategorije potrebno donijeti program mjera za smanjenje onečišćenja 

zraka, kako bi se postepeno postigle PV kakvoće zraka, sukladno metodologiji propisanoj 

posebnim propisima. Dok u područjima III. kategorije treba odmah identificirati 

dominantan izvor, dajući prednost onim akcijama koje će imati najveći učinak, kao i onima 

koje se mogu najlakše, najbrže ili s najmanje troškova provesti, te obvezati onečišćivača 

da u zadanom roku izradi sanacijski program na način i u skladu s posebnim propisom. 

Zaštita voda 

U sferi komunalne djelatnosti 

- paralelno s izgradnjom sustava za pročišćvanje otpadnih voda utvrditi mogućnost 

primjene obnovljivih voda (pročišćenih urbanih i/ili industrijskih efluenata) kao 

dodatnog izvorišta niže razine kakvoće u poljoprivredi, šumarstvu, uključivo i za 

protupožarne rezerve, u industriji i za komunalne potrebe, 

- za sve novogradnje stimulirati, sukladno propisima, izgradnju spremnika (cisterni) za 

sakupljanje oborinskih voda, koje bi se zatim posebnim cijevovodom koristile za 

sanitarne, tehnološke i ine potrebe, 

- zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda obavljati na način da se otpadne vode 

iz zgrada, tehnologija i sl. prije ispuštanja u sustav kanalizacije pročiste do stupnja da se 

zadovolje kriteriji za pojedina zagađivala prema općem važećem standardu (u fekalnu 

kanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje su na nivou kućnih 

otpadnih voda). Sustav mreže fekalne kanalizacije mora biti zaseban. Kod kuhinja s 

pranjem posuđa, raznih kotlovnica, mehaničarskih radionica i sl., kao i na otvorenim ili 

slično uređenim površinama gdje su mogući izljevi masti, ulja, benzina i drugih 

zagađivača u otvorenim skladištima, potrebno je izgraditi mastolove (separatore masti) i 

pjeskolove u sklopu svake građevine prije priključenja na fekalnu kanalizaciju. 

U sferi gospodarstva 

Proizvodnja 



Godina: 2011. 

41

- postojeći tehnološki objekti moraju ishoditi vodopravnu suglasnost, dozvolu i 

dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje količina i kakvoća 

otpanih voda koje pravna ili fizička osoba može ispuštati u javni sustav odvodnje, 

vodonosnike ili tlo, 

- korisnici vodnih resursa obvezni su primjeniti odgovarajući tretman otpadnih voda s 

ciljem dovođenja njihovih fizičko-kemijskih karakteristika u vrijednosti koje su 

podnošljive za okoliš, 

- količine masti, maziva, mineralnih ulja, PAH-ova, PCB-a koji se koriste u tehnološkim 

procesima moraju se strogo evidentirati te voditi očevidnik njihovog zbrinjavanja na 

način kako je to propisano Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom. 

Energetika 

- do 2015. god. postupno i planski izvršiti rekonstrukciju svih energetskih sustava, tj. 

kotlovnica, rezervoara energenata te cijevovoda na način da mogu koristiti zemni plin 

u trenutku plinofikacije Istarske županije. Poreznom i drugim stimulativnim mjerama 

poticati proces plinofikacije, 

- do konačnog prelaza na upotrebu zemnog plina svi energetski sustavi koji koriste 

tekuće lake,srednje i teške derivate nafte, kako u proizvodnim djelatnostima, tako i u 

domaćinstvima, moraju bezuvjetno do 2010. god. ishoditi certifikat o tehničkoj 

ispravnosti takvih sustava, 

- sustavi za opskrbu naftnim derivatima, tj. crpne postaje, moraju ishoditi do 2010. god. 

vodopravnu dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama; 

- odgovarajućom poreznom politikom i drugim stimulativnim mjerama poticati i 

podupirati fizičke i pravne osobe za investicijske zahvate koji se temelje na 

alternativnim izvorima energije (sunce, vjetar, geotermalne vode). 

Poljodjelstvo, stočarstvo i peradarstvo 

- Putem posebnih propisa u nadležnosti županijskih tijela i Općine (odluke, pravilnici, 

prostorni planovi i sl.) spriječiti nastajanje šteta od zagađenja okoliša od 

poljoprivredno-prehrambene djelatnosti. U tom smislu treba odrediti gornje granice 

veličine objekata, veličinu populacije stoke i način njezina držanja, sukladno 

propisanoj kategoriji zaštite. 

- racionalna upotreba mineralnih i organskih gnojiva te zaštitnih sredstava, a limitirana u 

posebno zaštićenim područjima i potpomognuta stimulativnim mjerama. 

- zabranjuje se korištenje površinskih i podzemnih voda u poljodjelske svrhe bez 

prethodno ishodovane vodopravne dozvole i koncesije sukladno posebnim propisima, 

kojom će se točno i nedvosmisleno definirati način i količine korištenja istih, 

- u području III. zone zaštite vodocrpilišta potrebno je postupno izvršiti preobrazbu 

postojećeg poljodjelstva u organsko poljodjelstvo. 

- u slučajevima stočarskih i peradarskih gazdinstava ocjedne se vode, ili vode nakon 

ispiranja moraju sakupljati u nepropusnim sabirnim jamama, koje se zatim prazne i 

rasiplju po poljoprivrednim površinama kao tekuće gnojivo sukladno Pravilniku o zaštiti 

poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima. 

U sferi prometa 



Godina: 2011. 

42

- poticati korištenje prijevoznih sredstava koja su glede sagorjevanja fosilnih energenata 

najštedljivija, te da ispušni plinovi sadrže što manje štetnih tvari po okoliš, tj. takva 

prevozna sredstva koja su novijeg datuma i ona koja imaju ugrađen katalizator 

U sferi informatizacije 

- do 2015. god. uspostaviti informatički sustav gopodarenja vodama kao dijela općeg 

informatičkog sustava zaštite okoliša i gospodarskog razvitka tako da umreženi podaci 

budu dostupni svim županijskim, gradskim i općinskim tijelima lokalne samouprave i 

vodoprivrednim upravama, te javnosti. 

Zaštita od štetnog djelovanja voda i erozije 

Postojeći povremeni ili stalni potoci i bujice, kojima se odvode atmosferske vode šireg 

područja, moraju se čistiti i održavati, kako se ne bi ugrozila njihova protočnost. Sve 

zahvate na postojećim povremenim ili stalnim potocima i bujičnim tokovima, kao i u dodiru 

s njima, izvoditi prema odgovarajućim važećim propisima i projektima, te uz obaveznu 

suradnju s nadležnim tijelima državne uprave, te pravnim osobama sa javnim ovlastima. 

Na PPUO-om određenim područjima pojačane erozije ne postoji mogućnost nikakve 

gradnje osim mreže prometne i ostale infrastrukture. U ovim područjima zemljište se mora 

urediti i koristiti na način koji će smanjiti utjecaj erozije zemljišta (pošumljavanje, zabrana 

sječe i slično). Iznimno je u građevinskim područjima naselja moguća gradnja potrebnih 

građevina, uz primjenu svih tehničkih propisa, standarda i pravila graditeljske struke za 

erozivna tla, kojima se mora osigurati mehanička otpornost i stabilnost, te sigurnost u 

korištenju, a istovremeno izbjeći narušavanje stabilnosti tla na okolnom zemljištu odnosno 

drugih građevina visokogradnje, prometnica, komunalnih i drugih instalacija i slično. 

Zaštita mora 

Obalno more na području Općine Medulin je ovim PPUO-om kategorizirano u II. 

kategoriju. Osnovna zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem 

izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna što u 

ovom slučaju znači obavezu izrade prostornih planova užih područja, kroz koje će se 

izvršiti snimak postojećeg stanja te definirati mjere da se ne naruši kakvoća ukoliko je ona 

viša od I. To znači, da se na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, 

namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i 

gospodarstva općenito, obavezno održi postojeća kakvoća mora. Dijelovi zatvorenog mora, 

sa slabom izmjenom vodene mase, predstavlja osjetljivo područje pa je svaka daljnja 

aktivnost u tom prostoru ograničena i za istu je potrebna sveobuhvatna studija koja mora 

definirati prihvatni kapacitet bez degradacije kakvoće mora propisane ovim PPUO-om. 

Da bi se provela zaštita potrebno je poduzeti slijedeće mjere za sprječavanje i 

smanjivanje onečišćenja s kopna: 

- izgraditi sustav javne odvodnje s adekvatnim stupnjem pročišćavanja prije upuštanja 

otpadnih voda u recipijent uz adekvatnu obradu otpadnog mulja, 

- provesti rekonstrukciju s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladišta tekućih 

goriva i mineralnih ulja u cijelom obalnom području, 

- stimulirati u proizvodnim pogonima uvođenje tehnologija s manjim potrebama po vodi 

kao i pročišćavanje iste na kakvoću za ponovnu uporabu, 



Godina: 2011. 

43

- opasni otpad sakupljati u tvorničkom krugu (skladištiti) i spriječiti njegovo ispiranje ili 

procjeđivanje te u konačnost zbrinjavati putem ovlaštenih tvrtki uz ispunjavanje 

zakonom propisane popratne dokumentacije. 

Obzirom da se PPUO-om omogućava daljnji razvoj pomorskog prometa treba 

provoditi slijedeće mjere zaštite radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim 

prometom i lučkim djelatnostima: 

- osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanja onečišćenja (brodovi-čistači, 

plivajuće zaštitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti) 

unutar vlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduzeća, 

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja i instalirati uređaje za prihvat 

i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, 

istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda, 

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. 

Zaštita šuma i šumskog za planirana područja šuma posebne namjene zemljišta 

provodit će se u skladu sa Zakonom o šumama i ostalim odgovarajućim propisima. 

Zaštita poljoprivrednih površina provodit će se u skladu sa zakonom o 

poljoprivrednom zemljištu i ostalim odgovarajućim propisima. Istovjetne mjere zaštite 

primjenjivat će se na planirana područja osobito vrijednih i vrijednih obradivih tala, te na 

katastarske čestice čija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u okviru 

planiranih područja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Zaštita 

poljoprivrednih površina izloženih utjecaju eolske erozije provodit će se sadnjom 

odgovarajućih biljnih vrsta i primjenom odgovarajućih tehničkih rješenja, te kontinuiranim 

održavanjem sustava. 

Ovim PPUO-om određena su osobito vrijedna i ugrožena područja diferencirana kroz 

zakonom određenu kategorizaciju spomenika prirodne i graditeljske baštine, te određena 

ovim odredbama kao kulturna dobra. Mjere zaštite ovih područja, kako upisanih u registar 

zaštićenih spomenika tako i evidentiranih ovim Planom, određuju se istovjetno, u skladu 

sa odgovarajućim propisima. 

Radi zaštite i uređenja obalnog područja mora, utvrđen je ovim PPUO-om, a na 

temelju Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN128/04) – 

zaštićeno obalno područje(u daljnjem tekstu: ZOP), a na temelju PPIŽ-a obalno područje. 

Uredbom se određuju uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u 

svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.Zaštićeno 

obalno područje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i 

pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. 

U ZOP-u se planiranje i uređenje prostora temelji na osnovnim planskim smjernicama: 

– očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog 

krajolika, 

– osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke 

vode, 

– planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i 

cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina, 

– sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine, 

– osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, 

osobitog pomorskog dobra, 



Godina: 2011. 

44

– očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno 

u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i 

istraživanja, bez planiranja građevinskih područja, 

– očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu 

vegetaciju, 

– ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i 

izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za 

funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke, 

– ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja 

prostornih vrijednosti, 

– uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem 

vrijednosti krajolika, 

– planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, 

položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja, 

– sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska 

područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke i 

sportsko-rekreacijske namjene. 



Godina: 2011. 

45

2. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA – PPIŽ 

(“Službene novine Istarske županije", br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05-pročišćeni tekst i 10/08, 

7/10) 



Godina: 2011.

3. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA 

RJEŠENJA 

Za potrebe izrade Izmjena i dopuna PPUO Medulin nisu izrađene posebne 

sektorske studije. 



Godina: 2011.

4. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA POŠTIVANIH U IZRADI 

PLANA 

Zakon o prostornom uređenju i gradnji 

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i 

standardu elaborata prostornih planova 

Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima gradnji 

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom 

pokretljivosti 

Zakon o komunalnom gospodarstvu 

Prostorni plan Istarske županije 

Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz 

skupine hoteli 

Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji drugih vrsta smještajnih 

objekata iz skupine "Kampovi i druge vrste objekata za smještaj 

Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata 

kampova iz skupine "Kampovi i druge vrste objekata za smještaj 

Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina 

"Restorani", "Barovi", "Catering objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" 

Zakon o poljoprivrednom zemljištu 

Zakon o šumama 

Zakon o javnim cestama 

Zakon o sigurnosti prometa na cestama 

Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta 

Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu 

Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju 

udovoljiti s gledišta sigurnosti prometa 

Pravilnik o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama V.C. 050./90 projektiranje i 

građenje cesta, površinski čvorovi, tehnički uvjeti 

Norma za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini hrn u.c4.050 

Zakon o zaštiti prirode 

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara 

Zakon o zaštiti od požara 

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe 

Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima 

Zakon o eksplozivnim tvarima 

Pravilnik o zapaljivim tekućinama 

Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu 

Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara 

Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom 

Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede 

zaštite od požara 

Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata 

Zakon o zaštiti okoliša 

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš 

Uredba o strateškoj procjeni utjecaja planova i programa na okoliš 

Pravilnik o katastru emisija u okoliš 

Zakon o sanitarnoj inspekciji 

Pravilnik o objektima koji po svojoj veličini i namjeni ne predstavljaju opasnost za zdravlje 



Godina: 2011.

ljudi i njihovu okolinu 

Zakon o zaštiti od buke 

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave 

Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke 

Zakon o vodama 

Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata 

Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama 

Uredba o opasnim tvarima u vodama 

Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće 

Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama 

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora 

Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka 

Zakon o otpadu 

Pravilnik o vrstama otpada 

Pravilnik o gospodarenju otpadom 

Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom 

Uredba o proglašenju ekološke mreže 

Zakon o zaštiti i spašavanju 

Zakon o policiji 

Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom 

planiranju i uređivanju prostora 

Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju 

graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu 

Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa 

Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva 



Godina: 2011.

5. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMA 

Pristigli zahtjevi, suglasnosti i mišljenja prema posebnim propisima razmatrani su 

te je temeljem njih donijet Zaključak o utvrđivanju konačnog prijedloga plana klasa:350- 

02/11-01/0002, od dana 16.03.2011. u prilogu. Sastavni dio Zaključka su i navedeni 

zahtjevi, suglasnosti i mišljenja prema posebnim propisima kako slijedi: 



Godina: 2011.

6. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNIM RASPRAVAMA – KNJIGA III 



Godina: 2011.

7. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA 



Godina: 2011.

8. SAŽETCI ZA JAVNOST 

1.Sažetak za javnost - Prijedlog Plana za javnu raspravu 

2.Sažetak za javnost - Prijedlog Plana za ponovnu javnu raspravu 

3.Sažetak za javnost - Prijedlog Plana za 2.ponovnu javnu raspravu 



Godina: 2011.

9. OSTALI PRILOZI 



- rješenje o imenovanju odgovornog voditelja 



Godina: 2011.

KNJIGA III 

1. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNIM RASPRAVAMA 



Godina: 2011.

Op/ina Medulin 

Op/insko vije/e 


Prostorni plan 

ureenja Opine 

Medulin 

(Službene novine Op/ine Medulin ___ /07. ) 



Tel: +385 52 591200, 591 301 

Fax: +385 52 591397 


www.urbis72.hr

županija: 

op/ina: 

na:elnik: 



direktor: 



Goran Bui/, dipl. ing. 

Prostorni plan ure;enja Op/ine Medulin 


Giankarlo župi/, dipl.ing.gra;. 

broj ugovora: 5335 




Josip Zidari/, dipl.ing.arh. 


Dragan Radolovi/, dipl.ing.arh. 

stru:ni tim u izradi plana: 

voditelj plana: 

planeri prometnica i infrastrukture: 

suradnik: 


Davor Ravni/, dipl.ing.prom 

mr Milan Damiani/, dipl. ing. el. 

mr Sergio Širol, dipl. ing. gra;. 

Valter Na;, ing. telek. 

Nataša Dehi/, dipl. ing. agr. 

Sergej Banovi/, gra;.teh. 

Prostorni plan ureenja Opine Medulin 


Broj ugovora: 5335 

Godina: 2007. 

2

program mjera za unapre;enje stanja u 

prostoru: Službene novine Op/ine Medulin 1/05 

odluka op/inskog vije/a op/ine medulin 

o donošenju prostornog plana: 

pe:at op/inskog vije/a op/ine medulin: 

Službene novine Op/ine Medulin ___/07. 

predsjednik op/inskog vije/a op/ine 

medulin: 

Darko Lorencin, dipl. oecc. 

javna rasprava objavljena: 31.10.2005. 

javni uvid održan: od 08.11.2005. do 07.12.2005. 

pe:at tijela odgovornog za provo;enje 

javne rasprave: 

odgovorna osoba za provo;enje javne 

rasprave: 

Ante Puli/, dipl. ing. gra;. 

suglasnost na prostorni plan prema 

:lanku 24. zakona o prostornom ure;enju 

(nn 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04): Ured državne uprave u istarskoj županiji 

klasa: 350-05/06-01/192 

ur. broj: 2163-04-02-06-3 

datum: 17.srpnja 2006. 


:lanku 45.a zakona o prostornom 

ure;enju (nn 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure;enja I 

100/04): 

graditeljstva 

klasa: 350 - 02/06 - 04/54 

ur. broj: 531- 06 – 06 - 4 

datum: 6. listopada 2006. 

istovjetnost ovog prostornog plana s 

izvornikom ovjerava: 

pe:at nadležnog tijela: 




Godina: 2007. 

3

Na temelju :lanka 24. Zakona o prostornom ure;enju ("Narodne novine" br. 30/94, 68/98, 

61/00, 32/02 i 100/04 i :lanaka 15. i 78. Statuta Op/ine Medulin ("Službene novine op/ine 

Medulin" br. 4/01, 2/02, 8/03, 4/04 i 7/05), Op/insko vije/e Op/ine Medulin na prijedlog 

Op/inskog poglavarstva Op/ine Medulin, na svojoj sjednici održanoj 19.12.2006.2006. 

godine donosi 

O D L U K U 

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA URE%ENJA OP&INE MEDULIN 

(lanak 1. 

Donosi se Prostorni plan ure;enja Op/ine Medulin (u daljnjem tekstu: PPUO). 

Odredbe za provo;enje PPUO-a sastavni su dio ove Odluke. 

(lanak 2. 

PPUO iz :lanka 1. sastoji se od tekstualnog i grafi:kog dijela: 

1. tekstualni dio 

I. OBRAZLOŽENJE 

1. POLAZIŠTA 

1.1. Položaj, zna:aj i posebnosti podru:ja Op/ine u odnosu na prostor i sustave 

Županije i Države 

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne zna:ajke 

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ure;enja šireg podru:ja i 

ocjena postoje/ih prostornih planova 

1.1.4. Ocjena stanja, mogu/nosti i ograni:enja razvoja u odnosu na demografske i 

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE%ENJA 

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog zna:aja 

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 

2.1.3. O:uvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 

2.2. Ciljevi prostornog razvoja op/inskog zna:aja 

2.2.1. Demografski razvoj 

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 

2.3. Ciljevi prostornog ure;enja naselja na podru:ju op/ine 

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 

2.3.2. Utvr;ivanje gra;evinskih podru:ja naselja u odnosu na postoje/i i planirani broj 

stanovnika, gusto/u stanovanja, izgra;enost, iskorištenost i gusto/u izgra;enosti, 

obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih 

cjelina 

2.3.3. Unapre;enje ure;enja naselja i komunalne infrastrukture 




Godina: 2007. 

79

3. PLAN PROSTORNOG URE%ENJA 

3.1. Prikaz prostornog razvoja na podru:ju op/ine u odnosu na prostornu i 

gospodarsku strukturu Istarske županije 

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgra;ene strukture 

van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale 

površine) 

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 

3.4. Uvjeti korištenja, ure;enja i zaštite prostora 

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podru:ja i prostorne cjeline 

(prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) 

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav 

3.5.2. Energetski sustav 

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, ure;enje vodotoka i voda, 

melioracijska odvodnja) 

3.6. Postupanje s otpadom 

3.7. Sprje:avanje nepovoljna utjecaja na okoliš 

II. ODREDBE ZA PROVO%ENJE 

1. Uvjeti za odre;ivanje namjene površina na podru:ju obuhvata PPUO-a 

2. Uvjeti za ure;enje prostora 

2.1. Gra;evine od važnosti za državu i županiju 

2.2. Gra;evna podru:ja naselja 

2.3. Izgra;ene strukture van naselja 

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 

5. Uvjeti utvr;ivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih 

infrastrukturnih sustava 

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 

7. Postupanje s otpadom 

8. Mjere sprje:avanja nepovoljna utjecaja na okoliš 

9. Mjere provedbe PPUO-a 

9.1. Obveza izrade prostornih planova 

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 

9.3. Rekonstrukcija gra;evina :ija je namjena protivna planiranoj namjeni 

10. Završne odredbe 

2. grafiki dio 

Kartografski prikazi u mj. 1:25.000 

Plan prostornog ure;enja 

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 

Prostori/površine za razvoj i ure;enje M 1: 25 000 

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 

2.1. Promet M 1: 25 000 

2.2. Pošta i telekomunikacije M 1: 25 000 




Godina: 2007. 

80

2.3. Energetski sustav M 1: 25 000 

2.4. Vodnogospodarski sustav 

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREOENJE I ZAŠTITU PROSTORA 

3.1 Zaštita prirodne i kulturne baštine M 1: 25 000 

3.2. Podru:ja posebnih ograni:enja u korištenju M 1: 25 000 

3.3. Podru:ja primjene posebnih mjera ure;enja I zaštite M 1: 25 000 

Kartografski prikazi u mj. 1: 5.000 

4. GRAOEVINSKA PODRUDJA 

4a. K.O.Pula – Naselja Pješ:ana uvala, Vinkuran, Vintijan, Valbonaša M 1: 5 000 

4b. K.O.Pomer – Naselje Pomer M 1: 5 000 

4c. K.O.Premantura – Naselje Premantura M 1: 5 000 

4d. K.O.Pomer – Naselje Banjole M 1: 5 000 

4e. K.O.Medulin – Naselje Medulin – sjeverni dio M 1: 5 000 

4f. K.O.Medulin – Naselje Medulin – južni dio M 1: 5 000 

II. ODREDBE ZA PROVO%ENJE 

(lanak 3. 

Prostorni plan ure;enja Op/ine Medulin (u daljnjem tekstu: PPUO) donosi se za 

dugoro:no razdoblje, s planskim predvi;anjima do 2015. g., s time da se za odre;ene 

elemente (prometni, energetski, telekomunikacijski i komunalni sustav) planiranje vrši za 

duže vremensko razdoblje, do 2020.g. 

Za prostorne potrebe, koje bi se mogle javiti nakon 2015. godine, a koje u vrijeme 

izrade ovog PPUO-a nisu bile detaljnije utvr;ene, kao i prilikom izrade Izmjena i dopuna 

ovog PPUO-a, koristiti /e se ovaj PPUO, u skladu s osnovnom namjenom prostora i 

predloženim mogu/im rješenjima što ih PPUO sadrži. 

1. UVJETI ZA ODRE%IVANJE NAMJENA POVRŠINA 

NA PODRU(JU OBUHVATA PPUO-a 

(lanak 4. 

PPUO-om se utvr;uju osnove i ure;ivanje prostora u skladu s potrebama društvenog 

i gospodarskog razvoja Op/ine Medulin, a posebno: 

• korištenje i namjena prostora 

• sustav naselja s razmještajem stanovništva i središnjim funkcijama u tim naseljima 

• gra;evine od važnosti za državu i županiju 

• uvjeti smještaja gospodarskih i društvenih djelatnosti 

• sustav infrastrukturnih koridora i gra;evina, te na:in njihovog povezivanja sa 

sustavima susjednih podru:ja 

• mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 

• mjere unapre;enja i zaštite posebno vrijednih dijelova okoliša 




Godina: 2007. 

81

• mjere unapre;enja i zaštite :ovjekove okoline 

(lanak 5. 

Na:ela za odre;ivanje namjene površina odre;enih PPUO-om, koja odre;uju temeljno 

urbanisti:ko-graditeljsko i prostorno krajobrazno ure;enje te zaštitu prostora su: 

• zaštita integralnih vrijednosti prostora te zaštita i unapre;enje stanja okoliša 

• održivi razvoj i racionalno korištenje prostora 

• zaštita kulturnog i prirodnog naslje;a 

• ravnomjerni gospodarski, društveni i kulturni razvoj prostora Države, uz njegovanje 

i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti 

• optimalno uskla;enje interesa razli:itih korisnika prostora i prioriteta djelovanja u 

prostoru 

• poštivanje pravila urbanisti:ke, prostorno-planerske i krajobrazno-planerske struke 

• osiguranje boljih uvjeta života 

• na:elo javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima zna:ajnim za 

prostorno ure;enje u skladu s ovim i drugim posebnim propisima 

• uspostavljanje sustava informacija o prostoru u svrhu planiranja, korištenja i zaštite 

prostora. 

(lanak 6. 

Zašti/eno obalno podru:je (u daljnjem tekstu: ZOP) obuhva/a sve otoke, pojas kopna 

u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte i prikazan 

je u grafi:kom dijelu PPUO-a na kartografskim prikazima u mj. 1:25.000 i na katastarskim 

prikazima u mjerilu 1:5000. U ZOP-u se planiranje i ure;enje prostora temelji na 

osnovnim planskim smjernicama: 

• o:uvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog 

krajolika, 

• osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke 

vode, 

• planirati cjelovito ure;enje i zaštitu na osnovi kriterija o:uvanja prirodnih vrijednosti 

i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina, 

• sanirati vrijedna i ugrožena podru:ja prirodne, kulturne i povijesne baštine, 

• osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, 


• o:uvati nenaseljene otoke i oto:i/e s prirodnim i kultiviranim krajolikom 

prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, 

organiziranog posje/ivanja i istraživanja, bez planiranja gra;evinskih podru:ja, 

• o:uvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu 

vegetaciju, 

• ograni:iti gradnju u neizgra;enom dijelu postoje/ih gra;evinskih podru:ja naselja i 

izdvojenih gra;evinskih podru:ja (izvan naselja) uz morsku obalu i uš/a vodotoka 

osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke, 

• uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i o:uvanjem 


• planirati gra;evine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, 

položajem, veli:inom i oblikovanjem poštuju zate:ene prostorne vrijednosti i 




Godina: 2007. 

82

obilježja, 

• sanirati postoje/a napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i 

prvenstveno pejsažnom rekultivacijom i dijelom odlaganjem gra;evinskog otpada i 

prenamjenom u druge poslovne i javne i društvene namjene. 

(lanak 7. 

Ure;ivanje prostora unutar obuhvata PPUO-a kao što je gradnja gra;evina, 

ure;ivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod same površine 

zemlje, kao i na moru i morskome dnu, može se obavljati isklju:ivo sukladno ovom PPUOu, 

posebnim propisima, kao i na temelju odredbi planova užih podru:ja koje nisu u 

suprotnosti s ovim PPUO-om. 

(lanak 8. 

Prostor unutar obuhvata PPUO-a namijenjen je za: 

1. Površine graevinskih podruja naselja i postojeih izdvojenih dijelova 

graevinskih podruja naselja: 

• gra;evinska podru:ja naselja Medulin, Vintijan, Valbonaša, Pomer, Banjole, 

Pješ:ana uvala, Premantura i Vinkuran te postoje/i izdvojeni dijelovi gra;evinskih 

podru:ja naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, Bumbište, Volme Š/uza, 

Ševe1, Ševe 2 te Zotta. 

2. površine izdvojenih graevinskih podruja za gospodarsku i sportskorekreacijsku 

namjenu: 

• izdvojena gra;evinska podru:ja gospodarske proizvodne namjene: Medulin, 

Kamik, Pomer, Ševe i Valbonaša 

• izdvojeno gra;evinsko podru:je gospodarske komunalno – servisne namjene 

odlagališta otpada Kaštijun 

• izdvojena gra;evinska podru:ja gospodarske ugostiteljsko turisti:ke namjene: 

Stocca, Mu/a, Kašteja, Medulin-istok, Stupice, Glavica, Kanali/, Kaštanjež, 

Centinera, Porto Paltana Volme, zabavni centar Campanož, marina Pomer, 

turisti:ki punktovi Volme, Kunfin i Pomer 

• izdvojeno gra;evinsko podru:je gospodarske namjene za marikulturu Medulin 

• izdvojeno gra;evinsko podru:je sporta i rekreacije jaha:ki centar Medulin 

• izdvojeno gra;evinsko podru:je sporta i rekreacije letjelište Campanož 

3. površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i graevina: 

• zone pomorskog prometa 

• površine lu:kog podru:ja i luka sa plovnm putevima 

• prometni koridori cesta 

• koridori i gra;evine telekomunikacijske infrastrukture 

• koridori i gra;evine energetskog sustava 

• koridori i gra;evine sustava vodoopskrbe i odvodnje 

4. ostale površine izvan graevinskih podruja: 

• poljoprivredne površine (osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, ostalo 

obradivo tlo, ostalo poljoprivredno tlo) 

• šumske površine ( šume posebne namjene) 




Godina: 2007. 

83

• mjesno groblje Premantura 

• podru:ja rekreacije 

• morske zone za maritimnu rekreaciju i marikulturu 

• zone posebne namjene Monte Kope i Kamenjak 

• zone rekreativno-zabavne namjene Cave romane i Pe/ine 

Namjene iz stavka 1. to:aka 1., 2. i 4. . prikazane su na kartografskom prikazu 1. i 4. 

grafi:kog dijela PPUO-a u mj. 1:25.000 i na katastarskim prikazima u mjerilu 1:5000, a iz 

to:ke 3. u odgovaraju/im kartografskim prikazima 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. grafi:kog dijela 

PPUO-a, sva u mj. 1:25.000, kao i u poglavlju 3. Tekstualnog obrazloženja PPUO-a. 

(lanak 9. 

Osnovnu namjenu ima prostor :ije je korištenje podre;eno jednoj funkciji. To su 

poljodjelske površine, šumske površine, rekreacijski pojas mora, podru:je pomorskih 

plovnih puteva, površine luka javnog prometa i luka posebne namjene, koridori i 

gra;evine namijenjene prometu, telekomunikacijama, vodoopskrbi i odvodnji, energetici te 

površine mjesnih groblja. 

Prevladavaju/a namjena utvr;ena je kod prostora gdje je jedna od funkcija 

dominantnija prostornim obuhvatom i iznosi više od 51% površine odre;ene zone; to su 

gra;evinska podru:ja naselja i stambeno turisti:kih naselja (stanovanje i središnje 

funkcije naselja - javne i društvene djelatnosti), gra;evinska podru:ja ugostiteljsko 

turisti:ke namjene i turisti:kih punktova (turizam i ugostiteljstvo), gra;evinska podru:ja 

gospodarske proizvodne (proizvodno servisni i obrtni:ki pogoni) i komunalno servisne 

namjene, te zone rekreacije (gra;evine i ure;eno zemljište u funkciji sporta i rekreacije), 

marikulture i zona groblja. U prostorima prevladavaju/e namjene mogu se razvijati i druge 

namjene osim prevladavaju/e ako kao takve ne/e umanjiti mogu/nost razvoja novih ili 

uvjete rada postoje/ih gra;evina prevladavaju/e namjene, sukladno drugim odredbama 

ovog PPUO-a. 

Granice gra;evinskih podru:ja utvr;ene su u grafi:kom dijelu PPUO-a na 

kartografskim prilozima 4.a-f. na katastarskim planovima u mj. 1:5.000. Unutar granica 

gra;evinskih podru:ja utvr;ena su i podru:ja izgra;enog dijela gra;evinskog podru:ja. 

Izgra;enim dijelom gra;evinskog podru:ja smatra se gra;evna :estica odnosno 

neizgra;ena prostorna cjelina koja se nalazi unutar ukupne neizgra;ene površine koja nije 

ve/a od 5.000 m2, a neizgra;eni dio gra;evinskog podru:ja je jedna ili više neposredno 

povezanih neure;enih i neizgra;enih gra;evnih :estica ukupne površine ve/e od 5.000 

m 2 kao i sve rubne neizgra;ene :estice, a utvr;eno je na na:in koji je sukladan 

odredbama Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije br. 2/02, 1/05 i 4/05 

- u daljnjem tekstu: PPIŽ). 




Godina: 2007. 

84

2. UVJETI ZA URE%ENJE PROSTORA 

2.1. Graevine od važnosti za Državu i županiju 

(lanak 10. 

Na podru:ju obuhvata PPUO-a planiraju se slijede/e gra;evine od važnosti za 

Državu i županiju: 

2.1.1.Graevine od važnosti za Državu 

• luka nauti:kog turizma - marina Pomer (postoje/a) 

• sustav odvodnje otpadnih voda Medulin – Ližnjan (novi) 

• gra;evina za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada planirana u 

sklopu rješenja lokacije na Kaštijunu 

• planirano postrojenje za termi:ku obradu ostatnog otpada i postrojenje za obradu 

medicinskog otpada planiranog na lokaciji Kaštijun 

• gra;evine i kompleksi za potrebe obrane Monte Kope i Kamenjak 

2.1.2.Graevine od važnosti za Županiju 

• svi polivalentni sportsko rekreacijski kompleksi površine ve/e od 2 ha 

• luka otvorena za javni promet Medulin (postoje/a) 

• županijske ceste: 

• obilaznica Ližnjan/Medulin - Pula (postoje/a i djelomi:no nova) – ŽC 5133 i 5119 

• Mukalba - Pomer - Banjole (postoje/a i djelomi:no nova) – ŽC 5135 i 5119 

• Premantura - Pula (postoje/a i djelomi:no nova) – ŽC 5136 

• Pomer - Šiki/i - Monte Šerpo - Šijana (nova) 

• Pula - Pješ:ana uvala (postoje/a) – ŽC 5178 

• sportsko letjelište Medulin - Campanož (postoje/a) 

svi sustavi odvodnje s pripadajuim objektima, mrežama i instalacijama koji nisu 

od državnog zna@aja, a osiguravaju odvodnju i pro@išavanje otpadnih voda za više 

od 2.000 ES 

• transformacijska stanica Medulin 110/20 kV 

• distribucijski dalekovod 110 kV Dolinka - Medulin 

• centralna zona za gospodarenje otpadom - Kaštijun 

• dio vodoopskrbnog sustava “Vodovod Pula” (postoje/i I planirani) 

• dio lokalnog plinovoda 4 – 6 bara (planirani) 

2.2. Graevinska podruja naselja 

(lanak 11. 

Na podru:ju obuhvata PPUO-a Medulin nalazi se 8 statisti:kih naselja (Medulin, 

Pomer, Vintijan, Valbonaša, Banjole, Pješ:ana uvala, Premantura i Vinkuran) te postoje/i 

izdvojeni dijelovi gra;evinskih podru:ja naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, 

Bumbište, Volme Š/uza, Ševe1 i Ševe 2 te Zotta. 

Podru:je Op/ine Medulin obuhva/a u cijelosti katastarske op/ine Pomer i 




Godina: 2007. 

85

Premantura, te dijelove katastarskih op/ina Pula i Medulin. 


prikazan je u tablici 1. ovog :lanka te iznosi 16 200 stanovnika od :ega 10 400 stalnih, te 

5 800 povremena stanovnika. 



STAN. 2001. 

BR. 

POVREMENIH 

BR. STALNIH 

STAN. 

PLANIRANI BR. 

STALNIH STAN. 

UKUPNI BR. 

STAN. 2015. 

STAN. 2001. 2005. 

(REGISTAR 

STANOVNIKA) 

2015. 

MEDULIN* 2538 2274 3230 5514 7788 

POMER* 394 294 439 550 844 

VINTIJAN* 133 30 154 180 210 

VALBONAŠA* 53 0 54 80 80 

BANJOLE* 945 882 1134 1350 2232 

PJEŠDANA 

UVALA 

600 867 703 820 1687 

PREMANTURA 838 1227 971 1100 2327 

VINKURAN* 506 216 777 850 1066 

UKUPNO 6007 5790 7462 10444 16234 

*- više od od 50 % postoje/ih gra;evina koriste se za stalno stanovanje osoba koje imaju 

prebivalište u tom naselju 

Povremenim stanovnicima, u smislu odredbi ovog PPUO-a, smatraju se vlasnici 

gra;evina (stambenih jedinica) na podru:ju obuhvata ovog PPUO-a, a koji nemaju 

prebivalište na podru:ju Op/ine Medulin, ve/ takve gra;evine koriste za odmor i za 

turisti:ku djelatnost (smještaj turista), a koje su utvr;ene popisom stanovništva 2001.god 

te nije planirano njihovo daljnje pove/anje. 

U skladu s popisom stanovništva iz 2001. god. i ažurnim podacima o broju stalnih 

stanovnika 2005. godine u gra;evinskim podru:jima naselja Medulin, Pomer, Vintijan, 

Valbonaša, Banjole, i Vinkuran se više od 50 % gra;evina koristi za stalno stanovanje 

osoba koje imaju prebivalište u tim naseljima. 

(lanak 12. 

Naselje Medulin u konurbaciji s naseljem Ližnjan (sjedište susjedne Op/ine Ližnjan), 

predstavlja središnje naselje II. ranga prema PPIŽ , unutar kojeg /e se stvarati uvjeti za 


odgoja, osnovnog školstva, zdravstva, kulture i informati:ke djelatnosti te sporta i 

rekreacije stanovništva) i stanovanja. 

Naselja Pomer, Vintijan i Valbonaša prema zna:aju u sustavu središnjih naselja 

prema odredbama PPIŽ svrstavaju se u ostala naselja i namijenjena su stanovanju kao 

prevladavaju/oj funkciji naselja. 




Godina: 2007. 

86

Naselja Banjole, Pješ:ana uvala, Vinkuran, Premantura svrstavaju se prema PPIŽ u 

stambeno turisti:ka naselja te u funkcionalnom korištenju prostora imaju izražen visok 

postotak objekata u funkciji turizma unutar postoje/e strukture naselja, ili se taj izraženi 

visoki postotak odnosi na gra;evine mješovite stambene, turisti:ke ili ugostiteljske 

namjene. Maksimalni broj kreveta u stambeno turisti:kim naseljima utv;en je u :lanku 87. 

odredbi ovog PPUO-a. 

U gra;evinskim podru:jima naselja /e se uz stambene, graditi i javne društvene, 

gospodarske, prometne i infrastrukturne gra;evine, gra;evine za smještaj vozila i 

parkirališni prostori, sportsko rekreacijske gra;evine te groblja uz uvjet zaštite i 

unapre;enja vrijednosti prostora, o:uvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog 

podru:ja Op/ine u skladu sa odredbama ovog PPUO-a. 

Stambenom gra;evinom, prema ovim odredbama, smatra se gra;evina koja je u 

cjelini ili ve/im dijelom (više od 51%) namijenjena stanovanju. Višestembenom 

gra;evinom smatrati /e se gra;evina koja ima najviše šest stambenih ili drugih jedinica 

namijenjenih obavljanju poslovnih djelatnosti. 

Zone sporta unutar gra;evinskih podru:ja naselja odre;ene ovim PPUO-om na 

lokacijama Pješ:ana uvala, Vinkuran i Pomer, namjenjene su ure;enju otvorenih 

sportskih igrališta, svla:ionica, gradnji manjih ugostiteljskih gra;evina te instalacija, 

naprava i ure;aja za sport i rekreaciju. Unutar tih zona mogu/a je graditi i komunalne 

gra;evine, ali isklju:ivo u svrhu opskrbe rekreacijskih gra;evina. Pod takvim komunalnim 

gra;evinama podrazumijevati /e se vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i 

sl. Ugostiteljske gra;evine koje /e se graditi u ovom podru:ju moraju odgovarati uvjetima 

posebnih propisa. 

(lanak 13. 

Pojedina:ne gra;evine i zahvati proizvodne namjene (pretežito industrijske i pretežito 

zanatske) ne mogu se graditi u planiranim gra;evinskim podru:jima naselja, osim ako se 

to omogu/i prostornim planovima užih podru:ja. Iznimno, postoje/e gra;evine proizvodne 

namjene (pretežito industrijske i pretežito zanatske) mogu se zadržati u naseljima, u 

okviru planiranih gra;evinskih podru:ja naselja, uz mogu/nost njihove rekonstrukcije, 

ukoliko prostornim planom užeg podru:ja nije planirano njihovo uklanjanje. 

(lanak 14. 

U gra;evinskim podru:jima naselja Medulin, Banjole, Pješ:ana uvala, Vinkuran i 

Premantura odre;uju se zone za ugostiteljsko turisti:ku namjenu – u max veli:ini 20 % 

gra;evinskog podru:ja tog naselja u skladu s tablicom 5. :lanka 87. odredbi ovog PPUOa. 

U sklopu tih zona mogu se graditi pojedina:ne gra;evine i zahvati ugostiteljsko 

turisti:ke namjene smještajnog tipa hoteli koji mogu imati max kapacitet do 80 kreveta po 

gra;evini. 

Za gra;evinsko podru:je naselja Premantura u predjelu Runke koje je namjenjeno 

ugostiteljsko turisti:koj namjeni unutar gra;evinskog podru:ja naselja, na površinama koje 

su definirane sljede/im k.:. 186/2, 917/2 i 917/17 k.o. Premantura i na kojima se prema 




Godina: 2007. 

87

postoje/em stanju nalazi autokamp «Runke», u prostornim planovima užeg podru:ja 

utvrdit /e se isklju:ivo namjena kamp-autokamp. 

(lanak 15. 

U ZOP-u, u gra;evinskim podru:jima naselja Pješ:ana uvala i Premantura u kojima 

se manje od 50 postoje/ih gra;evina koristi za stalno stanovanje osoba koje imaju 

prebivalište u tom naselju u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, 

niti se može graditi pojedina:na ili više gra;evina namijenjenih za: 

• proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, 

• trgovinu neto trgova:ke površine ve/e od 1.500 m 2 , osim ako to zahtijevaju 

prirodni uvjeti i konfiguracija terena. 

U neizgra;enom dijelu gra;evinskog podru:ja naselja Pješ:ana uvala i Premantura u 

pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja hotela, gra;evina 

javne namjene i ure;enje javnih površina, infrastrukturnih gra;evina i drugih gra;evina 

koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.). 

(lanak 16. 

U gra;evinskim podru:jima naselja unutar ZOP-a nije dozvoljena gradnja pomo/nih 

poljoprivrednih gra;evina kao što su: staje, svinjci, kokošinjci, kuni/njaci, p:elinjaci i sl. 

U gra;evinskim podru:jima naselja ne mogu se realizirati zahvati gospodarske 

namjene – djelatnost deponiranja kamp prikolica, drugih objekata i naprava za smještaj u 

kampu ili druge kamp opreme, ve/ se takvi zahvati mogu locirati isklju:ivo unutar 

gra;evinskih podru:ja gospodarske - proizvodna namjene. 

(lanak 17. 

Uvjeti za postavljanje manjih montažnih gra;evina (tipiziranih kioska) i drugih 

montažnih naprava (nadstrešnice uz autobusna stajališta, konstrukcije za oglašavanje, 

spomenika i sl.) odre;uju se odgovaraju/im op/inskim propisom. 

Takve gra;evine i naprave moraju biti izvedene od trajnih i kvalitetnih materijala, a 

njihovo oblikovanje mora biti uskla;eno s ambijentom u kojem /e se postaviti. 

2.2.1.Uvjeti graenja i ureivanja prostora u graevinskim podrujima naselja 

(lanak 18. 

Odredbama :lanaka 19-62. ovog PPUO-a utvr;uju se uvjeti gradnje za gra;evine 

koje se grade u gra;evinskim podru:jima naselja i postoje/im izdvojenim dijelovima 

gra;evinskog podru:ja naselja te se primjenjuju za izdavanje lokacijskih(gra;evnih) 

dozvola u skladu sa :lankom 153. ovih odredbi kao i kod izrade prostornih planova užeg 

podru:ja :ija obaveza izrade je propisana u to:ki 9.1. ovih odredbi. 




Godina: 2007. 

88

2.2.1.1. Opi uvjeti graenja i ureivanja graevnih estica 

(lanak 19. 

Pod interpolacijom, prema ovim odredbama, smatra se gradnja: 

- ugra;enih gra;evina - gra;evine koji su s dvjema ili trima stranama vezane uz 

susjedne postoje/e gra;evine 

- poluugra;enih gra;evina - gra;evine koji su samo jednom stranom vezane uz 

susjedne postoje/e gra;evine 

Pod postoje/im gra;evinama, prema ovim odredbama, smatraju se legalne gra;evine 

koje postoje na zemljištu i koje su provedene u katastru zemljišta i zemljišnim knjigama, ili 

koje se nalaze u gradnji temeljem pravomo/nog odobrenja za gra;enje (gra;evinske 

dozvole ili, u posebnim slu:ajevima, lokacijske dozvole). 

Na jednoj gra;evnoj :estici može se graditi samo jedna gra;evina. 

Pod gra;evinom iz prethodnog stavka smatra se i više gra;evina ili složena 

gra;evina (prema odredbama posebnog propisa), funkcionalno i tehnološki povezane u 

cjelinu za odre;enu namjenu, s izuzetkom stambenih gra;evina. 

Na jednoj gra;evnoj :estici mogu se uz osnovnu gra;evinu graditi garaže i pomo/ne 

gra;evine, sukladno odredbama ovog PPUO-a. 

2.2.1.2. Oblik i veliina graevnih estica 

(lanak 20. 

Oblik i veli:ina gra;evne :estice odre;uje se uzimaju/i u obzir namjenu i vrstu 

gra;evina :ija se izgradnja na toj gra;evnoj :estici planira, javnu prometnu površinu sa 

koje se osigurava neposredan pristup na gra;evnu :esticu, susjedne gra;evne :estice, 

konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje 

zemljišta, posebne uvjete gra;enja i druge elemente od zna:aja za odre;ivanje oblika 

gra;evne :estice. 

(lanak 21. 

Veli:ina gra;evne :estice utvr;uje se u okviru minimalnih i maksimalnih veli:ina 

odre;enih ovim odredbama. 

Oblik i veli:ina gra;evne :estice moraju biti takvi da zadovoljavaju osnovne standarde 

urbanisti:ke prakse u pogledu mogu/nosti smještaja gra;evina i priklju:enja na 

prometnice i infrastrukturu, te o:uvanja morfologije i tipologije ve/ izgra;enih dijelova 

gra;evinskih podru:ja, pri :emu odnos najkra/e i najduže stranice (grani:ne linije) 

gra;evne :estice ne smije prelaziti omjer 1:8. 

Minimalna širina gra;evne :estice na gra;evnoj liniji odre;uje se: 

- za slobodnostoje/e gra;evine – 15 m 

- za poluugra;ene gra;evine – 10 m 




Godina: 2007. 

89

- za ugra;ene gra;evine – 5 m 

Izuzetno, odstupanja od ovih normi mogu biti u zbijenim dijelovima naselja ili utvr;ena 

isklju:ivo detaljnim urbanisti:kim planovima. 

Pod zbijenim dijelom naselja, prema ovim odredbama, podrazumijeva se jezgra 

naselja :ija je granica prikazana u grafi:kom dijelu ovog PPUO-a na kartografskim 

prilozima 4.a-f. na katastarskim planovima u mj. 1:5.000. 

(lanak 22. 

Kod stambenih gra;evina veli:ina gra;evne :estice iznosi minimalno 400 m 2 , a 

maksimalno 2 000 m 2 . 

Izuzetno, kod interpolacija unutar zbijenih dijelova naselja, veli:ina gra;evne :estice 

iznosi minimalno kao i veli:ina katastarske :estice ukoliko je ista manja od 400 m 2 , ali ne 

manje od 150 m 2 , a maksimalno 1 000 m 2 . 

(lanak 23. 

Kod gospodarskih proizvodnih, servisno - proizvodnih i prera;iva:kih gra;evina, te 

skladišnih gra;evina i ve/ih gra;evina za trgovinu na veliko i malo (trgova:kih centara 

bruto površine ve/e od 1500 m 2 ), veli:ina gra;evne :estice iznosi minimalno 500 m 2 . 

(lanak 24. 

Kod parkirališnih i garažnih gra;evina za smještaj više od dvaju vozila na zasebnim 

gra;evnim :esticama (parkirališne i garažne ku/e), veli:ina gra;evne :estice iznosi 

minimalno 150 m 2 , a maksimalno 10 000 m 2 . 

(lanak 25. 

Kod gra;evina javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, 

predškolske, školske, kulturne, vjerske i sli:ne gra;evine), gospodarske poslovne - 

zabavne, trgova:ke, uslužne, ugostiteljske (osim gra;evina turisti:ke djelatnosti koje 

pružaju uslugu smještaja gostiju), i ostalih gra;evina poslovne namjene, te sportsko 

rekreacijskih gra;evina veli:ina gra;evne :estice iznosi minimalno 500 m 2 . 

Izuzetno, kod interpolacije u zbijenim dijelovima naselja, veli:ina gra;evne :estice 

iznosi minimalno 150 m 2 . 

(lanak 26. 

Kod gra;evina turisti:kih naselja koju :ini više samostalnih gra;evina sa smještajnim 

jedinicama i drugim gra;evinama za razne namjene prema odredbama posebnih propisa 

(recepcija, smještaj gostiju, prehrana i drugi sadržaji) koje su povezane u funkcionalnu i 

poslovnu cjelinu veli:ina gra;evne :estice iznosi minimalno 5000 m 2 . 




Godina: 2007. 

90

(lanak 27. 

Kod gra;evina hotela, apart hotela, depandansi i motela veli:ina gra;evne :estice 

iznosi minimalno 900 m 2 . 

Izuzetno, kod interpolacija veli:ina gra;evne :estice iznosi minimalno 300 m 2 . 

(lanak 28. 

Kod autokampova veli:ina gra;evne :estice iznosi minimalno 2000 m 2. 

2.2.1.3. Veliina i površina graevine 

(lanak 29. 

Veli:ina i površina gra;evine koja se gradi na gra;evnooj :estici definirani su 

elementima: 

a. izgraenosti graevne estice 

b. površine gradivog dijela graevne estice 

c. visinom i brojem etaža graevine 

d. graevnom linijom 

a. Izgraenost graevne estice 

(lanak 30. 

Pod izgra;enoš/u gra;evne :estice, prema ovim odredbama, smatra se ortogonalna 

projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova gra;evine osim 

balkona, na gra;evnu :esticu, uklju:ivši i terase u prizemlju gra;evine kada su iste 

konstruktivni dio podzemne etaže te garaža i pomo/nih gra;evina vidljivih na zemljištu, 

koji ne predstavljaju ure;enje okoliša (natkrivene terase, igrališta, cisterne i septi:ke jame 

iznad kona:no zaravnatog terena, bazeni, sportski tereni i dr., površina ve/ih od onih 

utvr;enih posebnim propisima). 

Odredbe iz prethodnog stava primjenjuju se i kod izrade prostornih planova užih 

podru:ja na podru:ju obuhvata ovog PPUO-a. 

Izgra;enost gra;evne :estice utvr;uje se koeficijentom izgra;enosti gra;evne :estice 

(k-ig) te koeficijentom iskoristivosti (k-is) prema odredbama posebnog propisa. 

Kod stambenih gra;evina koeficijent izgra;enosti (k-ig) iznosi: 

- za slobodnostoje/e gra;evine: 

- za gra;evne :estice od 400 - 800m 2 : 0,10 do 0,30 


- za gra;evne :estice iznad 1200m 2 : 0,15 do 0.20 

- za poluugra;ene gra;evine: 


- za gra;evne :estice od 500-1000m 2 : 0,25 do 0,40 




Godina: 2007. 

91

- za gra;evne :estice iznad 1000m 2 : 0,15 do 0,35 

- ugra;ene gra;evine: 



- za gra;evne :estice iznad 500m2: 0,15 do 0,35 

Izuzetno, kod interpolacija u zbijenim dijelovima naselja, na gra;evnim :esticama 

manjim od 240 m 2 , k-ig može iznositi 0,8. 

(lanak 31. 

Kod gospodarsko proizvodnih, servisno - proizvodnih i prera;iva:kih gra;evina, te 

skladišnih gra;evina i ve/ih gra;evina za trgovinu na veliko i malo (trgova:kih centara 

bruto površine ve/ih od 1500 m2) k-ig se može kretati izme;u 0,15 i 0,5. 

Izuzetno, kod interpolacija ugra;enih gra;evina namjene iz stavka 1. ovog :lanka u 

zbijenim dijelovima naselja na gra;evnim :esticama manjim od 240 m 2 , k-ig može iznositi 

i 0,8. 

(lanak 32. 

Kod gra;evina javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, 

predškolske, školske, kulturne, vjerske i sli:ne gra;evine), gospodarske poslovne - 

zabavne, trgova:ke, uslužne, ugostiteljske (osim gra;evina turisti:ke djelatnosti koje 

pružaju uslugu smještaja gostiju) i ostalih gra;evina poslovne namjene, te sportsko 

rekreacijskih gra;evina, k-ig se može kretati izme;u 0,1 i 0,5. 

Izuzetno, kod interpolacija ugra;enih gra;evina namjene iz stavka 1. ovog :lanka u 

zbijenim dijelovima naselja na gra;evnim :esticama manjim od 240 m 2 , k-ig može iznositi 

i 0,8. 

Kod autokampova se k-ig može kretati izme;u 0,05 i 0,15, pri :emu se površine za 

kampiranje ne ra:unaju kao gradivi dio gra;evne :estice. 

K-ig gra;evina ugostiteljsko turisti:ke namjene u gra;evinskim podru:jima naselja i 

izdvojenim gra;evinskim podru:jima ugostiteljsko-turisti:ke namjene unutar ZOP-a ne 

može iznositi više od 0,3. 

(lanak 33. 

Izgra;enost gra;evne :estice odre;ena prema odredbama :lanaka 30. - 32. ovih 

odredbi ne može biti ve/a od površine gradivog dijela gra;evne :estice. 

Koeficijent iskorištenosti (k-is) za gra;evine ugostiteljsko turisti:ke namjene 

gra;evinskim podru:jima naselja i izdvojenih gra;evinskih podru:ja ugostiteljsko-turisti:ke 

namjene unutar ZOP-a ne može iznositi više od 0,8, a izvan ZOP-a može iznositi max: 

- za slobodnostoje/e gra;evine – 1,0 

- za poluugra;ene gra;evine – 1,4 




Godina: 2007. 

92

- za ugra;ene gra;evine – 1,8 

b. površina gradivog dijela graevne estice 

(lanak 34. 

Površina gradivog dijela gra;evne :estice odre;uje se ovisno o obliku i veli:ini 

gra;evne :estice, o namjeni gra;evine, o tipu izgradnje i položaju gra;evina na susjednim 

gra;evnim :esticama. 

Pod gradivim dijelom gra;evne :estice, prema ovim odredbama, smatra se dio 

gra;evne :estice u kojega se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih zatvorenih, 

otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova gra;evine osim balkona, na gra;evnu 

:esticu, uklju:ivši i terase u prizemlju gra;evine kada su iste konstruktivni dio podzemne 

etaže te garaža i pomo/nih gra;evina vidljivih na zemljištu, koji ne predstavljaju ure;enje 

okoliša (natkrivene terase, igrališta, cisterne i septi:ke jame iznad kona:no zaravnatog 

terena, bazeni, sportski tereni i dr., površina ve/ih od onih utvr;enih posebnim propisima). 

(lanak 35. 

Gradivi dio gra;evne :estice za gradnju slobodnostoje/e gra;evine odre;uje se tako 

da je s jedne strane odre;ena gra;evnim pravcem, a na drugim stranama udaljena od 

granice gra;evne :estice 3 m za gra;evine s dvije, odnosno 4 m za gra;evine s tri 

nadzemne etaže. 

Izuzetno, kod poluugra;enih i ugra;enih gra;evina, površina gradivog dijela gra;evne 

:estice može se podudarati s granicom gra;evne :estice, doti:u/i se susjednih 

poluugra;enih ili ugra;enih gra;evina, a obavezno kada je širina gra;evne :estice manja 

od 12 m (za poluugra;ene) odnosno 8 m (za ugra;ene). 

Gradivi dio gra;evne :estice može se odrediti i na udaljenosti ve/oj od dozvoljene 

ovim odredbama ukoliko je to utvr;eno posebnim propisima, odnosno ako gra;evina iz 

posebnih tehnoloških razloga prelazi visinu od 10 m, pri :emu udaljenost mora iznositi 

najmanje polovicu visine gra;evine. 

Gradivi dio gra;evne :estice za gradnju interpolirane gra;evine visokogradnje može 

se odrediti na granici susjedne :estice ukoliko je susjedna :estica javna, parkovna 

(zazelenjena), odnosno prometna površina, te se prema toj :estici mogu izvoditi otvori. 

Ukoliko susjedna :estica nije javna prema toj :estici se ne mogu izvoditi otvori. 

c. visina i broj etaža graevina 

(lanak 36. 

Visina gra;evine i broj etaža odre;uju se tako da se ne naruše uvjeti boravka na 

susjednim gra;evnim :esticama (privatnost, osun:anost i sl.). Najviša dozvoljena visina 

gra;evine i najve/i broj nadzemnih etaža odre;uju se u odnosu na namjenu i druge 




Godina: 2007. 

93

specifi:nosti gra;evine, imaju/i u vidu postoje/u i planiranu okolnu izgradnju. 

Maksimalna visina gra;evine mjeri se od visinske kote kona:no ure;enog terena na 

svakom pojedinom mjestu neposredno uz gra;evinu, do najviše kote poda potkrovlja 

odnosno vijenca. Kona:no zaravnati teren na svakom pojedinom mjestu može biti +/- 50 

cm od postoje/eg terena. 

Kod gra;evina koje imaju najvišu etažu sa kosim podgledima, maksimalna visina se 

mjeri od kona:no ure;enog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz 

gra;evinu do unutarnjeg presjecišta vertikalne ravnine zida pro:elja i krovne plohe koja 

pada u smjeru tog zida. 

Pod kona:no ure;enim terenom u smislu ovih odredbi ne smatra se ulazna rampa za 

garažu locirana na najmanjoj udaljenosti izme;u gra;evine i javno prometne površine, a 

:ija širina ne iznosi više od 3,5 m. 

(lanak 37. 

Maksimalna visina gra;evina stambene, javne i društvene namjene (upravne, 

socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne, vjerske i sli:ne gra;evine), 

gospodarske poslovne i proizvodne, zabavne, trgova:ke i uslužne namjene iznosi 10,00 

m. 

Od ove odredbe izuzimaju se obiteljske ku/e za koje maksimalna visina iznosi 7 m. 

Izuzetno se u zoni male privrede i gospodarstva dozvoljava izgradnja gra;evina koje 

mogu biti i više od 10,0 m, ukoliko tehnološki uvjeti rada uvjetuju ve/u visinu gra;evine, 

što se utvr;uje prostornim planom užeg podru:ja. 

Maksimalna visina gra;evina gospodarske ugostiteljsko turisti:ke namjene 

(smještajne gra;evine iz skupine hoteli osim aparthoteli, turisti:ki apartmani i turisti:ko 

naselje) te gra;evina sportsko rekreacijske namjene iznosi 12,00m ukoliko se ove 

gra;evine grade u izdvojenim zonama izvan gra;evinskih podru:ja naselja. Ukoliko se 

ove gra;evine grade u sklopu gra;evinskih podru:ja naselja, njihova maksimalna visina 

iznosi 10,00 m. 

Iznad maksimalne visine može se izvoditi krovna konstrukcija maksimalne visine od 

3,2 m mjereno od vijenca gra;evine do sljemena krovišta, ra:unaju/i i strojarnice dizala, 

postolja za klimatizacijske i sli:ne ure;aje, te ograde na krovovima nagiba krovnih ploha 

manjih od 5% koje mogu biti maksimalne visine do 1,2 m iznad vijenca gra;evine. 

(lanak 38. 

Kod garaža koje se grade na gra;evnoj :estici stambenih gra;evina visina iznosi 

maksimalno 2,5 m od kona:no ure;enog terena na ulazu u garažu do vijenca gra;evine. 

Visina krovne konstrukcije iznad vijenca do sljemena može iznositi najviše 1,5 m. 

(lanak 39. 

Za postavljanje privremenih gra;evina za vremenski ograni:ene potrebe (javne 




Godina: 2007. 

94

manifestacije, sajmovi, izložbe ili sl.) neprekinutog trajanja do 15 dana, odnosno tijekom 

godine do ukupno 60 dana, ne primjenjuju se odredbe ovog PPUO-a glede visine takvih 

privremenih gra;evina, ve/ se primjenjuju odredbe posebnog propisa Op/ine Medulin. 

Takve gra;evine i naprave moraju biti izvedene od trajnih i kvalitetnih materijala, a 

njihovo oblikovanje mora biti uskla;eno s ambijentom u kojem /e se postaviti. 

(lanak 40. 

Podzemnom etažom, u smislu ovih odredbi, smatra se etaža kojoj je visinska razlika 

izme;u stropa i najniže to:ke kona:no ure;enog terena neposredno uz gra;evinu jednaka 

ili manja od 1,0 m. 

Nadzemnom etažom u smislu ovih odredbi smatra se etaža kojoj je visinska razlika 

izme;u stropa i najniže to:ke kona:no zaravnatog terena neposredno uz objekt ve/a od 

1,0 m. Uobi:ajeni nazivi za nadzemnu etažu su prizemlje i katovi. 

Potkrovljem, u smislu ovih odredbi, smatra se dio gra;evine koja konstruktivno 

završava kosim krovom (na nadozide se nadovezuje krovna konstrukcija) i kod koje se 

spoj zida (odnosno nadozida) na kosi dio krovne konstrukcije nalazi na visini manjoj od 

0,5 m. 

Tako odre;eni dio gra;evine nije osnovne namjene gra;evine i smatra se pomo/nim 

prostorom gra;evine. 

(lanak 41. 

Sve gra;evine na podru:ju obuhvata ovog PPUO-a, mogu imati najviše tri nadzemne 

etaže, te jednu ili više podzemnih etaža, s time da ukupan broj etaža ne može biti ve/i od 

4 etaže na bilo kojem presjeku kroz gra;evinu. Iznimno, obiteljske ku/e, u skladu s 

posebnim propisom mogu imati najviše dvije nadzemne etaže i jednu podzemnu. 

d. graevna linija 

(lanak 42. 

Gra;evna linija odre;uje se na udaljenosti od maksimalno 15 m od regulacione linije. 

Gra;evna linija kod izgradnje pojedinih gra;evina može se odrediti i na udaljenosti 

ve/oj od 15 m od regulacione linije u slijede/im slu:ajevima: 

- ukoliko gra;evna :estica za izgradnju pojedina:ne gra;evine ima takav oblik da se 

tlocrt gra;evine ne može razviti na udaljenosti manjoj od 15 m od regulacione linije, 

- ukoliko nepogodna konfiguracija tla ne omogu/ava izgradnju na udaljenosti manjoj od 

15 m od regulacione linije, 

- ukoliko se gra;evina gradi u okružju postoje/ih ili planiranih gra;evina bilo koje 

namjene, a kojima je udaljenost gra;evinske linije ve/a od 15 m od regulacione linije, 

- kod rekonstrukcije postoje/ih gra;evina, 

- kod izgradnje uz javnu cestu, drugu javnu prometnu površinu i infrastrukturu drugih 

vrsta prometa za koje se prema posebnim propisima uvjetuju posebna rastojanja 

gra;evinske od regulacione linije. 




Godina: 2007. 

95

Kod gra;evina koji se grade kao gra;evine u nizu, gra;evna linija se odre;uje na 

udaljenosti minimalno 3 m, a maksimalno 15 m udaljenosti od regulacione linije, s time da 

razlika udaljenosti izme;u gra;evinskih linija dvaju susjednih gra;evina u nizu ne može 

biti ve/a od 3 metra. 

Od odredbe 1. stavka ovog :lanka izuzimaju se slobodnostoje/e gra;evine koje se 

mogu graditi u neizgra;enim dijelovima gra;evinskog podru:ja za koji postoji obaveza 

izrade prostornog plana užeg podru:ja te se u tim zonama odre;uje gra;evna linija na 

minimalno 5 m od regulacione linije. 

(lanak 43. 

Kod interpolacija gra;evina se gra;evna linija odre;uje tako da se podudara sa 

gra;evinskim linijama susjednih gra;evina. Gra;evna linija se odre;uje tako da je jednaka 

gra;evnoj liniji jednog od susjednih gra;evina ili se odre;uje na prostoru izme;u tih dviju 

gra;evnih linija susjednih gra;evina. 

(lanak 44. 

Prostornim planom užeg podru:ja može se odrediti jedna ili više gra;evnih linija. 

Više gra;evnih linija mogu/e je odrediti za jednu gra;evinu ukoliko to zahtjeva 

poseban položaj gra;evine u odnosu na okolni prostor poput kutne dispozicije gra;evine u 

uli:nom redu, blokovske izgradnje, interpolacije i sli:no. Iz tih razloga mogu/e je odrediti i 

posebne gra;evne linije za pojedine dijelove gra;evine sa razli:itim visinama izgradnje. 

Više gra;evnih linija mogu/e je odrediti u slu:aju složenih gra;evina koje se sastoje 

od više gra;evina funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu cjelinu za odre;enu 

namjenu. 

(lanak 45. 

Izvan gra;evne linije mogu biti izgra;eni balkoni i ulazne nadstrešnice bez potpornih 

konstrukcija van gra;evne linije, strehe krovova, vijenci, oluci i sli:ni arhitektonski elementi 

i istaci na fasadi, sve u okviru gra;evne :estice. 

Iznimno, kod interpolacija zbijenih dijelova naselja, kod kojih se gra;evna linija 

susjednih gra;evina podudara sa regulacionom linijom, vijenci, oluci, strehe krovova, i 

balkoni mogu se graditi i izvan regulacione linije. 

Pored navedenog, izvan regulacione linije mogu se postavljati naprave za isticanje 

reklame tvrtki, zaštite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i sli:ni elementi urbane opreme, ali 

na na:in da ne ometa odvijanje prometa. 

Uz pješa:ke prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do 

granice kojom se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, ako se time 

ne ugrožava sigurnost prometa. 

2.2.1.4. Uvjeti za oblikovanje graevina 

(lanak 46. 

Kod stambenih gra;evina krovišta mogu biti kosa, dvovodna ili razvijena u više kosih 

krovnih ploha. 




Godina: 2007. 

96

Krovište stambenih gra;evina, a u pravilu i ostalih, mora imati pokrov od kanalica ili 

sli:nog materijala, te nagib krovnih ploha mora biti izme;u 18 i 24 stupnja, s nagibom 

dijela krovnih ploha prema gra;evinskoj liniji. 

Izuzetno se dozvoljava na manjoj površini krova (do ukupno 30% površine) izvedba 

ravnog krova, terasa, krovnih prozora s zasebnim dijelom krovišta, solarnih /elija i sl., 

kada se prostor krovišta koristi kao etaža (mansarda). 

U kumulativnu površinu iz prethodnog stava ra:unaju se i strojarnice liftova, te sli:ne 

strojarske instalacije (rashladni tornjevi, klimatizacijska tehnika i sl.). 

Za osvjetljivanje potkrovlja dozvoljena je ugradnja krovnih prozora koji se postavljaju 

u razini krovne plohe (kosi krovni prozori). 

Sljeme krovnih prozora ukoliko se isti izvode ne smije biti više od sljemena krova na 

kojem se prozor izvodi. 

(lanak 47. 

Kod ostalih gra;evina vrstu krova, nagib i vrstu pokrova treba odre;uju se ovisno o 

specifi:nostima gra;evine i okolnog ambijenta, primjenjuju/i propise za nagibe krovnih 

ploha ovisno o vrsti pokrova. 

(lanak 48. 

Pri gra;enju gra;evina mora se maksimalno poštivati postoje/e elemente urbane 

strukture naselja (tipologiju i proporcije gra;evina), koriste/i pri tome tradicionalne 

materijale. 

Otvori na gra;evini ne smiju se izvoditi na udaljenosti manjoj od 3 metra prema 

granici susjedne gra;evne :estice kod gra;evina s dvije, odnosno 4 metra kod gra;evina 

s tri nadzemne etaže. 

Mogu/a je primjena elemenata za zaštitu od sunca, kao što su škure, grilje, brisoleji, 

pergole i tipske sklopive tende, kao i natkrivanje ulaza u smislu vjetrobrana. 

U cilju korištenja dopunskih izvora energije (sun:eve energije) mogu/a je izvedba 

konstruktivnih zahvata u svrhu korištenja pasivnih sustava za iskorištavanje sun:eve 

energije, sve u okviru površine gradivog dijela parcele. Reklame, natpisi, izlozi i vitrine, 

koji se postavljaju, moraju biti prilago;eni objektu odnosno prostoru u pogledu 

oblikovanja, obujma, materijala i boje. 

2.2.1.5. Uvjeti za ureenje graevne estice 

(lanak 49. 

Uvjeti za ure;enje gra;evne :estice definirani su slijede/im elementima: 

a. uvjetima za hortikulturno ureenje graevne estice 

b. uvjetima za smještaj vozila na graevnoj estici 

c. uvjetima za izgradnju ograda i pomo$nih graevina 




Godina: 2007. 

97

a. uvjeti za hortikulturno ureenje graevne estice 

(lanak 50. 

Gra;evne :estice stambene i ugostiteljsko turisti:ke, a i ostalih namjena moraju se 

hortikulturno urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo uz primjenu prvenstveno 

autohtonih flornih vrsta. 

Za gra;evne :estice stambene i ugostiteljsko turisti:ke namjene odre;uje se obaveza 

min dijela gra;evne :estice koji se mora hortikulturno urediti: 

- slobodnostoje/e gra;evine: - min 40 % gra;evne :estice 

- poluugra;ene gra;evine: - min 20 % gra;evne :estice 

- ugra;ene gra;evine: - min 10 % gra;evne :estice 

Izuzetak od ove odredbe predstavljaju gra;evne :estice u zbijenim dijelovima naselja 

manje od 240 m 2 na kojima se propisuje obaveza horikulturnog ure;enja min 10 % 

gra;evne :estice . 

Gra;evne gospodarske proizvodne namjene moraju se hortikulturno urediti u min 20 

% dijelu gra;evne :estice. 

Hortikulturno ure;enje gra;evnih :estica ugostiteljsko-turisti:ke namjene u 

neizgra;enim dijelovima izdvojenih gra;evinskih podru:ja unutar ZOP-a ne može iznositi 

manje od 40 % površine gra;evne :estice. 

Gra;evine koje se grade kao ugra;ene ili poluugra;ene moraju uz susjedni zid imati 

izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna 

konstrukcija, protupožarni zid mora presjecati :itavo krovište. 

b.uvjeti za smještaj vozila na graevnoj estici 

(lanak 51. 

Smještaj vozila za gra;evine stambene i drugih namjena koje imaju neposredni kolni 

pristup s javno prometne površine, rješavaju se unutar gra;evne :estice. Smještaj vozila 

unutar gra;evne :estice rješava unutar osnovne gra;evine, u zasebnoj garaži, pod 

nadstrešnicom ili parkiranjem na otvorenom prostoru u okviru gra;evne :estice. 

Za gra;evnu :esticu se minimalni broj, odnosno minimalna površina parkirnih mjesta 

(2,5 x 5,0 m) za osobna vozila kod stambenih gra;evina, stambenih gra;evina u kojima 

se obavlja i poslovna djelatnost, poslovnihi ostalih gra;evina na zasebnim gra;evinskim 

parcelama odre;uju: 

TABLICA 2. – MINIMALNI MROJ PARKIRNIH MJESTA NA GRAOEVNOJ DESTICI 

NAMJENA/DJELATNOST/SADRŽAJ PARKIRNA MJESTA 

1. STAMBENA GRAOEVINA 2 parkirna mjesta po stambenoj jedinici 

2. VIŠESTAMBENA GRAOEVINA 1,5 parkirna mjesta za stambenu jedinici do 50 

m2 razvijene gra;evinske (brutto) površine 

stambene jedinice, odnosno 2 parkirna mjesta za 

stambenu jedinicu sa 50 i više m2 razvijene 

gra;evinske (brutto) površine stambene jedinice 

3. UREDI, ZDRAVSTVO, TRGOVINA 1 parkirno mjesto na 30 m2 razvijene gra;evinske 

(brutto) površine objekta 




Godina: 2007. 

98

4. VELETRGOVINA, PROIZVODNJA, 

ZANATSTVO I SL 

5. UGOSTITELJSKO TURISTIDKE 

SMJEŠTAJNE GRAOEVINE 

6. RESTORAN, ZDRAVLJAK, 

SLASTIDARNICA I SL. 

7. UGOSTITELJSTVO, OSIM 

RESTORANA, ZDRAVLJAKA 

SLASTIDARNICE I SL. 

8. SPORTSKE DVORANE, STADIONI, 

SPORTSKI TERENI I SL. 

1 parkirno mjesto na 100 m2 razvijene 

gra;evinske (brutto) površine objekta 

1 parkirno mjesto po smještajnoj jedinici 

1 parkirno mjesto na 4 sjede/a mjesta 

1 parkirno mjesto na 10 m2 razvijene gra;evinske 

(brutto) površine objekta 

1 parkirno mjesto na 8 gledalaca 

9. VRTIVI 1 parkirno mjesto na 10 djece 

10. ŠKOLE 1 parkirno mjesto po u:ionici 

(lanak 52. 

Kod interpolacije gra;evne :estice za izgradnju gra;evine stambene namjene te za 

gra;evne :estice na kojima se uz stambenu namjenu planira djelatnost iz tabelarnog 

prikaza stavka 2. podto:ke 7. :lanka 51., u zbijenim dijelovima naselja gdje su oblik i 

veli:ina gra;evne :estice takvi da se ne može riješiti smještaj vozila unutar gra;evne 

:estice sukladno :lanku 51. odredbi ovog PPUO-a ili se radi o gra;evnoj :estici bez 

kolnog ulaza, tada se smještaj vozila rješava na posebnim gra;evnim :esticama za 

garaže ili na javnim parkirališnim povšinama :iji /e se prostorni obuhvat utvrditi prostornim 

planom užeg podru:ja u skladu s Odlukom o miruju/em prometu Op/ine Medulin. Ukoliko 

se na navedenoj gra;evnoj :estici predvi;aju djelatnosti iz tabelarnog prikaza podto:aka 

4., 5., 6., 8., 9. i 10. :lanka 51., a na istoj ne postoji mogu/nost smještaja vozila unutar 

gra;evne :estice, na toj gra;evnoj :estici ne može se predvidjeti djelatnost, odnosno 

izgradnja, rekonstrukcija, adaptacija ili promjena namjene gra;evine. 

c. uvjeti za izgradnju ograda i pomo$nih graevina 

(lanak 53. 

Gra;evna :estica može biti ogra;ena, a gra;evna :estica stambene namjene mora 

biti ogra;ena. 

U slu:aju kada se dio dvorišta gra;evne :estice poslovne gra;evine ili stambene 

gra;evine koristi za obavljanje poslovne djelatnosti (skladištenje na otvorenom, 

manipulativni prostor i sli:no) uz susjedne gra;evinske parcele mora biti izgra;ena puna 

ograda minimalne visine od 1,5 metara, a prema regulacionoj liniji može biti neogra;ena. 

Ograde oko gra;evne :estice treba riješiti kao zidane, zidano žbukane, kamene, 

betonske, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne 

ograde. 

(lanak 54. 

Visina ogradnog zida može iznositi maksimalno 1,5 metara, osim u slu:aju kada se 

ograda izvodi uz kombinaciju niskog punog zida (max 1,0 m visine) i transparentne 




Godina: 2007. 

99

ograde, kada takva ograda može imati visinu do 2 metra. 

Kod gra;evnih :estica za gra;evine iz :l. 53. stavak 2, ograda može biti i viša od 

visine iz stava 1. ovog :lanka. 

Kod gra;evnih :estica iz stavka 1. ove :lanka s razlikom u visini terena preko 0,5 

metara, ograda može na pojedinim dijelovima terena, ako se ista podudara s potpornim 

zidom, biti viša od dva metra. 

Visina ograde iz mjeri se od kote kona:no ure;enog terena i to: 

- kod ograde na regulacionoj liniji od terena uz ogradu izvan gra;evne :estice, 

- kod drugih ograda (prema susjednim parcelama) od terena uz ogradu unutar 

gra;evne :estice. 

Kod interpolacija u zbijenim dijelovima naselja ili uz pojedina:na kulturna dobra 

lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg podru:ja može se odrediti to:na visina, 

kao i vrsta i oblik ograde. 

Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu 

preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa. 

(lanak 55. 

Kod ostalih gra;evina ograde se odre;uju uz uvažavanje specifi:nosti gra;evine i 

okolne izgradnje, kao i uobi:ajenih pravila struke. 

(lanak 56. 

Pomo/ne gra;evine mogu se graditi unutar površine gradivog dijela gra;evne 

:estice. 

Pomo/ne gra;evine koji se grade unutar površine gradivog dijela gra;evne :estice na 

prostoru uz granicu gra;evne :estice (kod ugra;enih ili poluugra;enih gra;evina), mogu 

imati visinu i etažnost odre;ene za garaže. 

2.2.1.6. Uvjeti za prikljuenje graevne estice na javnu prometnu površinu 

(lanak 57. 

Neposredni pristup jedne gra;evne :estice osigurava se pristupnom prometnicom – 

javnom prometnom površinom minimalne širine 3 m na na:in da udaljenost gra;evne 

:estice od prometnice višeg reda na koju se spaja pristupna prometnica mjereno po 

pristupnoj prometnici nije ve/a od 30 m. 

Uzdužni nagib pristupne prometnice ne smije biti preko 12%. 

Slobodna visina pristupne prometnice iznosi minimalno 4,5 m. Ako je pristupna 

prometnica u krivini potrebno je pove/ati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima. 




Godina: 2007. 

100

(lanak 58. 

Neposredni pristup dviju do šest gra;evnih :estica osigurava se pristupnom 

prometnicom – javnom prometnicom minimalne širine 5,5 m sa okretištem na kraju, ako 

udaljenost najdalje gra;evne :estice od prometnice na koju se spaja pristupna 

prometnica mjerena po pristupnoj prometnici nije ve/a od 150 m. Uzdužni nagib pristupne 

prometnice ne smije biti preko 10%. 

Slobodna visina pristupne prometnice iznosi minimalno 4,5 m. Ako je pristupna 

prometnica u krivini potrebno je pove/ati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima. 

(lanak 59. 

Neposredni pristup do gra;evnih :estica koje se nalaze na udaljenosti preko 150 m 

mjereno po pristupnoj prometnici od prometnice na koju se spaja pristupna prometnica 

kao i za sve ostale gra;evne :estice u gra;evinskim podru:jima ne može biti užeg 

slobodnog profila prometnice od one koja sadržava minimum dvije minimalne kolne trake 

od 2,75 m i dva minimalna pješa:ka traka od 1,5 m svaki, uz prometne trake. Izuzetno, 

širina postoje/ih javno prometnih površina može biti manja, ako se radi o postoje/im 

površinama koje nije mogu/e proširivati zbog postoje/ih gra;evina koje se ne predvi;aju 

za uklanjanje. 

Slobodna visina pristupne prometnice i drugih nerazvrstanih prometnica unutar 

gra;evinskih podru:ja iznosi 4,5 m. Ako je pristupna prometnica u krivini potrebno je 

pove/ati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima. 

(lanak 60. 

Dužina kolnog ulaza iznosi min 6 m, a kolni ulaz mora biti i duži ako se u gra;evini ili 

na gra;evnoj parceli obavlja poslovna djelatnost i kolni ulaz koriste teretna vozila i druga 

vozila ve/eg gabarita. Izuzetno, kolni ulaz na koji se bez zaustavljanja može stupiti sa 

javnih cesta i sabirnih nerazvrstanih prometnica, može biti i manje dužine, ako prostorne 

mogu/nosti gra;evnih :estica ne omogu/avaju dužinu kolnog ulaza od 6 m, odnosno ako 

je postoje/a gra;evina na gra;evnoj :estico tako locirana da se ne može ostvariti kolni 

ulaz standardne dužine. 

(lanak 61. 

Kod gra;evnih :estica uz križanje nerazvrstanih prometnica nižeg reda važnosti 

(stambene ulice i sl.), kolni ulaz se dozvoljava uz granicu gra;evnih :estica koja je 

udaljenija od križanja. 

Kod gra;evnih :estica uz križanje prometnica kolni ulaz mora biti udaljen od po:etka 

križanja ulica najmanje 5 metara, ako posebnim propisima nije druga:ije odre;eno, s 

izuzetkom kod rekonstrukcije postoje/ih gra;evina kod kojih se regulaciona i gra;evna 

linija podudaraju, gdje kolni ulaz može biti zadržan na istome mjestu na kojem se nalazi. 




Godina: 2007. 

101

(lanak 62. 

Uvjeti priklju:enja gra;evina na ostalu infrastrukturnu mrežu dati su odgovoaraju/im 

odredbama to:ke 5. ovog PPUO-a. 

2.3. Izgraene strukture van naselja 

(lanak 63. 

Izvan gra;evinskih podru:ja naselja, izgradnje je mogu/a u izdvojenim gra;evinskim 

podru:jima za gospodarsku (proizvodnu, komunalno servisnu, ugostiteljsko turisti:ku, 

marikulturu), i sportsko rekreacijsku namjenu te izvan gra;evinskih podru:ja u skladu s 

posebnim propisom. 

Uvjeti smještaja i ure;enja u izdvojenim gra;evinskim podru:jima gospodarske i 

sportsko rekreacijske namjene dati su u to:ki 3. odredbi ovog PPUO-a. 

2.3.1. Uvjeti graenja i ureivanja prostora van graevinskih podruja 

(lanak 64. 

U skladu s odredbama i grafi:kim dijelom ovog PPUO-a, kartografskim prikazom 1. u 

mjerilu 1: 25 000, odredbama PPIŽ te posebnih propisa, izvan gra;evinskih podru:ja 

mogu/e je ure;enje i gradnja u sklopu: 

- poljoprivrednih površina 

- šumskih površina 

- mjesnog groblja Premantura 

- podru:ja rekreacije 

- morskih zona za maritimnu rekreaciju i marikulturu 

- zona posebne namjene Monte Kope i Kamenjak 

- površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i gra;evina 

- zonama rekreativno-zabavne namjene Cave romane i rekreativne namjene Pe/ine 

Uvjeti ure;enja i gradnje za površine iz stavka 1. ovog :lanka dani su u odredbama 

:lanaka 65 – 80. ovog PPUO-a, dok su uvjeti gradnje i ure;enja za prometne i ostale 

infrastrukturne sustave dani su u to:ki 5. odredbi ovog PPUO-a. 

2.3.1.1. Izgradnja na poljoprivrednom zemljištu 

(lanak 65. 

Polaze/i od :injenice da najve/i dio podru:ja Op/ine Medulin zauzima poljoprivredno 

zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje izuzetan zna:aj u privrednom razvoju 

Op/ine, podru:ja predvi;ena ovim PPUO-om kao poljoprivredne površine ne/e se smjeti 

koristiti u druge svrhe, osim u slu:ajevima predvi;enim ovim odredbama. 

Uvjeti formiranja zemljišnih kompleksa gospodarskih i stambeno-gospodarskih 

gra;evina van gra;evinskog podru:ja utvr;eni su odredbama :lanaka 65-73. ovog PPUO- 




Godina: 2007. 

102

a, PPIŽ-a i posebnih propisa. 

(lanak 66. 

U ZOP-u se na pojedina:nim :esticama poljodjeljskog zemljišta mogu graditi 

pojedina:ne gospodarske gra;evine za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, 


s veli:inom parcele najmanje 3 ha . 

Gra;evine iz stavka 1. ovog :lanka mogu imati maksimalno 1 nadzemnu etažu, 

maksimalne visine 4,0 m ukupne površine 200 m 2 i moraju biti udaljene najmanje 300 m 

od obalne crte. 

(lanak 67. 

Izvan ZOP-a na pojedina:nim :esticama poljodjeljskog zemljišta mogu se graditi 

pojedina:ne gospodarske gra;evine za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 

kako slijedi: 

TABLICA 3. – MOGUVNOST GRADNJE NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU IZVAN ZOP-a 

KATEGORIJA 


ZEMLJIŠTA 


OBRADIVO TLO 


GRAOEVINE 


KOMPLEKSA 



Vinogradarsko – vinarski i sli:ni pogoni 100.000 m 2 


TLO 




20 000 m 2 

OSTALO OBRADIVO TLO 

Vinogradarsko – vinarski i sli:ni pogoni 

Staklenici i plastenici 


5.000 m 2 

Farme za uzgoj stoke 


10.000 m 2 

Na površinama iz stavka 1. ovog :lanka koje se nalaze u obalnom podru:ju sukladno 

PPIŽ, ne postoji mogu/nost izgradnje stambeno – gospodarskih gra;evina za vlastite 

potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima i malih gospodarskih gra;evina. 

Poljoprivredni kompleks može :initi jedna ili više katastarskih :estica koje 

predstavljaju prostornu cjelinu. 

Položaj gospodarske gra;evine odre;uje se na katastarskoj :estici tako da se sa:uva 

prikladnost preostalog dijela katastarske :estice za poljoprivrednu obradu i da se zahvati 

poljoprivredno zemljište što manjeg boniteta. 

Poljoprivredne gra;evine iz stavka 1. ovog :lanka, osim staklenika i plastenika, mogu 




Godina: 2007. 

103

u okviru maksimalno dozvoljene tlocrtne površine gra;evine ili kompleksa gra;evina imati 

uz osnovnu namjenu i jednu ili više drugih gospodarskih namjena. 

Poljoprivredne gra;evine iz stavka 1. ovog :lanka mogu imati maksimalnu površinu: 

- 10 000 m 2 - za staklenike i plastenike 

- 500 m 2 - za ostale poljoprivredne gra;evine (farme za uzgoj stoke, peradarske 

farme, vinogradarsko – vinarski i sli:ni pogoni) 

Ukupna tlocrtna površina poljoprivrednih gra;evina iz stavka 1. ovog :lanka ne smije biti 

ve/a od 50 % površine poljoprivrednog kompleksa kod izgradnje staklenika i plastenika 

odnosno 10 % kod ostalih gra;evina. 

Poljoprivredne gra;evine iz stavka 1. ovog :lanka mogu imati samo jednu nadzemnu 

i jednu podzemnu etažu. Poljoprivredne gra;evine iz stavka 1. ovog :lanka mogu imati 

maksimalnu visinu od 4,0 m mjerenu od kona:no ure;enog terena na bilo kojem mjestu 

uz gra;evinu do vijenca gra;evine, osim posebnih tehnoloških gra;evina (silosa sa 

žitarice, silosa za krmnu hranu, nosivih elemenata vjetrovnih elektrana za vlastite potrebe, 

spremnika za vodu). 

Udaljenost gospodarskih gra;evina iz :lanka 67. za sto:arsku proizvodnju od 

gra;evinskih podru:ja, mora biti: 

TABLICA 4. – UDALJENOST FARMI OD GRAOEVINSKIH PODRUDJA 

GOVEDA i KONJI 

kom 

OVCE I KOZE 

kom 

UDALJENOST OD 

GRAOEVINSKOG 

PODRUDJA /m/ 

do 10 do 50 50 

10 do 20 50 do 100 100 

više od 20 više od 100 200 

Gra;evine za uzgoj stoke moraju se izgra;ivati od :vrstog materijala, tako da su 

zašti/ene od atmosferskih utjecaja i da se u njima može održavati :isto/a. Pod mora biti 

vodonepropusan i mora imati nepropusne kanale spojene s gnojištnom jamom. 

Udaljenost gnojiva i gnojišnih ili septi:kih jama od spremnika vode ne smije biti manja 

od 15 metara.Položaj gnojišta ili septi:kih jama mora biti na nižem dijelu terena u odnosu 

na spremnike vode. Gnojište mora biti izgra;eno od takvih materijala i na takav na:ina da 

je osigurana potpuna vodonepropusnost, a iznad površine zemljišta mora imati obzid 

visine minmalno 20 centimetara. 

Gospodarske zgrade ili naprave za spremanje sijena ili slame moraju biti udaljene od 

susjednih gra;evina najmanje 5 metara. 

Uvjeti za gradnju i ure;enje vinogradarsko – vinarskih i sli:nih pogona utvrdit /e se u 

postupku izdavanja lokacijske dozvole. 

(lanak 68. 

Gospodarske gra;evine iz :lanka 66. i 67. odredbi ovog PPUO-a se mogu priklju:ivati 




Godina: 2007. 

104

na infrastrukturne gra;evine (vodovodne, elektroenergetske i telekomunikacijske) ukoliko 

za to postoje uvjeti. Priklju:enje na odvodnju ovih gra;evina rješava se u skladu s 

odredbama :lanka 123. ovih odredbi. 

(lanak 69. 

Krovište gospodarskih gra;evina iz :lanaka 66. i 67. odredbi ovog PPUO-a mora se 

izvoditi u nagibu 5 – 24 %, ovisno o vrsti pokrova (rebraste limene plo:e, staklo i plo:e od 

staklene vune, razne vrste plasti:nih plo:a, šindra, kanalica). 

(lanak 70. 

Gospodarske gra;evine iz :lanaka 66. i 67. odredbi ovog PPUO-a ne mogu se graditi 

od priru:nih i otpadnih materijala. 

Vanjski zidovi gospodarskih gra;evina koji se grade od betona, blokova od betona, 

plinobetona, opeke i sli:nih materijala moraju biti ožbukani. 

(lanak 71. 

Spremnici za vodu mogu biti izgra;eni bilo gdje u okviru gra;evne :estice ukoliko 

visina gra;evinskog dijela nije viša od jedan metar od najniže to:ke kona:no ure;enog 

terena neposredno uz tu gra;evinu. Spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, 

nepropusnih za vodu, zatvorenih i opremljenih tako da se može održavati sanitarna 

ispravnost vode, te udovoljavati i drugim sanitarno tehni:kim i higijenskim uvjetima. 

(lanak 72. 

P:elinjaci se, prema odredbama ovog PPUO-a, ne mogu graditi kao gra;evine trajnog 

karaktera, ve/ mogu biti na pokretnim vozilima ili napravama, u skladu s posebnim 

propisima iz podru:ja p:elarstva. Proizvodnja meda može se obavljati u gra;evinama ili 

prostorijama gospodarske namjene trajnog karaktera, sukladno odredbama ovog PPUOa. 

(lanak 73. 

Odredbe :lanaka od 66. do 71. adekvatno se primjenjuju i kod rekonstrukcije 

postoje/ih gospodarskih gra;evina. 

2.3.1.2. Graevine na šumskom zemljištu 

(lanak 74. 

Šumske površine na podru:ju obuhvata ovog PPUO-a, u skladu s PPIŽ-om 

klasificirane su kao šume posebne namjene. 

Podru:ja šuma posebne namjene predvi;aju se unutar obalnog podru:ja sukladno 

PPIŽ-u, a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti prostora, rakreativna 

namjena i oplemenjivanje krajobraza u kojima se mogu graditi gra;evine potrebne za 

gospodarenje šumom, te sve potrebne prometne gra;evine (pješa:ke staze, interventni 




Godina: 2007. 

105

putevi, i sl.) i gra;evine infrastrukture, u skladu s odredbama ovog PPUO-a. 

Šume, odre;ene ovim PPUO-om, mogu se koristiti isklju:ivo na na:in odre;en 

posebnim propisom u skladu s uvjetima koje propisuju Hrvatske šume. 

2.3.1.3. Mjesno groblje Premantura 

(lanak 75. 

Postoje/e groblje Premantura namjenjeno je ukopu umrlih osoba, uz provo;enje 

postupka posebnog propisa. 

Za zonu groblja utvr;uje se zona za zaštitu groblja od najmanje 100 metara oko 

groblja unutar koje se ne mogu graditi gra;evine visokogradnje. 

2.3.1.4. Zone rekreacije 

(lanak 76. 

Zone rekreacije odre;ene ovim PPUO-om namjenjene su u rekreativne svrhe uz 

ure;ivanje putova, trim staza, klupa za sjedenje i boravak, informativnih tabli i putokaza, i 

sl. 

U zonama rekreacije ure;ivati /e se i otvoreni tereni za rekreaciju, ali ne i gra;evine 

namijenjene sportu (sportska igrališta). 

Zone rekreacije na nenaseljenim oto:i/ima s prirodnim i kultiviranim krajolikom 

koristiti /e se prvenstveno u funkciji rekreacije, organiziranog posje/ivanja i istraživanja, 

bez mogu/nosti gradnje. 

Zona rekreacije i zabave Cave Romane planira se na podru:ju eksploatacijskog polja 

kamenoloma na lokaciji Cave romane koje se mora sanirati i prenamjeniti sukladno 

odredbama PPIŽ do 2010. godine.Sanaciju podru:ja potrebno je provesti kao krajobrazno 

oplemenjivanje odnosno kao prenamjenu u funkciji rekreacije i zabave (muzej, kiparske 

radionice, koncerti, kazalište, i sl.) te je mogu/a je izgradnja u maksimalno 10 % površine 

zone. U svrhu kiparske radionice i muzeja dozvoljeno je va;enje kamena u ograni:enoj 

koli:ini za potrebe sanacije spomenika kulture ( Arena, Sergejev slavoluk i dr.), te 

kiparske radionice i kiparske kolonije. 

Na lokaciji postoje/eg kamenoloma Pe/ine predvi;a se provo;enje sanacije u smislu 

privo;enja rekreativnoj namjeni. Sanaciju podru:ja potrebno je provesti kao krajobrazno 

oplemenjivanje u skladu s projektom sanacije. 

Svi gore navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati zna:ajke krajolika u kojem se 

grade, a posebno se isklju:uje mogu/nost iskr:enja autohtonih i homogenih šumskih 

površina u svrhu izgradnje gore navedenih gra;evina. 

2.3.1.5. Morske zone 

(lanak 77. 

PPUO-om je odre;ena namjena morskog akvatorija. More se prema namjeni 

razgrani:ava na zone: 

• pomorskog prometa s plovnim putevima (uvjeti za ure;enje i izgradnju dati su u 

to:ki 5 ovih odredbi) 

• zone maritimne rekreacije 




Godina: 2007. 

106

• zone za marikulturu 

Zone maritimne rekreacije 

(lanak 78. 

Morske zone sporta i rekreacije protežu se u pojasu do 300m uz obalu, osim u 

morskim zonama pomorskog prometa. Shodno tome u ovom pojasu isklju:uje se 

mogu/nost prometa odre;enih kategorija plovila u skladu s posebnim propisima. 

U ZOP-u se površine za plaže odre;uje kao ure;ena i prirodne morske plaže. 

Ure;ene plaže mogu se ure;ivati u gra;evinskim podru:jima naselja i izdvojenim 

zonama ugostiteljsko turisti:ke namjene opisanim u :lanku 87. odredbi ovog PPUO-a u 

skladu s posebnim propisima o plažama. Ure;ena morska plaža unutar ili izvan naselja je 

nadzirana i pristupa:na svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uklju:ivo 

i osobama s poteško/ama u kretanju, ve/im dijelom ure;enog i izmijenjenog prirodnog 

obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni ure;aji) ure;en kopneni 

prostor neposredno povezan s morem, ozna:en i zašti/en s morske strane. U sklopu 

ure;ene plaže mogu/a je izgradnja prate/ih sadržaja (plažne gra;evine, ugostiteljske 

gra;evine) max površine 50 m 2 . 

Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupa:na s kopnene 

i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno o:uvanog zate:enog prirodnog 

obilježja. 

U morskim zonama sporta, definiranim ovim PPUO-om i ozna:enim u grafi:kom 

dijelu na kartografskom prikazu 1. u mjerilu 1:25 000, na lokacijama Pomer, Medulin (kod 

kule) i Stupice mogu/e je ure;enje centra za vodene sportove kao što su jedrenje, 

jedrenje na dasci, veslanje, obuka ronjenja, sportsko rekreacijsko ronjenje, podvodne 

aktivnosti i sl. U dijelu akvatorija namjenjenim ovim sportovima regulacija morskog 

prometa definirati /e se posebnim propisima. 

Zone u moru za marikulturu 

(lanak 79. 

U morskim zonama namjenjenim za marikulturu, na lokacijama odre;enim ovim 

PPUO-om, a prikazanim u grafi:kom dijelu ovog PPUO-a, predvi;eno je ure;enje 

akvatorija za uzgajanje riba, školjaka i drugih morskih organizama, a isklju:uje se uzgoj 

plave ribe. 

2.3.1.6. Zone posebne namjene 

(lanak 80. 

PPUO-om su odre;ena podru:ja od interesa za obranu Republike Hrvatske na 

lokacijama Monte Kope, Kamenjak, te sigurnosno podru:je zone posebne namjene 

vojnog strelišta Valdebek na podru:ju susjedne jedinice lokalne samouprave Grada Pule. 




Godina: 2007. 

107

Ove zone mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima te je u njima omogu/ena 

gradnja, postavljanje postrojenja, instalacija, ure;aja i sli:nih zahvata potrebnih za 

nesmetano obavljanje osnovne funkcije. U ovim podru:jima ne mogu se graditi gra;evine 

drugih namjena osim gra;evina I sustava infrastrukture uz suglasnost Ministarstva 

Obrane Republike Hrvatske. 

Radi neometanog obavljanja osnovne funkcije PPUO-om se odre;uju zone korištenja 

i zaštite u skladu s posebnim propisima na na:ina kako je prikaza no u grafi:kom dijelu 

ovog PPUO-a na kartografskom prikazu 3.2. u mj. 1:25 000: 

- zone posebne namjene - odnosi se na zone Monte Kope i zonu Donji kamenjak. 

U zoni Donji Kamenjak nije mogu/a nikakva gradnja ve/ je mogu/e povremeno i 

privremeno korištenje u svrhu vojnih vježbi. U sklopu zone zašti/enog prirodnog podru:ja 

u kategoriji zna:ajni krajobraz Donji kamenjak(SN IŽ 5/96.) potrebno je poštivati odredbe 

:lanaka 133. i 135. ovog PPUO-a. 

- zone zabrane gradnje – potpuna zabrana bilo kakve gradnje 

Izuzetno, mogu/e je odstupanje od ovih kriterija za zonu Monte Kope i TP Pomer uz 

suglasnost Ministarstva obrane u slu:ajevima kad zaštitna zona obuhva/a postoje/u 

izgradnju ili gra;evine u skladu s prostornom- planskom dokumentacijom koji ne 

nadmašuju visinu od P+1. 




Godina: 2007. 

108

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 

(lanak 81. 

Za izgradnju gospodarskih i sportsko rekreacijskih gra;evina na podru:ju obuhvata 

ovog PPUO-a, a kako je prikazano u grafi:kom dijelu ovog PPUO-a kartografskog prikaza 

1. u mj. 1: 25 000 te kartografskih prikaza 4a.-4f. na katastarskim planovima u mjerilu 

1:5000 predvi;ene su izdvojene zone gra;evinskih podru:ja: 

- izdvojene zone gra;evinskog podru:ja gospodarske proizvodne namjene: Medulin, 

Kamik, Pomer, Ševe i Valbonaša 

- izdvojena zona gra;evinskog podru:ja gospodarske komunalno – servisne namjene 

- odlagališta otpada Kaštijun 

- izdvojene zone gra;evinskog podru:ja gospodarske ugostiteljsko turisti:ke namjene: 

Stocca, Mu/a, Kašteja, Medulin-istok, Stupice, Glavica, Kanali/, Kaštanjež, Centinera, 

Porto Paltana Volme, zabavni centar Campanož, marina Pomer, turisti:ki punktovi Volme, 


- izdvojena zona gra;evinskog podru:ja gospodarske namjene za marikulturu Medulin 

- izdvojena zona gra;evinskog podru:ja sporta i rekreacije jaha:ki centar Medulin 

Uvjeti smještaja u izdvojenim gra;evinskim podru:jima gospodarske i sportsko 

rekreacijske namjene dati su odredbama :lanaka 82.-95. ovog PPUO-a, dok su uvjeti 

gradnje na gra;evnim :esticama gospodarske i spotsko rekreacijske namjene dati u to:ki 

2.2.1.Uvjeti gra;enja i ure;ivanja prostora u gra;evinskim podru:jima naselja. 

3.1.Zone gospodarske – proizvodne namjene 

(lanak 82. 

Koncentracija obrtni:kih i proizvodno-servisnih kapaciteta usmjeravat /e se u 

izdvojene zone gospodarske proizvodne namjene Medulin, Pomer, Banjole – Kamik , 

Ševe i Valbonaša planirane ovim PPUO-om. Unutar ovih zona mogu se obavljati slijede/e 

djelatnosti: 

- trgovina na veliko i malo gra;evinskim materijalima, 

- trgovina na veliko i malo poljoprivrednim strojevima, alatima i materijalom, 

- trgovina na veliko i malo robom široke potrošnje, 

- trgovina na veliko i malo aparatima za doma/instvo i ku/ne radove, 

- automehani:arske, autolimarske, vulkanizerske servisne radionice, 

- skladištenje i prodaja naftnih derivata i usluge putnicima i vozilima, 

- proizvodnja namještaja, parketa i obloga, 

- proizvodnja gipsanih gra;evinskih elemenata, 

- proizvodnja drvene, metalne i plasti:ne stolarije i ugradbenih elemenata, 

- manji pogoni za pakiranje prehrambenih artikala (še/er, brašno, za:ini i sl.), 

- proizvodnja i flaširanje alkoholnih i bezalkoholnih pi/a, 

- proizvodnja maslinovog ulja i ostalih proizvoda od maslina, 

- primarna prerada i pakiranje svježeg vo/a i povr/a, 

- primarna prerada i pakiranje morskih organizama, 




Godina: 2007. 

109

kao i obavljati ugostiteljska djelatnost. 

U ovim gra;evinskim podru:jima mogu se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i 

gra;evine te infrastrukturna mreža te ure;ivati reciklažna dvorišta u skladu s odredbom 

:lanka 148. ovog PPUO-a. 

U gra;evinskim podru:jima gospodarske namjene ne mogu se graditi gra;evine koje 

narušavaju vrijednosti okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada u susjednim zonama i 

lokacijama. 

U gra;evinskim podru:jima gospodarske proizvodne namjene mogu se, na 

samostalnim gra;evnim :esticama ili na gra;evnim :esticama namjenjenim gradnji neke 

druge gra;evine, graditi i kolne, kolno-pješa:ke, servisne, pješa:ke i parkirališne površine, 

površine sportsko-rekreacijske namjene, te ure;ivati javne zelene površine, sukladno 

ovim odredbama, kao i postavljati urbana oprema. U ovim se zonama mogu graditi i 

gra;evine za smještaj vozila, kao i višeetažne garaže i parkirališni prostori. 



otpadom na podru:ju Op/ine Medulin max površine 100 m 2 . 

3.2.Zone gospodarske – komunalno servisne namjene 

(lanak 83. 

Zona Kaštijun planirana je ovim PPUO-om a u skladu sa PPIŽ za primarnu obradu i 

privremeno skladištenje opasnog otpada, a izvoditi /e se tek nakon realizacije središnjeg 

zahvata za obradu i trajno skladištenje opasnog otpada na razini Države. Primarna 

obrada i privremeno skladištenje opasnog otpada može se svoditi samo na preuzimanje 

opasnog otpada od proizvo;a:a, izmjenu ambalaže u kojoj se otpad drži (uporaba 

sigurnosnih posuda ili posebnih kontejnera) i skladištenje u zatvorenom, nadziranom i 

posebno ventiliranom prostoru. Posebni otpad koji sadrži lakozapaljive i eksplozivne tvari, 

kao i visokotoksi:ni kemijski ili biološki otpad, te bilo koja vrsta otpada s ioniziraju/im 

zra:enjem ne smiju se obra;ivati ili privremeno skladištiti unutar ove gra;evine. 

3.3.Zone gospodarske ugostiteljsko turistike namjene 

(lanak 84. 

Koncentracije turisti:ke i ugostiteljske djelatnosti naro:ito /e se razvijati u izdvojenim 

gra;evinskim podru:jima ugostiteljsko turisti:ke namjene i turisti:kim punktovima 

odre;enim ovim PPUO-om, dok /e se pojedina:ne gra;evine gore navedenih djelatnosti 

izgra;ivati i unutar gra;evinskih podru:ja naselja i stambeno turisti:kih naselja u skladu s 

odredbama :lanka 12. i 87. ovog PPUO-a i prostornim planovima užeg podru:ja :ija je 

obaveza izrade utvr;ena u to:ki 9.1. ovih odredbi. 

(lanak 85. 

Utvr;ivanje uvjeta smještaja turisti:ke i ugostiteljske namjene proizlazi iz važe/ih 




Godina: 2007. 

110

propisa (posebno uvjeta kategorizacije turisti:kih i ugostiteljskih gra;evina) te odredbi 

PPIŽ-a kao prostornog plana šireg podru:ja. 

Za planiranje izdvojenog gra;evinskog podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene u 

ZOP-u odre;uju se sljede/i uvjeti: 

- nova gradnja planira se u neizgra;enim dijelovima postoje/ih gra;evinskih podru:ja 

samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postoje/e turisti:ke ponude s višom 

kategorijom smještajnih gra;evina i prate/ih sadržaja (športsko - rekreacijski, ugostiteljski, 

uslužni, zabavni i sli:ni) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i 

zaštite okoliša, 

- u neizgra;enim dijelovima gra;evinskih podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene 

isklju:uje se mogu/nost iskr:enja autohtonih i homogenih šumskih površina radi izgradnje 

gra;evina 

- nove smještajne gra;evine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne 

vrijednosti, 

- smještajne gra;evine te gra;evine prate/ih sadržaja, potrebno je smještajem i 

veli:inom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša, 

- nove smještajne gra;evine, organizirane kao turisti:ko naselje, planiraju se na 

na:elu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske 

arhitekture, 

- jedna prostorna cjelina unutar izdvojenog gra;evinskog podru:ja ugostiteljsko 

turisti:ke namjene ne može biti ve/a od 15 ha, a ve/e zone planiraju se s više 

pojedina:nih cjelina ugostiteljsko-turisti:ke namjene jedinstvenog urbanisti:kog koncepta 

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turisti:ke namjene uz obalu , mora imati najmanje 

jedan javni cestovno-pješa:ki pristup do obale na svakih 400 m širine obalnog pojasa 

- gusto/a korištenja za nova ugostiteljsko-turisti:ka podru:ja može biti u skladu s 

odredbom :lanka 87. ovih odredbi 

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turisti:ke namjene mora imati odgovaraju/i pristup na 

javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadaju/i broj parkirališnih mjesta u 

skladu s odredbom :lanka 51. ovih odredbi 

- broj vezova jednog ili više priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turisti:ke 

namjene u skladu s odredbom :lanka 108. ovih odredbi 

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s 

pro:iš/avanjem u skladu s odredbama to:ke 5.2.4. odredbi ovog PPUO-a koje se 

odnose na odvodnju 

(lanak 86. 

U ZOP-u u izdvojenom gra;evinskom podru:ju ugostiteljsko turisti:ke namjene i 

turisti:kom punktu ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedina:na ili više 

gra;evina namijenjenih za: 

- usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte 

- stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske gra;evine za tržište) 

- odmor i rekreaciju (ku/e za odmor) 

- vrsta i kapacitet prate/ih sadržaja odre;uje se sukladno tablici 5. :lanka 87. ovih 

odredbi 

- auto-kamp se planira sukladno tablici 5. :lanka 87. ovih odredbi unutar površine 

ugostiteljsko-turisti:ke namjene veli:ine do 15 ha uz poštivanje zate:ene prirodne 

vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora. 




Godina: 2007. 

111

- u auto-kampovima smještene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m 

od obalne crte. 

- u kampovima smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom, na :vrsti na:in, a 

prate/i sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgra;eni najmanje 70 m od obalne crte. 

U ZOP-u u neizgra;enom dijelu izdvojenog gra;evinskog podru:ja ugostiteljsko 

turisti:ke namjene i turisti:kom punktu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se 

planirati samo izgradnja infrastrukturnih gra;evina i drugih gra;evina koje po svojoj prirodi 

zahtijevaju smještaj na obali 

(lanak 87. 

U sklopu izdvojenih zona ugostiteljsko turisti:ke namjene u skladu s PPIŽ-om u 

utvr;eni su maksimalni kapaciteti postelja, vrsta smještajnih gra;evina u pojedinoj 

izdvojenoj zoni ugostiteljsko turisti:ke namjene te minimalni uvjeti za kategorizaciju 

turisti:ko-ugostiteljskih gra;evina prema posebnim propisima kako je prikazano u tablici 6. 

ovog :lanka. 

U sklopu izdvojenih gra;evinskih podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene, u zonama koje 

su ozna:ene oznakom T1 mogu/a je gradnja prvenstveno smještajnih gra;evina hotela u 

skladu sa posebnim propisima, u maksimalnom kapacitetu i minimalnoj kategorizaciji 

utvr;enoj u tablici 6. ovog :lanka. 

Za gra;evinsko podru:je ugostiteljsko turisti:ke namjene Medulin-istok planiranje 

namjene T1-hotel u prostornim planovima užeg podru:ja utvrditi /e se isklju:ivo na 

površinama koje se nalaze sjeverno od županijske ceste Ž 5179 (prometnica Pula- 

Medulin-Kažela), izuzev površina koje se nalaze južno od navedene županijske ceste i 

prostiru se od hotela Belvedere prema zapadu do granice sa gra;evinskim podru:jem 

naselja u predjelu Bijeca-obuhva/aju/i pritom postoje/e hotele Belvedere, Holiday i 

Medulin. 

U sklopu izdvojenih gra;evinskih podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene, u zonama koje 

su ozna:ene oznakom T2 mogu/a je gradnja prvenstveno smještajnih gra;evina turisti:ka 

naselja u skladu sa posebnim propisima, u maksimalnom kapacitetu i minimalnoj 

kategorizaciji utvr;enoj u tablici 6. ovog :lanka. 

Za gra;evinsko podru:je ugostiteljsko turisti:ke namjene Medulin-istok planiranje 

namjene T2-turisti:ko naselje u prostornim planovima užeg podru:ja utvrditi /e se 

isklju:ivo na površinama koje su definirane granicom obuhvata UPU-a i DPU-a koji su na 

snazi u ovom gra;evinskom podru:ju (UPU «Krase», DPU «Pošesi», DPU «Bijeca»), 

izuzev površina na kojima se nalazi hotel Belvedere. 

Za gra;evinsko podru:je ugostiteljsko turisti:ke namjene Stupice planiarnje namjene T2- 

turisti:ko naselje u prostornim planovima užeg podru:ja utvrditi /e se isklju:ivo na 

površinama koje su definirane granicom obuhvata DPU-a “Brig-Novaki” koji je na snazi u 

ovom gra;evinskom podru:ju. 

U sklopu izdvojenih gra;evinskih podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene, u zonama 

koje su ozna:ene oznakom T3 mogu/a je gradnja prvenstveno smještajnih gra;evina 

kampova u skladu sa posebnim propisima, u maksimalnom kapacitetu i minimalnoj 

kategorizaciji utvr;enoj u tablici 6. ovog :lanka. 

Za gra;evinsko podru:je ugostiteljsko turisti:ke namjene Stupice planiranje namjene T3 




Godina: 2007. 

112

(kamp-autokamp) u prostornim planovima užeg podru:ja može utvrdit /e se na 

cjelokupnom preostalom dijelu ovih gra;evinskog podru:ja na kojem se ne predvi;a 

namjena T2. 

U sklopu gra;evinskog podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene Kašteja u kojoj je 

mogu/a gradnja autokampa, a istovremeno je i zašti/eno podru:je prirode u kategoriji 

park-šuma (SN IŽ 5/96.) potrebno je poštivati odredbe :lanaka 133. i 135. ovog PPUO-a. 

U sklopu izdvojenih gra;evinskih podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene, u zonama 

u kojima se nalaze kombinacije ovih zona, prostornim planom užeg podru:ja utvrdit /e se 

prostorno rješenje i razmještaj vrste ugostiteljsko turisti:ke namjene unutar gra;evinskog 

podru:ja. 

U sklopu gra;evinskog podru:ja gospodarske ugostiteljsko turisti:ke namjene - 

zabavni centar Campanož planirana je gradnja zabavnog centra (multimedijalni centar, 

disco club), sportskog centra, te gradnjia ugostiteljskih gra;evina tipa restorani I barovi 

prema odredbama posebnih propisa, kao i drugih gra;evina, instalacija, naprava i ure;aja 

za sport, rekreaciju, zabavu i razonodu (luna park, aqualand i sl.). U sklopu zabavnog 

centra Campanož nije mogu/a izgradnja gra;evina za smještaj. U sklopu zabavnog centra 

tako;er je mogu/e ure;enje otvorenih sportskih i rekreativnih prostora i igrališta. 

U sklopu zone gospodarske ugostiteljsko turisti:ke namjene – turisti:ki punkt 

mogu/a je gradnja gra;evina smještajnog tipa u skladu sa posebnim propisima. Turisti:ki 

punktovi kao specifi:ni oblik turisti:kih razvojnih podru:ja trebaju poslužiti za razvoj 

alternativnih vidova turizma (izletni:ki,»robinzonski», punktovi za valorizaciju izrazitih 

krajobraznih i drugih vrijednosti prostora). U sklopu ovih gra;evinskih podru:ja nije 

mogu/a gradnja kampova, aparthotela, turisti:kih aparmana i drugih smještajnih 

gra;evina koje kao smještajnu jedinicu imaju apartman. 




Godina: 2007. 

113

TABLICA 5. – MAKSIMALNI KAPACITET UGOSTITELJSKO TURISTIDKIH ZONA U SKLOPU NASELJA 

IZDVOJENO GRAOEVINSKO 

PODRUDJE NASELJA 

POVRŠINA GRAO. 

PODRUDJA (ha) 

PLANIRANI BR. STAN. MAX VELIDINA ZONE 

2015. 

ZA TURIZAM 

(stalni + privremeni) 

GUSTOVA 

STANOVANJA U 

STAMBENOM DIJELU 

(st.2015/ha) 

GUSTOVA 

SMJEŠTAJA U 

TURISTIDKOM 

SMJEŠTAJNI 

DIJELU 

KAPACITET 

(br. postelja/ha) 2015. (postelja) 

MEDULIN 249.06 7788 16.00 33.42 50 - 120 800 

PREMANTURA 93.79 2327 17.66 24.81 50 900 

BANJOLE 75.72 2232 3.00 29.47 50 150 

PJEŠDANA UVALA 34.29 1687 3.00 49.19 50 150 

VINKURAN 36.92 1066 3.00 28.87 50 150 

UKUPNO 2150 

TABLICA 6. – MAKSIMALNA VELIDINA I KAPACITET IZDVOJENIH TURISTIDKIH ZONA 

IZDVOJENO GRAOEVINSKO 

PODRUDJE UGOSTITELJSKO 

TURISTIDKE NAMJENE 

PLANIRANA POVRŠINA GRAO. 

PODRUDJA (HA) 

VRSTA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA I 

KATEGORIJA 

GUSTOVA 

IZGRADNJE 

(br. postelja/ ha) 

SMJEŠTAJNI 

KAPACITET 

2015. (postelja) 

STOCCA 2,20 T2 - 200 - 5***** 90 200 

MUDA 19,47 T2 - 1350 - 5 ***** 70 1350 

KAŠTEJA 23,90 T3 - 2200 - 4 **** 90 2200 

MEDULIN - ISTOK 179,00 T1 - 1800 - 5 ***** 

50 9000 

T2 - 1800 - 5 ***** 

T3 - 5400 - 3*** 

STUPICE 45,40 T2 - 500 - 4**** 

60 2500 

T3 - 2000 - 3*** 

GLAVICA 12,35 T1 - 400 - 5 ***** 

50 620 

T2 - 220 - 5 ***** 

KANALIV 17,40 T1 - 250 - 4 **** 

50 870 

T2 - 620 - 4**** 

KAŠTANJEŽ 3,10 T1 - 60 - 4 **** 

65 200 

T2 - 140 - 4**** 

CENTINERA 27,48 T1 - 275 - 4**** 

50 1375 

T2 - 1100 - 4**** 

PORTO PALTANA - VOLME 32,70 T1 - 500 - 4**** 

73 2400 

T2 - 1900 - 4**** 

TP KUNFIN 1,20 pojedina:ne ugostiteljske turisti:ke gra;evine - 120 140 

4**** 

TP VOLME 0,73 pojedina:ne ugostiteljske turisti:ke gra;evine - 120 85 

4**** 

TP POMER 0,80 pojedina:ne ugostiteljske turisti:ke gra;evine - 120 90 

4**** 

UKUPNO 365,73 60 21030 

TABLICA 7. – UKUPNI KAPACITETI TURISTIDKIH ZONA U SKLOPU OPVINE MEDULIN 

UKUPNO OP&INA 

MEDULIN (5+6) 23180 

***- kategorizacija u skladu s posebnim propisom

(lanak 88. 

Unutar turisti:kih zona uži obalni pojas je namijenjen isklju:ivo ure;ivanju kupališta 

sa plažnim gra;evinama, sun:ališta, pristupa u more, pontona, pristana za dnevni privez 

plovila koji može biti najve/e dužine 25 m, zelenih površina, manjih rekreativnih igrališta 

(odbojka na pijesku, badmington i sl.), površina za vodene sportove i malih ugostiteljskih 

gra;evina, dok su smještajni kapaciteti odmaknuti od obale u dubinu.Pojedina:ne 

gra;evine koje /e se graditi u ovim podru:jima mogu biti max površine do 50 m 2 . 

Užim obalnim pojasom smatrati /e se pojas širine koja osigurava izgradnju svih vrsta 

gore navedenih gra;evina, ali ne manje od 100 m od linije ure;enja obale. 

U užem obalnom pojasu mogu se rekonstruirati postoje/e gra;evine pod istim 

uvjetima kao i za izgradnju gra;evina u drugim dijelovima turisti:kih zona. 

(lanak 89. 

Ovim PPUO-om utvr;uje se obaveza ure;enja i izgradnje obalne šetnice “lungomare” 

duž cjelokupnog obalnog poteza Op/ine Medulin, koja se, osim za pješa:ki promet, može 

koristiti i za biciklisti:ki, te alternativni turisti:ki prijevoz. 

Obalna šetnica “lungomare” javna je prometna površina, najmanje širine 3m u pojasu 

max 25 m od morske obale, kojom se mora omogu/iti nesmetano korištenje, te u tom 

smislu i odvijanje prometa iz stavka 1. ovog :lanka. 

Svi navedeni zahvati ne smiju mijenjati zna:ajke krajolika u kojem se grade, a 

posebno se isklju:uje mogu/nost iskr:enja autohtonih i homogenih šumskih površina s 

ciljem izgradnje zahvata iz stavka 1. ovog :lanka. 

(lanak 90. 

U sklopu zone gospodarske ugostiteljsko turisti:ke namjene Medulin istok planira se 

zona sporta kako je prikazano u grafi:kom dijelu ovog PPUO-a, kartografski prikaz 1. u 

mj. 1:25 000 sa mogu/no/šu gradnje javne gra;evine trodjelne sportske dvorane sa 

prate/im sadržajima (fitness, sportske udruge, manji ugostiteljski sadržaji) s mogu/noš/u 

smještaja gledatelja. U sklopu ove zone mogu/e je ure;enje otvorenih sportskih 

igrališta, svla:ionica, te gradnji ugostiteljskih gra;evina po odredbama posebnih propisa 

te instalacija, naprava i ure;aja za sport i rekreaciju te komunalnih 

gra;evina(vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl.), ali isklju:ivo u svrhu 

opskrbe rekreacijskih gra;evina. 

U sklopu zone gospodarske ugostiteljsko turisti:ke namjene Centinera u Banjolama 

planira se zona sporta kako je prikazano u grafi:kom dijelu ovog PPUO-a, kartografski 

prikaz 1. u mj. 1:25 000 sa mogu/no/šu ure;enja i otvorenih sportskih igrališta, 

svla:ionica, i manjih ugostiteljskih gra;evina te instalacija, naprava i ure;aja za sport i 

rekreaciju te komunalnih gra;evina(vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i 

sl.), ali isklju:ivo u svrhu opskrbe rekreacijskih gra;evina. 

(lanak 91. 

Gra;evinsko podru:je gospodarske ugostiteljsko turisti:ke namjene – marina 

namjenjeno je gradnji prate/ih sadržaja na kopnu za postoje/u marine državnog zna:aja 




Godina: 2007. 

116

Pomer, a u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nauti:kog turizma 

(NN 142/99, 47/00, 121/00, 45/01). U sklopu gra;evinskog podru:ja gospodarske 

ugostiteljsko turisti:ke namjene - marine nije mogu/a izgradnja gra;evina za smještaj. 

(lanak 92. 

U sklopu zona planiranih odredbama :lanaka 85 – 92. mogu se graditi i ure;ivati i 

sportske i rekreacijske gra;evine, igrališta i otvorene površine, prometne površine, te 

potrebne infrastrukturne gra;evine i infrastrukturna mreža. U ovim gra;evinskim 

podru:jima ne mogu se graditi gra;evine stambene, niti javne i društvene namjene, izuzev 

rekonstrukcija postoje/ih pojedina:nih gra;evina stambene namjene i izgradnje unutar 

postoje/ih stancija uz uvjet da se to omogu/i prostornim planovima užih podru:ja. 

(lanak 93. 

Uvjeti gradnje gra;evina turisti:ke i ugostiteljske namjene koji se mogu graditi u 

zonama iz :lanaka 82.-93. definirani su odredbama :lanaka 19.-21., 24., 25., 26., 27., 28., 

32.-37., 39.-46., 47-62. to:ke 2.2.1., a primjenjivat /e se kod izdavanja lokacijskih 

dozvola u skladu sa :lankom 164. ovih odredbi kao i prilikom izrade prostornih planova 

užeg podru:ja :ija je obaveze izrade propisana u to:ki 9.1. ovih odredbi. 

3.4.Zona za marikulturu 

(lanak 94. 

Unutar izdvojenog gra;evinskog podru:ja za marikulturu odre;enog ovim PPUO-om, 

na lokaciji Medulin – Siga, mogu/a je izgradnja gra;evine isklju:ivo osnovne namjene, 

bez mogu/nosti korištenja iste za trgova:ke, ugostiteljsko – turisti:ke ili druge djelatnosti 

koje nisu povezani sa samim uzgojem, u skladu s posebnim propisom. U sklopu ove zone 

mogu/a je izgradnja gra;evine koja može imati maksimalno 1 etažu maksimalne visine 

4,0 m te maksimalne površine 500 m 2 . 

3.5.Zona jahakog centra 

(lanak 95. 

Podru:je jaha:kog centra Medulin odre;eno u grafi:kom dijelu ovog PPUO-a, 

namijenjeno je gradnji gra;evina vezanih uz uzgoj , dresuru konja i odvijanje sportskih 

aktivnosti vezanih uz tu djelatnost, te gradnji ugostiteljskih gra;evina, kao i drugih 

gra;evina, instalacija, naprava i ure;aja za sport i rekreaciju. 

U sklopu jaha:kog centra nije mogu/a izgradnja gra;evina za turisti:ki smještaj. 

Ugostiteljske gra;evine koje /e se graditi u ovom podru:ju moraju odgovarati uvjetima 

posebnih propisa. 




Godina: 2007. 

117

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 

(lanak 96. 

Na podru:ju PPUO Medulin gra;evine javne i društvene namjene graditi /e se u 

sklopu gra;evinskih podru:ja naselja te su uvjeti njihovog smještaja dati su u poglavlju 

2.2.1. Uvjeti gra;enja i ure;ivanja prostora u gra;evinskim podru:jima naselja Odredbi 

za provo;enje ovog PPUO-a te /e se primjenjivati i kod izrade prostornih planova užeg 

podru:ja :ija je obaveza utvr;ena odredbama ovog PPUO-a. 

5. UVJETI UTVR%IVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I 

DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 

(lanak 97. 

Ovim PPUO-om utvr;ene su trase, koridori i gra;evine prometnih, 

telekomunikacijskih, vodnogospodarskih i energetskih sustava. 

Gradnja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava utvr;enih ovim PPUO-om provodit 

/e se temeljem odredbi ovog PPUO-a i odredbi prostornih planova užih podru:ja, u skladu 

s razvojnim planovima Op/ine Medulin i nadležnih trgova:kih društava. Pri tome treba 

uvažavati posebne propise i odredbe prostornog plana šireg podru:ja o zaštitnim 

koridorima ve/ izgra;ene prometne i druge infrastrukturne mreže u kojima su uvjetovani 

planirana namjena i korištenje površina. Isto tako su ovim PPUO-om uvjetovani planirana 

namjena i korištenje u koridorima budu/ih trasa prometne i druge infrastrukturne mreže, 

što predstavlja rezervaciju prostora za budu/u prometnu i drugu infrastrukturnu mrežu. 

Elementi infrastrukturne mreže utvr;eni PPUO-om smatraju se okvirnim, dok /e se 

njihova mikrolokacija odrediti donošenjem prostornog plana užeg podru:ja odnosno 

lokacijskom dozvolom. 

5.1.Prometni sustavi 

(lanak 98. 

Svi vidovi prometa, njihova me;uzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na podru:ju 

Op/ine kao i širem prostoru, odvijat /e se i uskla;ivati prema prometnim pravcima i 

koridorima rezervacije prostora planiranim ovim PPUO-om. 

Ovim PPUO-om definiran je prometni sustav koji se sastoji od: 

- zra:nog 

- pomorskog 

- cestovnog 

- telekomunikacijskog 

5.1.1.Zrani promet 

(lanak 99. 

Podru:je letjelišta Campanož namijenjeno je ure;enju sportskog letjelišta. U podru:ju 

letjelišta mogu/i su zahvati ure;enja drenirane poletno-sletne staze za sportske 




Godina: 2007. 

118

zrakoplove, “zmajeve” (i na motorni pogon), jedrilice, balone, paraglajdere i sli:ne letjelice. 

U planiranom podru:ju ure;ivat /e se zemljište uz mogu/nost gra;evnih zahvata, ali 

ne i izgradnje gra;evina visokogradnje izuzev centralne gra;evine i gra;evine 

vatrogasnog centra te /e se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i gra;evine te 

infrastrukturna mreža, kao i postavljati potrebne montažne prenosive gra;evine i naprave, 

ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti turisti:kog smještaja. Prilikom ure;enja 


5.1.2.Pomorski promet 

(lanak 100. 

Zone pomorskog prometa na podru:ju obuhvata PPUO Medulin su lu:ko podru:je 



Morski putevi su me;unarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s 

važe/im propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafi:kom dijelu 

Plana prikazani shematski. 

U skladu s odredbama ovog PPUO-a utvr;ena je klasifikacija i kapacitet postoje/ih i 

planiranih luka kako slijedi: 

TABLICA 8. - VRSTE I KAPACITETI LUKA 

R.B VRSTA LUKE ZNADAJ LOKACIJA BROJ 

VEZOVA 

(min/max) 

1. LUKA OTVORENA ZA JAVNI ŽUP. MEDULIN ne odre;uje se 

2. PROMET - POSTOJEVA LOK. PREMANTURA POLJE ne odre;uje se 

3. LOK. BANJOLE PALTANA ne odre;uje se 

4. 

LOK. PREMANTURA RUNKE ne odre;uje se 

5. LUKA 

MARINA 

NAUTIDKOG 

TURIZMA 

(POST.) DRŽ. POMER 250 - 350 

6. SIDRIŠTE ŽUP. VINKURANSKA UVALA 80-100 

LUKE POSEBNE NAMJENE 

7. ŽUP. MEDULIN ne odre;uje se 

8. RIBARSKA LUKA 

PREMANTURA RUNKE ne odre;uje se 

VINKURAN 80 - 100 

9. SPORTSKA LUKA 

ŽUP. 

MEDULIN SIGA 50 - 100 

10. MEDULIN RIVA 100 - 150 

11. MEDULIN FUNTANA – 100 - 200 

OSIPOVICA 

12. PJEŠDANA UVALA 50 - 100 

13. BANJOLE PORTIV 50 - 100 

14. BANJOLE KANALIV 50 - 100 

15. BANJOLE POD LIJON 50 - 100 

16. 

BANJOLE MUŠOGA 50 - 100 




Godina: 2007. 

119

17. POMER 50 - 100 

18. PRIVEZ IŠTE 

ŽUP. MEDULIN BJECA 50 - 100 

19. MEDULIN KUVA 50 - 100 

20. MEDULIN PUNTICA MAX 85 

21. MEDULIN MOSTIV 50 - 100 

22. BANJOLE PALTANA 100 - 200 

23. PREMANTURA MUNTE 50 - 100 

24. PREMANTURA STUPICE 50 - 100 

25. 

PREMANTURA GLAVICA 50 - 100 

U lu:kom podru:ju Paltana kao i u akvatoriju luka otvorenih za javni promet i luka 

posebne namjene mogu se graditi potrebne gra;evine niskogradnje (obalni zidovi, obale, 

molovi, lukobrani i sli:ni gra;evni elementi), postavljati naprave i ure;aji za privez plovila i 

signalizaciju, te obavljati i drugi sli:ni radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, 

prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu gra;evina. U sklopu luke otvorene 

za javni promet u uvali Polje postoji mogu/nost smještaja 20 – 50 sportskih vezova. 

Privez je u skladu s posebnim propisom dio obale izgra;en za privremeni privez 

plovnih objekata, izvan lu:kog podru:ja, s najviše 10 vezova. Privezi na podru:ju ovog 

PPUO-a odre;ena su u grafi:kom dijelu PPUO-a shematski te su predvi;ena na 

mjestima postoje/ih molova na slijede/im lokacijama: 

- Monte Kope u svrhu priveza ribarskih brodova 

- otoci Ceja, Fenera, Bodulaš, Porer i Fenoliga 

- Financa u sklopu zone ugostiteljsko-turisti:ke namjene Kašteja i “kod kule” u 

Medulinu, Brnestrice u Pomeru te Pe/ine u Banjolama. 

Sidrište je posebno obilježen morski akvatorij s mogu/om odgovaraju/om opremom za 

sigurno sidrenje plovila, a njegov smještaj mora biti objavljen u službenim pomorskim 


Privezišta su luke koje se planira u sklopu morskog akvatorija u neposrednoj blizini 

ugostiteljsko – turisti:kih zona te im je namjena prevremeni privez plovila u funkciji 

turisti:ke rekreacije max kapaciteta do 20 % ukupnog broja kreveta u pojedinoj zoni 

ugostiteljsko – turisti:ke namjene, odnosno 100 vezova. 

Morski putevi su definirani koridorima u skladu s važe/im propisima o sigurnosti 

pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafi:kom dijelu PPUO-a prikazani shematski. 

U morskom akvatoriju mogu/a je gradnja i postavljanje gra;evina, ure;aja i 


Kako bi za odre;ivanje prostornog obuhvata pojedinih luka bio korišten jedinstveni 


dužine cca 12 m za luke nauti:kog turizma, pod pojmom veza za luke posebne namjene 






Godina: 2007. 

120

5.1.3.Cestovni promet 

(lanak 101. 

Ovim se PPUO-om, odre;uju širine koridora zaštite prostora javnih cesta izvan 

izgra;enih dijelova gra;evinskih podru:ja prema tablici, sukladno posebnim propisima: 



u naselju 

izvan naselja 



ceste 


Unutar tako utvr;enih koridora rezervacije prostora za gradnju cesta ili dijelova cesta 

ne postoji mogu/nost gradnje niti rekonstrukcije gra;evina visokogradnje, niti gra;evina 


U izgra;enim dijelovima gra;evinskih podru:ja koridor rezervacije prostora odre;uje 

se lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg podru:ja te može biti i manji od 

navedenih vrijednosti u stavku 1. ove to:ke. 

Na:in i uvjeti ure;ivanja ostalih cesta odre;uje se temeljem posebnog propisa Op/ine 

Medulin. 

(lanak 102. 

Ako se na postoje/im prometnicama, prilikom njihove rekonstrukcije u izgra;enim 

dijelovima gra;evinskih podru:ja, ne mogu ostvariti slobodni profili zbog postoje/e 

izgradnje, ve/ položene mreže infrastrukture ili sl., profil prometnice može biti i uži od 

profila odre;enog ovim Planom odnosno posebnim op/inskim propisom o prometnicama 

na podru:ju Op/ine Medulin. 

(lanak 103. 

Na postoje/im prometnicama u ve/ izgra;enoj strukturi naselja mora se osigurati 

razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i 

zaštitnim ogradama na kolovozu. 

Najmanja širina nogostupa uz prometnicu je 1,5m. 

Uz prometnice mogu se graditi biciklisti:ke staze prema lokalnim prilikama i 

potrebama. 

(lanak 104. 

Gra;evna :estica prometnica u gra;evinskom podru:ju definira se prostornim planom 

užeg podru:ja odnosno lokacijskom dozvolom, u skladu sa posebnim propisima. 

Gra;evnu :esticu navedenih prometnica :ine i prate/e gra;evine vezane za javne ceste 

(benzinske crpke s prate/im servisom i druge gra;evine vezane za pružanje usluga 

putnicima i vozilima). 

Gra;evnu :esticu prometne površine :ine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi, 

obložni zidovi, rigoli, bankine, pješa:ke površine i kolnik, kao i eventualne biciklisti:ke 

staze. 




Godina: 2007. 

121

(lanak 105. 

Do donošenja prostornog plana užeg podru:ja, odnosno lokacijske dozvole za 

prometnice u skladu s odredbom :lanka 153. ovog PPUO-a i provedbe gra;evne :estice 

prometnice u katastru, u koridorima prometnica ne može se utvr;ivati lokacijska dozvola 

za gra;evine osim za gra;evine infrastrukture i za postoje/e gra;evine temeljem odredbi 

o rekonstrukciji postoje/ih gra;evina :ija je namjena protivna namjeni odre;enoj PPUOom 

5.1.4.Telekomunikacijski promet 

(lanak 106. 

Kabelska TK mreža se gradi i rekonstuira isklju:ivo podzemno s ugradnjom i 

rezervnih cijevi za procjenjene budu/e potrebe. Gradnja i rekonstrukcija kabelskih TK 

mreža može se izgraditi i nadzemnim kabelima kao privremena mreža u fazi djelomi:ne 

izgra;enosti pojedinog podru:ja ili za povezivanje manjeg broja korisnika (do 20). 

(lanak 107. 

Gradnja gra;evina ili postavljanje nadzemnih samostoje/ih ormara za smještaj 

aktivnih ili pasivnih elemenata nepokretne TK mreže mogu/a je unutar gra;evinskog 

podru:ja naselja. Oblik gra;evina i samostoje/ih ormara TK mreže potrebno je oblikom 

uklopiti u ambijent naselja. Gra;evine za smještaj TK opreme grade se na zasebnoj 

gra;evnoj :estici ili se oprema smješta u druge gra;evine (stambene, poslovne ili 

mješovite namjene), a samostoje/e ormare mogu/e je postavljati na gra;evnim :esticama 

drugih gra;evina ili na javnim površinama izvan kolnika i nogostupa. 

(lanak 108. 

Zaštitni koridor postoje/ih i novih kabelskih sustava iznosi 1m u kojemu nije mogu/a 

gradnja drugih gra;evina. U slu:aju potrebe gradnje drugih gra;evina te ekonomske 

opravdanosti, postoje/e trase TK kabela mogu/e je premještati. Za budu/e trase TK 

kabela nije potrebna rezervacija koridora, ve/ /e se njihova gradnja prilago;avati 

postoje/oj i planiranoj izgradnji. 

(lanak 109. 

Sve gra;evine, osim komunalnih, priklju:uju se na nepokretnu TK mrežu te opremaju 

telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilago;ene njihovoj veli:ini i 

namjeni u skladu s posebnim i op/im propisima iz ovog podru:ja. 

(lanak 110. 

Antenski prijemnici/predajnici (stupovi) u prijenosnim mrežama, te radiorelejne, 

televizijske, radijske i ostale stanice postavljaju se izvan gra;evinskih podru:ja, na 

lokacijama utvr;enim u grafi:kom dijelu PPUO-a. 




Godina: 2007. 

122

Antenski prijemnici/predajnici iz stavka 1. ovog :lanka , neovisno o visini, ne mogu se 

postavljati u užoj i široj zoni zaštite kulturnih dobara, odnosno zonama zašti/enih prirodnih 

predjela, ekspozicije kulturnih dobara i ostalih zona zaštite prirodnih i kulturnih dobara 

utvr;enih ovim PPUO-om, kao i u podru:jima letjelišta te najmanje 400 m oko podru:ja 

letjelišta. 

Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog :lanka, u gra;evinskim podru:jima unutar obalnog 

podru:ja utvr;enog ovim PPUO-om antenski prijemnici/predajnici mogu se postavljati 

temeljem odredbi prostornog plana užeg podru:ja. 

5.2.Ostali infrastrukturni sustavi 

5.2.1.Elektroenergetika 

(lanak 111. 

Priklju:ak gra;evne :estice na niskonaponsku elektri:nu mrežu u pravilu se izvodi 

putem podzemnog kabla i ugradnjom tipskog razvodnog ormari/a u sredini ogradnog zida 

na regulacionoj liniji, odnosno na prizemnom dijelu pro:elja gra;evine ukoliko je gra;evna 

linija jednaka regulacionoj liniji, a sukladno posebnim propisima 

(lanak 112. 

Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih gra;evina kao i planiranja ostalih 

zahvata u prostoru predvi;enih ovim PPUO-om potrebno je pridržavati se slijede/eg: 

- sva planirana srednjenaponska mreža treba biti predvi;ena za 20kV napon 

- sve planirane transformatorske stanice do uvo;enja 20kV napona trebaju biti tipa 

10(20)/0,4kV, a nakon uvo;enja 20kV napona trebaju biti tipa 20/0,4kV 

- ovim su PPUO-om lokacije novih transformatorskih stanica kao i trase planiranih 

mreža odre;ene shematski. Kod izrade prostornih planova užeg podru:ja, odnosno kod 

izdavanja lokacijskih dozvola, mogu/a su manja odstupanja u pogledu odre;ivanja 

konkretne trase mreže, te lokacije pojedine TS 10(20)/0,4kV, pri :emu se mora uvažavati 

osnovna koncepcija elektroenergetske opskrbe 

- prilikom planiranja odre;enih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mreže a 

naro:ito nadzemnih mreža svih naponskih nivoa (110kV, 35kV i 10(20)kV) obavezno je 

pridržavati se važe/e zakonske regulative (zaštitni koridori i sl.). 

(lanak 113. 

Tehni:ka regulativa koja tretira koridore za dalekovode razli:itih naponskih razina 

veoma je široka i opisana je Pravilnikom o tehni:kim normativima za izgradnju nadzemnih 

elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 do 400kV. Okvirna širina zaštitnih 

koridora za elektri:ne vodove obostrano u odnosu na os trase je sljede/a: 

Naponska razina (kV) Širina koridora (m) 

110 60 

35 40 

Ovim se PPUO-om odre;uju slijede/i infrastrukturni koridori dalekovoda: 




Godina: 2007. 

123

Planirana (neizgra;ena) mreža - koridori rezervacije prostora 

- županijski dalekovod 110kV - ukupno 70m (25m projektirani). 

Planirana (izgra;ena) mreža - zaštitni koridori 

- županijski dalekovod 110kV - ukupno 19m. 

5.2.2.Plinoopskrba 

(lanak 114. 

Tehni:ki propisi plinovodnih sustava i koridori plinovoda-pri izgradnji plinovoda 

(magistralnih i lokalnih), plinovodnih mreža, ku/nih instalacija, kao i propisanih koridora 

plinovoda plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeru plinovoda, 

primjenjuju se važe/i tehni:ki i sigurnosni propisi. 

(lanak 115. 

Ovim se PPUO-om odre;uju slijede/i infrastrukturni koridori plinovoda u skladu s 

odredbama PPIŽ i posebnih propisa. 

Srednjetla:ni plinovod u skladu sa posebnim propisima ima zaštitni pojas u 

neizgra;enim prostorima u širini od 12 m. Srednjetla:ni plinovod može se položiti na 

udaljenost minimalno 2 m od izgra;enog objekta ukoliko ne ugrožava stabilnost objekta. 

(lanak 116. 

Lokacije i kona:an broj redukcijskih stanica (RS), odrediti /e se prilikom izrade 

prostorno planske dokumentacije užeg podru:ja ili lokacijske dozvole. Potrebna veli:ina 

gra;evne :estice je 15 x 15 m sa ulaznim vratima i :eli:nom zaštitnom ogradom visine 2,0 

m od terena. RS moraju biti izvedene i opremljene sa svom radnom i sigurnosnom 

armaturom, a sve prema posebnim propisima propisima. 

5.2.3.Vodoopskrba 

(lanak 117. 

Ovim PPUO-om utvr;en je sustav vodoopskrbe na podru:ju Op/ine Medulin kojim su 

obuhva/eni magistralni cjevovodi, cjevovodi koji su opskrbnog karaktera te vodospreme. 

Vanjsku hidrantsku mrežu projektirati i izvesti u skladu sa odredbama posebnih 

propisa. 

(lanak 118. 

Infrastrukturni sustav vodoopskrbe od važnosti za županiju treba projektirati kao 

cjelovita idejna rješenja sustava, a razvodne mreže na osnovu tih rješenja mogu se 

projektirati i izvoditi etapno. 




Godina: 2007. 

124

(lanak 119. 

Ovim se PPUO-om odre;uju sljede/i infrastrukturni koridori vodovoda: 

Planirana (neizgra;ena) mreža - koridori rezervacije prostora 

- magistralni vodovi - ukupno 100m, 

- ostali vodovi - ukupno 60m. 

Planirana (izgra;ena) mreža odnosno definirana prostornim planom užeg podru:ja - 

zaštitni koridori 

- magistralni vodovi - ukupno 12m, 

- ostali vodovi - ne utvr;uje se koridor 

(lanak 120. 

Priklju:ak gra;evne :estice na vodovodnu mrežu u pravilu se izvodi izgradnjom 

tipskog šahta s vodomjerom na srednjem dijelu gra;evne :estice oko 1m iza regulacione 

linije (ukoliko se ne podudaraju gra;evna I regulaciona linija), te priklju:ivanjem na najbliži 

cjevovod, sukladno posebnim propisima. 

5.2.4.Odvodnja 

(lanak 121. 

Odvodnja na prostoru Op/ine Medulin a sukladno rješenju iz PPIŽ odre;ena je 

modelom razdjelne kanalizacije, što zna:i da /e se oborinske vode rješavati zasebno 

prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih voda putem javnih sustava odvodnje. 

Iznimno se za dijelove jezgri naselja mogu primijeniti i mješovita rješenja odvodnje. 

Infrastrukturni sustav odvodnje otpadnih voda treba projektirati kao cjelovito rješenje 

odre;eno i prikazano grafi:kim dijelom ovog PPUO-a. 

Za sustav odvodnje Medulin predvi;ena je izgradnja biološkog ure;aja (II stupanj 

pro:iš/avanja) u trenutku kada se to pokaže potrebnim u cilju navodnjavanja golfa na 

Marleri u susjednoj Op/ini Ližnjan, dok se za sustave odvodnje Banjole I Premantura 

omogu/ava izgradnja ure;aja za pro:iš/avanje otpadnih voda po fazama i to: 

I. faza - mehani:ki ure;aj - I. stupanj pro:iš/avanja u kombinaciji s podmorskim 

ispustom na dovoljnoj dubini, 

II. faza - biološki ure;aj - izgradit /e se kada na to ukažu rezultati sustavnog 

istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvo/e mora, 

(lanak 122. 


Iznimno, u izgra;enim dijelovima gra;evinskih podru:ja naselja u skladu sa :lankom 

7., stavak 3. odredbi ovog PPUO-a, na podru:jima gdje nije izgra;en sustav javne 

odvodnje za obiteljske ku/e (po posebnom propisu) iz kojih se ispuštaju isklju:ivo 

sanitarne otpadne vode optere/enja do 10 ES, obavezno je ispuštanje otpadnih voda u 

sabirne jame. 

Za gra;evine na podru:ju Op/ine Medulin sa optere/enjem ve/im od 10 ES, u 

izgra;enim dijelovima gra;evinskih podru:ja u skladu sa :lankom 7., stavak 3. odredbi 

ovog PPUO-a, gdje je predvi;ena izgradnja sustava odvodnje, a dok isti nije izgra;en,– 




Godina: 2007. 

125

otpadne vode odvode se preko zasebnog ure;aja za pro:iš/avanje u sabirnu jamu, 

prijemnik ili se koriste za navodnjavanje. Otpadne vode moraju biti pro:iš/ene na kakvo/u 

definiranu posebnim propisima. 



preklop i sa minimalnim otvorom 60 x 60 cm, te mora biti izgra;ena na mjestu do kojeg je 

u svako doba mogu/ pristup posebnim vozilima. 

(lanak 123. 

Za gra;evine na podru:ju Op/ine Medulin gdje nije predvi;ena izgradnja sustava 

odvodnje (pojedina:ne gra;evine izvan gra;evinskih podru:ja), otpadne vode odvode se 

preko zasebnog ure;aja za pro:iš/avanje u sabirnu jamu, prijemnik ili se koriste za 

navodnjavanje. Otpadne vode moraju biti pro:iš/ene na kakvo/u definiranu posebnim 

propisima. 





(lanak 124. 

Za sve ostale gra;evine na podru:ju Op/ine Medulin, izuzev gra;evina iz :lanka 122. 

i 123. obavezan je priklju:ak na sustav javne odvodnje. 

(lanak 125. 

Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, 

gra;evina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, gra;evina za obranu od poplava, zaštitu 

od erozija I bujica, te melioracijsku odvodnju provodi se neposredno na temelju odredbi 

ovog PPUO-a. 

(lanak 126. 

Sustav javne odvodnje mora biti vodonepropusan i tako izgra;en da osigura pravilnu i 

sigurnu odvodnju i pro/iš/avanje otpadnih voda. 

Za planiranu (neizgra;enu) mrežu utvr;uje se koridor rezervacije prostora od po 50 m 

obostrano od cjevovoda – ukupno 100 m. 

Za postoje/u (izgra;enu) mrežu i za mrežu definiranu prostornim planom užeg 

podru:ja koridor rezervacije prostora se ne utvr;uje. 

(lanak 127. 

Priklju:ak gra;evne :estice na mrežu otpadnih i oborinskih voda u pravilu se izvodi 

spojem na šaht mreže standardiziranim cijevima odgovaraju/e kvalitete, profila i s min 




Godina: 2007. 

126

propisanim padom, a sve sukladno posebnim propisima. 

(lanak 128. 

Prije ispuštanja svih otpadnih voda u sustav odvodnje potrebno je iste svesti na 

kakvo/u koja je utvr;ena posebnim propisom, aktom upravitelja sustava javne odvodnje 

odnosno vodopravnom dozvolom. 

Fekalne otpadne vode, nakon pro:iš/avanja ponovno /e se koristiti za 

navodnjavanje ili industrijske vode ili ispustiti u teren preko upojnog bunara ili u priobalno 

more podmorskim ispustom. 

One:iš/ene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih 

površina prije ispusta u kolektore treba pro:istiti na separatorima ulja. 

(lanak 129. 

Na parkirnim i manipulativnim površinama max kapaciteta do 10 vozila ili max 

površine 200 m 2 , oborinske vode mogu/e je odvesti raspršeno u okolni teren, a na ve/im 

parkirnim i manipulativnim površinama, oborinske vode potrebno je najprije pro:istiti. 

(lanak 130. 

Udaljenost hra;evne :estice od vodnog dobra i posebne mjere održavanja vodnog 

režima trebaju biti u skladu s Zakonom o vodama, te se površine iznad natkritih vodotoka 

na smiju izgra;ivati, ve/ se moraju urediti kao ulice, zelene trgove i druge slobodne 

površine. 

(lanak 131. 

Prije izrade tehni:ke dokumentacije za gradnju gra;evina na podru:ju obuhvata ovog 

PPUO-a potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu sa Zakonom o vodama. 




Godina: 2007. 

127

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- 

POVIJESNIH CJELINA 

6.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti 

(lanak 132. 

Zaštita prirode provodi se o:uvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom 


- utvr;ivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti, 


- unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog ure;enja i planove 



prirodu, 

- izradom izvješ/a o stanju prirode, donošenjem i provedbom strategije, programa, 


- utvr;ivanjem prirodnih vrijednosti i zašti/enih prirodnih vrijednosti, 

- uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zašti/enim prirodnim 


- povezivanjem i uskla;ivanjem državnog sustava s me;unarodnim sustavom zaštite 

prirode, 

- poticanjem znanstvenog i stru:nog rada u podru:ju zaštite prirode, 

- obavješ/ivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlu:ivanju o 




(lanak 133. 

PPUO-om Medulin su obuhva/eni dijelovi prirode, zašti/eni u smislu posebnih 

propisa koji definira kategorije prirodnih vrijednosti: 

1. zna:ajni krajobraz: 

- Donji Kamenjak i medulinsko oto:je (SNIŽ 5/96) 

- Gornji Kamenjak (SNIŽ 5/96) 

Podru:je Kamenjaka (južno od naselja Premantura) kao i svi oto:i/i izme;u Rta 

Kamenjak i rta Marlera su zbog svojih posebnosti proglašeni 1996. godine, temeljem 

Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94, 72/94) zašti/enim krajolikom (Službene novine 

Istarske županije 5/96, 7/02) u površini od 394,83 ha. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode 

(NN 70/05) kategorija zašti/eni krajolik preimenovana je u kategoriju zaštite zna:ajni 

krajobraz. 

Zna:ajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i 

biološke raznolikosti i kulturno-povijesne vrijednosti, i krajobraz o:uvanih jedinstvenih 

obilježja karakteristi:nih za pojedino podru:je, namijenjen odmoru i rekreaciji. 

Za podru:je zašti/enog krajobraza Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga u 

skladu s PPIŽ utvr;uje se obaveza izrade Prostornog plana podru:ja posebnih obilježja. 

Navedenim PPPPO potrebno je obuhvatiti i podru:ja predvi;enih posebnih rezervata iz 




Godina: 2007. 

128

:lanka 134. odredbi ovog PPUO-a te detaljno utvrditi namjenu prostora te osnove 

korištenja i mjere zaštite prostora, sukladno posebnim propisima. 

Za podru:je zna:ajnog krajobraza, u skladu sa posebnim propisom potrebno je 

donijeti plan upravljanja kojim /e se odrediti razvojne smjernice, na:in provo;enja zaštite, 

na:in korištenja i upravljanja te smjernice za zaštitu i o:uvanje prirodnih vrijednosti 

zašti/enog podru:ja uz o:uvanje prirodnih vrijednosti zašti/enog podru:ja i uvažavanje 

potreba lokalnog stanovništva. 

Do donošenja planova iz stavaka 4. i 5. ovog :lanka u zna:ajnom krajobrazu nisu 

dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen, nije 

dopuštena prenamjena zemljišta koja bi utjecala na izgled krajobraza, niti izgradnja koja 

/e promijeniti izgled krajobraza te se gradnja ne smije vršiti na osobito vrijednim 

panoramskim to:kama (osobito ne izgradnja antenskih stupova). 

2. park šuma: 

- Poluotok Kašteja (SN IŽ 5/96) 

- Brdo Soline kod Vinkurana (SNIŽ 5/96) 

Park-šuma je prirodna ili sa;ena šuma, ve/e krajobrazne vrijednosti, namijenjena 

odmoru i rekreaciji. 

Za podru:je park šume, u skladu sa posebnim propisom potrebno je donijeti program 

zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrži mjere zaštite i unapre;enja na temelju 

pra/enja stanja. Do donošenja programa zaštite šumskih ekoloških sustava nisu 

dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih su zašti/eni. 

(lanak 134. 

PPUO-om su evidentirani zna:ajni dijelovi prirode te se predvi;aju za zaštitu u skladu 


posebni rezervat u moru - potrebno je zaštititi staništa voge u Uvali Polje, izme;u 


posebni paleontološki rezervat - unutar podru:ja zna:ajnog krajobraza Donji 

Kamenjak i medulinsko oto:je (SNIŽ 5/96) 

posebni floristi:ki rezervat - unutar podru:ja zna:ajnog krajobraza Donji Kamenjak i 

medulinsko oto:je (SNIŽ 5/96) 

zna:ajni krajobraz otoka Frašker i Fraškeri/ - predlaže se njihova zaštita kao 



Aktu o proglašenju zašti/enog podru:ja za podru:ja koja se odredbama ovog PPUOa 

predvi;aju za zaštitu treba izraditi obrazloženje ili stru:nu podlogu kako bi se pokrenuo 

postupak zaštite. Stru:na podloga sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti podru:ja koje 

se zašti/uje, ocjenu stanja toga podru:ja, posljedice koje /e donošenjem akta o 

proglašenju proiste/i, posebno s obzirom na vlasni:ka prava i zate:ene gospodarske 

djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provo;enje akta o proglašenju 

zašti/enog podru:ja. 

Akt o proglašenju zašti/enog podru:ja sadrži: 

- naziv i kategoriju zašti/enog podru:ja, 

- prostorne granice zašti/enog podru:ja, 

- naznaku mjerila kartografskog prikaza, odnosno drugu oznaku lokacije, 




Godina: 2007. 

129

- kartografski prikaz s ucrtanim granicama, odnosno s oznakom lokacije, koji su 

sastavni dio akta o proglašenju. U cilju sprje:avanja ugrožavanja zašti/enog podru:ja 

aktom o proglašenju može se odrediti utjecajno podru:je koje je izvan zašti/enog 

podru:ja i propisati mjere njegove zaštite. 

(lanak 135. 

Svi obuhva/eni dijelovi prirode, kako zašti/eni tako i predloženi za zaštitu, ovim se 

PPUO-om izjedna:avaju u smislu njihovog o:uvanja i zaštite. Mjere o:uvanja i zaštite 

odre;uju se istovjetno, u skladu sa posebnim propisima. 

U postupku izrade prostornih planova za zašti/ene dijelove prirode nadležno tijelo 

utvrdit /e sustav mjera zaštite obuhva/enih dijelova prirode. 

Mjere zaštite zašti/enih podru:ja sastavni su dio akata o proglašenju zaštite, 

dokumenata prostornog ure;enja, planova upravljanja, planova gospodarenja, te drugih 

propisa koji koji ure;uju pitanja zaštite, o:uvanja, unaprje;enja i korištenja zašti/enih 

podru:ja. 

U zašti/enim podru:jima nije dopušteno izvo;enje vojnih vježbi ni drugih vojnih 

aktivnosti kojima se mogu ugroziti prirodne vrijednosti, osim na podru:ju zna:ajnog 

krajobraza Donji Kamenjak (SN IŽ 5/96.) uz poštivanje odredbi posebnih propisa :ime se 

jam:i da se ne/e ugroziti zašti/eno prirodno podru:je. 

U postupku izdavanja lokacijskih (gra;evnih) dozvola za zahvate u prostoru u 

zašti/enim dijelovima prirode obuhva/enim PPUO-om, kao i lokacijskih (gra;evnih) 

dozvola za susjedne gra;evine, ishodit /e se posebni uvjeti gra;enja i uvjeti zaštite 

prirode od nadležnog tijela. Ne može se izdati lokacijska(gra;evna) dozvola bez 



(lanak 136. 

Do donošenja Plana podru:ja posebnih obilježja :ija se obaveza izrade utvr;uje 

odredbama ovog PPUO-a i planova upravljanja odnosno op/ih i pojedina:nih upravnih 

akata sukladno posebnom propisu, unutar prostora podru:ja prirodne baštine utvr;enih 

ovim PPUO-om onemogu/ava se izdavanje lokacijskih (gra;evnih) dozvola u skladu s 

odredbom :lanka 153. ovih odredbi. 

(lanak 137. 

Zašti/enim podru:jima upravljaju javne ustanove. 

Mjere zaštite, unaprje;enja i korištenja zašti/enog podru:ja kojima upravlja javna 

ustanova utvr;uje se Pravilnikom o unutarnjem redu. 

Upravljanje zašti/enim podru:jem provodi se na temelju plana upravljanja koji donosi 

javna ustanova koja upravlja zašti/enim podru:jem. Plan upravljanja utvr;uje: 

- ciljeve i politiku upravljanja zašti/enim podru:jem 

- smjernice zaštite zašti/enog podru:ja 

- provedba plana 

(lanak 138. 

Smanjenje utjecaja erozije u PPUO-om odre;enim podru:jima poja:ane erozije, ali i 

ostalim podru:jima izloženim eroziji, provodit /e se realizacijom sljede/ih gra;evnih i 




Godina: 2007. 

130


- zemljanim radovima ure;ivanja otvorenih prostora, 

- sadnjom odre;enih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta 

(lanak 139. 

Zaštita podru:ja koja su PPUO-om odre;ena kao šume posebne namjene odre;ene 

prirodne vrijednosti, provodit /e se u skladu s posebnim propisom o šumama, odredbama 

ovog PPUO-a i ostalim odgovaraju/im propisima. 

Zaštita podru:ja koja su PPUO-om odre;ena kao poljoprivredno tlo, te i ostalog 

poljoprivrednog zemljišta, kao odre;ene prirodne vrijednosti, provodit /e se u skladu s 

posebnim propisom o poljoprivrednom zemljištu, odredbama ovog PPUO-a i ostalim 

odgovaraju/im propisima. 

(lanak 140. 

Ure;ivanje zelenih površina, kao odre;ene prirodne vrijednosti, PPUO-om se 

omogu/ava u gra;evinskim podru:jima. Zelene površine mogu se ure;ivati kao: 


- javni parkovi 

- igrališta 

- ure;ene zatravljene površine, drvoredi i sl. 

- ostale hortikulturno obra;ene površine 



Javni parkovi ure;ivat /e se trasiranjem pješa:kih staza, opremanjem potrebnim 

rekvizitima, saniranjem postoje/ih i sadnjom odgovaraju/ih novih vrsta biljnog materijala, 

te obavljanjem i sli:nih radnji, a izuzetno u manjim površinama i ure;ivanjem parkirališta. 

Kod igrališta /e se ure;ivati igrališta trasiranjem pješa:kih staza, opremanjem potrebnim 

rekvizitima, sadnjom odgovaraju/ih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sli:nih radnji, 

a izuzetno u manjim površinama i ure;ivanjem parkirališta. 

Zaštitne zelene površine ure;ivat /e se saniranjem postoje/eg biljnog materijala i 

sadnjom odgovaraju/ih novih vrsta, ure;ivanjem pješa:kih staza, te obavljanjem i sli:nih 

radnji. 

Na postoje/em i planiranom izgra;enom prostoru potrebno je sprovesti introdukciju 

razli:itim autohtonim vrstama, :iji odabir zavisi od prostorne organizacije i strukture 

planirane izgradnje. Kod gra;evina kod kojih /e prilikom izgradnje nastati ve/i zemljani 

radovi treba sprovesti biotehni:ke mjere sanacije i ure;enje usjeka i nasipa 

odgovaraju/om travnom smjesom, busenovanjem, perenama, zimzelenim i listopadnim 

grmljem. Na lokacijama s velikim nagibom predvidjeti terasiranje terena, te sprovesti 

introdukciju razli:itim autohtonim vrstama kako bi se sprije:ila pojava erozije. 

Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvo;enja tako, da se 


saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake :iji korjenov sistem ne prelazi 

dubinu 50cm. Stablašice saditi na udaljenosti ve/oj od 2m od podzemne infrastrukture, 

odnosno 1m od ruba tvrde površine. 




Godina: 2007. 

131

(lanak 141. 

Na cjelokupnom podru:ju obuhvata PPUO-a utvr;uju se uvjeti oblikovanja gra;evina 

kao mjera zaštite ambijentalne vrijednosti: 

- u cilju o:uvanja priridne biološke raznolikosti kao posebnu vrijednost treba o:uvati 

podru:ja prekrivena autohtonom vegetacijom, te obalno podru:je (prirodne plaže i stijene) 

te mora i podmorje kao ekološki vrijedna podru:ja 

- pri oblikovanju gra;evina treba koristiti materijale i boje prilago;ene prirodnim 

obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi 

- za planirani zahvat u prirodu koji nije obuhva/en procjenom utjecaja na okoliš, a koji sam ili s 

drugim zahvatima može imati bitan utjecaj na ekološki zna:ajno podru:je ili zašti/enu prirodnu 

vrijednost, ocjenjuje se njegova prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve o:uvanja tog ekološki 

zna:ajnog podru:ja ili zašti/ene prirodne vrijednosti, sukladno posebnom propisu 

- za planirane zahvate za koje je posebnim propisom obvezna procjena utjecaja na okoliš, 

ocjena prihvatljivosti za prirodu obavlja se u sklopu procjene utjecaja na okoliš sukladno posebnom 

propisu. 

Kod oblikovanja gra;evina moraju se uvažavati karakteristike kvalitete i tradicije 

gradnje na obuhva/enom i na širem podru:ju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije 

i materijali karakteristi:ni za ovdašnju klimu i tradiciju. Horizontalni i vertikalni gabariti 

gra;evina, oblikovanje pro:elja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti uskla;eni s 

okolnim gra;evinama i krajolikom. U starim dijelovima naselja s ruralnom arhitekturom 

obavezno je korištenje gra;evinskih elemenata karakteristi:nih za tu arhitekturu. 

6.2.Kulturno povijesne cjeline 

(lanak 142. 

Cjelokupno podru:je Op/ine Medulin predstavlja izuzetnu, u zna:ajnoj mjeri o:uvanu 

ambijentalnu vrijednost koja se :uva i štiti sveukupnim planskim rješenjem. 

PPUO-om su odre;ene kategorije uvjeta zaštite kulturnih dobara upisanih u registar 



2. pojedinani spomenici 



5. vizure 



nad ure;enjem i održavanjem graditeljske baštine. Kako bi zaštitila od daljnjih devastacija 

i propadanja prilikom bilo kakvih zahvata (sanacija, rekonstrukcija, obnova pro:elja, 

izgradnja i dogradnja itd.) potrebno je ishoditi posebne uvjete ure;enja i prethodno 


uklanjanje dotrajale fasadne žbuke radi utvr;ivanja ranijih faza izgradnje i oblikovanja 

objekata, te obnovu istih uz puno uvažavanje, zaštitu i rekonstrukciju svih spomeni:kih i 

ambijentalnih karakteristika objekata. Kod ure;enja pro:elja u povijesnoj jezgri svakako je 

potrebno izbjegavati strane materijale i tehnike i neadekvatnu urbanu opremu (svjetle/e i 

sl. reklame, jedinice klimatizacijskih ure;aja, satelitske antene), te poštivati zate:eno 

stanje. 




Godina: 2007. 

132

Mogu/e su interpolacije u povijesno poluurbano tkivo na na:in da se tlocrtnim i 

visinskim gabaritima ukapaju u gra;evinski pravac ulica, te da arhitektonskim 

oblikovanjem ne odska:u od sa:uvanog graditeljskog fonda. Važno je o:uvati sve izvorne 

urbane komunikacije u urbani raster u izvornom stanju (mreža ulica, uski prolazi, svo;eni 

prolazi me;u gra;evinama). 



s ure;enim parkirališnim površinama. 

Nove industrijske zone i zone male privrede planirati na na:in da su odvojene od 

povijesne jezgre kvalitetnim urbanisti:kim rješenjima i zelenim barijerama. 

2.Pojedinani spomenici – sakralni i profani 





Tako;er za radove u neposrednoj blizini tih spomenika (dogradnja, izgradnja, 







poluurbanih ili ruralnih aglomeracija s krajolikom, nužno je izbje/i novu izgradnju u 


spomenika u krajolik, i predvidjeti ure;enje okoliša radi njihove kvalitetnije prezentacije. 

Vrlo je važno i o:uvanje karakteristi:nih vizura koje se pružaju oko takvih spomenika što 

se postiže zabranom izgradnje i ure;enjem okoliša (uklanjanje zapuštene vegetacije, 


3.Arheološki lokaliteti i zone 

Izuzetno veliki broj arheoloških lokaliteta i zona na podru:ju obuhvata plana može se, 

s obzirom na mjere zaštite, podijeliti u nekoliko grupa: 








Arheološki lokaliteti i zone za koje je u ve/oj mjeri preciznije katastarski odre;eno šire 


Potrebno je izvršiti upravnu zaštitu registracijom pri Upravi za zaštitu kulturne baštine 

Ministarstva kulture, odrediti kontaktnu širu zonu zaštite ambijentalnosti (u radijusu od 50 

m), omogu/iti sistematsko arheološko istraživanje, konzervaciju i prezentaciju lokaliteta. 

Kod spomenika iz ove skupine potrebno je izbje/i izgradnju objekata i komunalne i 

infrastrukturne zahvate na podru:ju užeg arheološkog podru:ja. 

Iz ove odredbe izuzeto je podru:je gradine Vr:evan kod Medulina upisane u Registar 

kulturnih dobara, Listu preventivno zašti/enih kulturnih dobara pod rednim br. P-38 od 5. 




Godina: 2007. 

133

travnja 2001. i anti:kog arheološkog lokaliteta kod Marine Pomer na kojima je na:elno 

mogu/a gradnja nakon provedenih arheološka istraživanja ukoliko izuzetnost nalaza ne 

pruži mogu/nost prezentacije i druga:ije valorizacije samih lokaliteta. 

U slu:aju iznimnih gra;evinskih radova (instalacije, infrastruktura) obvezno predvidjeti 

zaštitno arheološko sondiranje prije po:etka radova i stalan arheološki nadzor nad 

radovima. 



blizini potrebno je fizi:ki zaštititi od devastacije (ogradom, primjerenim obilježavanjem). 

Tako;er se predlaže odre;ivanje zakonskog skrbnika nad lokalitetima najve/e važnosti, 


samouprave. 

Spomenike iz ove podgrupe mogu/e je prezentirati kao arheološke parkove, uz 

odre;ivanje sustava mjera zaštite. S obzirom na gusto/u arheoloških lokaliteta u 

odre;enim zonama mogu/e je povezivanje ure;enih arheoloških parkova u povezane 

turisti:ke itinerere (pješa:ke i biciklisti:ke staze). 


Arheološke lokalitete koje je zbog nepristupa:nosti trenutno nemogu/e preciznije 

ubicirati, potrebno je preciznije definirati u prostoru, odrediti mogu/u rasprostranjenost 


konzervaciju i mogu/nosti prezentacije lokaliteta. Nakon istraživanja za odre;eni 

spomenik primjenjivati /e se mjere zaštite iz prve podgrupe. Potrebno je izvršiti upravnu 

registraciju arheološkog podru:ja na kojem su evidentirani nalazi tj. na kojem postoje 


U slu:aju gra;evinskih radova obvezno predvidjeti arheološko rekognosciranje 

terena, zaštitno arheološko sondiranje prije po:etka radova i stalan arheološki nadzor nad 


odjel. 



arheološki i konzervatorski istražiti, nakon :ega /e nadležni konzervatorski odjel odrediti 


izbje/i novu izgradnju na udaljenosti od minimalno 50 m, te izbje/i sve komunalne i 



osnovni prostor lokaliteta, izvršiti upravnu zaštitu registracijom pri Upravi za zaštitu 

kulturne baštine Ministarstva kulture, odrediti kontaktnu širu zonu zaštite ambijentalnosti 

(u radijusu od 50 m), te osigurati fizi:ku zaštitu lokaliteta od devastacija. 


odre;ivanje zakonskog skrbnika i mjera zaštite. 



Na podru:jima na kojima su zabilježeni površinski arheološki nalazi, ali nije mogu/e 



posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. Ukoliko se prilikom radova na;u 






Godina: 2007. 

134

Na podru:ju zabilježenih podvodnih nalazišta potrebno je izvršiti podvodno 


konzervacijom i mogu/om prezentacijom lokaliteta. Budu/i da je kompletan akvatorij 

op/ine Medulin registriran kao kulturno dobro prije eventualnih gra;evinskih zahvata 

instalacijske infrastrukture, izgradnje lu:ica i sli:no, potrebno je ishoditi posebne uvjete od 



Novootkrivene arheološke lokalitete štiti :lanak 45. Zakona o zaštiti i o:uvanju 

kulturnih dobara (NN 69/1999): «Ako se pri izvo;enju gra;evinskih ili bilo kojih drugih 

radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru nai;e 

na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o 

nalazu bez odga;anja obavijestiti nadležno tijelo.» 


S obzirom da su na dijelu podru:ja Op/ine Medulino:uvani tragovi intenzivne 

kultivacije pejzaža, treba posvetiti posebnu pažnju o:uvanju tragova ljudske intervencije u 

prostoru. To se odnosi prije svega na o:uvanje arheoloških tragova podjele prostora u 

antici (kamene groma:e kao limitacijske oznake agera, ostaci zidova carda i dekumana u 

nekadašnjem pulskom ageru) i kasnijim razdobljima (suhozidi). 

Suhozide koji /e biti ošte/eni komunalnim i infrastrukturnim zahvatima u prostoru 

treba sanirati tako da se formiraju novi rubovi parcela i me;usobno povežu prekinuti 

zidovi. 

Lokve koje su :inile važan element korištenja prostora treba o:uvati i sanirati prema 


zidove. 

Kamenolome koji nastaju ve/ u anti:ko doba, potrebno je kvalitetno valorizirati i 

o:uvati njihov predindustrijski izgled od daljnje eksploatacije. 

5. Vizure 

Neophodno je sa:uvati karakteristi:ne vizure izdvojenih spomeni:kih cjelina u 

prostoru i karakteristi:ne vizure ruralnih i poluurbanih cjelina. U povijesnim urbanim i 

ruralnim cjelinama na istaknutom položaju ili odre;enim dijelovima tih cjelina potrebno je 

kontrolirati i ograni:iti visokogradnju koja bi narušila istaknutu vizuru. 

(lanak 143. 

PPUO-om se utvr;uju kategorije kulturnih dobara obzirom na posebne propise: 

TABLICA 10 - ZAŠTIVENI SPOMENICI NA PODRUDJU OPVINE MEDULIN S MJERAMA I 

STUPNJEVIMA ZAŠTITE 

R.B. NASELJE NAZIV MJERE 

ZAŠTITE 

1. VINTIJAN VINTIJAN – GRADINA 

III, 1 

P 

2. VINTIJAN KUVINE III, 1 P 

3. VALBONAŠA BILA GLAVICA III, 1 E 

4. 

STANCIJA 

MARINA 

III, 2 

STUPANJ 

ZAŠTITE 

E 




Godina: 2007. 

135

5. VINKURAN CAVE ROMANE III, 1; IV P 

6. KAŠTIJUN II; III, 1 P 

7. BANJOLE SV. NIKOLA III, 2 E 

8. BANJOLE DRA(ICE III, 2 E 

9. BANJOLE CRKVA RO%ENJA BDM II K, O 

10. BANJOLE MUŠOGA III, 4 E 

11. BANJOLE PALTANA III, 2 E 

12. BANJOLE RUPICE IV E 

13. PREMANTURA 

GRADINA 

III, 2 E 



ŽUPNA CRKVA SV. LOVRE 

UVALA MODILE 

II 

III, 2 

PZ; Kl UP I 612- 

08/05-05/356 od 

30.03.2005. 

E 

16. PREMANTURA POLJE (DOTARICA) III, 2 E 


SV. MARTIN 

III, 2 E 



KASTRIL (KAŠTELIR, 

MONTE CASTRIL) 

PRESTANIŠIN RT 

III, 2 

III, 2 

E 

E 


DEBELJAK (PORTO 

ROSSO) III, 2 E 


OTOK CEJA 

III, 1 

E 


STUPICE 

III, 2 

P 

23. POMER 

MARINA 

III,1 

P 

24. POMER 

ŽUPNA CRKVA 

POHOOENJA BLAŽENE 

DJEVICE MARIJE 

25. POMER CRKVA SV. FOŠKE II P 

26. POMER 

27. POMER 

CRKVA SV. FLORA NA 

GROBLJU 

POMERSKI ŠKOLJIV 

II 

II 

III, 1; IV 

E, O 

R 95. Rj. 132/1 

OD 17. 05. 

1965. 

E 

28. POMER 

POLUOTOK MU(A 

III, 2, 4 

E 

29. POMER 

30. MEDULIN 

POMER BIŠKUPIJA – SV. 

IVAN (FONTANELLE) III, 1, 3 

MUKALBA 

II, 2 

R. 429. Rj. 

323/3od 08. 06. 

1979. 

E 

31. MEDULIN VIŽULA III, 1 R. 237 Rj. 




Godina: 2007. 

136

49/3od 24. 03. 

1970. i 

Rj. 444. od 11. 

03. 1996. 

32. MEDULIN 

BURLE 

R. 444. od 11. 

III, 2 

03. 1996. 

33. MEDULIN PUNTA KAŠTEJA III, 1 P 

34. MEDULIN 

UVALA BIJECA 

III, 2 

P, E 

35. MEDULIN 

KAŽELA 

III, 2 

PZ, P-145 od 

16. 05.2002. 

36. MEDULIN BARBOLAN II, III, 3 P 

37. MEDULIN 

38. MEDULIN 

ŽUPNA CRKVA SV. 

AGNEZE 

CRKVA MAJKE BOŽJE OD 

ZDRAVLJA 

SV. ANTON 

SV. JAKOV 

SV. FOŠKA 

39. MEDULIN VRDEVAN III, 1 

PZ; P 38 od 

05.04.2001. 

40. CAMPANOŽ III, 2 E 

41. 

HIDROARHEOLOŠKA 

ZONA OD VERUDICE DO 

RTA BUDAVA 

II 

II 

III, 5 

42. FRAŠKER ANTIDKI KAMENOLOM III, 1 E 

43. BANJOLE 

44. BANJOLE 

CENTINERA,ANTIDKA 

VILLA RUSTICA 

VOLME – KAŠTELIR 

PRAPOVIJESNO 

GRADINSKO NASELJE 

III, 2 

III, 1 

45. BANJOLE VOLME – CRKVA BDM II E 

46. PREMANTURA GOMILA III, 1 E 

47. PREMANTURA RUNKE III, 2 E, O 

48. MEDULIN PINETA KAŠTEJA III, 3 P,O 

49. MEDULIN 




ZALJEV FUNTANA, DVA 

MLINA NA VJETAR 

PODVODNI ARHEOLOŠKI 

LOKALITET -JUŽNO OD 

RTA KAMENJAK 



ALBANEŽA 



PORERA 

II 

III, 5 

III, 5 

III, 5 

53. POMER KAŠTIJUN – UTVRDA II, III,1 P 

E 

E 

R. 111 RJ. 

317/1, 23. 12. 

1966. 

E 

E 

P,O 

E,R Z-69 , 

17.04.2002. 

E, R Z-31, 

17.04.2002 

E, R Z-24, 

17.04.2002 




Godina: 2007. 

137

AUSTROUGARSKA 

54. PREMANTURA PORER – SVJETIONIK II, V P 

R - REGISTRIRANO KULTURNO DOBRO - registrirano kulturno dobro se primjenjuju sve 

odredbe posebnih propisa. Rješenjem o zaštiti o kulturnom dobru je definiran obuhvat i granice 

zaštite. Rješenjem o zaštiti definirani su i eventualni posebni uvjeti zaštite. 

PZ - PREVENTIVNO REGISTRIRANO KULTURNO DOBRO – na preventivno zašti/eno 

kulturno dobro primjenjuju se isti uvjeti i režim kao i za registrirano kulturno dobro. 

P - U POSTUPKU REGISTRACIJE - kulturna dobra predložena za registraciju bit /e unesena 

u registar kulturnih dobara u najskorije vrijeme, od trenutka upisa u registar primjenjuju se uvjeti i 

propisi po Zakonu. 

K - KULTURNO – POVIJESNA I AMBIJENTALNA VRIJEDNOST - odnosi se na spomenike 

lokalnog kulturno-povijesnog i ambijentalnog zna:aja. razina i uvjeti zaštite definiraju se 

prostornom dokumentacijom te odlukama lokalne uprave i samouprave. 

O - OBAVEZA DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA UŽEG PODRUDJA 

E - EVIDENTIRANO KULTURNO DOBRO- Odnosi se na evidentirana kulturna dobra na 

koja se primjenjuju svi uvjeti i propisi po posebnom propisu 

(lanak 144. 

Na svim podru:jima koja su u tekstualnom i grafi:kom dijelu PPUO-a ozna:ena kao 

arheološki lokaliteti (gradine, lokaliteti na otvorenom, anti:ke gospodarske vile, nekropole, 

sakralne gra;evine) potrebno je osigurati arheološki nadzor pri zemljanim radovima 


ako nisu u podru:ju koje je izuzeto iz gra;evnog podru:ja ili su za njega predvi;ene 

druga:ije mjere zaštite. 

(lanak 145. 

Ako se pri izvo;enju gra;evinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na 

površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili u moru nai;e na arheološko nalazište ili 

nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odga;anja 

obavijestiti nadležno tijelo u sukladno posebnim propisima. 




Godina: 2007. 

138

7. POSTUPANJE S OTPADOM 

(lanak 146. 

Op/ina Medulin, putem dokumenata prostornog ure;enja i drugih dokumenata, 

opredijeljuje se za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se 

osiguralo: 

- smanjenje potencijala otpada na mjestu nastanka, 

- iskorištavanje vrijednih tvari i energije, 

- obra;ivanje samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja i 

recikliranja, 

- odlaganje minimalnih koli:ina ostatnog otpada. 

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva: 

- donošenje pravnih i administrativnih propisa u svrhu izbjegavanja i smanjenja 

nastanka otpada, 

- edukaciju stanovništva, 

- podizanje turisti:kog ugleda podru:ja Op/ine Medulin kroz zaštitu okoliša, 

- izradu detaljnog programa za uspostavu primarne reciklaže, 

- selektivno prikupljanje otpada, 

- uspostavu primarne reciklaže za staklo, papir i otpadna ulja, 

- skupljanje baterija i starih lijekova, 

- kompostiranje zelenog reza te biorazgradivog otpada skupljenog u ugostiteljskim 

objektima i na tržnici, 

- izdvajanje auto-guma, 

- uvo;enje mehani:ko-biološke obrade ostatnog otpada, 

- odlaganje ostatnog otpada, 

- saniranje svih nelegalnih smetlišta na podru:ju Op/ine Medulin. 

(lanak 147. 

U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sme/e i ostali kruti otpad 

zbrinjavat /e se na postoje/oj lokaciji otpada Kaštijun, definiranoj granicama gra;evinskog 

podru:ja pod nazivom zona gospodarske namjene – komunalno servisna. 

Postoje/e odlagalište otpada Kaštijun mora se sanirati, a potom i rekonstruirati u 

skladu s važe/im propisima o uvjetima za postupanje s otpadom, da bi u budu/em 

korištenju omogu/ilo: 

- smanjenje neželjenih utjecaja na okoliš ve/ odloženih koli:ina otpada, 

- osiguranje ekološki prihvatljivog odlaganja novih koli:ina otpada, sukladno 

odredbama važe/ih hrvatskih, kao i europskih propisa o odlaganju otpada. Odlagalište ne 

smije štetno utjecati na okoliš, a naro:itu pažnju treba posvetiti uklanjanju utjecaja: 

- emisija i migracija odlagališnog otpadnog plina, 

- one:iš/enja površinskih i podzemnih voda procjednim vodama odlagališta, 

- na zdravlje ljudi i životinja djelovanjem razli:itih opasnih i toksi:nih tvari. 


sukladno mjerama zaštite okoliša koje su sadržane u odredbama posebnih propisa. 




Godina: 2007. 

139

Lokacijske/gra;evne dozvole za zahvate u zoni PPUO-om predvi;ene sanitarne 

deponije ne mogu se izdati bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog tijela o 

prihvatljivosti utjecaja na okoliš namjeravanog zahvata u prostoru. 

(lanak 148. 




Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada 

(papir, staklo, organski otpad, metal, plasti:ne mase). Tako skupljan otpad prera;uje se i 

plasira kao sekundarna sirovina. 

8. MJERE SPRJE(AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

(lanak 149. 

Mjere spre:avanja nepovoljna utjecaja na okoliš provodit /e se sukladno posebnim 

propisima i odredbama PPIŽ kao plana višeg reda, a date su u tekstualnom dijelu ovog 

PPUO-a to:ka 3.7. i na odgovaraju/i na:in su prikazane u grafi:kom dijelu PPUO-a. 

Za operativno provo;enje mjera iz 1.stavka ovog :lanka potrebno je donijeti program 

zaštite okoliša po posebnom propisu. 

(lanak 150. 

Mjere zaštite od požara u prostoru provode se u skladu sa svim važe/im propisima iz 

navedenog podru:ja: 

- Zakon o zaštiti od požara 

- Zakon o zapaljivim teku/inama i plinovima 

- Zakon o prijevozu opasnih tvari 

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe 

- Pravilnik o zapaljivim teku/inama 

- Pravilnik o izgradnji postrojenja za teku/i naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju 

teku/eg naftnog plina 

- Pravilnik o tehni:kim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara 

- Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom 

- Pravilnik o gra;evinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete gra;enja 

glede zaštite od požara 

- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata 

(lanak 151. 

Na podru:ju Op/ine Medulin nalaze se izvorišta vode koja se koriste za javnu 

vodoopskrbu Ševe i Šišan te u cilju zaštite istih utvr;ene su zone ograni:enja i kontrole – 

II I III. zona sanitarne zaštite. 

Zone sanitarne zaštite prikazane su u grafi:kom dijelu PPUO-a, grafi:ki prilog 3.2. 

sukladno PPIŽ-u i posebnim propisima te se u njima provode slijede/a ograni:enja I mjere 

zaštite: 




Godina: 2007. 

140

U zoni strogog ograni:enja - II. zoni, zabranjuje se: 

- poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje hrane na principima ekološke 

poljoprivrede 

- sto:arska proizvodnja, osim za potrebe selja:kog gospodarstva, odnosno 

obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva 

- gra;enja pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari 

- gradnja groblja i proširenje postoje/ih 

- gra;enje svih industrijskih pogona 

- gra;enje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta), 

- gra;enje željezni:kih pruga i 

- gra;enje drugih gra;evina koje mogu ugroziti kakvo/u podzemne vode 

Mjere zaštite koje je potrebno provesti na podru:ju II. zone su slijede/e: 

- izgraditi ili rekonstruirati nepropusan sustav javne odvodnje s odvodnjom otpadne 

vode izvan zone te na sustav priklju:iti otpadne vode postoje/ih objekata, 

- do ostvarenja uvjeta iz to:ke 1.ovog :lanka, postoje/i objekti ili objekti za koje nije 

planirano priklju:enje na sustav javne odvodnje moraju imati nepropusnu sabirnu jamu s 

kontrolom pražnjenja putem ovlaštenih institucija, 

- oborinske vode s postoje/ih cestovnih prometnica državnog i županijskog zna:aja 

odvesti nepropusnim sustavom odvodnje izvan zone, 

- individualni stambeni objekti, objekti za držanje stoke ili drugi objekti koje nije 

mogu/e priklju:iti na sustav javne odvodnje zbog tehni:kih ili ekonomskih razloga, moraju 

imati tipski ure;aj drugog ili odgovaraju/eg stupnja pro:iš/avanja s ispuštanjem otpadnih 

voda izvan zone ili izuzetno sakupljati otpadne vode u nepropusnu sabirnu jamu s 

kontrolom pražnjenja putem ovlaštenih institucija, 

- dionice postoje/ih cestovnih prometnica državnog i županijskog zna:aja u ovoj 

zoni moraju imati objekte za prihvat razlivenog goriva i drugih opasnih teku/ina i bo:ne 

branike a transport opasnih tvari mora se odvijati sukladno posebnim propisima, 

- pri izradi novih i revizije postoje/ih programa osnova gospodarenja šumama 

planirati samo sje:u njege i sje:u sanitarnog karaktera bez korištenja mehanizacije. 

- podru:je ponora iz kojih je dokazana veza sa izvorištima vode za vodoopskrbu 

ograditi. 

U zoni ograni:enja i kontrole - III. zoni, zabranjuje se: 

- ispuštanje nepro:iš/enih otpadnih voda, 

- gra;enje objekata bazne kemijske i farmaceutske industrije 

- gra;enje industrijskih objekata koji ispuštaju za vodu opasne tvari (ili otpadne 

vode), ukoliko nije riješen ili nije mogu/e primijeniti zatvoren tehnološki proces ili se 

otpadne vode ne priklju:uju na izvedeni sustav javne odvodnje i ukoliko nije provedena 

procjena utjecaja na okoliš, 

- nekontrolirano odlaganje otpada, 

- gra;enje cjevovoda za teku/ine koje su opasne za vodu bez propisane zaštite, 

- uskladištenje radioaktivnih i za vodu drugih opasnih tvari, izuzev uskladištenja lož 

ulja za grijanje objekata (doma/instva, škole, ustanove, malo poduzetništvo) i pogonskog 

goriva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za 

gra;enje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu, a prednost se daje izgradnji objekata 

na plin 




Godina: 2007. 

141

- gra;enje rezervara i pretakališta za naftu i naftne derivate, radioaktivne i ostale za 

vodu opasne tvari, 

- izvo;enje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin, radioaktivne 

tvari, kao i izrada podzemnih spremišta, 

- nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod gra;enja objekata, 

gra;enje prometnica državnih i županijskih bez sustava kontrolirane odvodnje i 

pro:iš/avanja oborinskih voda i 

- eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko nije provedena procjena utjecaja na okoliš. 

deponiranje otpada, 

- gra;enje novih odlagališta i gra;evina za obra;ivanje otpada, osim reciklažnih 

dvorišta i transfer stanica predvi;enih Prostornim planom Istarske županije uz provo;enje 

mjera zaštite kod gra;enja i korištenja objekta definiranih procjenom utjecaja na okoliš; 

- upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari prema posebnim propisima 

površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, 

- gra;enje industrijskih postrojenja opasnih za kakvo/u podzemne vode, i 

- gra;enje cjevovoda za teku/ine koje su štetne i opasne za vodu. 

Mjere zaštite koje je potrebno provesti na podru:ju III. zone su slijede/e: 

- sanitarne i tehnološke otpadne vode skupljati nepropusnim sustavom odvodnje i 

ispuštati izvan zone, a gdje za to nema uvjeta, ispustiti nakon drugog ili odgovaraju/eg 

stupnja pro:iš/avanja u podzemlje, ili ako je mogu/e, ponovno koristiti za tehnološku vodu 

ili za potrebe navodnjavanja, 

- individualni stambeni i prate/i gospodarski objekti na podru:jima gdje nema 

tehni:ke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje moraju imati 

septi:ku jamu ili tipski (biološki ili drugi odgovaraju/i) ure;aj, s ispuštanjem otpadne vode 

putem upojnog bunara ili disperzivno u podzemlje, 

- oborinske vode s prometnih, parkirališnih i manipulativnih površina odvesti izvan 

zone ili nakon pro:iš/ivanja na odjeljiva:u ulja i masti ispuštati u podzemlje putem upojnog 

bunara, 

- dionice prometnica državnog i županijskog zna:aja u ovoj zoni moraju imati objekte 

za prihvat razlivenog goriva i drugih opasnih teku/ina te bo:ne branike, 

- transport opasnih tvari na svim cestovnim i željezni:kim prometnicom mora se 

obavljati uz propisane mjere zaštite u skladu sa posebnim propisima 

- pri izradi novih ili reviziji postoje/ih programa - osnova gospodarenja šumama - 

planirati regularno gospodarenje šumama bez oplodnih sje:a na velikim površinama. 

Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama izvoditi uz primjenu mjera zaštite 

voda. 

- ne rasprostirati gnojivo neposredno prije ili za kišna vremena ili preko zamrznutog ili 

snijegom prekrivenog tla; Prvenstveno rasprostirati gnojivo rano u sezoni rasta bilja; 

gnojivo upotrebljavati u što manjim koli:inama tj. ovisno o potrebama zasa;ene kulture, 

- upotrebljavati biorazgradive, nepostojane i/ili imobilne pesticide; koristiti 

preporu:ene doze i metode primjene; izbjegavati primjenu za nepovoljnih vremenskih 

uvjeta (kiša, jaki vjetar), 




Godina: 2007. 

142

9. MJERE PROVEDBE PLANA 

(lanak 152. 

Neposredno na temelju ovog PPUO-a uvjeti gradnje odre;uju se za infrastrukturne 

sustave i gra;evine te infrastrukturnu mrežu. Za ostale gra;evine, urbanisti:ki uvjeti 

gradnje odre;uju se prostornim planovima užeg podru:ja, u skladu s odredbama ovog 

PPUO-a i prostornog plana šireg podru:ja. 

(lanak 153. 

Na cjelokupnom podru:ju obuhvata ovog PPUO-a, osim podru:ja za koja je ovim 

PPUO-om odredbama to:ke 9.1. utvr;ena obaveza izrade prostornih planova užeg 

podru:ja, PPUO /e se provoditi izdavanjem lokacijskih(gra;evnih) dozvola neposredno 

temeljem ovog PPUO-a prema postupku predvi;enom zakonom i ostalim propisima. 

Prostorni planovi užeg podru:ja, doneseni prije donošenja ovog PPUO-a za podru:ja 

obuhva/ena ovim PPUO-om, provodit /e se prema njihovim odredbama, ukoliko nisu u 

suprotnosti s odredbama ovog PPUO-a. Ukoliko pak jesu u suprotnosti, provodit /e se po 

odredbama ovog PPUO-a. 

Lokacijske (gra;evne) dozvole za zahvate u prostoru s podru:ja za koja je ovim 

PPUO-om propisana obaveza izrade prostornog plana užeg podru:ja ne mogu se izdavati 

do donošenja tih prostornih planova, osim za planirane javne prometne površine i 

infrastrukturne gra;evine i vodove. Izuzetno, u izgra;enom dijelu gra;evinskog podru:ja u 

u skladu s odredbom :lanka 9. stavak 3. odredbi ovog PPUO-a, može se na temelju 

prostornog plana koji nije u protivnosti s Uredbom, prije dobivanja suglasnosti Ministarstva 

na prostorni plan, graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postoje/a pojedina:na ili 

više gra;evina, tj. može se za isto izdati lokacijska dozvola, odnosno gra;evna dozvola na 

temelju izvoda iz detaljnog plana ure;enja. 

(lanak 154. 

U ZOP-u gra;evina se može graditi samo na ure;enoj gra;evnoj :estici (pristup na 

gra;evnu :esticu, priklju:ak na vodu i elektriku, odvodnja otpadnih voda i propisani broj 

parkirališnih mjesta) za neizgra;eni dio gra;evinskog podru:ja, odnosno s prostornim 

planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgra;eni dio gra;evinskog 

podru:ja. 

9.1. Obveza izrade prostornih planova 

(lanak 155. 

Ovim PPUO-om utvr;uje obaveza izrade prostornih planova užeg podru:ja u skladu s 

:lankom 9. Uredbe o ZOP-u (NN128/04) sukladno kartografskom prikazu 3.4. u mj 

1:25000 i kartografskim prikazima 4a-f na katastarskim planovima u mj. 1: 5000. 

Obaveza izrade prostornih planova užeg podru:ja utvr;uje se za gra;evinska 

podru:ja naselja, neizgra;ene diljelove gra;evinskih podru:ja naselja te izdvojena 

gra;evinska podru:ja zona gospodarske ugostiteljsko turisti:ke, gospodarske proizvodne i 

sportsko rekreacijeske namjene. 




Godina: 2007. 

143

Ovim PPUO-om utvr;uje se obaveza izrade slijede/ih Urbanisti:kih planova 

ure;enja: 

1. UPU za graevinsko podru@je naselja Pomer 

2. UPU za graevinsko podru@je naselja Medulin i izdvojenu zonu za 

marikulturu 

3. UPU za graevinsko podru@je naselja Premantura 

4. UPU za graevinsko podru@je naselja Vintijan 

5. UPU za graevinsko podru@je naselja Pješ@ana uvala 

6. UPU za graevinsko podru@je naselja Vinkuran 

7. UPU za graevinsko podru@je naselja Banjole te postojee izdvojene dijelove 

graevinskog podru@ja naselja Kamik, Indije, Rupice, Bumbište 

8.UPU zone gospodarske proizvodne namjene Pomer 

9. UPU zone gospodarske proizvodne namjene Ševe 

10. UPU zone gospodarske proizvodne namjene Valbonaša 

11. UPU zone gospodarske proizvodne namjene Medulin 

12. UPU zone gospodarske proizvodne namjene Banjole – Kamik 

13. UPU zone zabavnog centra i letjelišta Campanož 

14. UPU zone ugostiteljsko turisti@ke namjene Mu@a 

15. UPU zone ugostiteljsko turisti@ke namjene Kašteja 

16. UPU zone ugostiteljsko turisti@ke namjene Stupice 

17. UPU zone ugostiteljsko turisti@ke namjene Glavica 

18. UPU zone ugostiteljsko turisti@ke namjene Stocca 

19. UPU zone ugostiteljsko turisti@ke namjene Kanali 

20. UPU zone ugostiteljsko turisti@ke namjene Centinera 

21. UPU zone ugostiteljsko turisti@ke namjene Porto Paltana-Volme 

22. UPU zone ugostiteljsko turisti@ke namjene Kaštanjež 

23. UPU zone ugostiteljsko turisti@ke namjene Medulin- istok 

24. UPU turisti@ki punkt Volme 

25. UPU turisti@ki punkt Pomer 

26. UPU marina Pomer 

Urbanisti:kim planom ure;enja :ija se izrada propisuje ovim PPUO-om, može se 

odrediti obaveza izrade Detaljnih planova ure;enja za uža podru:ja unutar obuhvata 

UPU-a. 

Ovim PPUO-om utvr;uje se obaveza izrade slijede/ih Detaljnih planova ure;enja: 

27. DPU Volme – Šuza (u izradi) 

27 A. DPU Strana (u izradi) 

27 B. DPU Porto-Paltana (u izradi) 

Ovim PPUO-om utvr;uje se obaveza izrade Prostornog plana podru:ja posebnih 

obilježja: 

28. PPPPO Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag 

(lanak 156. 

Na podru:ju Op/ine Medulin na snazi su postoje/i prostorni planovi užeg podru:ja 

kako slijedi: 




Godina: 2007. 

144

29. DPU Funtana – Osipovica (SN Op/ine Medulin 4/95, 2/96, 1/97, 2/98, 3/01) 

30. DPU turisti@ki punkt Kunfin (SN Op/ine Medulin 4/98.) 

31. DPU Banjole-Mirna-dio (SN Op/ine Medulin 3/01) 

32. DPU Pomer (SN Op/ine Medulin 3/96.) 

33. DPU Mu@a-podru@je Pu@ (SN Op/ine Medulin 4/98.) 

34. UPU Mukalba (SN Op/ine Medulin 3/99) 

35. UPU Smrikve (SN Op/ine Medulin 4/99) 

36. UPU Vr@evan (SN Op/ine Medulin 6/99, 3/01) 

37. DPU Siga - dio (SN Op/ine Medulin 3/01) 

38. DPU Premantura (SN Grada Pule br.7a/94 i SN Op/ine Medulin br. 5/00) 

39. PUP Pješ@ana uvala (SN Op/ine Pula 1/89, SN Op/ine Medulin 4/96.) 

40. DPU Ernestinka (SN Op/ine Medulin 3/01) 

41. DPU zone male privrede Medulin (SN Op/ine Medulin 3/99.) 

42. UPU Krase (SN Op/ine Medulin 6/99) 

43. DPU Pošesi (SN Op/ine Medulin 4/98., 3/00., 5/00) 

44. DPU Bijeca (SN Op/ine Medulin 5/97.) 

45. DPU Brig-Novaki (SN Op/ine Medulin 3/01.) 

46. DPU Stocca (SN Op/ine Medulin 6/96.) 

47. PUP Vinkuran (SN Grada Pule br.2a/94 i 3a/94) 

48. PUP-a naselja Banjole (SN Op/ine Pula br. 1/93,podzona Centar, zona 

Kaštanjež PUP-a Banjole stavljen van snage objavom u Službenim novinama Op/ine 

Medulin br. 2/95 i 2/96, primjenjuju se odredbe PPO-a Pula, podzona Kamik, dio 

podzone "Kamik" PUP-a BANJOLE koji obuhva/a urbanisti:ke parcele broj 16, 17, 

18, 19, 20, 21, 22, 23, 24 i 25 stavljen van snage objavom u "Službenim novinama 

Op/ine Medulin" br. 3/98, primjenjuju se odredbe PPO-a Pula) 

49. DPU Šaraja (SN Op/ine Medulin 5/00., 6/01) 

50. DPU Kaštanjež-Banjole (SN Op/ine Medulin 1/02.) 

51. DPU Volme-Paltana (SN Op/ine Medulin 5/96 i 4/03.) 

Za prostorne planove iz stavka 1. ovog :lanka unutar ZOP-a ili :iji se dijelovi nalaze 

unutar tog podru:ja, potrebno je provesti postupak uskla;enja s Uredbom o ure;enju i 

zaštiti zašti/enog obalnog podru:ja mora (NN 128/04) i ishoditi suglasnost nadležnog 

Ministarstva. Prostorni planovi iz stavka 1. mogu se mijenjati, dopunjavati i stavljati izvan 

snage. 

(lanak 157. 

Op/ina Medulin donosi programe razvoja podru:ja obuhva/enih prostornim 

planovima užih podru:ja :ija se izrada uvjetuje ovim PPUO-om. 

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 

(lanak 158. 

Provo;enje i pra/enje provo;enje ovog PPUO-a ostvarivati /e se kontinuirano, što 

obvezuje na stalnu suradnju svih sudionika u pripremi, izradi, donošenju i provo;enju 

prostornih planova na podru:ju Op/ine Medulin, te uskla;ivanje tih planova s ciljevima i 

koncepcijom korištenja prostora utvr;enih ovim PPUO-om. 




Godina: 2007. 

145

Provo;enje ciljeva razvoja i koncepcije korištenja prostora provoditi /e se kroz trajno 

pra/enje i istraživanje odnosa i pojava u prostoru, te odgovaraju/om organizacijom 

cjelokupnog sustava prostornog ure;enja i zaštite okoliša. 

U procesu stalnog pra/enja provo;enja PPUO-a, analizama i ocjenom provo;enja 

ciljeva i koncepcije prostornog razvoja i korištenja prostora Op/ine Medulin u okviru 

sustava društvenog i gospodarskog razvoja op/inska tijela uprave nadležan za poslove 

prostornog ure;enja pripremaju obrazloženja s razlozima za pristupanje izradi izmjena i 

dopuna ovog PPUO-a. 

(lanak 159. 

Op/insko tijelo uprave nadležno za poslove prostornog ure;enja u suradnji s ostalim 

tijelima uprave i subjektima u provo;enju ovog PPUO-a dostavlja Vije/u Op/ine Medulin 

izvješ/e o provo;enju PPUO-a, temeljem posebnog propisa. 

Temeljem ovog PPUO - a /e Op/ina Medulin izvršiti reviziju akta temeljem kojega se 

pla/a komunalni doprinos i komunalna naknada, te uvesti više razreda (kategorija) za 

pla/anje tih komunalnih davanja, stimuliraju/i ja:anje poljodjelskog i obrtni:kog segmenta 

u podru:jima za to namijenjenima ovim PPUO-om. 

Ovim PPUO - om propisuje se obaveza provedbe procjene utjecaja na okoliš (izrade 

studija o utjecaju na okoliš) i pribavljanja odobrenja nadležnog tijela o prihvatljivosti 

utjecaja na okoliš za zahvate odre;ene PPIŽ i posebnim propisom. 

9.3. Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni, te 

rekonstrukcija ostalih graevina 

(lanak 160. 

Neposrednom provedbom PPUO-a mogu se rekonstruirati sve postoje/e, legalno 

izgra;ene gra;evine unutar gra;evnog podru:ja, ako su iste sukladne planiranoj namjeni, 

pod istim uvjetima koji vrijede i za ostale gra;evine unutar odre;enog gra;evnog 

podru:ja. 

Postoje/e, legalno izgra;ene gra;evine izvan gra;evnog podru:ja, :ija je namjena 

neuskla;ena s namjenom utvr;enom ovim PPUO-om, mogu se rekonstruirati ukoliko 

rekonstrukcija istih nije prepreka realizaciji PPUO-a, a pod slijede/im uvjetima: 

• obnova, sanacija i zamjena ošte/enih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova 

gra;evina i krovišta može se vršiti unutar postoje/ih gabarita, 

• priklju:ak na gra;evine i ure;aje infrastrukture može se vršiti ukoliko za to postoje 

uvjeti, 

• dogradnja sanitarnih prostorija izvan gabarita postoje/e gra;evine, kada ih iste 

nemaju, može se izvršiti do veli:ine od 12,0 m2 BPP 

• nadogradnja i dogradnja stambenih ili poslovnih prostora može se izvršiti do 

najviše 75 m2 BPP gra;evine, uklju:uju/i i postoje/u površinu, 

• tavanski ili drugi pomo/ni prostor unutar postoje/e gra;evine može se adaptirati u 

stambeni ili poslovni, 




Godina: 2007. 

146

• postava novog krovišta radi korištenja tavanskog prostora i konstruktivne sanacije 

može se izvršiti s podizanjem nadozida do najviše 0,5 m, 

• postoje/i ogradni i potporni zidovi mogu se sanirati radi sprje:avanje erozije 

zemljišta 

10. ZAVRŠNE ODREDBE 

(lanak 161. 

Stupanjem na snagu PPUO Medulin stavlja se van snage PPO Pula (SN ZOR. 26/83, 

55/84 te SN Op/ine Pula br, 11/87, 2/93 te 2/93, 7/93, i SN IŽ br. 6/97, 5/98, 6/98 i 4/01, 

7/03) u dijelu Op/ine Medulin. 

(lanak 162. 

PPUO je izra;en u 6 tiskanih izvornika ovjerenih pe:atom Vije/a Op/ine Medulin i 

potpisom predsjednika Vije/a Op/ine Medulin. 

Pored toga, PPUO je izra;en na na digitalnom mediju (6 primjeraka) ozna:enih 

serijskim brojem i kriptopotpisom predsjednika Vije/a Op/ine Medulin. 

(lanak 163. 

Tiskani izvornici PPUO-a :uvaju se u arhivi Op/ine Medulin (2 izvornika), Jedinstvenom 

Upravnom odjelu Op/ine Medulin (1 izvornik), Uredu državne uprave Istarske županije - 

Služba za prostorno ure;enje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove (1 

izvornik), Upravnom odjelu za održivi razvoj – Zavodu za prostorno ure;enje Istarske 

županije (1 izvornik), dok se jedan izvornik dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša i 

prostornog ure;enja RH. 

(lanak 164. 

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama” 

Op/ine Medulin. 

KLASA: 021-05/06-01/8 

URBROJ: 2168/02-05-007/06-14 

Medulin, 19.12.2006. 

OP&INSKO VIJE&E OP&INE MEDULIN 

PREDSJEDNIK 

Darko Lorencin, dipl.oec. 




Godina: 2007. 

147


Op/insko vije/e 


Prostorni plan 

ureenja Opine 

Medulin 

(Službene novine Op/ine Medulin ___ /07. ) 



Tel: +385 52 591200, 591 301 

Fax: +385 52 591397 


www.urbis72.hr

županija: 

op/ina: 

na:elnik: 



direktor: 



Goran Bui/, dipl. ing. 

Prostorni plan ure;enja Op/ine Medulin 


Giankarlo župi/, dipl.ing.gra;. 

broj ugovora: 5335 




Josip Zidari/, dipl.ing.arh. 


Dragan Radolovi/, dipl.ing.arh. 

stru:ni tim u izradi plana: 

voditelj plana: 

planeri prometnica i infrastrukture: 

suradnik: 


Davor Ravni/, dipl.ing.prom 

mr Milan Damiani/, dipl. ing. el. 

mr Sergio Širol, dipl. ing. gra;. 

Valter Na;, ing. telek. 

Nataša Dehi/, dipl. ing. agr. 

Sergej Banovi/, gra;.teh. 




Godina: 2007. 

2

program mjera za unapre;enje stanja u 

prostoru: Službene novine Op/ine Medulin 1/05 

odluka op/inskog vije/a op/ine medulin 

o donošenju prostornog plana: 

pe:at op/inskog vije/a op/ine medulin: 

Službene novine Op/ine Medulin ___/07. 

predsjednik op/inskog vije/a op/ine 

medulin: 

Darko Lorencin, dipl. oecc. 

javna rasprava objavljena: 31.10.2005. 

javni uvid održan: od 08.11.2005. do 07.12.2005. 

pe:at tijela odgovornog za provo;enje 

javne rasprave: 

odgovorna osoba za provo;enje javne 

rasprave: 

Ante Puli/, dipl. ing. gra;. 


:lanku 24. zakona o prostornom ure;enju 

(nn 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04): Ured državne uprave u istarskoj županiji 

klasa: 350-05/06-01/192 

ur. broj: 2163-04-02-06-3 

datum: 17.srpnja 2006. 


:lanku 45.a zakona o prostornom 

ure;enju (nn 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure;enja I 

100/04): 

graditeljstva 

klasa: 350 - 02/06 - 04/54 

ur. broj: 531- 06 – 06 - 4 

datum: 6. listopada 2006. 

istovjetnost ovog prostornog plana s 

izvornikom ovjerava: 

pe:at nadležnog tijela: 




Godina: 2007. 

3

SADRŽAJ: 

1. tekstualni dio 


1. POLAZIŠTA 

1.1. Položaj, zna:aj i posebnosti podru:ja Op/ine u odnosu na prostor i sustave 

Županije i Države 

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne zna:ajke 

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ure;enja šireg podru:ja i 

ocjena postoje/ih prostornih planova 

1.1.4. Ocjena stanja, mogu/nosti i ograni:enja razvoja u odnosu na demografske i 

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE,ENJA 

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog zna:aja 

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 

2.1.3. O:uvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 

2.2. Ciljevi prostornog razvoja op/inskog zna:aja 

2.2.1. Demografski razvoj 

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 

2.3. Ciljevi prostornog ure;enja naselja na podru:ju op/ine 

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 

2.3.2. Utvr;ivanje gra;evinskih podru:ja naselja u odnosu na postoje/i i planirani broj 

stanovnika, gusto/u stanovanja, izgra;enost, iskorištenost i gusto/u izgra;enosti, 

obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih 

cjelina 

2.3.3. Unapre;enje ure;enja naselja i komunalne infrastrukture 

3. PLAN PROSTORNOG URE,ENJA 

3.1. Prikaz prostornog razvoja na podru:ju op/ine u odnosu na prostornu i 

gospodarsku strukturu Istarske županije 

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgra;ene strukture 

van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale 

površine) 

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 

3.4. Uvjeti korištenja, ure;enja i zaštite prostora 

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podru:ja i prostorne cjeline 

(prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) 

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav 

3.5.2. Energetski sustav 

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, ure;enje vodotoka i voda, 

melioracijska odvodnja) 




Godina: 2007. 

4

3.6. Postupanje s otpadom 

3.7. Sprje:avanje nepovoljna utjecaja na okoliš 

II. PRILOZI 



- rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera 

- suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure;enja i graditeljstva 

Republike Hrvatske na Kona:ni prijedlog PPUO Medulin 

- suglasnost Ministarstva obrane Republike Hrvatske- Uprave za materijalne 

resurse, Službe za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša na Kona:ni prijedlog 

PPUO Medulin 

- prethodna suglasnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu 

prirode na Kona:ni prijedlog PPUO Medulin 


kulturne baštine (Konzervatorskog odjela u Puli) na Kona:ni prijedlog PPUO 

Medulin 

- suglasnost Ureda državne uprave u Istarskoj županiji na Kona:ni prijedlog PPUO 

Medulin 

- mišljenje Zavoda za prostorno ure;enje Istarske županije na Kona:ni prijedlog 

PPUO Medulin 

- prethodno mišljenje Hrvatskih voda, VGO Rijeka na Kona:ni prijedlog PPUO 

Medulin 

III. ODLUKA O DONOŠENJU PPUO MEDULIN (sastavni dio Odluke su Odredbe za 

provoenje) 

2. grafiki dio 

kartografski prikazi u mj. 1:25.000: 

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 

Prostori/površine za razvoj i ure;enje M 1: 25 000 

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 

2.1. Promet M 1: 25 000 

2.2. Pošta i telekomunikacije M 1: 25 000 

2.3. Energetski sustav M 1: 25 000 

2.4. Vodnogospodarski sustav 

Obrada, skladištenje i odlaganje otpada M 1: 25 000 

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, URENENJE I ZAŠTITU PROSTORA 

3.1 Zaštita prirodne i kulturne baštine M 1: 25 000 

3.2. Podru:ja posebnih ograni:enja u korištenju M 1: 25 000 

3.3. Podru:ja primjene posebnih mjera ure;enja i zaštite M 1: 25 000 

Kartografski prikazi u mj. 1: 5.000: 

4. GRANEVINSKA PODRUDJA 

4a. K.O.Pula – Naselja Pješ:ana uvala, Vinkuran, Vintijan, Valbonaša M 1: 5 000 

4b. K.O.Pomer – Naselje Pomer M 1: 5 000 

4c. K.O.Premantura – Naselje Premantura M 1: 5 000 




Godina: 2007. 

5

4d. K.O.Pomer – Naselje Banjole M 1: 5 000 

4e. K.O.Medulin – Naselje Medulin – sjeverni dio M 1: 5 000 

4f. K.O.Medulin – Naselje Medulin – južni dio M 1: 5 000 




Godina: 2007. 

6


Op/ina Medulin je, temeljem Zakona o prostornom ure;enju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 

32/02 i 100/04), izradila i usvojila Izvješ/e o stanju u prostoru Op/ine Medulin, te donijela 

Program mjera za unapre;enje stanja u prostoru (SN Op/ine Medulin 1/05). Pomenutim 

dokumentima iskazana je potreba i obveza izrade i donošenja Prostornog plana ure;enja 

Op/ine Medulin (dalje u tekstu PPUO). Izradi PPUO Medulin pristupilo se iz slijede/ih 

razloga: 

• u potpunosti zamijeniti važe/i preuzeti Prostorni plan Op/ine Pula (SN ZO Rijeka 

26/83, 55/84, SN Op/ine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 6/97, 5/98, 6/98, 4/01 

I 7/03) , a sve u skladu s utvr;enom zakonskom obvezom i rokovima 

• novi PPUO Medulin potrebno je grafi:ki i sadržajno uskladiti s važe/im Pravilnikom 

o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i 

standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04 i 45/04) 

Temeljem ugovora izme;u Op/ine Medulin i Urbis-a 72 d.d., Pula pristupilo se 

realizaciji zacrtanih ciljeva i izradi PPUO Op/ine Medulin. 

Op/ina Medulin provela je postupak izrade, prethodne i javne rasprave prema Uredbi 

o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98). 

1. POLAZIŠTA 

1.1. POLOŽAJ, ZNA8AJ I POSEBNOSTI PODRU8JA OP9INE U ODNOSU NA 

PROSTOR I SUSTAVE ISTARSKE ŽUPANIJE I DRŽAVE 

Izrada Op/ine PPUO Medulin pokre/e se sukladno Zakonu o prostornom ure;enju 

(“Narodne novine”, br. 30/94, 68/98 i 61/00,32/02 i 100/04). 

Izrada PPUO-a temelji se na na:elima: 

• uskla;enosti sa Strategijom i Programom prostornog ure;enja Države, 

• uskla;enosti sa Prostornim planom Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 I 4/05), 

• uskla;enosti sa Uredbom o ure;enju i zaštiti zašti/enog obalnog podru:ja mora 

(NN 128/04), 

• ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja podru:ja Op/ine 

Medulin, 

• održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, 

• zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapre;enja stanja okoliša, 

• zaštite kulturne baštine i osobito vrijednih dijelova prirode, 

• osiguranje boljih uvjeta života i rada, 

• uskla;ivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru, 

• javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima zna:ajnim za prostorno 

ure;enje, 

• uspostavljanja sustava informacije o prostoru u svrhu planiranja, korištenja i zaštite 

prostora. 

Op/ina Medulin nalazi se na samom jugu istarskog poluotoka . Kao jedinica lokalne 

samouprave ima površinu 29.35 km 2 . Obala je na podru:ju Op/ine Medulin vrlo razvedena 

te duljina morske obale s otocima :ini 70km. Op/ina Medulin proteže se oko 2 km u 

unutrašnjost prema sjeveru, istoku i zapadu te grani:i sa Op/inom Ližnjan sa isto:ne 

strane te sa Gradom Pula sa zapadne strane. 

Utvr;ivanje županija, gradova i op/ina u Republici Hrvatskoj izvršeno je na temelju 

Zakona o podru:jima županija, gradova i op/ina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92). 

Zakonom je odre;en njihov naziv i podru:je. Op/ina Medulin, kao sastavni dio Istarske 




Godina: 2007. 

7

županije, grani:i sa susjednim op/inama Ližnjan na istoku te Gradom Pula na zapadu, 

dok sa južne strane izlazi na more. 

Op/ina Medulin pripada Županiji Istarskoj, a podru:ju obuhvata PPUO-a pripadaju 

naselja Medulin, Banjole, Premantura, Pješ:ana uvala, Pomer, Vinkuran, Vintijan i 

Valbonaša. 

Po svom geografsko-prometnom položaju Op/ina Medulin nalazi se na najjužnijem 

dijelu istarskog poluotoka, vrlo atraktivnom podru:ju sa izuzetno razvedenom obalom. 

Prometno je povezana sa susjednim jedinicama lokalne samouprave sustavom 

županijskih cesta koje zrakasto povezuju podru:je Op/ine Medulin sa pulskom 

zaobilaznicom koja predstavlja prometnu vezu na sve bitne prometne pravce : Pula – Trst, 

Pula – Rijeka – Zagreb. 




Godina: 2007. 

8

1.1.1.OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 

TABLICA 1. - NASELJA 

OPQINA MEDULIN 

POVRŠINA 

N A S E L J E ha % stalni povrem 

eni 

STANOVNICI STANOVI DOMAQINSTVA 

2001. Projekcija 2001. 2001. 

2015. 

stalni povre 

meni 

GUSTOQA 

NASELJA 

broj broj broj 

stalnih 

stan/ha 

Uk. broj 

stan/ha 

1 BANJOLE 75.72 2.30 945 882 1350 882 702 343 12.48 24.12 

2 MEDULIN 293.96 10.01 2538 2274 5514 2274 2193 864 8.63 16.42 

3 PJEŠDANA 27.79 0.94 600 867 820 867 556 222 21.59 52.78 

UVALA 

4 POMER 38.60 1.31 394 294 550 294 280 150 10.20 17.82 

5 PREMANTURA 89.57 3.00 838 1227 1100 1227 724 313 8.70 21.45 

6 VALBONAŠA 2.24 0.076 53 0 80 0 18 18 23.66 23.66 

7 VINKURAN 32.15 1.07 506 216 850 216 260 164 18.76 22.85 

8 VINTIJAN 10.24 4.77 133 30 180 30 62 50 12.98 15.91 

OPQINA 

2935 100 

UKUPNO 

6007 5790 10444 5790 4795 2124 

9

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNA8AJKE 

1.1.2.1. Stanovništvo 

Op/ina Medulin obuhva/a podru:je od cca 29.35 km 2 što :ini oko 1.04% površine 

Županije Istarske. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na tom podru:ju živi oko 

6000 stanovnika u 2124 doma/instava te 5790 povremenih stanovnika. Gusto/a 

naseljenosti je oko 205 st/km 2 što je iznad prosjeka istarske županije (72,46st/km 2 ). 

Broj stanovnika na sadašnjem podru:ju Op/ine Medulin porastao je u proteklih 

dvadeset i pet godina od 2443 na 7462, što predstavlja izuzetno zna:ajan porast od oko 

300 %. Za pretpostaviti je da je mehani:ki priliv bio više nego dvostruko ve/i od prirodnog 

priraštaja; mehani:ki priliv je u godinama turisti:ke ekspanzije bio posljedica sezonskog 

zapošljavanja, a posljednjih je godina mehani:ki priliv stanovništva posljedica ratnih 

prilika. 

TABLICA 2. - STANOVNIŠTVO OPQINE MEDULIN PREMA POPISIMA OD 1981. DO 2001. 

God. 

popisa 

Broj stanovnika 

Stope rasta 

1981. 2443 

1991. 3407 0.71 

2001. 6007 0.56 

2005. 7462 0.80 

1.1.2.2. Naselja (graevinska podru?ja) 

Gra;evinska podru:ja naselja utvr;ivana su kao podru:ja rezervirana za kompleksnu 

izgradnju naselja, industrijskih i turisti:kih zona dok je van gra;evinskih podru:ja 

ostavljana mogu/nost gradnje individualnih poljoprivrednih gra;evina, gra;evina sporta i 

rekreacije, prometnih i infrastrukturnih gra;evina, zdravstvenih gra;evina te gra;evina 

posebne namjene. 

Postoje/a gra;evinska podru:ja na podru:ju Op/ine Medulin (gra;evinska podru:ja 

naselja, zona turisti:ke izgradnje i zona izgradnje gospodarskih proizvodnih gra;evina) 

utvr;ena su Prostornim planom bivše op/ine Pula Pula (SN ZO Rijeka 26/83, 55/84, SN 

Op/ine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 6/97, 5/98, 6/98, 4/01i 7/03). 

Oblik i veli:ina gra;evinskih podru:ja direktni su produkt procesa urbanizacije koji je 

na podru:ju priobalja južne Istre u koje spada Op/ina Medulin rezultiralo naseljima 

urbanog i poluurbanog karaktera koja pokazuju istovremeno porast podru:ja izgradnje i 

snažno izraženu transformaciju ruralnih naselja. 

U sklopu Op/ine Medulin nalazi se mreža od 8 naselja sa 17 pojedina:nih 

gra;evinskih podru:ja. Analizom postoje/eg stanja utvr;eno je da se mreža naselja 

sastoji od Medulina kao naselja gradskih osobina u konurbaciji sa Ližnjanom, naselja 

Premantura, Banjole, Pješ:ana uvala, Pomer, Vintijan, Vinkuran kao naselja sa više od 

100 stanovnika te naselja Valbonaša kao naselja sa manje od 100 stanovnika. 

Analiza gra;evinskih podru:ja i njihove izgra;enosti daje podatke o mogu/nostima 

izgradnje u postoje/im gra;evinskim podru:jima te daje podlogu za utvr;ivanje kriterija za 

njihovo proširenje. Mogu/e je zaklju:iti da se izgra;enost postoje/ih gra;evinskih 

podru:ja kre/e od 50.50 – 98.15 %. 




Godina: 2007. 

10

1.1.2.3. Društveni standard (društvena infrastruktura) 

Na podru:ju Op/ine Medulin djeluje nekoliko vrti/a te osnovne škole u naselju 

Medulin i Banjole. 

Zdravstvene ambulante djeluju u Medulinu, Banjolama, Premanturi. 

Sportska djelatnost je vrlo razvijene na podru:ju Op/ine Medulin gdje djeluje više 

sportskih društava i udruga. 

1.1.2.4. Infrastrukturni sustavi 

Telekomunikacije 

Postoje/a izgra;enost TK mreže na podru:ju obuhvata PPUO Medulin zadovoljava 

trenutne potrebe, te je po izgra;enim TK kapacitetima u nacionalnim okvirima u samom 

vrhu. Postoje/e tehni:ko-tehnološko stanje telekomunikacijske mreže omogu/ava 

trenutne telekomunikacijske potrebe stanovništva, gospodarstva i drugih djelatnosti, i 

omogu/ava pružanje gotovo svih telekomunikacijskih usluga. Tako;er je u mogu/nosti 

pra/enja novih tehnoloških rješenja u cilju uvo;enja i pružanja novih usluga. 

Razvoj telekomunikacija se odvija u pravcu sve ve/eg stupnja decentralizacije, 

uvo;enju i pružanju novih usluga, što uvjetuje izgradnju novih komutacijskih objekata, 

spojnih i korisni:kih mreža i baznih postaja mobile telefonije, na što /e uvjetovati širenje i 

razvoj naselja na podru:ju PPUO. 

Kabelske TK kanalizacije naselja u perspektivi mogu poslužiti i za distributivnu mrežu 

kabelske televizije. 

Elektroenergetika 

Na prostoru Op/ine Medulin energetski sustav :ine samo objekti za distribuciju 

elektri:ne energije odnosno nadzemni vodovi naponske razine 35 kV s pripadnom 

transformatorskom stanicom 35/10 kV, te nadzemni i podzemni vodovi naponske razine 

10(20) kV i 0, 4 kV te pripadne distribucijske transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV. 

Navedeni objekti dio su distribucijske mreže Hrvatske odnosno dio ukupnog 

elektroenergetskog sustava Hrvatske. 

Postoje/a mreža: 

a) Mreža 110 kV 

Na podru:ju Op/ine nema izgra;ene mreže nazivnog napona 110 kV 

b) mreža 35 kv i pripadne transformatorske stanice 

Mreža nazivnog napona 35 kV sastoji se od nadzemnih vodova 35 kV sa osnovnim 

karakteristikama prikazanim u tablici: 

1 

. 

Dalekovod 

TS 110/35/10 kV Dolinka 

- TS 35/10 kV Banjole 

2 TS 35/10 kV Banjole 

. - Stup Premantura * 

* U pogonu po 10 kV nazivnom naponu 

Dužina 

(km) 

1,15 

2,186 

3,5 

Materijal i 

presjek 

(mm 2 ) 

AlDe+Fe 

120/20 

AlDe+Fe 

120+35 

AlDe-Fe 

120+35 

Godina izgradnje 

1987. 

1971. 

1971 




Godina: 2007. 

11

- jedina transformatorska stanica 35/10 kv je ts banjole sa sljedeim osnovnim 

karakteristikama: 

TS 35/10 kV Instalirana snaga ( 

MVA ) 

Godina puštanja u pogon / 

rekonstrukcija 

1. TS 35/10 kV Banjole 4+8 1973./79. 

c) mreža 10(20) kv i pripadne transformatorske stanice 

Na promatranom podru:ju Op/ine Medulin izgra;eno je cca 70 transformatorskih 

stanica 10(20)/0,4 kV s ukupno instaliranom snagom od cca 27000 kVA. Tipovi postoje/ih 

trafostanica 10(20)/0,4 kV su: tornji/, zidana-kabelska, limena-montažna-kabelska i 

stupna. Instalirane snage transformatora postoje/ih TS 10(20)/0,4 kV kre/u se od 50 kVA 

pa do 630 kVA. U dijelu trafostanica ugra;ena je 20 kV srednjenaponska oprema tako da 

su te trafostanice spremne za prijelaz s 10 kV na 20 kV naponski nivo. Sve su trafostanice 

10(20)/0,4 kV sada u pogonu s transformacijom 10/0,4 kV. 

Plinoopskrba 

Na podru:ju Op/ine Medulin ne postoji izgra;ena plinovodna mreža. Plinska mreža 

izraditi /e se nakon plinifikacije prirodnim plinom. To je razlog što do sada op/ina nije 

ulagala u plinofikaciju, imaju/i na umu da je plin kao energenat ekološki :ist jer ne 

zaga;uje okolinu. 

Vodoopskrba 

Na podru:ju naselja Medulin postoji izveden rezervoar Vr:evan za potrebe naselja 

Medulin. Postoje/a vodovodna mreža unutar naselja Medulin ne zadovoljava iz razloga jer 

nije sprovedena vodovodna mreža po svim prometnicama ve/ se vodoopskrba odvija 

putem lokalnih priklju:aka kao paukova mreža. Isto:ni dio naselja Medulina oko Lokve 

zajedno sa naseljem Pošesi nemaju mogu:nost priklju:enja na vodovodnu mrežu dok se 

ne izgradi novi dovodni vodovodni vod DN 300 mm od rezervoara Vr:evan pa do naselja 

Pošesi. 

Zapadni dio naselja Medulin –Burle tako;er je spojen na vodovodnu mrežu koja ne 

zadovoljava kapacitetima koji su se locirali na tom podru:ju. Planiranim naseljem Mukalba 

i Industrijskom zonom na po:etku Medulina ukazala se je potreba da se izgradi novi 

vodovodni vod kroz centar Medulina a koji bi pokrivao sa vodom ovo kompletno podru:je. 

Vodoopskrba Pomera zadovoljava sadašnje potrebe. Izgradnjom rezervoara Kaštion i 

cjevovoda za potrebe marine i autokampa stvorili su se uvjeti za kvalitetnu vodoopskrbu 

naselja Pomer. 


Banjolama a :ija se lokacija nepažnom ustupila za izgradnju stambene gra;evine. Do 

izgradnje budu/eg rezervoara izgra;ena vodovodna mreža dolazi pod utjecajem 

vodotornja u Puli na koti od +84 m.n.v. a koji je gra;en isklju:ivo za potrebe visoke zone 

Pule. Na predmetnom podru:ju oformilo se je naselje Volme kao i budu/e naselje Porto 

Paltana. 

Cijelo podru:je Banjole-Volme-Porto Paltana moraju se rješiti jedinstvenim 

vodovodnim sistemom koji /e do/i pod utjecaj budu/eg rezervoara Volme. 

Vodoopskrba naselja Premantura zadovoljava u ve:em dijelu osim na po:etku 




Godina: 2007. 

12

naselja i u samom centru gdje u ljetnim mjesecima zbog prevelike potrošnje vode viši 

objekti u pojedinim trenucima ostaju bez vode. 

Odvodnja otpadnih voda 

U Op/ini Medulin naselje Pješ:ana Uvala ima rješenu fekalnu kanalizaciju u 

potpunosti sa spojem na gradsku pulsku kanalizacijsku mrežu. 

Dio naselja Banjole oko bivšeg slovenskog odmarališta ima rješenu fekalnu 

kanalizacijsku mrežu kao i I fazu ure;aja za pro:iš/avanje Bombište sa dugim 

podmorskim ispustom u more. 

Naselje Premantura je izgradila dio fekalne kanalizacijske mreže sa crpnom 

stanicom Stupice i tla:nim vodom do vrha Premanture a koja /e voditi na budu/i 

ure;aj za pro:iš/avanje otpadnih voda-Premantura. 

Naselje Medulin nema izgra;ene fekalne kanalizacije osim interne fekalne 

kanalizacije turisti:kog kompleksa Arenaturist koji se preko talo;nice i ispusta ispušta 

direktno u more. Izgradnjom budu/e fekalne kanalizacije predmetna kanalizacijska mreža 

mo:i /e se ukomponirati u budu/i kanalizacisjki sustav kao i izgra;ena planirana 

centralna crpna stanica fekalnih voda Medulin. 

Sva naselja u op/ini Medulin nemaju izgra;enu oborinsku odvodnju ve/ se sve 

oborinske vode ispuštaju direktno na teren bez pro:iš/avanja od ulja i masti. 

1.1.2.5. Gospodarske djelatnosti 

Turizam 

Djelatnosti ugostiteljstva i turizma i nadalje :ine osnovu gospodarenja na podru:ju 

Op/ine Medulin. Najve/im dijelom one se odvijaju u sklopu „Arenaturista“, najve/eg 

turisti:kog sustava na podru:ju južne Istre, dok se manji dio kapaciteta nalazi u privatnom 

smještaju koji zadnjih godina pokazuje tendenciju izuzetnog razvoja. 

Smještajni kapaciteti na podru:ju Op/ine Medulin u 2001. godini* 

R.B. Vrsta smještajnog 

Broj postelja ili Struktura u % 

kapaciteta 

mjesta 

1. Hoteli 1926 9.27 

2. Turisti:ka naselja 486 64.26 

3. Kampovi 13350 2.34 

4. Privatni smještaj 5014 24.13 

Ukupno 20776 100,0 

*prema podacima Turisti:ke zajednice Medulin 

U ugostiteljstvu i turizmu prisutna je izrazita sezonost gospodarenja. Posljednjih 

godina otvara se veliki broj raznih manjih, privatnih ugostiteljskih objekata koji postupno 

oboga/uju turisti:ku ponudu. Turisti:ki proizvod u cjelosti nije dovoljno oboga/ivan. Izuzev 

dobrih sportskih mogu/nosti, nedostaju mnogi segmenti turisti:ke ponude: zdravstveni 

turizam, lovni turizam, seoski turizam te razni manji programi kao npr.beaauty programi, 

programi vezani na razne vidove relaksacije i dr. 




Godina: 2007. 

13

Proizvodna djelatnost 

Na podru:ju Op/ine Medulin postoje 4 izdvojena gra;evinska podru:ja gospodarske 

proizvodne namjene: 

- zona gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene Medulin 

- zona gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene Banjole Kamik 

- zona gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene Pomer 

- zona gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene Ševe 

Zona zona gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene Banjole funkcionira 

ve/ duže vrijeme te je iskazana potreba od potencijalnih investitora za proširenjem iste. 

Zona gospodarske namjene Medulin, za koju je ve/ izra;en DPU tako;er nailazi na 

interes investitora samo što je problem u neriješenoj dovodnoj infrastrukturi :ije dovo;enje 

/e intezivirati djelatnost unutar ove zone. 

Preostale dvije zone Pomer i Ševe još nisu konkretnije aktivirane, ali interes 

potencijalnih investitora i dalje postoji te /e se obje aktivirati u predvi;enom planskom 

razdoblju. 

1.1.2.6. Prirodna baština 

Prostor Op/ine Medulin karakterizira raznolikost prirode, te mediteranski sastav flore i 

faune. Obzirom na blizinu mora i konfiguraciju zemljišta mogu se razlikovati nekoliko 

karakteristi:nih podru:ja zelenila. 

Uži priobalni pojas, u kojemu se prisustvo :ovjeka više osje/a, kakteriziraju manji 

potezi bora, dok zna:ajnih šumskih površina ima u priobalju. 

PPUO-om su obuhva/eni dijelovi prirode, zašti/eni u smislu posebnog propisa i to: 

1. zna:ajni krajobraz: 

- Donji Kamenjak i medulinsko oto:je (SNIŽ 5/96) 

- Gornji Kamenjak (SNIŽ 5/96) 

Podru:je Kamenjaka (južno od naselja Premantura) kao i svi oto:i/i izme;u Rta 

Kamenjak i rta Marlera su zbog svojih posebnosti proglašeni 1996. godine, temeljem 

Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94, 72/94) zašti/enim krajolikom (Službene novine 

Istarske županije 5/96, 7/02) u površini od 394,83 ha. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode 

(NN 70/05) kategorija zašti/eni krajolik preimenovana je u kategoriju zaštite zna:ajni 

krajobraz. 

2. park šuma: 

- Poluotok Kašteja (SN IŽ 5/96) 

- Brdo Soline kod Vinkurana (SNIŽ 5/96) 

Park-šuma je prirodna ili sa;ena šuma, ve/e krajobrazne vrijednosti, namijenjena 

odmoru i rekreaciji. 

1.1.2.7. Kulturna baština 







Godina: 2007. 

14






5. vizure 





izgradnja i dogradnja itd.) Potrebno je ishoditi posebne uvjete ure;enja i prethodno 






sl. Reklame, jedinice klimatizacijskih ure;aja, satelitske antene), te poštivati zate:eno 

stanje. 









Kroz odredbe za provo;enje potrebno je postaviti dugoro:ne projekte za uklanjanje 

raznih instalacija i kablova s pro:elja gra;evina i njihovo spuštanje ispod razine ulica 

(elektri:ni kablovi, vodovodne i plinske cijevi, elektri:ni i vodovodni ormari/i i sl.). 



2.pojedinani spomenici – sakralni i profani 



















Godina: 2007. 

15




Izuzetno veliki broj arheoloških lokaliteta i zona na podru:ju obuhvata plana može se, 

s obzirom na mjere zaštite, podijeliti u nekoliko grupa: 















Iz ove odredbe izuzeto je podru:je gradine vr:evan kod medulina upisane u registar 

kulturnih dobara, listu preventivno zašti/enih kulturnih dobara pod rednim br. P-38 od 5. 

Travnja 2001. I anti:kog arheološkog lokaliteta kod marine pomer na kojima je na:elno 





radovima. 






samouprave. 











registraciju arheološkog podru:ja na kojem su evidentirani nalazi tj. Na kojem postoje 





odjel. 




Godina: 2007. 

16
























op/ine medulin registriran kao kulturno dobro prije eventualnih gra;evinskih zahvata 





površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru nai;e na arheološko nalazište ili 




S obzirom da su na dijelu podru:ja Op/ine Medulin 

o:uvani tragovi intenzivne kultivacije pejzaža, treba posvetiti posebnu pažnju o:uvanju 

tragova ljudske intervencije u prostoru. To se odnosi prije svega na o:uvanje arheoloških 

tragova podjele prostora u antici (kamene groma:e kao limitacijske oznake agera, ostaci 


(suhozidi). 



zidovi. 



zidove. 






Godina: 2007. 

17

5. Vizure 





1.1.3.PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG 

URE,ENJA ŠIREG PODRU8JA I OCJENA POSTOJE9IH PROSTORNIH PLANOVA 

Dokumenti prostornog ure;enja šireg podru:ja koji se odnose na podru:je obuhvata 

PPUO-a su: 

• PROGRAM PROSTORNOG URE,ENJA REPUBLIKE HRVATSKE (NN 50/99) 

Strategija i Program prostornog ure;enja Republike Hrvatske daju globalne smjernice 

prostornog razvitka svih segmenata teritorija Države, koje se u gotovo svim odredbama 

na:elno odnose i na podru:je obuhvata Plana. Ovdje se, me;utim, izdvajaju samo neke, 

koje se neposredno mogu aplicirati na problematiku ure;ivanja prostora Op/ine Medulin. 

Program prostornog ure;enja Republike Hrvatske u to:ki 6. Osnove i smjernice za 

ure;enje prostora navodi: 

Ure;enje prostora obalnog podru:ja treba temeljiti na slijede/im osnovnim 

smjernicama: 

- izgradnju i ure;enje prostora planirati i provoditi tako da se o:uvaju prirodne, 

kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, te provode mjere za 

sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih podru:ja prirodne i graditeljske baštine, 

- treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i 

mogu/nost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti 

odgovaraju/e režime o:uvanja i korištenja prirodnih plaža, 

odre;enje jedinstvene cjeline ure;enja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog 

dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na na:in 

da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških 

jedinica 

• PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE (SN Istarske županije 2/02, 1/05 i 

4/05) 

1.1.3.1. Stanovništvo i društvena infrastruktura 

Program prostornog ure;enja Republike Hrvatske u to:ki 2. Stanovništvo i naselja 

uvjetuje slijede/e: 

Demografske promjene bi se trebale o:itovati u porastu nataliteta i prirodnog 

priraštaja, ostvarenja pozitivnog migracijskog salda na razini Države, kvalitetnog 

poboljšanja starosne strukture stanovništva te izvjesnog prostornog prerazmještaja 

stanovništva. Na razmještaj stanovništva u Hrvatskoj utjecat /e poticajne mjere nadležnih 

državnih tijela i drugih institucija. Nužno je kontrolirano usmjeravanje koncentracije 

stanovništva i useljavanje u velike gradove te poticanje naseljavanja u srednje i male 

gradove kao i lokalna središta u slabije naseljenim ili ruralnim podru:jima. 

Planiranje sustava - mreže naselja, treba biti jedan od temeljnih elemenata 

organizacije prostora. Kroz proces izrade novih dokumenata ure;enja prostora, posebno 




Godina: 2007. 

18

planova ure;enja op/ina, treba planirati ravnomjerniji i uskla;eniji razvitak i razmještaj 

stanovništva te disperziju stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u srednja i 

manja gradska središta. 

Utvr;ivanje osnovice naseljske mreže treba temeljiti na sljede/im postavkama: 

• posti/i uravnoteženu strukturu i oblik razvoja naselja, prostornu raspodjelu 

stanovništva, radnih sadržaja i drugih funkcija na državnom teritoriju, te uravnotežen 

razvoj središnjih funkcija, u cilju zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i 

poboljšavanja svakodnevne kvalitete života svih gra;ana Hrvatske, 

• optimalna urbana mreža treba osigurati ravnomjerniji razvoj u prostoru, smanjenje 

razlika u urbaniziranosti podru:ja, unapre;enje fizionomskih obilježja i sadržajne strukture 

naselja (sukladno s njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja) te zaštitu vrijednosti 

graditeljske baštine, prirodne sredine i okoliša u cjelini, 

• nužno je razvijanje ili osnivanje lokalnih žarišta razvitka, kao uporišta za policentri:ni 

razvitak mreže gradskih središta, 

• treba istražiti i odrediti smjernice i mjere koje /e usmjeravati optimalne procese 

deagrarizacije, urbanizacije i litoralizacije, te isticati regionalna obilježja prostora i naselja, 

• dnevne migracije moraju koristiti kao planska mjera u usmjeravanju razvoja gradova 

i kao :imbenik porasta vrijednosti okolice gradova u procesu suburbanizacije pri :emu je, 

ure;enjem i organizacijom prigradskog prometa oko ve/ih gradova, mogu/e ublažavati 

preseljavanje u gradove, te poticati razvitak i urbanizaciju okolice. 

Obveze iz Prostornog plana Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05) 

Naselja gradskih osobina su gradovi (urbane strukture) za koje ne možemo ustvrditi 

postojanje aglomeracijskih karakteristika, i ovim Planom odre;uju se kao podru:na 

središta. 

Konurbacija je urbana struktura naselja nižeg ranga koja se odlikuju samo s pet 

temeljnih središnjih funkcija, ali koja svojom veli:inom, me;usobnim odnosima i 

izgra;enim strukturama teže stvaranju višeg urbanog oblika - naselja gradskih osobina. 

Konurbacija Medulin - Ližnjan i ostala ja:a središnja naselja II. ranga predstavljaju lokalna 

središta razvoja. 

Lokalna konurbacija je: Medulin - Ližnjan (oba naselja su gledano za sebe središnja 

naselja II. ranga) 

PROGNOZA BROJA STANOVNIKA OPQINE MEDULIN: 

Broj stanovnika 

Grad/Op/ina 

1991 2001 2005 2010* 

25 Medulin 3407 6044 6600 7000 

* PPUO Medulin izrauje se za plansko razdoblje do 2015. godine 

Program prostornog ure;enja Republike Hrvatske u to:ki 2.3. Objekti javnog standarda: 

Razvitak javnih službi kao skupine središnjih uslužnih funkcija, slijedit /e razvitak i 

razmještaj njihovih korisnika i time podizati i poboljšavati standard i kvalitetu života 

stanovništva. 

Za sadržaje javnih službi državne uprave, zatim lokalne samouprave i uprave na 

županijskoj, gradskoj, op/inskoj i mjesnoj razini, te djelatnost ostalih upravnih funkcija, 

odnosno op/ih službi i institucija, koje su od posebnog zna:enja za za državu i pojedine 

jedinice lokalne uprave i samouprave treba osigurati prostorne uvjete rada i razvoja. 

Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu, znanost, odgoj djece predškolske 




Godina: 2007. 

19

dobi, obavezno osnovno obrazovanje, zatim mreže srednjih škola i u:eni:kih domova te 

vjerskih zajednica treba oblikovati u sklopu prostornih planova gradova i op/ina. 

Zdravstvo i socijalna skrb imaju osobitu važnost u sklopu ciljeva za unapre;enje 

kvalitete življenja. Na temelju utvr;ene op/e strategije hrvatskog zdravstva, planirane 

reforme zdravstvenog sustava i novoga zdravstvenog zakonodavstva u sustavu 

prostornog ure;enja treba stvoriti uvjete za ostvarivanje novog pristupa zdravstvu i 

provo;enja zdravstvene zaštite stanovništva. 

Prostor za razvijanje sportskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora treba osigurati 

svim uzrastima stanovništva. 

Imaju/i u vidu snažan poticaj za gospodarsku, turisti:ku i društvenu afirmaciju 

podru:ju u kojima se nalaze specifi:ni sportski sadržaji, odre;eni Uredbom o odre;ivanju 

gra;evina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Zakonom o športu treba im posvetiti 

posebnu pažnju i ubrzati njihovu realizaciju. To se posebno odnosi na sustav golf igrališta 

kao posebno nove i kvalitetne turisti:ko-sportske ponude. 

Obveze iz Prostornog plana Istarske županije: 

Osnovni elementi za izradu mreže dje:jih vrti/a su: 

• broj objekata u kojima se provodi predškolski odgoj, njihova gra;evinska i prostorna 

kakvo/a, opremljenost namještajem i didakti:kim pomagalima, 

• teritorijalna pokrivenost, 

• raspoloživi kapaciteti i njihova iskorištenost, 

• programi po obliku, veli:ini, vrsti i trajanju, 

• broj odgojnih skupina i broj djece u njima, 

• kadrovska popunjenost (odgojni i ostali djelatnici na provo;enju programa u dje:jim 

vrti/ima) 

PPIŽ-om se predvi;a zasnivanje ustanova vrti/a i jaslica u svim naseljima iv, iii i ii 

ranga, ali i drugim naseljima van sjedišta op/ina na udaljenosti ve/oj od 12 km, ili ukoliko 

postoje uvjeti za formiranje jedne pedagoške jedinice. 

Za daljnji razvoj osnovnog školstva u Istarskoj županiji, kao i osnovnog školstva u 

cjelini, potrebno je donijeti novi Zakon o osnovnom školstvu koji /e biti suvremena 

osnovica za utvr;ivanje dugoro:nog programa razvoja osnovne škole sukladno modernim 

školama u Europi i ostalom razvijenom svijetu. Zakonom moraju biti riješena pitanja 

realnog utvr;ivanja sadržaja Nastavnog plana i programa, duljina školovanja u:enika, 

obrazovanja kadrova za rad u osnovnim školama, uklju:uju/i i obrazovanje u:itelja za rad 

u školama na talijanskom jeziku, kao i problemi vezani uz optere/enost u:enika. Da bi se 

na Zakonom utvr;enim temeljima moglo pri/i daljnjoj doradi mreže osnovnih škola, moraju 

biti jasno propisani kriteriji o veli:ini škole (najmanjoj, srednjoj i nave/oj), broju u:enika u 

razrednom odjelu, rad u jednoj smjeni (postaviti rad u jednoj smjeni kao budu/u projekciju 

razvoja mreže), ukinuti sad propisani model besplatnog prijevoza u:enika, te precizno 

utvrditi ostale poslove u:itelja u strukturi tjedne norme. Za osposobljavanje ravnatelja za 

obavljanje složenih poslova pedagoškog i adminitrativnog rukovoditelja, potrebne su 

permanentne edukacije iz domene uprave, prava, ekonomije i informatike. 

Neophodni zahvati u objektima osnovnih škola do 2010. god 

R.b. Naziv objekta - škola Potreban zahvat 

12. OŠ Medulin dovršenje škole i izgradnja športske dvorane 

Poradi manjeg broja u:enika i prirodne povezanosti, prigradske PRO Banjole (I - IV 

razred) priklju:iti osnovnoj školi Medulin. PRO Banjole pripadaju osnovnoj školi Vidikovac 




Godina: 2007. 

20

u Puli koja ima, obzirom na prostor, veliki broj u:enika, a prometna povezanost je lošija. 

Obje škole djeluju na podru:ju op/ine Medulin. 

1.1.3.2. Graevinska podru?ja 

Program prostornog ure;enja Republike Hrvatske u to:ki 6.3. uvjetuje slijede/e: 

Odre;ivanje gra;evinskih podru:ja treba temeljiti na stru:nim argumentima i iskazu 

površina izgra;enog i neizgra;enog dijela gra;evinskog podru:ja, uvažavaju/i slijede/e 

smjernice: 

- ispitati mogu/nost gradnje (prostorne reserve) unutar postoje/eg gra;evinskog 

podru:ja, a posebno nedovršenih dijelova te u odnosu na kapacitete postoje/e 

infrastrukture 

- prilagoditi gusto/u stanovanja i gusto/u stanovništva prema tipu naselja 

- oblikovati gra;evinska podru:ja primjereno geomorfološkim zna:ajkama kao 

naseljsku cjelinu 

- odrediti gra;evinsko podru:je izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, 

poljoprivrednih zemljišta bonitetne klase propisane zakonom, nestabilna terena, zaštitnih i 

sigurnosnih zona voda i mora i izvan površina od posebnog zna:aja za obranu 

- proširivanje gra;evinskog podru:ja treba primijeniti samo ako su iscrpljene 

mogu/nosti izgradnje u važe/im granicama tih podru:ja i na temelju argumrntirane 

razvojne potrebe (porast broja stanovnika, središnje funkcije, razvoj gospodarstva) a koje 

trebaju pratiti i programi izgradnje 

- svako daljnje zauzimanje prostora naselja koje rezultira standardom ve/im od 

300m 2 /stanovniku (ekvivalent gusto/e manje od 33 stanovnika/ha) potrebno je posebno 

obrazložiti uzimaju/i u obzir izgra;ene cjeline i kompaktne dijelove naselja (bez 

poljoprivrednih, šumskih, vodnih i drugih površina), 

- svako proširenje gra;evinskog podru:ja naselja koje rezultira neizgra;enim 

dijelom naselja u postotku ve/em od 10% u odnosu na izgra;eni dio potrebno je temeljito 

obrazložiti s prikazom postoje/e izgra;enosti 

Obveze iz Prostornog plana Istarske županije 

Naselja gradskih osobina me;u koje u skladu s PPIŽ-om spada i lokalna konurbacija 

s obilježjima naselja gradskih osobina Medulin - Ližnjan (statisti:ka naselja: dio Medulin, 

dio Ližnjan) urbane su cjeline s u pravilu provedenom raspodjelom prostora po osnovnim 

namjenama stanovanja, rada, odmora i prometa.U pravilu zahva/aju podru:ja odnosno 

dijelove središnjeg statisti:kog naselja veli:ine iznad 100 ha i druga statisti:ka naselja ili 

dijelove naselja površine manje od središnjeg naselja.PPIŽ-om utvr;uju slijede/a naselja 

gradskih osobina u koje 

Kriterij za utvr;ivanje gradivog dijela gra;evnog podru:ja središnjeg statisti:kog 

naselja unutar obuhvata naselja gradskih osobina je bruto gusto/a od najmanje 33 

planiranih stanovnika/ha, od koje se površine najviše najviše 50% može odnositi na 

njegov neizgra;eni dio. 

Na podru:ju naselja gradskih osobina preporu:uju se iznimno slijede/i odnosi 

namjena: stanovanje 40 - 50%; radne zone, turizam 20 - 25%; promet 10 - 15%; zelene 

površine, rekreacija, ostale javne površine, poljoprivredne površine 20 - 30%; centri svih 

vrsta do 5%. 

Gra;evinsko podru:je središnjeg statisti:kog naselja unutar naselja gradskih osobina 

može se, u odnosu na prora:unatu površinu, pove/ati za površinu zate:enih negradivih 

površina. 

Kriterij za utvr;ivanje gra;evinskog podru:ja ostalih naselja ili dijelova naselja s više 




Godina: 2007. 

21

od 100 stanovnika je bruto gusto/a od najmanje 10 planiranih stanovnika/ha, a od tako 

izra:unate površine najviše 50% može se odnositi na neizgra;eni dio gra;evinskog 

podru:ja. 

Kriterij za utvr;ivanje gra;evinskog podru:ja ostalih naselja s manje od 100 

stanovnika je bruto gusto/a od najmanje 5 planiranih stanovnika/ha, a od tako izra:unate 

površine najviše 66% može se odnositi na neizgra;eni dio gra;evinskog podru:ja. 

1.1.3.3. Infrastrukturni sustavi 

1.1.3.3.1. Prometni sustavi 

Obveze iz Programa prostornog ure;enja RH 

Prometno povezivanje cjelokupnoga državnog prostora mora se prioritetno ostvariti 

teritorijem Republike Hrvatske. Zbog velikih troškova realizacije prometne mreže visokog 

ranga potrebno je prioritete gradnji planirati prvenstveno s gledišta njihovih poticajnih 

u:inaka na sveukupni razvoj podru:ja kroz koja prolaze pojedine dionice te brzog 

povezivanja s europskim prometnim mrežama. 

Održivi i gospodarski opravdan razvoj prometnog sustava Države može se posti/i 

programskim usmjerenjem u kojem je prvi razvojni korak primjena tehnologija i sustava 

kombiniranog prometa, a drugi uvo;enje integralnog prometa. Prvi strateški korak 

prometnog razvoja mogu/e je ostvariti na postoje/im prometnim koridorima i u postoje/im 

gospodarskim okolnostima, uz razumna ulaganja u prometnu mrežu i prijevozna sredstva 

te telekomunikacijske sustave. 


Prioriteti razvoja: 

- poboljšanje postoje/e mreže, osobito na kriti:nim dionicama, rekonstrukcija i 

reorganizacija prometa prema sadašnjem rangu prometnica kao prelazno razdoblje do 

puštanja u promet planiranih autocesta i poluautocesta (obilaznice, tre/a traka i drugo), 

- izgradnja zapo:etih i novih dionica cesta, 

- uvo;enje novih tehnologija / tehnika kombiniranog odnosno gdje je mogu/e i 

integriranog prometa 

Ostale mjere i aktivnosti obuhva/aju radove kojima /e se: 

- strogo poštivati zakonsku regulativu (u cilju spre:avanja proširenja gra;evinskog 

podru:ja uzduž državnih i županijskih cesta, :ime dolazi do sniženja kategorije ceste) 

- završiti obilaznice oko ve/ih mjesta 

- istražiti potrebu za novim cestovnim prostornim koridorima u pograni:nim i 

podru:jima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku 

S obzirom da na podru:ju Op/ine Medulin nema državnih cesta potrebno je naglasiti 

iz PPIŽ ono što se odnosi na županijske ceste: 

Uzimaju/i u obzir gore navedeno smatramo da je županijska mreža cesta razvijena te 

da na mreži treba pristupiti rješavanju odre;enih dionica rekonstrukcijama, izgradnjom 

tre/ih traka ili zaobilaznicama odre;enih mjesta kao što je i naselje Medulin. 

Zbog poboljšanja kvalitete postoje/e cestovne mreže, sve županijske ceste trebalo bi 

tehni:ki osposobiti (gdje god je to mogu/e) za brzinu od 60 km/h. 

Isto se odnosi na daljnji razvoj mreže lokalnih cesta, koje cjelovito pokrivaju teritorij 

Istarske županije u funkciji distribucije prometa i stvaranja prometnih veza izme;u naselja 

sa središnjim funkcijama; planom se predvi;a poboljšanje tehni:kih karakteristika 

navedenih prometnica na na:in da se omogu/i brzina od 60 km/h, osim na dionicama pod 




Godina: 2007. 

22

posebnim režimima ograni:enja prometa. PPIŽ-om nije razmatrana razina promjena 

lokalnih cesta u dijelovima koja prolaze kroz naselja, ve/ se planiranje takvih tehni:kih 

zahvata utvr;uje prostornim planovima nižeg reda. 

PPIŽ-om odre;uju slijede/i cestovni infrastrukturni koridori za županijske ceste - 40 

m postoje/e i 70 m planirane. 

Zrani promet 

Na podru:ju Op/ine Medulin u skladu s PPIŽ nalazi se sportsko letjelište Campanož 

kao gra;evina od važnosti za Istarsku županiju. U segmentu “male avijacije” nužno je 

podržavati i poticati razvitak tvrtki koje svojim ponudama taxi, panoramskih i poslovnih 

letova na kra/im europskim destinacijama, te školovanjem zrakoplovno-leta:kog i 

tehni:kog osoblja predstavljaju dobar komplementar redovitom javnom linijskom i charter 

zra:nom prijevozu putnika i robe. 

Pomorski promet 

PPIŽ odre;uje uvjete za planiranje luka na podru:ju Op/ine Medulin: 

Luke otvorene za javni promet na podru:ju Op/ine Medulin su: 

- postoje/a luka otvorena za javni promet županijskog zna:aja Medulin 

- postoje/e luke otvorene za javni promet lokalnog zna:aja u uvalama Paltana, 

Runke i Polje 

Luke posebne namjene koje se ovim PPIŽ-om odre;uju na podru:ju Istarske županije 

su: 

- luka nauti:kog turizma Pomer (postoje/a), 

Za svaku planiranu lokaciju luka nauti:kog turizma potrebno je predvidjeti: 

- gra;evninsko podru:je za dio obaveznih sadržaja na kopnu, 

- akvatorij namijenjen za izgradnju pomorske infrastrukture (valobrani i lukobrani, 

gatovi, pontoni, pomorska signalizacija). 

Sportske luke, privezišta i sidrišta, kao i ribarske luke utvr;uju se posebno za 

podru:je svake op/ine ili grada na razini prostornog plana ure;enja op/ine ili grada. 

1.1.3.3.2. Telekomunikacije 

Smjernice razvoja telekomunikacija op/ine Medulin, koje proizlaze iz : 


- Izgraditi preostalu mrežu baznih postaja pokretne telefonije, a kod izgradnje primjeniti 

tehnologiju odašilja:a koja zahtjeva što manji prostor za instalaciju (minimalno 

zahtjevan), 

- kod izvo;enja, rekonstrukcija ili zamjena telekomunikacijske mreže, zahvate izvoditi 

po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postoje/e 

koridore, a stare mreže zamjenjivati. 


- potpuno (100%) digitalizirati telekomunikacijsku mrežu 

- decentralizirati telekomunikacijsku mrežu 

- posti/i gusto/u od 55 TP/100 stanovnika 

- postizanje redundancije transmisijskih sustava 

- osiguranje i dostupnost svih telekomunikacijskuh usluga na podru:ju PPOU Medulin 

Prioriteti se odnose na izgradnju mreže i priklju:enje još nepriklju:enih mjesta 




Godina: 2007. 

23

odnosno pove/anje i modernizaciju postoje/ih kapaciteta. 

Postoje/i prostorni planovi se u dijelu telekomunikacija temelje na niskoj tehnološkoj 

razini usluga i tehni:kih standarda, u odnosu na današnji trenutak razvoja 

telekomunikacija. 

Poglavito se to odnosi na nedostatak projekcije razvoja mobilnih sustava 

telekomunikacija, te specijalnih usluga u fiksnoj mreži. 

Nedostatak se tako;er odnosi na tehni:ke standarde izvedbe, koja se danas u fiksnoj 

mreži oslanja na opti:ke kabele velikih kapaciteta prijenosa, a uz to su vezane i skromne 

projekcije rasta broja telefonskih priklju:aka i usluga, koje su ve/ danas u potpunosti 

prevazi;ene. 

U postoje/im prostornim planovima, a s obzirom na razvoj tržišnog gospodarenja i 

konkurencije i na polju telekomunikacija, nema projekcija o paralelnom razvoju više 

neovisnih (konkurentskih) telekomunikacijskih sustava, što se danas na podru:ju mobilne 

telefonije ve/ razvija, a takav trend /e se zasigurno nastaviti, te se name/e potreba 

definiranja i reguliranja me;usobnih odnosa u prostoru kroz odredbe za sprovo;enje. 

Od perioda usvajanja postoje/ih prostorno planskih dokumenata razvoj 

telekomunikacija odvijao se znatno brže od planskih pretpostavki. Pored toga, u 

me;uvremenu je gradnja telekomunikacija izvršena na novoj tehnološkoj osnovi koja je 

bitno razli:ita od planirane, tako da planirane postavke nije mogu/e primjeniti na 

planiranje razvoja telekomunikacija za daljnji period. 

1.1.3.3.3. Energetski sustav 

1.1.3.3.3.1. Elektroenergetika 


PPIŽ planira izgradnju transformatorske stanice 110/20 kV MEDULIN koja /e samo 

manjim dijelom biti smještena na podru:ju predmetne op/ine a najve/im dijelom na 

podru:ju Op/ine Ližnjan ( granica dviju Op/ina ) te dvostrukog 110 kV dalekovoda do 

budu/e TS 110/20 kV MEDULIN koji /e ve/im dijelom prolaziti preko podru:ja Op/ine 

Medulin. Istim planom, zbog predvi;enog porasta potrošnje u gradu Puli predvi;ena je 

izgradnja još jedne gradske trafostanice 110/20 kV (pretvorba sadašnje trafostanice 35/10 

kV Gregovica u trafostanicu 110/20 kV). Navedena /e trafostanica uz postoje/u TS 

110/35/10 kV Dolinka, služiti kao rezervno 10(20) kV napajanje dijela podru:ja Op/ine 

Medulin. 

1.1.3.3.3.2. Plinoopskrba 


Prema prijedlogu “Strategije i programa prostornog ure;enja Republike Hrvatske” 

predvi;ena je izgradnja magistralnih plinovoda i na podru:ju Istarske županije. 

Na pravcu transportnog magistralnog plinovoda Pula-Rijeka prema GEA projektu 

(Gas Energy Adria-podloga INA-e) predvi;ena je izgradnja triju glavnih MRS (mjerno 

redukcijska stanica). Jedna od njih je MRS-Pula, u podru:ju Ližnjamora, sa tlakovima 

isporuke do 6 bara za opskrbu Pule, sa mogu:noš/u proširenja srednjetla:nih plinovoda 

prema Medulinu i prema Fažani i Vodnjanu. 

Veoma su zna:ajni jer omogu/avaju potroša/ima da se snadbjevaju plinom iz 

umreženog sustava. 




Godina: 2007. 

24


PPIŽ predvi;a dva zasebna pravca srednjetla:nog plinovoda prema Premanturi i 

Medulinu. 

1.1.3.3.4. Vodnogospodarstvo 


Grad Pula i pripadaju/e op/ine (Vodnjan, Savi:enta, Barban, Mar:ana, Ližnjan i 

Medulin) snabdjevaju se vodom iz :etiri vodoopskrbna sustava : 

- VOS Pulski bunari 100 l/s 

- VOS Rakonek 250 l/s 

- VOS Gradole 160 l/s 

- VOS Butoniga 120 l/s 

U najpovoljnijim okolnostima na raspolaganju je ukupno Q = 630 l/sek.Zbog 

prekora:enja MDK kod nekih pulskih bunara mogu:e su i manje ukupne koli:ine vode. 

O:ekuje se kona:ni završetak VOS Butoniga do spoja na vodoopskrbni sustav 

op/ine Medulin, nakon :ega /e biti na raspolaganju dovoljno vode. 

Da bi cijelo šire podru:je imalo dovodljne koli:ine vode potrebno je zaštiti puljske 

bunare od daljeg zaga;ivanja kao i osigurati dovoljne koli:ine vode iz pravca Butonige. 

Vodoopskrba u sadašnjem trenutku izvodi se iz vodotornja Vidikovac na koti +66 

m.n.v. koji pokriva visoku zonu grada Pule ali i južnija naselja kao Pješ:anu uvalu, 

Vinkuran, Banjole, Premanturu i djelomi:no Medulin. 

Snabdjevanje vodom južnih naselja preko vodotornja Vidikovac trajat /e sve do 

izgradnje glavnog cjevovoda na potezu od Valture do ogranka za Medulin. Tada /e se 

naselja Medulin, Ližnjan, Pomer, Premantura, Banjole, Pješ:ana uvala snabdjevati vodom 

iz vodoopskrbnog sustava Butoniga. Iz pravca Valture do vodotornja Vidikovac dopremati 

/e se voda i za potrebe visoke zone grada Pule. 

1.1.3.3.5. Odvodnja i tretman otpadnih voda 

Odvodnja na prostoru Županije odre;ena je modelom razdjelne kanalizacije, što zna:i 

da /e se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih 

voda putem javnih sustava odvodnje. 

Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos sa sustavom vodoopskrbe. 

Utvr;ivanje prioriteta izgradnje treba prilagoditi zašti/enim podru:jima i utvr;enim 

kriterijima zaštite i to u podru:ju zaštite voda za pi/e i u podru:ju zaštite mora. 

Planom se utvr;uju sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima 

pripadaju/e gra;evine i instalacije (kolektori, crpke, ure;aji za pro:iš/avanje i ispusti) od 

zna:enja za Državu i Županiju. 

Dopušta se izgradnja ure;aja za pro:iš/avanje otpadnih voda u priobalju po fazama i 

to: 

I faza - I. stupanj pro:iš/avanja u kombinaciji s podmorskim ispustom na 

dovoljnoj dubini, 

II faza - viši stupnjevi pro:iš/avanja izgradit /e se kada na to ukažu rezultati 

sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvo/e mora, ali samo 

u slu:ajevima kada je postoje/a kakvo/a recipijenta takva da je mogu/e provesti faznu 

izgradnju ure;aja za pro:iš/avanje. U slu:ajevima kada se planira ispuštanje pro:iš/enih 




Godina: 2007. 

25

otpadnih voda u recipijent kojemu je postoje/a kategorija lošija od Planom predvi;ene 

kategorije, ne može se primijeniti fazni pristup. 

Industrijski pogoni obvezni su izgraditi predtretmane na na:in da je kvaliteta otpadne 

vode takva da omogu:uje priklju:enje na sustav javne odvodnje. 

U pogledu zaštite voda i mora od zaga;enja kao dijela vodnogospodarskog sustava 

posebno se navode obaveze: 

• o:uvati kvalitetu mora, tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, izgradnjom i 

kontrolom rada izgra;enih ure;aja za pro:iš/avanje zaga;enih voda, 

• poboljšati kvalitetu mora, tamo gdje je ona narušena, izgradnjom sustava odvodnje 

otpadnih voda s pro:iš/avanjem prije ispusta, 

• stalno kontrolirati kvalitetu morske vode. 

1.1.3.4. Gospodarske djelatnosti 


Ure;enje prostora obalnog podru:ja treba temeljiti na sljede/im osnovnim smjernicama: 

• izgradnju i ure;enje prostora planirati i provoditi tako da se o:uvaju prirodne, 

kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, te provode mjere za 

sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih podru:ja prirodne i graditeljske 

baštine, 

• treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i 

mogu/nost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito 

uvesti odgovaraju/e režime o:uvanja i korištenja prirodnih plaža, 

• odre;enje jedinstvene cjeline ure;enja i zaštite obalnog pojasa te granice 

pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i 

prirodnim uvjetima na na:in da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima 

korištenja prostora morfoloških jedinica. 


Osnovne poljoprivredne, sto:arske i ribarske djelatnosti za priobalje, kojem pripada 

Op/ina Medulin, su krmne kulture, vo/arstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, 

pojedine vrste žitarica, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, ind. kulture, ov:arstvo, 

govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo i marikultura. 

1.1.3.4.1. Šume i šumsko zemljište 


Treba ja:ati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama. Pri tome treba: 

- kontinuirano pratiti stanje šuma te ih kartirati, 

- šumama gospodariti na principu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva 

razvijati kao :istu industriju, 

- poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, 

seoskih naselja, turisti:kih podru:ja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, 

rekreaciji i proizvodnji. 

Šumska politika i šumsko planiranje kao dio op/eg planiranja ima za cilj unapre;enje 

u:inkovitog na:ina korištenja šuma uz uvjet da se koriste sve njene funkcije. Uz korištenje 

sirovinske funkcije potrebno je koristiti ekološku i socijalnu funkciju šuma. 

Planiranje kroz šumsko planiranje treba i dalje temeljiti na na:elu održavanja 

potrajnosti, prirodnosti i neprekidnog pove/anja vrijednosti šuma, te uspostaviti sustave 

utvr;ivanja i sustavnog pra/enja vlasni:kih odnosa uvažavaju/i sljede/e preporuke: 




Godina: 2007. 

26

- kako bi se šume zaštitile od propadanja potrebno je prije/i na kibernetsko ure;ivanje 

šuma u smislu pra/enja godišnjih promjena te donositi odluke drže/i se na:ela 

potrajnosti, 

- neprekidno održavati sklop sastojine; prilikom prenamjene šume za potrebe neke 

druge namjene investitor snosi troškove podizanja nove šume koja se motra osnivati 

na zemljištu na kojem nije bilo šume; razvijati urbano šumarstvo kroz znanstveno 

nastavne programe; u pravilu ne prenamjenjivati šume s vrlo naglašenom ekološkom i 

socijalnom funkcijom, a posebno zašti/ene šume, 

- pružiti planerima, gospodarstvenicima, donositeljima odluka i lokalnim zajednicama 

prihvatljive i nove informacije o šumama i bogatstvima šumskih podru:ja. 


Unutar šuma posebne namjene, prostornim planovima gradova i op/ina mogu se 

planirati sljede/i zahvati u prostoru: planinarski domovi, izletišta, rekreacijski sadržaji, 

arboretumi i zvjerinjaci, farme za uzgoj divlja:i, znanstveno-istraživa:ke stanice za 

pra/enje stanja šumskih ekosustava. Dijelovi šuma posebne namjene mogu se planirati i 

za turisti:ku djelatnost - autokamp, ali isklju:ivo za dijelove autokampa koji su namijenjeni 

osnovnim potrebama boravka turista u prirodi (prostor za kampiranje, higijensko-sanitarni 

:vorovi, infrastruktura), dok se ostala izgradnja mora osigurati unutar gra;evnih podru:ja 

turisti:kih zona. 

Planiranje navedenih zahvata omogu/ava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje 

propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. 

1.1.3.4.2. Poljodjeljstvo 


U budu/nosti bi trebalo :uvati i koristiti zemljišta za poljodjelsku svrhu 

uskla;ivanjem interesa svih korisnika prostora. Temeljem tako uskla;enih interesa 

treba poduzeti sljede/e: 

- uklju:iti u dokumente prostornog ure;enja racionalno korištenje 

poljoprivrednog zemljišta te smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta u 

nepoljodjelske svrhe, 

- sanirati površinske kopove i privesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije, 

- poja:ati druge mjere u podru:ju šumarstva, vodnogospodarstva, energetike i dr., koje 

posredno utje:u na ošte/enje zemljišta, 

- usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane, 

- korištenje poljodjelskog resursa treba razvijati na razne na:ine korištenja tla uklju:ivši i 

podršku tradicijskim obrascima “održivog” gospodarenja tlom, te zaštitu tla s ciljem 

o:uvanja biološke raznolikosti i drugih ekološki povoljnih u:inaka. 

Odre;ivanjem namjene korištenja tala u poljodjelske svrhe treba uzeti u obzir aspekte 

zaštite okoliša, demografsku i gospodarsku problematiku te donijeti propise i poticajne 

mjere kako bi se unaprijedilo “održivo” korištenje i upravljanje tlom. S tim ciljevima 

potrebno je: 

- razviti nacionalne programe koji vode ra:una o tlu kao prirodnoj osnovi, demografskim 

promjenama i interesima lokalnog stanovništva te koristiti tehnike koje poti:u “održive” 

na:ine življenja, a usmjerene su na pojedini ekosustav, slivno podru:je i planiranje 

krajolika, 

- poboljšati i provesti zakone i druge propise koji podržavaju “održivo” korištenje tla te 

osigurati provo;enje i kontrolu zabrane pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u druge 

namjene, uz prethodno utvr;ivanje onih kategorija koje se ne mogu prenamijeniti, 

- u upravljanje tlom uklju:iti odgovaraju/e tradicijske i autohtone na:ine korištenja tla te 




Godina: 2007. 

27

vrijednost tla i ekosustava u pokazatelje gospodarske u:inkovitosti. 

Potrebno je uvesti novi pristup u utvr;ivanju boniteta tla uz uvažavanje svih 

parametara vezanih uz plodnost i zaštitu tla i pri tom postoje/u pedološku podlogu 

novelirati i prilagoditi odre;enoj razini dokumenata prostornog ure;enja. Noveliranu 

pedološku podlogu treba osigurati resursno Ministarstvo. 

Prioriteti djelovanja odnose se na djelotvorniju zaštitu poljodjelskog zemljišta te 

smanjenje i ograni:avanje kvalitetnog plodnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. Pri tome 

treba sprje:avati daljnje pove/anje izloženosti eroziji i sanirati klizišta na poljodjelskom 

zemljištu temeljem važe/eg Zakona o poljoprivrednom zemljištu. 


Razgrani:enje površine zašti/enog poljoprivrednog zemljišta provodi se odre;ivanjem 

granica kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta, a na temelju boniteta tla i vrijednosti 

višegodišnjih kulture, s time da je samo kategorija poljoprivrednog zemljišta zašti/ena 

PPIŽ. 

Zaštititi poljoprivredne resurse i ograni:iti nekontroliranu urbanizaciju i širenja 

bespravne izgradnje van gra;evinskih podru:ja na štetu obradivog poljoprivrednog 

zemljišta. 

Prije/i s konvencionalne na ekološku obradu tla, koja podrazumijeva primjenu 

tradicionalnih metoda obrade (tropoljna obrada), primjenu bioloških umjesto sinteti:kih 

sredstava za zaštitu bilja i selektivnu primjenu mineralnih gnojiva. 

Povezati poljoprivrednu proizvodnje na agroturisti:ki kompleks radi stvaranja uvjeta 

što ve/e konzumacije svježih proizvoda na mjestu proizvodnje. 

Izbjegavati primjene genetski modificiranog sadnog materijala, sjemenja i sto:ne 

hrane u ekološki posebno osjetljivim podru:jima. 

Putem propisa u nadležnosti županijskih organa i op/ina (pravilnici, prostorni planovi i 

sl.) sprije:iti nastajanje šteta od zaga;enja okoliša od poljoprivredno-prehrambene 

djelatnosti. Treba utvrditi granice - ograni:enja unosa polutanata svih vrsti u prirodni 

ambijent. U tom smislu treba odrediti gornje granice veli:ine gra;evina, veli:inu populacije 

stoke i na:in njezina držanja, te ograni:iti gradnju gra;evina. 

Odabirom kultura i primjenom tehnologije o:uvati i oplemenjivati pejzaž bez 

vrijednosti poljoprivrednog i ukupnog prostora (vinogradi, maslinici, terase, ritmika 

promjena :estica s raznim kulturama, šume, livada i pašnjaka). 

1.1.3.4.3. Turizam 


Turizam neprijeporno predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka 

Države, pa je njegov ukupni razvitak, uklju:uju/i i prostorni, potrebno pratiti i ocjenjivati 

kroz sve njegove neposredne i posredne u:inke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u 

cjelini. Strateški resurs hrvatskog turizma treba ostati do sada o:uvani visokovrijedni 

prostor, koji /e dugoro:no sve više dobivati na zna:aju. 

Prostorni razmještaj i kapaciteti ponude uvažavat /e gospodarske i ekološke kriterije. 

Zbog osobitog utjecaja na prostor potrebno je sustavno kriterijski utvrditi: 

- razmještaj i dimenzioniranje marina usuglašeno s ostalim aspektima korištenja 

prostora, zaštitom vrijednih dijelova obale i potrebama stanovništva, 

- novi sadržaji osobito sporta i rekreacije, ra:unaju/i i na golf igrališta, koja treba 

pripremati istraživanjem najpovoljnijih lokacija na manje kvalitetnom poljoprivrednom 

zemljištu, 

- prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih turisti:kih jedinica, 




Godina: 2007. 

28

- odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta o:uvanja, ali i aktiviranja u 

funkciji turizma. 

Osnovni ciljevi razvoja turisti:kog sektora su obnova, potpunija valorizacija i zaštita 

turisti:kih potencijala i izgradnja novog turisti:kog identiteta. Novu izgradnju kapaciteta u 

turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postoje/e ponude. Isto tako, 

prilikom investiranja u postoje/e ili nove hotele stimulirati izgradnju samo viših i visokih 

kategorija. 

Turisti:ke zone, utvr;ene u važe/im prostornim planovima, u kojima su ve/ 

djelomi:no ili u cjelini izgra;eni planirani smještajni i drugi kapaciteti, treba prioritetno 

kvalitativno restrukturirati i dogra;ivati. Turisti:ke zone, utvr;ene tim planovima, ali danas 

još neizgra;ene, treba privoditi namjeni na temelju novih prostornih planova donesenih 

prema važe/im zakonima i propisima, a koji /e biti u skladu sa Strategijom i Programom 

prostornog ure;enja Republike Hrvatske. Ure;enje zona treba provoditi na temelju 

Urbanisti:kih planova ure;enja i detaljnih planova ure;enja. 


Namjena predvi;ena za ugostiteljstvo i turizam je, osim u gra;evinskim podru:jima 

naselja i stambeno-turisti:kih naselja, predvi;ena i u izdvojenim gra;evinskim podru:jima 

izvan naselja - turisti:kim razvojnim podru:jima (trp-ovima), te u lukama nauti:kog 

turizma. 

Unutar TRP-ova predvi;aju se ugostiteljsko-turisti:ke površine za: 

- turisti?ka naselja, koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su 

turisti?ke smještajne graevine, trgova?ke, uslužne, ugostiteljske, sportske i 

rekreativne djelatnosti, 

- kampove; 

- pojedina:ne gra;evine (hoteli, moteli, izletišta, depandanse i sl.) koje mogu 

formirati i zasebne komplekse; 

- privezišta i sidrišta, sukladno odredbama Uredbe i drugih posebnih propisa. 

PPIŽ-om preporu:uju se sljede/i osnovni standardi za odre;ivanje veli:ina gra;evnih 

podru:ja turisti:kih zona unutar prostora TRP-ova: 

- odre;uje se osnovni standard za odre;ivanje veli:ina gra;evnog podru:ja turisti:kih 

zona unutar prostora TRP-ova, turisti:kih zona unutar naselja i postoje/ih stambeno 

turisti:kih naselja odre;enih ovim Planom s bruto gusto/om korištenja izme;u 50 i 120 

postelja/ha. 

Nadalje, utvr;uje se element postelje kao osnovne kvantifikacijske jedinice za 

gra;evine turisti:ke namjene; smještajne jedinice kod razli:itih tipova turisti:kih 

smještajnih gra;evina odre;ivati /e se na sljede/i na:in: 

- smještajna jedinica u hotelima, depandansama, odmaralištima = 2 postelje, 

- smještajna jedinica apartmana, vila, stambenih jedinica, bungalova = 3 postelje, 

- smještajna jedinica autokampova = 4 postelje. 

Unutar TRP-ova se isklju:uje izgradnja stambenih gra;evina za tržište. 

Predvi;eni ukupni kapaciteti u zonama turizma prema PPIŽ: 

Minimalni kapacitet 

Maksimalni kapacitet 

MEDULIN 20.000 27.000 

Gore prikazani minimalni i maksimalni kapaciteti utvr;eni su prema važe/im 

podru:jima gradova i op/ina u Županiji, te uklju:uju ukupne kapacitete unutar TRP-ova, 

turisti:kih zona unutar naselja, te unutar stambeno-turisti:kih naselja, a bez kapaciteta u 

privatnom smještaju i turizmu na seoskim gospodarstvima. 




Godina: 2007. 

29

1.1.3.5. Zaštita posebnih vrijednosti okoliša 

Podru:je Istre je Prostornim planom Republike Hrvatske (još 1989. godine) 

proglašeno podru:jem integriranih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Takav status zahvaljuje 

prvenstveno velikom broju sa:uvanih urbanih i ruralnih povijesnih cjelina, te pojedina:nih 

spomenika kulture, oko kojih je istarski :ovjek, kroz intenzivno antropogeno djelovanje 

dugo 3000 godina, formirao krajobraz visokih vizualnih i kulturnih vrijednosti. 

1.1.3.5.1. Zaštita okoliša 


Sustavna skrb o okolišu nužna je u svim fazama djelovanja u prostoru pa treba 

osigurati preglednost polazišta zastupljenih u analiti:ko-valorizacijskoj fazi utvr;ivanja 

spoznaje o vrijednostima i zna:ajkama prostora, kao i utvr;ivanja mogu/nosti i 

ograni:enja korištenja prostora te u fazi oblikovanja koncepta razvoja. 

Strategijom su odre;ena ona podru:ja i cjeline koji u Hrvatskim relacijama 

predstavljaju visoku vrijednost i rijetkost, kao što su nezaga;ena tla, prirodne šume, :ista 

pitka voda, ambijentalne cjeline. 

Primjena na:ela zaštite okoliša u prostornom planiranju temelji se na suvremenim 

na:elima i standardima zaštite okoliša, a kavliteta okoliša mora biti osnovni kriterij 

prostornog planiranja, u :iju je svrhu potrebno utvrditi polazne okolinosti: 

- stupanj o:uvane kvalitete te prihvatljivi kapaciteti prostora, 

- stanje, nedostaci i potreba opremljenosti tehni:kom infrastrukturom 

- prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi uvo;enjem odre;ene kategorije 

zaštite i planskim mjerama korištenja prostora, 

- propisi, sporazumi i konvencije koji vrijede za odre;eno podru:je i odre;eni tip 

prostora. 

Prostorni planovi moraju sadržavati mjere za provo;enje zaštite prostora i okoliša te 

mjere za sanaciju u:inaka, treba sprije:iti neracionalno trišenje resursa i prostora koji bi 

dugoro:no nanijeli štetu prostoru i okolišu te je zato potrebno: 

- provoditi mjere sanacije ugroženih dijelova prostora i okoliša, 

- ispitati i korigirati dosadašnje prostorno planske i razvojne projekcije, s aspekta 

postavki zaštite okoliša, 

- osnažiti udjel ulaganja u infrasrtukturu, 

- uspostaviti mehanizme informiranjai donošenja odluka, 

- one:iš/enja sprje:avati na mjestu mogu/eg ili stvarnog nastanka, uspostaviti 

ekonomske i pravne instrumente poticanja i sankcija te ozna:iti i rješavati konflikte. 

Gospodarenje podru:jem mora temelji se na dokumentima prostornog ure;enja. Kroz 

planove korištenja namjene mora treba uskladiti brojne djelatnosti koje se odvijaju na 

moru, u podmorju i na obalnoj liniji. Tim planovima treba utvrditi koridore, podru:ja i zone 

za pomorski promet, lu:ke usluge, nauti:ki turizam, ribolov, marikulturu-akvakulturu, 

preradu ribe, rekreaciju, sport uz obalno podru:je mora i akvatorija, proizvodnju prirodnog 

plina i nalazišta nafte iz podmorja, proizvodnju soli i dr. 

Nužno je zajedno s ostalim državama na podru:ju Jadrana provoditi stalne kontrole 

kvalitete mora, a posebnu pažnju posvetiti suzbijanju zaga;enja koje morem dolazi u 

akvatorij Hrvatske iz drugih zemalja. 


Od sedam postoje/ih odlagališta na podru:ju Istarske županije, samo su tri lokacije 

podobne da prerastu u sanitarno odlagalište za cijelu Istarsku županiju me;u kojima se 




Godina: 2007. 

30

nalazi Kaštijun na podru:ju Grada Pule i Op/ine Medulin. 

Obzirom na koli:ine otpada, koji danas završava na navedenim lokalitetima 

najoptimalnije rješenje je lokacija Kaštijun. Na toj lokaciji je dovoljno prostora da se može 

planirati: 

- izgradnja sanitarnog odlagališta ostatnog obra;enog otpada, 

- izgradnja reciklaže (sortirnica) korisnih dijelova otpada, 

- izgradnja kompostane – otpada kontroliranog podrijetla, 

- izgradnja postrojenja za termi:ku obradu ostatnog otpada, 

- izgradnja centra za prihvat i predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada, 

- izgradnja postrojenja za obradu opasnog medicinskog otpada. 

Predvi;ene djelatnosti na lokaciji Kaštijun moraju biti provedene u skladu s 

regulativom Republike Hrvatske i najnovijim svjetskim spoznajama koje idu s ciljem da 

unaprijede okoliš a ne djeluju restriktivno na svekoliku djelatnost stanovništva. 

Mjere sprje:avanja nepovoljna utjecaja na okoliš 

Mjerama za sprje:avanje nepovoljna utjecaja na okoliš odre;uju se smjernice za 

zaštitu podru:ja obuhvata urbanisti:kih planova, kako za kopneni, tako i za morski dio. 

Radi zaštite tla za gra;enje u prostornim planovima užeg podru:ja treba obaviti 

geotehni:ko zoniranje terena na sljede/i na:in: 

- za potrebe izrade prostornog plana ure;enja op/ine ili grada treba obaviti 

geotehni:ko zoniranje na podru:jima gdje se nalaze tla podložna poja:anom 

utjecaju erozije, te u kontaktnim podru:jima fliša i karbonatnih stijena. Zoniranje 

u:initi u pravilu bez terenskog istraživanja, na temelju postoje/ih podataka. Svrha 

zoniranja je odre;ivanje mogu/ih gra;evinskih podru:ja. Zoniranje treba provesti u 

mjerilu topografske podloge 1:25.000; 

Obalno more na podru:ju županije kategorizira se u dvije kategorije. Na podru:ju 

op/ine medulin, more je svrstano u drugu kategoriju. U drugu kategoriju - ekološki manje 

osjetljivo more - svrstano je more na podru:ju ve/e izgra;enosti obalnog pojasa (more u 

zoni utjecaja s kopna), unutar 1000 m od morske obale, kao i more u polumjeru od 300 m 

od difuzora ispusta sustava odvodnje. 

Zaštita mora od one:iš/enja s kopna provodi se ograni:enjem izgradnje uz obalu i 

mjerama za sprje:avanje i smanjivanje one:iš/enja s kopna. 

Na podru:jima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvo/e, namijenjeno kupanju, 

sportu i rekreaciji, uskla;enim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva op/enito, 

obavezno je održati postoje/u kakvo/u mora. 

Mjere za sprje:avanje i smanjivanje one:iš/enja s kopna su: 

- Izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda. Izgradnja kanalizacijskih 

sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i naju:inkovitiji izravni na:in zaštite 

mora, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo pro:iš/avanje mora 

biti primaran zadatak. 

- Izgradnja središnjih ure;aja za pro:iš/avanje otpadnih voda s podmorskim 

ispustima. Obvezno je kompletiranje mehani:kog (primarnog) stupnja pro:iš/avanja 

uklju:uju/i i izvedbu odgovaraju/ih gra;evina za taloženje (s aeracijom) prije 

podmorske dispozicije, :ime bi se uskladili s zahtjevima Evropske unije za smanjenje 

(50 %) suspendiranih tvari prije upuštanja u more. Viši stupanj pro:iš/avanja treba 

prioritetno izgraditi na komunalnim ure;ajima s najve/im teretom one:iš/enja (centralni 

pro:iš/iva:i sustava sa više od 25.000 ES-a). 

- obrada i zbrinjavanje mulja iz ure;aja za pro:iš/avanje otpadnih voda. To treba 

riješavati u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Županije. 

- rekonstrukcija s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladišta teku/ih goriva i 

mineralnih ulja u cijelom obalnom podru:ju. 




Godina: 2007. 

31

Radi sprje:avanja one:iš/enja uzrokovanog pomorskim prometom i lu:kim 

djelatnostima treba provoditi sljede/e mjere zaštite: 

- osigurati opremu za sprje:avanje širenja i uklanjanja one:iš/enja (brodovi – 

:ista:i, plivaju/e zaštitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, 

disperzanti) unutar vlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduze/a, 

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, 

- u marinama i lokalnim lukama instalirati ure;aje za prihvat i obradu sanitarnih voda 

s brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istrošenog ulja, ostatka 

goriva i zauljenih voda, 

- odrediti na:in servisiranja brodova na moru i kopnu. 

U obalnom podru:ju mora i voda uvjetuje se ure;enje gra;evinskih podru:ja putem 

obavezne izrade urbanisti:kog plana ure;enja. 

Posebne razvojne mjere, utvr;ene ovim Prijedlogom plana, za obalno podru:je 

Op/ine Medulin su: 

- upu/ivanje na uvo;enje pla/anja komunalne naknade za neizgra;eno gra;evinsko 

zemljište unutar utvr;enih gra;evinskih podru:ja, namjenski s ciljem izrade prostornopalnske 

dokumentacije i ure;enja gra;evinskog zemljišta, 

- upu/ivanje na smanjenje komunalnih doprinosa i komunalne naknade u dijelovima 

neizgra;enog gra;evinskog zemljišta namijenjenog stambenoj izgradnji, u kojima 

planirana izgradnja gra;evina mješovite i gospodarske namjene ne prelazi 10% 

ukupnog zahvata, 

- upu/ivanje na uvo;enje posebnih zona pla/anja komunalne naknade i komunalnih 

doprinosa za stambeno-turisti:ka naselja i proširene dijelove utvr;enih gra;evinskih 

podru:ja naselja, nakon stupanja na snagu ovog PPUO-a, 

- upu/ivanje na usmjeravanje izgradnje industrijskih, obrtni:kih i veletrgova:kih 

gra;evina u gospodarske zone, utvr;ene ovim Planom, putem poticajne kreditne 

politike i nižim komunalnim doprinosima i naknadama, 

- upu/ivanje na osiguranje gradskog prora:una za rješavanje imovinsko-pravnih 

odnosa kod izgradnje prometnica i infrastrukture. 

1.1.3.5.2. Zaštita prirodne baštine 


Priroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode zna:ajan dio okoliša kojem Republika 

Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na principima najbolje svjetske prakse. Zaštita prirode 

provodi se osobito: 

- odre;ivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike 

Hrvatske, 

- osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog 

ošte/ivanja i nagr;ivanja njenih dijelova, te uz što manje narušavanja ravnoteže njenih 

sastojaka, 

- sprje:avanjem štetnih zahvata ljudi i poreme/aja u prirodi kao posljedice 

tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta 

održavanja i slobodnog razvoja prirode, 

- donošenjem dugoro:nih i kratkoro:nih planova, 

- provedbom prostornih planova, odnosno mjera zaštite zašti/enih dijelova prirode, 

ne dopuštaju/i provo;enje aktivnosti koje dovode u pitanje temeljni fenomen 

zašti/enog dijela prirode. 

Za prostor podru:ja prirodne baštine državnog zna:aja obvezno se donose prostorni 

planovi podru:ja posebnih obilježja. Navedenim se prostornim planovima detaljno utvr;uje 

namjena prostora te osnove korištenja i zaštite prostora, sukladno posebnim propisima o 




Godina: 2007. 

32

sadržaju prostornih planova. O posebnim režimima korištenja prostora (stanovanje, 

gospodarsko korištenje, promet i sl.) Javne ustanove koje upravljaju podru:jima prirodne 

baštine donose pravilnike o unutarnjem redu uskla;ene sa prostornim planovima. 


Za sva podru:ja prirodne baštine utvr;ena PPUO-om, bilo da su ona zašti/ena 

posebnim aktima sukladno zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne 

zaštite, potrebno je izraditi stru:ne podloge s minimalnim sljede/im sadržajem: 

- utvr;ivanje postoje/eg stanja korištenja prostora 

- utvr;ivanje postoje/eg stanja temeljnog fenomena 

- valorizacija temeljnog fenomena obzirom na zna:aj (me;unarodni, nacionalni, 

regionalni, lokalni) 

- valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane djelatnosti koje ga mogu 

ugroziti 

- valorizacija temeljnog fenomena obzirom na mogu/e gospodarsko ili 

negospodarsko korištenje 

- prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena 

1.1.3.5.3. Zaštita kulturne baštine 


Podru?je Županije je Strategijom i Programom ureenja prostora RH tretirano kao 

jedinstvena krajobrazna cjelina, a podru?je Opine Medulin spada u zna?ajne 

arheološke zone s posebnim režimom. 

Zaštita graditeljske baštine kao dobra od op/eg interesa temelji se na organiziranoj 

brizi države i stru:nih institucija koji polaze od utvr;ena stanja, zakonskih propisa, 

me;unarodnih konvencija i preporuka. Stru:na na:ela, uz Rezoluciju o obnovi hrvatske 

kulturne baštine, polazišta su za zaštitu kulturne baštine, a time i osnova za utvr;ivanje 

sljede/ih osnovnih ciljeva i opredjeljenja: 

Uspostavljanje cjelovitog i uskla;enog pravnog sustava zaštite integralnih prirodnih i 

kulturnih vrijednosti prostora, kompatibilnog sa sukladnim propisima u srodnim i drugim 

djelatnostima koje s raznih gledišta (prostorno ure;enje, graditeljstvo, turizam, 

financiranje, porezi, carine, obrazovanje i dr.) utje:u ili mogu utjecati na ispravan odnos 

države, društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini. 


Planskim dokumentima niže razine potrebno je u najve/oj mogu/oj mjeri zadržati i 

revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgra;enim dijelovima 

jezgre realizirati interpolacijama na na:elima tipološke rekonstrukcije. 

Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom 

organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom 

uskla;ena s postoje/im okolnim povijesnim objektima, ne narušavaju/i siluetu i osnovne 

vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre. 

Ne preporu:uje se izmjena strukture i tipologije postoje/ih objekata radi funkcionalne 

fuzije u ve/e prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta 

pojedinih gra;evina. 

Neizgra;ene dijelove povijesnih jezgri, koji u posljednjih 80 g. nisu znatnije 

transformirani, ili su korišteni kao gradske zelene površine, potrebno je ure;ivati kao javne 

zelene površine s mogu/noš/u minimalnih intervencija objektima javnog zna:aja. 

Izuzetno se može dozvoliti izgradnja dijela gore navedenih neizgra;enih prostora radi 

rekompozicije i prostornog uskla;enja volumena i silueta sklopova izgra;enih nesukladno 




Godina: 2007. 

33

ambijentu povijesne jezgre, ali tek temeljem detaljnih istraživanja i provedbe postupaka 

javnih urbanisti:ko arhitektonskih natje:aja. Površine unutar povijesnih jezgri nastale 

rušenjem ku/a u poslijednjih 80 godina, posebno radi bombardiranja u II svj. ratu treba 

rekonstruirati tj. izgraditi, slijede/i princip faksimila ili interpolacije. 

Održanje stambenog fonda unutar povijesnih jezgri od klju:ne je važnosti za daljnje 

funkcioniranje povijesne jezgre, te je stoga potrebno, zbog o:ekivanog djelovanja tržišta 

nekretnina u smislu prenamjene stambenog u poslovne prostore, u interpoloranim novim 

objektima preporu:ivo je predvi;ati više od 50% površine za stambenu namjenu, dok je 

izgradnju poslovnih prostora op/e namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo, usluge) 

potrebno osiguravati u prizemnim nižim etažama postoje/ih i novih objekata. Izuzetak od 

ovog pravila odnosi se na objekte javne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove, 

ustanove kulture, prosvjete i znanosti). 

1.1.4. OCJENA STANJA, MOGU9NOSTI I OGRANI8ENJA RAZVOJA U ODNOSU NA 

DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE 

POKAZATELJE 

Prirodni uvjeti na podru:ju obuhvata PPUO-a, pružaju velike mogu/nosti za razvoj 

funkcija Op/ine Medulin kako jedinice lokalne samouprave tako i u okviru Istarske 

županije. Neki ograni:avaju/i elementi i faktori nisu toliko zna:ajni da bi mogli zaustaviti 

razvoj, ali se moraju uskladiti s razvojem njegove dominantne turisti:ke funkcije. Zadnjih 

40-tak godina prevladava monokulturni razvoj, nakon preorijentacije u gospodarenju s 

poljoprivrede i ribarstva koje su do 60-tih godina bile osnovne gospodarske djelatnosti, na 

ugostiteljstvo i turizam koje su posljednja tri desetlje/a u strukturi gospodarstva zna:ajnije 

zastupljene. Osnovne tendencije razvoja Op/ine Medulin, u PPUO-om predvi;enom 

periodu do 2015., trebale bi otkloniti ili barem ublažiti prostorne, gospodarske i društvenoekonomske 

poreme/aje, nastale tokom proteklog razdoblja. 

U svrhu zaštite prostora, postoje/e se otvorene površine moraju maksimalno 

sa:uvati, prvenstveno kao poljoprivredne površine, te kao zaštitno zelenilo ili kao 

potencijalni biološki rezervati. 

Prema svim prirodnim i socijalno-ekonomskim obilježjima stanovništva, naselja u 

podu:ju op/ine medulin imaju povoljne demografske prilike. 

Broj stanovnika na podru:ju op/ine medulin pove/ao se od 1981. Do 2005. Godine za 

oko 300 % što predstavlja iznimno zna:ajan porast, iako dinamika broj:anog rasta po 

me;upopisnim razdobljima nije bila ravnomjerna. 

Analiza demografskih kretanja u Op/ini Medulin, koji pripada priobalnom dijelu Istre, 

ukazuje na veliku koncentraciju stanovništva, što je bilo karakteristi:no u bivšim op/inama 

Istarske županije, nakon drugog svjetskog rata, kada su uo:ene zna:ajne razlike u 

karakteristikama demografskog razvoja izme;u njenog priobalnog i središnjeg dijela. Za 

o:ekivati je da /e u idu/im razdobljima utjecaj komponente prirodnog prirasta, u ukupnom 

kretanju stanovništva, nadja:ati utjecaj migracijskih kretanja. 

Infrastrukturni sustavi 

Cestovni promet 

Cestovna intrastruktura je nezadovoljavaju/a, pogotovo u mjesecima turisti:ke sezone. 

Analizom potreba gra;ana i posjetitelja, utvr;uje se nedovoljan broj parkirališnih mjesta, 

koje je nužno izgraditi ili u vidu novih parkirališnih površina ili u vidu garažnih gra;evina za 




Godina: 2007. 

34

smještaj vozila. Lokalna infrastruktura i op/a ure;enost na podru:ju Op/ine Medulin, 

tako;er bi se mogla unaprijediti - mreža gradskih ulica mogla bi se bolje održavati, 

parkovne površine pove/ati. 


Bez obzira na razmještaj stanovništva, gospodarstva i drugih djelatnosti, nepokretna 

tk mreža dobro je razvijena i pokriva sve korisnike tk usluga. Pristupna mreža, koja je 

uglavnom podzemna, kvalitetno je izgra;ena. Kapacitet priklju:aka na komutacijskim 

:vorištima potpuno zadovoljava sve potrebe, a pristupne mreže daleko nadmašuju 

današnje kao i o:ekivane potrebe. Sva doma/instva i gospodarstvo su priklju:ena na 

nepokretnu mrežu. Relativno velika gusto/a priklju:aka u odnosu na županijski prosjek 

posljedica je strukture korisnika i razvijene turisti:ke djelatnosti. 

Dostignuti stupanj razvoja telefonske mreže Op/ine Medulin može se ocjeniti 

zadovoljavaju/im, što potvr;uje gusto/a uklju:enih telefonskih priklju:aka ( osnovni 

pokazatelj razvijenosti ) od 53,4 TP/100 stanovnika, koja je ve/a od prosje:ne gusto/e u 

Istarskoj županiji i republici Hrvatskoj u cjelini. 

Razvoj telekomunikacija se odvija u pravcu sve ve/eg stupnja decentralizacije, 

zamjeni tehnologije (digitalizacija i zamjena analognih priklju:aka), približavanju priklju:nih 

to:aka korisniku na 1500 metara, uvo;enju i pružanju novih usluga, što uvjetuje izgradnju 

novih komutacijskih objekata, kao udaljenih pretplatni:kih stupnjeva, mjesnih 

pretplatni:kih mreža i baznih postaja mobile telefonije, na što /e uvjetovati i sam razvoj 

op/ine. 

Prema iznesenom, telekomunikacije su razvijene u skladu sa demografskim, 

gospodarskim i prostornim pokazateljima, i ne uo:avaju se ograni:enja za daljnji razvoj. 

Energetika 

Današnje karakteristike potrošnje podru:ja Op/ine Medulin u skladu su s postoje/im 

kapacitetima na nivou transformacije 35/10 kV Banjole. Dio podru:ja op/ine napaja se i iz 

TS 110/35/10 kV Dolinka koja ujedno služi i kao djelomi:na pri:uva u napajanju. Kao 

djelomi:na pri:uva služi i TS 35/10 kV Gregovica. 

Konzum napajan iz ovih transformatorskih stanica proteže se na podru:je puno šire 

od zahvata ovoga plana, tako da iskoristivost njihovih kapaciteta nije mogu/e ocijeniti 

promatraju/i samo predmetno podru:je obuhva/eno ovim planom. 

Problemi u napajanju odre;enih zona prisutni su na nižim naponskim razinama. 

Plinoopskrba 

Korištenje plina kao energenta u sadašnjim uvjetima, u op/ini medulin, je uporaba 

ukapljenog naftnog plina (unp). Pozitivne strane prema podacima potrošnje unp u 

istarskoj županiji, te usporedbe sa potrošnjom tog plina u europi i svijetu, kao i sa trendom 

rasta potrošnje tog energenta,moglo bi se re/i da je istra u samom vrhu sa najrazvijenijim 

zemljama. Taj podatak sigurno ohrabruje, jer pokazuje veliku tehni:ku naobrazbu kako 

ljudi koji obavljaju taj posao, tako i samih korisnika plina. 

Treba naglasiti da postoji i niz poduzetnika koji su uklju:eni u organizaciju i instalaciju 

spremnika i opreme za korištenje unp, te distribucijom isparenog unp širom istarske 

županije u bocama, za punjenje kontejnera i ugra;enih spremnika, te punjenje autoplina. 

Organizacija plinskog energetskog sustava u istarskoj županiji biti /e zasnovana na 

modulu koncesije. 

Iz gornjeg je vidljivo da je opravdano ulaganje u program plinofikacije op/ine medulin 

uz o:ekivani znatniji rast potrošnje dolaskom prirodnog plina. Sagledan je plinski konzum i 




Godina: 2007. 

35

njegov razvoj u skladu sa prostornim planom za period do 2015. Godine, unutar koga se 

se o:ekuje i priklju:ivanje plinskog sustava op/ine medulin na sustav prirodnog plina. 

Planirana plinifikacija Istre ubrzava i obavezuje Op/inu Medulin, ulaganje u razvoj 

plinske mreže izgradnjom niskotla:ne plinske mreže iz pehd cijevi (tkz. Prva instalacija), 

te izgradnjom srednjetla:nog lokalnog plinovoda, kao priprema za opskrbu prirodnim 

plinom. 

Vodoopskrba 

Sadašnja vodoopskrba naselja Medulin , Banjole, Volme ne zadovoljava. 

Vodoopskrba tih podru:ja bitan je :imbenik turisti:kog razvoja op/ine Medulin. Nema 

kvalitetnog razvoja bez kvalitetnog rješavanja vodovodne mreže po svim naseljima. 

Ovim PPUO-om moraju se definirati prioriteti u izradi magistralnih cjevovoda kao i 

rezervacija lokacije za izgradnju budu/ih rezervoara vode a koji su bitni za kvalitetnu 

vodoopskrbu. 

Sadašnje raspoložive koli:ine vode u širem vodoopskrbnom sistemu su jednake ili su 

manje od potrebnih. Vodoopskrba se obavlja krajnjim naporima pa su mogu/e redukcije 

vode naro:ito ako do;e do isklju:enja još kojeg od pulskih bunara. Pod hitno je potrebno 

da se VSI Butoniga završi i pusti u pogon. Iz svega vidljivo je da nema sigurne 


nemogu/e je osigurati potrebnu koli:inu vode kako za sadašnje tako i za dugoro:ne 

potrebe. 

U ovom stupnju razvoja vodoopskrba je postala ograni:avaju/i faktor 

razvoja.Permanentno zaga;ivanje podzemnih voda dovelo je do toga da su pojedini pulski 

bunari zbog pove/anog zaga;enja van upotrebe. 

Ciljevi koji se name/u su podignuti standard vodoopskrbe sa dovoljnim koli:inama 

pitke vode u kriti:nim mjesecima ljeta. 

Odvodnja i tretman otpadnih voda 

Za kvalitetan razvoj svih naselja i razvoj turizma potrebno je pod hitno kvalitetno 

riješiti odvodnju fekalnih voda. Kvaliteta mora u Medulinu poprimilo je zabrinjavaju/e 

razmjere. Nema daljeg razvoja bez rješenja odvodnje i pro:iš/avanja otpadnih voda. Kao 

primarni cilj daljeg razvoja Op/ine Medulin je izgradnja fekalne kanalizacijske mreže u 

svim naseljima kako bi se osiguralo kristalni :isto more, a samim tim i daljnji razvoj 

turizma kao pokreta:a razvoja ove op/ine. 

ZAKLJU8AK 

Cjelokupni obuhva/eni prostor potrebno je dobro je povezati prometnom mrežom, te 

opskrbiti svom neophodnom infrastrukturom. Postoje/a infrastrukturna opskrbljenost, 

planirana mreža, predstavljaju ograni:enje ure;enja u pogledu budu/ih rješenja koja im 

se moraju prilagoditi. Temeljem svih analiza provedenih na podru:ju PPUO-a organizacija 

prostora, obzirom da predstavlja temelj prostornog razvitka podru:ja Op/ine Medulin, treba 

se zasnivati na slijede/im osnovnim namjenama: 

- Stanovanje/naselja - kao stalna kategorija :ini važnu komponentu socijalnog i 

gospodarskog razvitka, organizacije i ure;enja prostora, te podizanja životnog standarda 

stanovništva, 

- Gospodarstvo - ukazuje na potrebu tržišne orijentacije, te polifunkcionalan razvitak: 




Godina: 2007. 

36

- turizam - kao djelatnost odvija se na cijelom prostoru i to u zonama koncentriranog 

turisti:kog razvitka. Treba predvidjeti pove/anje kvalitete i opremljenosti, a samim 

tim i kategorije, prvenstveno postoje/ih, a zatim i planiranih turisti:kih kapaciteta, 

- poljoprivredne i šumske površine - maksimalno su isklju:ene iz gra;evnih podru:ja i 

ostavljene na korištenje i privo;enje svrsi, 

- sport, rekreacija i zabava - organiziraju se kao osnovna funkcija i ponuda podru:ja, 

unutar gra;evnih podru:ja, kao i izvan njih, na kopnu i na moru, 

- Infrastrukturni sustavi 

U oblikovanju budu/eg prostora trebat /e ispoštivati cjelokupno podru:je, posebno 

podru:je mora i zašti/enog obalnog podru:ja kojem /e se posebnim propisima i 

postupkom osigurati pojas pomorskog dobra, kako bi se neometano (ali kontrolirano) 

moglo koristiti. Obzirom na opisane ambijentalne vrijednosti šireg promatranog podru:ja, 

kao i ve/ izgra;ene gra;evine niskogradnje i visokogradnje, može se zaklju:iti da /e se 

podru:je obuhvata ppuo-a mo/i izgraditi i urediti, uz uvjet ispoštivanja ograni:enja koja se 

name/u na tom podru:ju. Tako;er, ocjenjuju/i reljefne datosti obuhva/enog podru:ja, kao 

i demografske i gospodarske pokazatelje, može se konstatirati da /e se prostor mo/i 

uspješno urediti, ostvare li se prethodno navedeni i uvjeti iz cjelokupnog PPUO-a. 




Godina: 2007. 

37

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE,ENJA 

1. Ovim ppuo-om, utemeljenim na važe/oj zakonskoj regulativi, kriterijima struke i 

op/im i posebnim interesima države, istarske županije, op/ine medulin i njenih gra;ana, 

zacrtat /e se dugoro:no usmjeravanje i odre;ivanje svih elemenata gospodarenja, zaštite 

i upravljanja cjelokupnim prostorom op/ine. 

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNA8AJA 

1. Podizanje op/e razine razvijenosti Op/ine, u smislu životnog standarda, kroz 

podizanje kvalitete stanovanja i rada, te javnih, kulturnih, socijalnih i ostalih komponenti 

života. 

2. Poticanje demografskog razvitka u cilju pomla;ivanja stanovništva i održivog rasta 

životnih aktivnosti. 

3. Usmjeravanje razvoja pojedinih djelatnosti prema smjernicama gospodarskog 

razvitka Op/ine te poticanje modernizacije postoje/ih, kao i održivu izgradnju novih 

suvremenih gospodarskih kapaciteta. 

4. Potenciranje skladne koegzistencije svih gospodarskih djelatnosti u Op/ini 

(turizam, proizvodnja, poljoprivreda i druge). 

5. Sukladno potrebama i usvojenim standardima, pove/avanje kapaciteta prometne, 

telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture te njihovo uskla;ivanje sa širim 

županijskim sustavom. 

6. Aktivna i sustavna zaštita okoliša na principima održivog razvitka te saniranje 

postoje/eg one:iš/enja i zaga;iva:a. 

2.1.1. RAZVOJ NASELJA, POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH 

SUSTAVA 

1.U cilju podizanja standarda opremljenosti Op/ine Medulin svim sustavima 

infrastrukture, poticanje aktivnog i permanentnog sudjelovanja i me;usobne suradnje svih 

odgovornih struktura u Op/ini, županiji i državi, kako u pogledu održavanja postoje/e 

mreže, tako i razvoja novih sustava kroz pra/enje doma/ih i inozemnih trendova i 

dostignu/a. 

2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA 

1. Korištenje prostora, kao ograni:enog i potrošivog resursa, na najracionalniji mogu/i 

na:in, kroz multidisciplinarni pristup odre;ivanja ogranizacije, namjene i režima korištenja 

uvažavaju/i interese Op/ine i njegovih stanovnika, kao i šire zajednice. 

2. Shva/anje i tretiranje prirode kao esencijalne komponente života na Zemlji te 

poticanje isklju:ivo održivog korištenja prirodnih izvora uz maksimalnu zaštitu, ostavljaju/i 

dovoljno prostora i vremena za regeneraciju. 

2.1.3. O8UVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA 

1. Permanentno poticanje razvoja ekološke svijesti i pozitivnog odnosa spram 

prirodne baštine, kao i aktivnog uklju:enja svih segmenata društvenog života u o:uvanje 

ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša. 




Godina: 2007. 

38

Onemogu/avanje štetnog utjecaja na okoliš postoje/ih i novoplaniranih gospodarskih 

i drugih zahvata u prostoru. 

2. Odre;ivanje obaveze provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš za sve 

zna:ajne zahvate u prostoru, u skladu s važe/im propisima o zaštiti okoliša. 

2.1.3.1. Šume i šumsko gospodarstvo 

Na dijelovima prostora pod šumama posebne namjene potrebno je uspostaviti 

racionalno korištenje i permanentno obnavljanje obzirom da je šuma vrijedan i stalan 

proizvo;a: korisne i tehnološki nezamjenjive drvne mase i zna:ajan element u utjecaju na 

kakvo/u života na Zemlji. 

2.1.3.2. Poljodjelstvo 

Prirodni uvjeti kao što je klima i reljef (nadmorska visina, nagib i ekspozicija) te 

kakvo/a tla uvjetuju izbor kulture koja /e se uzgajati naodre;enom podru:ju. 

Osnovni cilj u zaštiti poljoprivrednih resursa je ograni:enje nekontrolirane urbanizacije 

i širenja bespravne izgradnje van gra;evinskih podru:ja. 

Primarni ciljevi u razvoju poljodjelstva su: 

- prelazak s konvencionalne na ekološku obradu tla 

- apsolutno izbjegavanje primjene genetski modificiranog sadnog materijala, 

sjemenja i sto:ne hrane 

- stimuliranje ispaše u sto:arstvu i biološki pripremljene hrane za stoku umjesto 

korištenja industrijski pripremljene hrane. 

2.1.3.3. More 

Osnovni cilj je zaštititi i o:uvati biološki diverzitet mora i priobalja obzirom na stupanj urbanizacije priobalja. 

U tom cilju potrebno je: 

- maksimalno smanjiti negativan efekt eutrofikacije mora kao rezultat pove/anog 

unosa hranjivih tvari s kopna; 

- pro:istiti sve otpadne vode (sanitarno potrošne, tehnološke, oborinske) na 

kakvo/u za upuštanje u recipijent II. kategorije; 

2.1.3.4. Zbrinjavanje otpadnih tvari 

Otpad predstavlja jedan od najzna:ajnijih ekoloških i higijenskih problema, posebno u 

urbanim sredinama, stoga je potrebno, sagledavaju/i pozitivnu svjetsku praksu, problem 

riješiti uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po metodologiji IVO uz 

primjenu suvremenih tehnologija obrade. To zna:i permanentno provoditi edukaciju 

stanovništva i sveukupnog društva ka podizanju svijesti na na:in da se produciraju manje 

koli:ine otpadnih tvari, vrednuju korisni dijelovi otpada, obradi ostatni dio u cilju inertizacije 

i smanjenja volumena i koli:ine. 




Godina: 2007. 

39

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OP9INSKOG ZNA8AJA 

2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ 

1. Temeljenje PPUO-a na procjenjenom broju stanovnika oko 16200 od :ega 10 400 

stalnih i 5800 privremenih na podru:ju Op/ine Medulin za plansko razdoblje do 2015. 

godine. 

2. Poticanje demografskog razvoja prvenstveno kroz gospodarski razvoj koji je 

osnovni interaktivni preduvjet. 

2.2.2. ODABIR PROSTORNO RAZVOJNE STRUKTURE 

1. Zaštita gra;evinskih podru:ja naselja, kao ograni:enog resursa, onemogu/avaju/i 

neopravdanu disperziju izgradnje. 

2. Potenciranje proguš/ivanja struktura naselja u cilju naglašavanja njihovog urbanog 

karaktera. 

2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE 

INFRASTRUKTURE 

1. Osiguranje permanentnog razvoja Op/ine Medulin takvom prostornom 

organizacijom koja /e pomiriti gospodarske, kulturne, krajobrazne, demografske i druge 

kapacitete na na:elima održive i aktivne koegzistencije. Planiranje ravnomjernijeg i 

uskla;enijeg razvitka i razmještaja stanovništva te disperzije stambenih, radnih, uslužnih i 

rekreacijskih funkcija. 

2. Temeljenje gospodarskog razvoja op/ine na na:elima održivog razvitka uz 

permanentno ulaganje u ljudske resurse i modernu tehnologiju 

3. Osiguranje efikasnog prometnog i infrastrukturnog sustava koji /e kvalitetno 

povezati i opskrbiti sve dijelove op/ine. 


U segmentu nepokretne telekomunikacijske mreže osigurati modernizaciju postoje/e 

TK mreže, te daljnju implementaciju tehni:ko-tehnoloških rješenja i TK usluga u skladu s 

razvojem telekomunikacija na svjetskoj razini. Prosje:na planirana gusto/a priklju:aka u 

fiksnoj mreži za podru:je PPUG Medulin o:ekuje se oko 60 priklju:aka na 100 stanovnika. 

Razvoj telekomunikacija na podru:ju Op/ine Medulin identi:an je postavkama za 

županijsku razinu, prilago;en korisnicima ovog podru:ja. Namjera je da se svim 

zainteresiranim korisnicima podigne standard telekomunikacijskih veza. 

Elektroenergetika 

Danas se snabdijevanje elektri:nom energijom na podru:ju Županije izvodi 

primjenom tronaponskog sustava. U napojnim se transformatorskim stanicama vrši 

transformacija 110/35 kV, zatim na nižem nivou 35/10(20) kV, te neposredno prije predaje 

elektri:ne energije potroša:ima, transformacija 10(20)/0,4 kV. Godine 1975. zapo:eto je 

sa pripremama za prelazak na jednostavniji i racionalniji - dvonaponski sustav, u kojemu 

se u napojnim transformatorskim stanicama vrši izravna transformacija 110/20 kV. U 

ovakvom je sustavu kvaliteta i sigurnost napajanja ve/a, smanjeni su gubici, a iskoristivost 

postoje/e mreže puno ve/e :ime se odga;a potreba za novim investicijama u 20 kV 




Godina: 2007. 

40

mrežama. 

Samom prelasku prethodi dugogodišnje ulaganje u novu 20 kV opremu, da bi zatim 

postupno po podru:jima došlo do prelaska, najprije sa 10 kV naponske razine na novu 20 

kV naponsku razinu, a na kraju i na transformaciju 110/20 kV. Navedenim prelaskom 

sadašnja TS 35/10(20) kV Banjole, postati /e u prvoj fazi TS 35/20 kV. U završnoj fazi 

slijedi ukidanje naponske razine 35 kV, te uz budu/u TS 110/20 kV Medulin, pretvaranje 

tadašnje transformatorske stanice TS 35/20 kV Banjole u 20 kV rasklopište. 

Postoje/i dalekovodi 35 kV postati /e dalekovodi 20 kV. 

Vodoopskrba i zaštita voda od oneiš+enja 

Dovršetkom izgradnje vodoopskrbnog sustava Butoniga podru:je Op/ine Medulin 

imat /e osigurane dovoljne koli:ine vode u najkriti:nijim mjesecima. 

Kako bi se sa:uvali postoje/i izvori pitke vode na podru:ju Op/ine Medulin potrebno 

je donijeti odgovaraju/e mjere zaštite svih postoje/ih i potencijalnih izvorišta. Razvoj 

cjelovitog sistema vodoopskrbe proširit /e se na sve dijelove naselja op/ine, privredu i 

poljoprivredu te mora u sebi sadržavati mjere zaštite. 

Odvodnja otpadnih voda 

Izgradnjom fekalne kanalizacijske mreže osigurat /e se zaštita podzemnih voda i 

obalnog mora, :ime se osigurava siguran i stabilan razvoj op/ine kao turisti:ko odredište. 

Osiguranje :istog mora smatra se kao primarni zadatak koji /e utjecati nadalji razvoj 

Op/ine. 

2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I 

KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 

1. Tretiranje i zaštita registriranih i evidentiranih kulturnih dobara, kao i zašti/enih 

podru:ja prirode, u skladu sa svjetskim uzusima te poticanje razvoja pozitivnog odnosa i 

aktivnijeg uklju:ivanja gra;ana u zaštitu istih. 

2. Permanentno pra/enje stanja svih registriranih, evidentiranih kulturnih i prirodnih 

dobara, kao i ostalih koja nisu posebno zašti/ena, u cilju pravovremene dodatne zaštite. 

2.3. CILJEVI PROSTORNOG URE,ENJA NASELJA NA PODRU8JU OP9INE 

1. Ure;enje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvr;enih prostornih 

mogu/nosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i 

opremanja infrastrukturom. 

2. Odre;ivanje naselja i drugih podru:ja za koja /e se utvrditi obaveza izrade 

prostornih planova užeg podru:ja. Odre;ivanje obaveze izrade prostornih planova užeg 

podru:ja za naselja u obalnom podru:ju, kao i za sve zna:ajne postoje/e i novoplanirane 

gospodarske komplekse. 

2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA 

1. Racionalno korištenje i namjena prostora odnose se prvenstveno na odre;ivanje 

prostora za izgradnju na na:in da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne 

površine, da se omogu/i ure;enje, korištenje i zaštita mora i voda, te da se pove/a zaštita 




Godina: 2007. 

41

osobitih vrijednosti prostora. 

2. Turisti:ke potencijale treba revalorizirati i usmjeriti njihovo korištenje prema kvaliteti 

i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine. 

3. Poticanje razvoja i oživljavanje postoje/ih obra;enih i zapuštenih poljoprivrednih 

površina, u skladu s op/om gospodarskom politikom kojom se poljodjelstvo uvrštava u 

osnovne gospodarske resurse.Poticanje uzgoja svih poljoprivrednih kultura koje 

odgovaraju bonitetu prirodnih faktora poljoprivrednog zemljišta. 

4. Obzirom na ograni:eni potencijal poljoprivrednih površina, samo na nekima 

omogu/avanje gradnje gra;evina, ali isklju:ivo u funkciji poljoprivredne proizvodnje. 

5. Gra;enje gra;evina izvan gra;evinskog podru:ja mora o:uvati kvalitetu i cjelovitost 

poljodjelskog zemljišta i šuma, te prirodni prostor pogodan za rekreaciju, te zauzeti što 

manju površinu gra;evinskih cjelina. 

2.3.2. UTVR,IVANJE GRA,EVINSKIH PODRU8JA NASELJA U ODNOSU NA 

POSTOJE9I I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTO9U STANOVANJA, 

ISKORIŠTENOST I GUSTO9U IZGRA,ENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, 

VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO- 

POVIJESNIH CJELINA 

1. Utvr;ivanje granica gra;evinskih podru:ja poštuju/i smjernice postoje/e planske 

dokumentacije šireg podru:ja, pri :emu treba uvažavati planirani demografski i 

gospodarski rast. Odre;ivanje gra;evinskih podru:ja - temeljiti na stru:nim argumentima i 

iskazu površine izgra;enog i neizgra;enog dijela gra;evinskog podru:ja. 

2. Konsolidacija prostora naselja treba se temeljiti na njihovim obilježjima, o:uvanju 

regionalnih odlika, te na racionalnom planiranju prostornih obuhvata gra;evinskih 

podru:ja svih tipova i veli:ina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i 

gospodarskih djelatnosti. 

3. Utvr;ivanje granica gra;evinskih podru:ja i za sva postoje/a naselja i dijelove 

naselja koja do sada nisu imala utvr;ene granice gra;evinskog podru:ja. 

2.3.3. UNAPRE,ENJE URE,ENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 

1. Podizanje standarda komunalne opremljenosti postoje/ih stambenih i 

gospodarskih zona unutar gra;evinskih podru:ja Op/ine. 

2. Kvalitetno opremanje novoplaniranih stambenih, gospodarskih i sportsko 

rekreacijskih zona u Op/ini svom komunalnom mrežom. Prostor za razvoj infrastrukture i 

uvjete realizacije treba planirati i provoditi po najvišim standardima zaštite okoliša uz 

ugra;en interes stanovništva. 

3. Stambena i druga izgradnja treba se provoditi usmjeravanjem na dijelove 

gra;evinskih podru:ja naselja koja su ve/ opremljena komunalnom infrastrukturom, te na 

nedovoljno ili neracionalno izgra;ene dijelove naselja. 




Godina: 2007. 

42

3. PLAN PROSTORNOG URE,ENJA 

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRU8JU OP9INE MEDULIN U 

ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ISTARSKE ŽUPANIJE 

Op/ina Medulin razvijati /e se u razdoblju do 2015.g. sukladno op/im ciljevima 

razvoja utvr;enima :lankom 3. Odredbi za provo;enje Prostornog plana Istarske županije, 

iznesenima i u poglavlju 1.1.3. ovog PPUO-a, te na na:elima organizacije prostora iz 

:lanka 4. odredbi za provo;enje Prostornog plana Istarske županije: 

1. Prostor kao resurs 

Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja, vode/i ra:una da je 

isti po definiciji neobnovljiva kategorija. Županijski prostor o:ituje se u velikoj raznolikosti, 

ljepoti, višezna:nosti namjene i s vrlo povoljnim geoprometnim položajem. Prostor se 

ovim PPUO-om utvr;uje kao najvredniji resurs ove sredine, s prirodnim ljepotama, 

poljima, morem, podmorjem i pripadaju/em živom svijetu, ali i vrlo osjetljivim resursima 

kao što su podzemne vode, priobalni prostor i šume. 

2. Održivi razvitak 

Održivi razvitak kao na:elo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i 

jamstvo za budu/nost, a to zna:i s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, 

o:uvanje razvojnih mogu/nosti za nadolaze/e generacije. Održivi razvitak ozna:ava onaj 

razvitak pri kojem su opseg i dinamika :ovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti 

dugoro:no uskla;eni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi 

razvitak ne isklju:uje ekonomski rast ali ne smije ugrožavati :ovjekovo zdravlje, biljne i 

životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra. 

3. Policentrinost razvoja 

Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentri:nom na:elu, a to zna:i da 

organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na odre;enoj razini utje:e 

na razvitak gravitacijskog prostora. Me;uodnos pojedinih središta u prostoru po:iva na 

suradnji i konkurenciji. Policentri:nost razvoja pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih 

središta, ve/i dinamizam i privla:enje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture. 

4. Otvorenost i integracija prostora 

Podru:je Županije osim ome;enosti upravnim granicama je otvoreni prostor za 

me;užupanijsku i me;unarodnu suradnju. Stoga prostor Županije mora sadržavati 

organizacijski prostorni odrednice u odnosu na regionalnim prostorima i prema bližem i 

daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je :initelj reprodukcije tog 

podru:ja i razvitka. Organizacija prostora po na:elu otvorenosti o:ituje se u svim 

elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih 

funkcija. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. 

Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju name/e 

gospodarska orijentacija (promet, trgovina, turizam), a temeljena je na otvorenosti 

prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim 

prostorima što se ostvaruje preko važnih regionalnih, nacionalnih, europskih i svjetskih 

prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku. 




Godina: 2007. 

43

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih na:ela, a posebno onih iz 

podru:ja urbanisti:ke discipline kao što su na:ela racionalnog korištenja prostora, 

kompatibilnosti namjene u prostoru, optere/enja prostora (nosivost prostora), humanosti u 

namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja te na:ela koja se odnose na zaštitu i 

unapre;enje prirodnog bogatstva. 

Gore navedena na:ela organizacije prostora neposredno /e se primjeniti u prostoru 

Op/ine Medulin na slijede/i na:in: 

• Op/ina Medulin, kao jedinica lokalne samouprave, prema raspoloživom razvojnom 

prostoru odnositi /e se kao prema najve/em razvojnom potencijalu kojeg je dobila u 

naslje;e. Programi izgradnje i upravljanja pojedinim dijelovima prostornog resursa, na 

temelju posebnih propisa, obavezno /e se uskla;ivati s koncepcijom i odredbama 

ovog PPUO-a, a osmišljavanje i realizaciju razvoja agrarnog zale;a izjedna:iti /e po 

redu važnosti s razvojem najatraktivnijih lokacija za turisti:ku djelatnost. 

• Otvaranje unutrašnjosti prostora, odnosno agrarnog zale;a, temeljiti /e se na 

valorizaciji krajobraznih vrijednosti i posebnosti, bonitetu poljoprivrednog zemljišta te 

potencijalu agrarnog prostora 

• Temelje/i se na spoznaji da ukupni prostor op/ine može, uz održanje dosadašnjih 

trendova urbanizacije, biti nepovratno potrošen razli:itim oblicima izgradnje u kratkom 

vremenskom razdoblju, sve mogu/e opcije budu/eg prostornog i gospodarskog 

razvoja /e Op/ina Medulin sagledavati na na:in da budu/im pokoljenjima ostavi 

mogu/nost za njihov razvoj. 

• 4.Op/ina /e planerskim i drugim mjerama iz njene nadležnosti osigurati prostor i 

druge razvojne elemente za ja:anje središnjih funkcija naselja Medulin, valoriziraju/i 

cijeli prostor op/ine kao potencijal za razvoj ostalih naselja s vlastitim uslužnim 

funkcijama, :ime /e osigurati svoj razvojni identitet. 

• Planiranje u grani:nim prostorima prema drugim jedinicama lokalne samouprave 

Op/ina /e provoditi kroz kontinuiranu koordinaciju s istima, uz nužnu pomo/ Istarske 

županije, a s ciljem da se izbjegnu diskontinuiteti u planiranju i ure;ivanju prostora 

Koncepcija prostornog i gospodarskog razvitka koja se utvr;uje ovim PPUO-om, 

zasniva se na slijede/im programskim smjernicama: 

• razvoj naselja na podru:ju Op/ine u skladu s postavkama ovog PPUO-a 

• razvoj ugostiteljsko-turisti:kog, primarno hotelijerskog segmenta kroz podizanje 

kvalitete usluge na postoje/im lokacijama kao i realizaciju ovim PPUO-om planiranih 

ugostiteljsko-turisti:kih zona 

• rješavanje klju:nih prometnih problema o kojima ovisi uspjeh u provedbi koncepcije 

ovog PPUO-a: obilaznice Medulin Ližnjan kao i novoplanirane prometnice Pomer – 

Šiki/i – Monte šerpo – Šijana koja /e povezati Op/inu Medulin s “istarskim Y”, te 

realizacija ostalih prometnica (djelomi:no planiranih i rekonstrukcije postoje/ih) 

• izgradnja važnih energetskih gra;evina: TS 110/20 Medulin i distribucijskog 

dalekovoda 110kV Dolinka –Medulin, sustava odvodnje za podru:je cijele Op/ine, 

realizacija centralne zone za gospodarenje otpadom Kaštijun koja se djelomi:no nalati 

u Op/ini Medulin, izgradnja lokalnog plinovoda u skladu s PPIŽ te vodoopskrbnog 

sustava “Vodovod Pula” 

• aktiviranje što ve/eg broja poljoprivrednih gospodarstava izvan ZOP-a, uz cjelovitu 

valorizaciju kultiviranog krajobraza i posebnosti kulturne baštine 

• realizacija planiranih zona gospodarske namjene Medulin, Ševe, Pomer i Banjole 

Kamik 




Godina: 2007. 

44

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA 

Organizacija podru:ja Op/ine Medulin temelji se na u prethodnim poglavljima 

navedenim smjernicama iz prostorno planske dokumentacije višeg reda te ostalim 

urbanisti:ko-planerskim smjernicama i postavkama. 

Organizacija se u PPUO-u odražava kroz razli:itu namjenu odre;enih podru:ja, kao i 

na:in i režime njihovog korištenja i ure;ivanja. Neposredno se oslanja na postoje/e stanje 

u prostoru, kao i na saglediv i održiv razvitak ovoga podru:ja. Dimenzioniranje pojedinih 

podru:ja izvršeno je u skladu sa ve/ navedenim smjernicama. 

Ulazni parametri na kojima se temeljila koncepcija organizacije prostora su analizirani 

podaci o stanju u prostoru dati poglavljem 1. “Polazišta” ovog obrazloženja, zatim zacrtani 

ciljevi s osnovnim programskim postavkama kojima bi PPUO-om organizirani prostor 

trebalo dovesti dati poglavljem 2. “Ciljevi prostornog razvoja i ure;enja”, te obavezni 

segmenti ure;enja zacrtani prostornim planom šireg podru:ja sažeti kroz gra;evine i 

ostale zahvate zna:ajne za širi prostor i gospodarsku strukturu. Na ure;enje prostora 

utjecala su i druga saznanja do kojih se došlo izradom separatnih programa, studija i 

sli:ne dokumentacije, te donošenjem posebnih odluka Op/ine Medulin. 

Ve/ ranija organizacija prostora, zacrtana Prostornim planom Op/ine Pula ( SN 

ZoRijeka br. 26/83, 55/84, sn Op/ine Pula br. 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN Istarske 

županije br. 6/97, 5/98, 6/98, 4/01 i 7/03), temeljila se na receptivnim mogu/nostima 

prostora, a u segmentu Op/ine Medulin i sada predstavlja osnovu za daljnja prostorna 

rješenja data ovim PPUO-om. Pri tome su uvažene zna:ajke prostora i postoje/ih zahvata 

u njemu, ali i dopunjene nizom novoplaniranih zahvata. 

PPUO-om se, tako;er, detaljnije odre;uje namjena i mogu/nost korištenja i ostalih 

površina - naselja, te poljoprivrednih i šumskih površina, tako da je kona:no ovim PPUOom 

cjelokupno kopneno podru:je Op/ine Medulin raš:lanjeno po namjeni i korištenju kako 

je dato u nastavku ovog obrazloženja: 

• graevinska podru?ja naselja i postojeih izdvojenih dijelova graevinskih 

podru?ja naselja: Medulin, Vintijan, Valbonaša, Pomer, Banjole, Pješ:ana uvala, 

Premantura i Vinkuran te dijelovi naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, 

Bumbište, Volme Š/uza, Ševe1, Ševe 2 te Zotta 

• površine izdvojenih graevinskih podru?ja za gospodarsku, i sportskorekreacijsku 

namjenu: 

- gra;evinska podru:ja gospodarske proizvodne namjene: Medulin, Kamik, 

Pomer, Ševe i Valbonaša 

- gra;evinska podru:ja gospodarske komunalno – servisne namjene: odlagališta 

otpada Kaštijun 

- gra;evinska podru:ja gospodarske ugostiteljsko turisti:ke namjene: Stocca, 

Mu/a, Kašteja, Medulin-istok, Stupice, Glavica, Kanali/, Kaštanjež, Centinera, Porto 

Paltana Volme, zabavni centar Campanož, marina Pomer, turisti:ki punktovi Volme, 


- gra;evinsko podru:je gospodarske namjene za marikulturu Medulin 

- gra;evinsko podru:je sporta i rekreacije jaha:ki centar Medulin 

- gra;evinsko podru:je sporta i rekreacije letjelišta Campanož 

• površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i graevina: 

- zone pomorskog prometa - površine lu:kog podru:ja i luka sa plovnm putevima 

- prometni koridori cesta 

- koridori i gra;evine telekomunikacijske infrastrukture 




Godina: 2007. 

45

- koridori i gra;evine energetskog sustava 

- koridori i gra;evine sustava vodoopskrbe i odvodnje 

• ostale površine izvan graevinskih podru?ja: 

- poljoprivredne površine (osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, 

ostalo obradivo tlo, ostalo poljoprivredno tlo) 

- šumske površine ( šume posebne namjene) 

- mjesno groblje Premantura 

- podru:ja rekreacije 

- morske zone za maritimnu rekreaciju i marikulturu 

- zone posebne namjene Monte Kope i Kamenjak 

- zone rekreativno-zabavne namjene Cave romane i Pe/ine 

Naselja 

Za razvoj naselja PPUO-om su predvi;ena gra;evinska podru:ja naselja i dijelova 

naselja, utvr;ena u skladu sa stanjem u prostoru, tendencijama demografskih promjena i 

usvojenim standardom stanovanja. U gra;evinskim podru:jima naselja prostor je 

namjenjen prvenstveno gradnji gra;evina stambene namjene, a zatim i svim drugim 

gra;evinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za 

odgovaraju/im standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i za zadovoljavanje 

sli:nih potreba. U gra;evinskim podru:jima naselja postoji mogu/nost gradnje i ure;enja 

gra;evina i ostalih zahvata zajedni:kih potreba, kao i za gradnju infrastrukturnih gra;evina 

i ure;aja, u skladu s uvjetima iz ovog PPUO-a. U ovim /e se podru:jima, uz stambene, 

graditi i javne, društvene, gospodarske, prometne i infrastrukturne gra;evine, uz uvjet 

o:uvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog podru:ja op/ine i šireg prostora. 

Pojedina:ne gra;evine i kompleksi ugostiteljske i turisti:ke namjene mogu se graditi i 

unutar gra;evinskih podru:ja naselja, ali ukupna površina odre;ena za ugostiteljskoturisti:ku 

namjenu unutar naselja može biti do 20% gra;evinskog podru:ja tog naselja. 

U ovim /e se zonama, tako;er, graditi i gra;evine za smještaj vozila i parkirališni 

prostori, groblja, te sportske i rekreacijske gra;evine. Stambena gradnja prvenstveno /e 

se usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgra;ene dijelove naselja putem 

interpolacija, te rekonstrukcija postoje/ih gra;evina, s ciljem pove/anja gusto/e 

naseljenosti, te racionalnosti izgra;ene strukture i komunalne infrastrukture. 

Na podru:ju obuhvata PPUO-a Medulin nalazi se 8 statisti:kih naselja (Medulin, 

Pomer, Vintijan, Valbonaša, Banjole, Pješ:ana uvala, Premantura i Vinkuran) te 9 

postoje/ih izdvojenih dijelova naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, Bumbište, 

Volme Š/uza, Ševe1 i Ševe 2 te Zotta. 

Naselje Medulin u konurbaciji s naseljem Ližnjan (sjedište susjedne Op/ine Ližnjan), 

predstavlja središnje naselje II. ranga prema PPIŽ te, unutar kojeg /e se stvarati uvjeti za 


odgoja, osnovnog školstva, zdravstva, kulture i informati:ke djelatnosti te sporta i 

rekreacije stanovništva) i stanovanja. Naselje Medulin kao naselje sjedište Op/ine mora 

zadovoljiti uvjet gusto/e za plansko razdoblje do 2015. godine od 33 st/ha planiranog 

gra;evinskog podru:ja. Od tako utvr;ene površine gra;evinskog podru:ja najviše 50% 

može se odnositi na njegov neizgra;eni dio, a ako gra;evinsko podru:je nema ukupnu 

izgra;enost ve/u od 80 % nije mogu/e njegovo dodatno širenje. 

Analizom postoje/eg gra;evinskog podru:ja naselja Medulin utvr;eno je da je 

njegova postoje/a veli:ina (PPO bivše op/ine Pula Pula (SN ZO Rijeka 26/83, 55/84, SN 

Op/ine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 6/97, 5/98, 6/98, 4/01i 7/03) iznosi 293.96 ha 




Godina: 2007. 

46

te je s obzirom na izgra;enost istog predvi;eno da se djelomi:no smanji u dijelu 

izgra;ene turisti:ke izgradnje u sklopu gra;evinskog podru:ja naselja koja je uklju:ena u 

postoje/e izdvojeno gra;evinsko podru:je ugostiteljsko turisti:ke namjene Medulin-istok s 

obzirom da je isto u skladu s PPIŽ. Osim toga, u sklopu ostalog dijela gra;evinskog 

podru:ja naselja Medulin predvi;eno je dodatnih 800 postelja za turisti:ki smještaj u 

pojedina:nim hotelima sa max 80 posltelja po gra;evini što bi zauzelo max 16 ha, 

odnosno 6.42% gra;evinskog podru:ja naselja. Na taj na:in je gra;evinsko podru:je 

navedenog naselja smanjeno na 249.06 ha, a gusto/a u stambenom dijelu zadovoljava 

uvjete iz PPIŽ te iznosi 33.42 st./ha. 

Naselja Pomer, Vintijan, Banjole, Pješ:ana uvala, Vinkuran, Premantura i Valbonaša 

prema zna:aju u sustavu središnjih naselja svrstavaju se u ostala naselja i namijenjena su 

stanovanju kao prevladavaju/oj funkciji naselja. Naselja Pomer, Vintijan, Banjole, 

Pješ:ana uvala, Vinkuran, Premantura moraju u skladu s PPIŽ, udovoljiti kriteriju gusto/e 

od minimalno 10 st/ha dok naselje Valbonaša mora udovoljiti kriteriju gusto/e od min 5 

st/ha. Od tako utvr;ene površine gra;evinskog podru:ja najviše 50% može se odnositi na 

njegov neizgra;eni dio, a ako gra;evinsko podru:je nema ukupnu izgra;enost ve/u od 80 

% nije mogu/e njegovo dodatno širenje. 

Analizom postoje/ih gra;evinskih podru:ja naselja utvr;eno je da uvjete za proširenje 

imaju naselja Valbonaša, Pješ:ana uvala, Vintijan i Vinkuran te je ovim PPUO-om dat 

prijedlog njihovog proširenja za plansko razdoblje do 2015. godine te je prikazan u tablici 

2 i 3. 

Naselje Pomer nema uvjete za proširenje gra;evinskog podru:ja s obzirom da 

izgra;enost istog ne prelazi 80 %, me;utim temeljem Izvješ/a s javne rasprave isto je 

uskla;eno s granicama obuhvata DPU Pomer (SN Op/ine Medulin 3/96.) i s obzirom na 

potrebe za sportskom zonom, ista je priklju:ena gra;evinskom podru:ju naselja. 


prikazan je u tablici 1: 



STAN. 2001. 

BR. 

POVREMENIH 

BR. STALNIH 

STAN. 

PLANIRANI 

BR. STALNIH 

UKUPNI BR. 

STAN. 2015. 

STAN. 2001. 2005. 

(REGISTAR 

STANOVNIKA) 

STAN. 2015. 

MEDULIN* 2538 2274 3230 5514 7788 

POMER* 394 294 439 550 844 

VINTIJAN* 133 30 154 180 210 

VALBONAŠA* 53 0 54 80 80 

BANJOLE* 945 882 1134 1350 2232 

PJEŠDANA 

UVALA 

600 867 703 820 1687 

PREMANTURA 838 1227 971 1100 2327 

VINKURAN* 506 216 777 850 1066 

UKUPNO 6007 5790 7462 10444 16234 

*- više od od 50 % postoje/ih gra;evina koriste se za stalno stanovanje osoba koje 

imaju prebivalište u tom naselju 




Godina: 2007. 

47

Iskaz kvantificiranih pokazatelja za gra.evinska podruja naselja 

TABLICA 2. - NASELJA S MANJE OD 100 PLANIRANIH STANOVNIKA 

NAZIV NASELJA POVRŠINA GRAN. 

PODRUDJA 

POVRŠINA 

IZGRANENOG DIJELA 

GRAN. PODR. 

IZGRANENOST GRAN. 

PODR. 



GOD. 

BRUTTO GUSTOQA 

STANOVANJA U 

GRAN. PODR. 

VALBONAŠA 2.90 2.36 81.38 80 27.58 

TABLICA 3. - NASELJA S VIŠE OD 100 PLANIRANIH STANOVNIKA 

NAZIV NASELJA POVRŠINA GRAN. 

PODRUDJA 

POVRŠINA 

IZGRANENOG DIJELA 

GRAN. PODR. 

IZGRANENOST GRAN. 

PODR. (%) 



GOD. 

BRUTTO GUSTOQA 

STANOVANJA U 

STAMB. DIJELU 

GRAN. PODR. 

MEDULIN 249,06 137.74 55.30 7788 33.42 

POMER 40.50 21.76 53.72 844 21.53 

VINTIJAN 12,07 10.03 83,09 180 15.08 

BANJOLE 75.72 45.94 60.67 2232 29.47 

PJEŠ8ANA 

UVALA 

32,53 29.77 91.51 1687 49.19 

PREMANTURA 93.79 60.20 64.18 2327 30,54 

VINKURAN 37.94 31.33 82.57 1066 28.87 

UKUPNO 541.39 333.57 61.61 16234 30.23 




Godina: 2007. 

48

Gospodarska namjena 

Gospodarska namjena obuhva/ena je podru:jima razli:itih namjena u kojima /e se 

naro:ito koncentrirano razvijati: 

- ugostiteljstvo i turizam 

- proizvodna namjena 

- poslovna - komunalno - servisna djelatnost 

- marikultura 

Podru:ja gospodarskih djelatnosti, kao i opis pojedinih lokacija dati su to:kom 3.3. “Prikaz 

gospodarskih i društvenih djelatnosti” ovog obrazloženja. 

Sportsko rekreacijska namjena 

Zone sportsko rekreacijske namjene ovim PPUO-om podijeljene su na zone 

rekreacije(R) izvan gra;evinskog podru:ja te zone sporta (R1-R6) u sklopu gra;evinskih 

podru:ja naselja (Pješ:ana uvala, Vinkuran, Pomer), izdvojenih gra;evinskih podru:ja za 

ugostiteljsko turisti:ku namjenu (Medulin – istok i Centinera) i izdvojenih gra;evinskih 

podru:ja sportske namjene(sportsko letjelište Campanož i jaha:ki centar Medulin). 

Zone rekreacije odre;ene ovim PPUO-om namjenjene su u rekreativne svrhe uz 

ure;ivanje putova, trim staza, klupa za sjedenje i boravak, informativnih tabli i putokaza, 

sanitarnih :vorova, kioska za informativne djelatnosti, i sl. U zonama rekreacije ure;ivati 

/e se i otvoreni tereni za rekreaciju, ali ne i gra;evine namijenjene sportu (sportska 

igrališta). Zone rekreacije na nenaseljenim oto:i/ima s prirodnim i kultiviranim krajolikom 

koristiti /e se prvenstveno u funkciji rekreacije, organiziranog posje/ivanja i istraživanja, 

bez mogu/nosti gradnje. 

Zone sporta odre;ene ovim PPUO-om na lokacijama Bumbište (u sklopu izdvojenog 

gra;evinskog podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene Centinera), Medulin – istok (u 

sklopu izdvojenog gra;evinskog podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene Medulin – 

istok), Pomer, Vinkuran i Pješ:ana uvala (u sklopu gra;evinskih poodru:ja naselja) 

namjenjene su ure;enju otvorenih sportskih igrališta, svla:ionica, te gradnji manjih 

ugostiteljskih gra;evina te instalacija, naprava i ure;aja za sport i rekreaciju. U sklopu 

gra;evinskog podru:ja sporta Medulin-istok planira se izgradnja javne gra;evine trodjelne 

sportske dvorane sa prate/im sadržajima (fitness, sportske udruge, manji ugostiteljski 

sadržaji I sl….) s mogu/noš/u smještaja gledatelja. 

Podru:je jaha:kog centra Medulin odre;eno u grafi:kom dijelu ovog PPUO-a, 

namijenjeno je gradnji gra;evina vezanih uz uzgoj , dresuru konja i odvijanje sportskih 

aktivnosti vezanih uz tu djelatnost, te gradnji ugostiteljskih gra;evina, kao i drugih 

gra;evina, instalacija, naprava i ure;aja za sport i rekreaciju. 




U planiranom podru:ju ure;ivat /e se zemljište uz mogu/nost gra;evnih zahvata, ali ne i 

izgradnje gra;evina visokogradnje izuzev centralne gra;evine i gra;evine vatrogasnog 

centra te /e se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i gra;evine te infrastrukturna mreža, 

kao i postavljati potrebne montažne prenosive gra;evine i naprave, ali ne s ciljem 

organiziranja stanovanja niti turisti:kog smještaja. Prilikom ure;enja letjelišta potrebna je 

primjena posebnih propisa. 




Godina: 2007. 

48

Poljoprivredno tlo i šume 

Polaze/i od :injenice da dio podru:ja Op/ine Medulin zauzima poljoprivredno 

zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje zna:aj u gospodarskom razvitku op/ine, 

podru:ja koja su ovim PPUO-om posebno namjenjena poljoprivrednim djelatnostima ne/e 

se smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slu:ajevima predvi;enim odredbama ovog PPUOa. 

U ZOP-u se na pojedina:nim :esticama poljodjeljskog zemljišta mogu graditi 

pojedina:ne gospodarske gra;evine za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, 


s veli:inom parcele najmanje 3 ha . 

Izvan ZOP-a na pojedina:nim :esticama poljodjeljskog zemljišta mogu se graditi 

pojedina:ne gospodarske gra;evine za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 

kako slijedi: 

TABLICA 3. - MOGUQNOST GRADNJE NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU IZVAN 

GRANEVINSKO PODRUDJA 

KATEGORIJA 


ZEMLJIŠTA 


OBRADIVO TLO 


GRANEVINE 


KOMPLEKSA 




TLO 

OSTALO OBRADIVO TLO 

Vinogradarsko – vinarski i sli:ni pogoni 100.000 m 2 




20 000 m 2 


Staklenici i plastenici 

5.000 m 2 


Farme za uzgoj stoke 


10.000 m 2 

Podru:ja koja su ovim PPUO-om predvi;ena kao šume mogu se koristiti isklju:ivo na 

na:in odre;en posebnim propisima. Podru:ja šuma posebne namjene predvi;aju se 

unutar obalnog podru:ja, a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti 

prostora, rakreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza u kojima se mogu graditi 

gra;evine potrebne za gospodarenje šumom, te sve potrebne prometne gra;evine 

(pješa:ke staze, interventni putevi, i sl.) i gra;evine infrastrukture, u skladu s uvjetima iz 

ovog PPUO-a. 

Planiranje navedenih zahvata omogu/ava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje 

propisuje nadležno tijelo. 

Groblja 

PPUO-om odre;ena groblja definirana su na lokacijama ve/ postoje/ih groblja 




Godina: 2007. 

49

Medulin i Pomer unutar gra;evinskih podru:ja naselja te groblja Premantura koje se 

nalazi u izdvojenoj zoni izvan naselja. 

More 

PPUO-om se tako;er odre;uje namjena površina morskog akvatorija i to kao zone 

pomorskog prometa s plovnim putevima, zone sportsko rekreacijske namjene i morske 

zone za marikulturu. 

Morske zone pomorskog prometa su lu:ko podru:je Paltana, luke, te preostala 

površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više. Morski putevi su 

definirani su koridorima u skladu s važe/im propisima o sigurnosti pomorskog prometa. 

Morske zone sporta i rekreacije protežu se u pojasu od 300m uz preostalu morsku 

obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije odredit /e se temeljem posebnog 

odgovaraju/eg propisa. Shodno tome u ovom pojasu isklju:uje se mogu/nost prometa 

odre;enih kategorija plovila. Morske zone sporta predvi;ene su kao lokacije za sportove 

vezane uz vodu(jedrenje, veslanje, windsurf, i sl…) i odre;ene su u grafi:kom dijelu ovog 

PPUO-a. Morske zone maritimne rekreacije namjenjene su ure;enju plaža, prema 

važe/im propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. 


PPUO-om, a prikazanim u grafi:kom dijelu ovog PPUO-a, predvi;eno je ure;enje 

akvatorija za uzgajanje riba, školjaka i drugih morskih organizama, a isklju:uje se uzgoj 

plave ribe. 

Posebna namjena 

PPUO-om su odre;ena podru:ja od interesa za obranu Republike Hrvatske na 

lokacijama Monte Kope, Kamenjak, te sigurnosno podru:je zone posebne namjene 

vojnog strelišta Valdebek na podru:ju susjedne jedinice lokalne samouprave Grada Pule. 

Radi neometanog obavljanja osnovne funkcije PPUO-om se odre;uju zone korištenja 

i zaštite u skladu s posebnim propisima na na:ina kako je prikazano u grafi:kom dijelu 

ovog PPUO-a na kartografskom prikazu 3.2. u mj. 1:25 000 te su odre;ene zone 

posebne namjene i zona zabrane gradnje. U zoni zna:ajnog krajobraza Donji 

Kamenjak(SN IŽ 5/96.) koja je ujedno ozna:ena kao zona posebne namjene nije mogu/a 

nikakva gradnja ve/ je mogu/e povremeno i privremeno korištenje u svrhu vojnih vježbi 

uz poštivanje odredbi ovog PPUO-a koje se odnose na zaštitu prirode. 

Zona zabrane gradnje ozna:ena je na kartografskom prikazu te predstavlja 

ograni:enje od kojega je mogu/e odstupiti za zonu Monte Kope i TP Pomer uz suglasnost 

Ministarstva obrane u slu:ajevima kad zaštitna zona obuhva/a postoje/u izgradnju ili 

gra;evine u skladu s prostornom- planskom dokumentacijom koji ne nadmašuju visinu od 

P+1. 




Godina: 2007. 

50

3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 

TABLICA 4. - NAMJENA POVRŠINA 

R.B. OP9INA MEDULIN OZN. UKUPNO 

(HA) 

1.0. ISKAZ PROSTORNIH 

POKAZATELJA ZA NAMJENU 

POVRŠINA 

1.1. GRA,EVINSKA PODRU8JA 

NASELJA 

UKUPNO 

1.2. IZGRA,ENE STRUKTURE VAN 

GRA,EVINSKIH PODRU8JA 

NASELJA 

- GOSP. NAMJENA (ZANATSKA) 

- GOSP. NAMJENA (POSLOVNA) 

- MARIKULTURA 

- JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA 

- UGOSTITELJSKO TURISTI8KA 

NAMJENA 

- SPORTSKO-REKREACIJSKA 

NAMJENA : 

– REKREACIJA 

– SPORT 

I1 

K3 

H 

E 

T 

R 

R1 

% OD POVRŠINE 

OP9INE MEDULIN 

541.39 18.44 

38.57 

27.80 

0.61 

3.32 

405.61 

208.00 

25.84 

13.54 

1.31 

0.94 

0.02 

0.11 

13.81 

7.08 

0.88 

0.46 

POSEBNA NAMJENA 

793.59 

27.03 

UKUPNO: 

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE 

UKUPNO 876.34 29.84 

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE 

UKUPNO 

724.22 24.66 

- ŠUME POSEBNE NAMJENE 

OP9INA UKUPNO- KOPNO 2935.00 100 




Godina: 2007. 

51

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 

3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI 

Osnovni pravci dugoro:nog razvitka gospodarstva Op/ine Medulin bit /e djelatnosti 

koje u najve/oj mjeri vrednuju prirodne uvjete, prednosti prometno - geografskog položaja, 

osiguravaju najve/e efekte i vrše funkciju nosioca razvoja, a to su ugostiteljstvo i turizam, 

poljoprivreda, proizvodna namjena, te djelatnosti vezane za promet. Na podru:ju Op/ine 

Medulin gradnja gra;evina nekih navedenih djelatnosti PPUO-om je omogu/ena u 

gra;evinskim podru:jima naselja. To su one djelatnosti koje svojim utjecajem ne djeluju 

štetno na okoliš, odnosno na uvjete stanovanja, što zna:i da emisije u zrak i tlo, buka, 

otpadne vode i ostale komponente ne smiju premašiti dozvoljene vrijednosti. Tako;er, na 

gra;evnim :esticama na kojima su izgra;ene gra;evine gospodarskih djelatnosti mora se 

osigurati parkiranje svih vozila povezanih s djelatnoš/u, u skladu s odredbama ovog 

PPUO-a. 

Koncentracija, pak, gospodarskih djelatnosti planira se u izdvojenim gra;evinskim 

podru:jima gospodarske namjene koja su definirana ovim PPUO-om. Opis smještaja 

gospodarskih djelatnosti iz ovog poglavlja odnosi se na gradnju gra;evina koje /e se 

graditi u izdvojenim gra;evinskim podru:jima ugostiteljsko turisti:ke, proizvodne, 

komunalno-servisne i sportske namjene. 

Ugostiteljstvo i turizam 

Koncentracija gra;evina ugostiteljske i turisti:ke namjene naro:ito /e se razvijati u 

izdvojenim podru:jima definiranim granicama gra;evinskih podru:ja gospodarske 

namjene - ugostiteljsko turisti:ke, smještenim na obalnom dijelu Op/ine, dok se 

pojedina:ne gra;evine i kompleksi ugostiteljske i turisti:ke namjene mogu graditi i unutar 

gra;evinskih podru:ja naselja, ali ukupna površina odre;ena za ugostiteljsko-turisti:ku 

namjenu unutar naselja može biti do 20% gra;evinskog podru:ja tog naselja. 

Gra;evinska podru:ja gospodarske - ugostiteljsko turisti:ke namjene definiraju se 

ukupnim PPUO-om i dimenzioniraju se sukladno PPIŽ-u (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05) s 

optimalnim optere/enjem prostora. S obzirom da je u poglavlju 2. Ciljevi prostornog 

ure;enja definirano da na podru:ju Op/ine Medulin u planskom razdoblju treba podizati 

kvalitetu turisti:ke ponude, ovim PPUO-om utvr;ena je kategorizacija turisti:kog 

smještaja pojedinih izdvojenih zona ugostiteljsko turisti:ke namjene što treba poštivati 

prilikom izrade prostornih planova užeg podru:ja. U ovim gra;evinskim podru:jima ne/e 

se mo/i graditi gra;evine stambene, niti javne i društvene namjene, osim što /e se 

postoje/e mo/i rekonstruirati. 

Gra;evinska podru:ja gospodarske - ugostiteljsko turisti:ke namjene namjenjena su 

gradnji ugostiteljskih gra;evina smještajnog tipa kao što su hoteli, turisti:ka naselja, te 

autokampovi, u kojima /e se gostima pružati usluge smještaja i prehrane, a mogu se 

pružati i druge usluge uobi:ajene u ugostiteljstvu. 

PPIŽ daje mogu/nost smještaja minimalno 20 000, a maksimalno 27 000 postelja na 

podru:ju Op/ine Medulin u što se ubrajaju kapaciteti u sklopu izdvojenih zona 

ugostiteljsko turisti:ke namjene, stambeno – turisti:kih naselja i u sklopu ugostiteljsko 

turisti:kih zona u naseljima. Dimenzioniranje, kapacitet i kategorizacija izdvojenih zona za 

ugostiteljsko turisti:ku namjenu na podru:ju Op/ine Medulin prikazana je u tablicama 5,6 i 

7 :lanka 85. Odredbi za provo;enje ovog PPUO-a te iznosi ukupno 23 380 postelja. 

Postoje/a gra;evinska podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene (PPO bivše op/ine 

Pula Pula (SN ZO Rijeka 26/83, 55/84, SN Op/ine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 

6/97, 5/98, 6/98, 4/01i 7/03) uskla;ena s s uvjetima iz PPIŽ (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05) te su 




Godina: 2007. 

52

ovim PPUO-om uglavnom smanjivana ili ostala na postoje/oj veli:ini. S obzirom na 

preporu:enu gusto/u korištenja datu PPIŽ izme;u 50 i 120 postelja po hektaru zone 

ugostiteljsko turisti:ke namjene, bitno je napomenuti da se prosje:na gusto/a kra/e oko 

56 postelja/ha :ime se htjelo posti/i minimalno optere/enje prostora. U sklopu 

gra;evinskog podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene Kašteja u kojoj je mogu/a gradnja 

autokampa, a istovremeno je i zašti/eno podru:je prirode u kategoriji park-šuma (SN IŽ 

5/96.) potrebno je poštivati odredbe :lanaka ovog PPUO-a koje se odnose na zaštitu 

prirode. 

Za sve izdvojene zone ugostiteljsko turisti:ke namjene ovim PPUO-om uvjetovana je 

obaveza izrade prostornih planova užeg podru:ja. 

Naselja Banjole, Pješ:ana uvala, Vinkuran, Premantura svrstavaju se u postoje/a 

stambeno turisti:ka naselja s obzirom da u funkcionalnom korištenju prostora imaju 

izražen visok postotak objekata u funkciji turizma unutar postoje/e strukture naselja, ili se 

taj izraženi visoki postotak odnosi na gra;evine mješovite stambene, turisti:ke ili 

ugostiteljske namjene. 

Kriteriji za dimenzioniranje veli:ine maksimalnih kapaciteta (broja postelja) postoje/ih 

stambeno turisti:kih naselja prikazani su u to:ki 3.4.4. Tekstualnog obrazloženja PPUO-a 

pri :emu se odnos broja stanovnika naselja (stalnih i povremenih) i ukupnog broja 

stambenih jedinica u pravilu treba kretati izme;u 0,28 i 0,72.Kriteriji za dimenzioniranje 

veli:ine gra;evnih podru:ja postoje/ih stambeno turisti:kih naselja identi:ni su kriterijima 

za odre;ivanje veli:ine turisti:kih zona (50 – 120 postelja/ha), s time da tako prora:unatoj 

veli:ini pridodaje i veli:ina prora:unata na temelju planiranog broja stanovnika (stalnih i 

povremenih). 

U sklopu gra;evinskog podru:ja naselja Medulin ovim PPUO-om predvi;a se 

smještaj 800 postelja za potrebe ugostiteljsko turisti:kog smještaja. 

Maksimalni broj postelja u stambeno-turisi:kim naseljima i naselju Medulin odre;en je 

u :lanku 85. Odredbi za provo;enje ovogPPUO-a. 

Unutar gra;evinskih podru:ja gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti:ke (u ZOPu), 

uži obalni pojas je namjenjen isklju:ivo ure;ivanju kupališta s plažnim gra;evinama, 

sun:ališta, pristupa u more, valobrana, pristana, zelenih površina, manjih sportskih 

igrališta, površina za vodene sportove i drugo, dok /e smještajni kapaciteti biti odmaknuti 

od obale u dubinu. U užem obalnom pojasu postoji mogu/nost gradnje i postavljanja 

gra;evina, ure;aja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Užim 

obalnim pojasom smatrat /e se pojas širine koja osigurava realizaciju svih vrsta gore 

navedenih zahvata, ali ne manje od 100 metara od planirane obalne linije. Svi navedeni 

zahvati ne smiju bitno mijenjati zna:ajke krajolika u kojem se grade, a posebno se 

isklju:uje mogu/nost iskr:enja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove 

izgradnje. 

Turisti:ki punktovi, kao specifi:ni oblik turisti:kih razvojnih podru:ja, prvenstveno 

trebaju poslužiti za razvoj "alternativnih" vidova turizma (izletni:ki turizam, "robinzonski" 

turizam, punktovi za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora). 

Lokacija turisti:kih punktova, njihovi kapaciteti te to:an prostorni obuhvat utvr;en je ovim 

PPUO-om. 

U sklopu gra;evinskog podru:ja zabavnog centra Campanož predvi;eno je ure;enje 

zone za zabavu kao što su zabavni park, vodeni park, diskoteka I ostali prate/i i sli:ni 

sadržaji, bez mogu/nosti izgradnje gra;evina za turisti:ki smještaj. 




Godina: 2007. 

53

Proizvodna namjena 

Gradnja proizvodnih gra;evina koncentrirat /e se u gra;evinskim podru:jima 

gospodarske proizvodne namjene Medulin, Pomer, Kamik Banjole, Pomer i Valbonaša. 

Unutar ovih zona mogu se obavljati slijede/e djelatnosti: 

- trgovina na veliko i malo gra;evinskim materijalima, 

- trgovina na veliko i malo poljoprivrednim strojevima, alatima i materijalom, 

- trgovina na veliko i malo robom široke potrošnje, 

- trgovina na veliko i malo aparatima za doma/instvo i ku/ne radove, 

- automehani:arske, autolimarske, vulkanizerske servisne radionice, 

- skladištenje i prodaja naftnih derivata i usluge putnicima i vozilima, 

- proizvodnja namještaja, parketa i obloga, 

- proizvodnja gipsanih gra;evinskih elemenata, 

- proizvodnja drvene, metalne i plasti:ne stolarije i ugradbenih elemenata, 

- manji pogoni za pakiranje prehrambenih artikala (še/er, brašno, za:ini i sl.), 

- proizvodnja i flaširanje alkoholnih i bezalkoholnih pi/a, 

- proizvodnja maslinovog ulja i ostalih proizvoda od maslina, 

- primarna prerada i pakiranje svježeg vo/a i povr/a, 

- primarna prerada i pakiranje morskih organizama, kao i obavljati ugostiteljska 

djelatnost te potrebna infrastrukturna mreža i infrastrukturne gra;evine, dok se ne/e mo/i 

graditi gra;evine stambene, niti javne i društvene namjene. Pojedina:ne gra;evine mo/i 

/e se graditi i u ostalim naseljima, u okviru planiranih gra;evinskih podru:ja naselja. 

TABLICA 5. - ZONE GOSPODARSKE PROIZVODNE NAMJENE 

GRANEVINSKO PODRUDJE POVRŠINA GRANEVINSKOG IZGRANENOST 

GOSPODARSKE NAMJENE - 

PROIZVODNE 

PODRUDJA (ha) 

GRANEVINSKOG 

PODRUDJA (ha) 

MEDULIN 4.14 12.80% 

POMER 3.21 neizgra;eno 

BANJOLE - KAMIK 13.81 15.30% 

ŠEVE 13.53 neizgra;eno 

VALBONAŠA 3.88 neizgra;eno 

UKUPNO 38.57 

Komunalno servisna namjena 


zbrinjavat /e se na postoje/oj lokaciji otpada Kaštijun, definiranoj granicama gra;evinskog 

podru:ja pod nazivom zona gospodarske namjene – komunalno servisna. 

Unutar gospodarskih proizvodnih zona Medulin, Kamik, Ševe, Pomer i Valbonaša 

mogu se formirati reciklažna dvorišta i transfer stanice u skladu sa sustavnim 

gospodarenjem otpadom na podru:ju Op/ine Medulin max površine 100 m 2 . 

Marikultura 

Zone marikulture predvi;ene su na lokacijama odre;enim u grafi:kom dijelu ovog 




Godina: 2007. 

54

PPUO-a. Unutar kopnenog podru:ja za marikulturu odre;enog ovim PPUO-om, na lokaciji 

Medulin – Siga, mogu/a je izgradnja gra;evine isklju:ivo osnovne namjene, bez 

mogu/nosti korištenja iste za trgova:ke, ugostiteljsko – turisti:ke ili druge djelatnosti koje 

nisu povezani sa samim uzgojem, u skladu s posebnim propisom. 


PPUO-om, predvi;eno je ure;enje akvatorija za uzgajanje riba, školjaka i drugih morskih 

organizama, a isklju:uje se uzgoj plave ribe. 

3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI 

Na podru:ju Op/ine Medulin gra;evine javne i društvene namjene gradit /e se 

prvenstveno u sklopu gra;evinskih podru:ja te su uvjeti smještaja gra;evina javne i 

društvene namjene u sklopu gra;evinskih podru:ja naselja dati u poglavlju 2. odredbi 

ovog PPUO-a te /e se primjenjivati i kod izrade prostornih planova užeg podru:ja :ija je 

obaveza utvr;ena odredbama ovog PPUO-a. 

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, URE,ENJA I ZAŠTITE PROSTORA 

Jedna od bitnih funkcija PPUO-a je zaštita prostora, prirode i ambijenta, odnosno 

osiguranja kvalitenog i zdravog prostora, koji je kroz korištenje i namjenu prostora 

rezerviran za dugoro:an razvoj Op/ine Medulin. Izradom prostornih planova užeg 

podru:ja za urbanisti:ke cjeline treba osigurati zaštitu graditeljske baštine i preostalog 

obuhva/enog zemljišta namjenjenog gradnji. 

U postupku izrade prostornih planova užeg podru:ja nadležno tijelo državne uprave 

(Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike 

Hrvatske) utvrdit /e konzervatorsku podlogu sa sustavom mjera zaštite obuhva/enih 

nepokretnih kulturnih dobara ili utvrditi sustav mjera zaštite tih kulturnih dobara, što /e 

služiti kao temeljni podatak pri izradi tih planova. Lokacijske/gra;evne dozvole izdavat /e 

se u skladu sa posebnim propisima i to za one cjeline, gra;evine i sklopove koji su 

posebno ozna:eni u grafi:kom dijelu PPUO-a, uz posebne uvjete gra;enja koji /e se 

ishoditi od nadležnog Konzervatorskog odjela. 

U okviru cjelokupnog podru:ja Op/ine Medulin, koje ve/ kao jadransko priobalno 

podru:je predstavlja prostor zna:ajne vrijednosti i osjetljivosti, mogu se identificirati 

zna:ajnija kulturna dobra i dijelovi prirode, koja predstavljaju odre;enu ambijentalnu 

vrijednost i kao takva /e se :uvati i štititi sveukupnim planskim rješenjem. 

3.4.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI 

Zaštita prirode bitna je komponenta koncepcije i postavki u svim segmentima ovog 

PPUO-a. Temeljni motivi zaštite prirode nalaze se u o:uvanju i unapre;enju obilježja, 

specifi:nosti i kvalitete, kao i u racionalnom korištenju prirode op/enito, s ciljem 

održavanja prirodne ravnoteže i ekološkog stabiliteta. 

Zaštita prirode provodi se o:uvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom 


- utvr;ivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti, 





Godina: 2007. 

55

- unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog ure;enja i planove 



prirodu, 

- izradom izvješ/a o stanju prirode, donošenjem i provedbom strategije, programa, 


- utvr;ivanjem prirodnih vrijednosti i zašti/enih prirodnih vrijednosti, 

- uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zašti/enim prirodnim 


- povezivanjem i uskla;ivanjem državnog sustava s me;unarodnim sustavom zaštite 

prirode, 

- poticanjem znanstvenog i stru:nog rada u podru:ju zaštite prirode, 

- obavješ/ivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlu:ivanju o 




PPUO-om Medulin su obuhva/eni dijelovi prirode, zašti/eni u smislu posebnih 

propisa koji definira kategorije prirodnih vrijednosti zna:ajni karjobraz i park šuma. 

Zna:ajni krajobraz Donji Kamenjak i medulinsko oto:je (SNIŽ 5/96) i Gornji Kamenjak 

(SNIŽ 5/96) su zbog svojih posebnosti proglašeni 1996. godine, temeljem Zakona o zaštiti 

prirode (NN 30/94, 72/94) zašti/enim krajolikom (Službene novine Istarske županije 5/96, 

7/02) u površini od 394,83 ha. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) kategorija 

zašti/eni krajolik preimenovana je u kategoriju zaštite zna:ajni krajobraz. Zna:ajni 

krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke 

raznolikosti i kulturno-povijesne vrijednosti, i krajobraz o:uvanih jedinstvenih obilježja 

karakteristi:nih za pojedino podru:je, namijenjen odmoru i rekreaciji. 

Za podru:je zašti/enog krajobraza Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga u 

skladu s PPIŽ utvr;uje se obaveza izrade Prostornog plana podru:ja posebnih obilježja I 

plana upravljanja. 

Park šumom su proglašeni poluotok Kašteja (SN IŽ 5/96) i brdo Soline kod 

Vinkurana (SNIŽ 5/96). Park-šuma je prirodna ili sa;ena šuma, ve/e krajobrazne 

vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. Za podru:je park šume, u skladu sa posebnim 

propisom potrebno je donijeti program zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrži mjere 

zaštite i unapre;enja na temelju pra/enja stanja. Do donošenja programa zaštite šumskih 

ekoloških sustava nisu dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih su 

zašti/eni. Za podru:ja park šume Kašteja na kojoj je predvi;ena I ugostiteljsko turisti:ka 

namjena potrebno je poštivati odredbe ovog PPUO-a o zašti/enim prirodnim predjelima. 

PPUO-om su evidentirani zna:ajni dijelovi prirode te se predvi;aju za zaštitu u skladu 


posebni rezervat u moru - potrebno je zaštititi staništa voge u Uvali Polje, izme;u 


posebni paleontološki rezervat - unutar podru:ja zna:ajnog krajobraza Donji 

Kamenjak i medulinsko oto:je (SNIŽ 5/96) 

posebni floristi:ki rezervat - unutar podru:ja zna:ajnog krajobraza Donji Kamenjak i 

medulinsko oto:je (SNIŽ 5/96) 

zna:ajni krajobraz otoka Frašker i Fraškeri/ - predlaže se njihova zaštita kao 





Godina: 2007. 

56


Svi obuhva/eni dijelovi prirode, kako zašti/eni tako i predloženi za zaštitu, ovim se 

PPUO-om izjedna:avaju u smislu njihovog o:uvanja i zaštite. Mjere o:uvanja i zaštite 

odre;uju se istovjetno, u skladu sa posebnim propisima. 

U postupku izrade prostornih planova za zašti/ene dijelove prirode nadležno tijelo 

utvrdit /e sustav mjera zaštite obuhva/enih dijelova prirode. 

Mjere zaštite zašti/enih podru:ja sastavni su dio akata o proglašenju zaštite, 

dokumenata prostornog ure;enja, planova upravljanja, planova gospodarenja, te drugih 

propisa koji koji ure;uju pitanja zaštite, o:uvanja, unaprje;enja i korištenja zašti/enih 

podru:ja. 

U zašti/enim podru:jima nije dopušteno izvo;enje vojnih vježbi ni drugih vojnih 

aktivnosti kojima se mogu ugroziti prirodne vrijednosti, osim na podru:ju zna:ajnog 

krajobraza Donji Kamenjak (SN IŽ 5/96.) uz poštivanje odredbi posebnih propisa :ime se 

jam:i da se ne/e ugroziti zašti/eno prirodno podru:je. 

U postupku izdavanja lokacijskih (gra;evnih) dozvola za zahvate u prostoru u 

zašti/enim dijelovima prirode obuhva/enim PPUO-om, kao i lokacijskih (gra;evnih) 

dozvola za susjedne gra;evine, ishodit /e se posebni uvjeti gra;enja i uvjeti zaštite 

prirode od nadležnog tijela. Ne može se izdati lokacijska(gra;evna) dozvola bez 



Smanjenje utjecaja erozije u PPUO-om odre;enim podru:jima poja:ane erozije, ali i 

ostalim podru:jima izloženim eroziji, provodit /e se realizacijom sljede/ih gra;evnih i 


- zemljanim radovima ure;ivanja otvorenih prostora, 

- sadnjom odre;enih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta 

Zaštita podru:ja koja su PPUO-om odre;ena kao šume, kao odre;ene prirodne 

vrijednosti, provodit /e se u skladu s važe/im zakonom o šumama, odredbama ovog 

ppuo-a i ostalim odgovaraju/im propisima. Zaštita podru:ja koja su PPUO-om odre;ena 

kao poljoprivredno tlo, te i ostalog poljoprivrednog zemljišta, kao odre;ene prirodne 

vrijednosti, provodit /e se u skladu s važe/im zakonom o poljoprivrednom zemljištu, 

odredbama ovog ppuo-a i ostalim odgovaraju/im propisima. 

Ure;ivanje zelenih površina, kao odre;ene prirodne vrijednosti, PPUO-om se 

omogu/ava u gra;evinskim podru:jima. Zelene površine mogu se ure;ivati kao: 


- javni parkovi: 

- igrališta 

- ure;ene zatravljene površine, drvoredi i sl. 

- ostale hortikulturno obraene površine: 



Javni parkovi ure;ivat /e se trasiranjem pješa:kih staza, opremanjem potrebnim 

rekvizitima, saniranjem postoje/ih i sadnjom odgovaraju/ih novih vrsta biljnog materijala, 

te obavljanjem i sli:nih radnji, a izuzetno u manjim površinama i ure;ivanjem parkirališta. 

Kod igrališta /e se ure;ivati igrališta trasiranjem pješa:kih staza, opremanjem potrebnim 

rekvizitima, sadnjom odgovaraju/ih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sli:nih radnji, 

a izuzetno u manjim površinama i ure;ivanjem parkirališta. 




Godina: 2007. 

57

Zaštitne zelene površine ure;ivat /e se saniranjem postoje/eg biljnog materijala i 

sadnjom odgovaraju/ih novih vrsta, ure;ivanjem pješa:kih staza, te obavljanjem i sli:nih 

radnji. 

Na postoje/em i planiranom izgra;enom prostoru potrebno je sprovesti introdukciju 

razli:itim autohtonim vrstama, :iji odabir zavisi od prostorne organizacije i strukture 

planirane izgradnje. Kod gra;evina kod kojih /e prilikom izgradnje nastati ve/i zemljani 

radovi treba sprovesti biotehni:ke mjere sanacije i ure;enje usjeka i nasipa odgovaraju/om 

travnom smjesom, busenovanjem, perenama, zimzelenim i listopadnim grmljem. Na 

lokacijama s velikim nagibom predvidjeti terasiranje terena, te sprovesti introdukciju 

razli:itim autohtonim vrstama kako bi se sprije:ila pojava erozije. 

Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvo;enja tako, da se 


saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake :iji korjenov sistem ne prelazi dubinu 

50cm. Stablašice saditi na udaljenosti ve/oj od 2m od podzemne infrastrukture, odnosno 

1m od ruba tvrde površine. 

Na cjelokupnom podru:ju obuhvata PPUO-a utvr;uju se uvjeti oblikovanja gra;evina 

kao mjera zaštite ambijentalne vrijednosti. Kod oblikovanja gra;evina moraju se uvažavati 

karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na obuhva/enom i na širem podru:ju, te 

upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristi:ni za ovdašnju klimu i 

tradiciju. Horizontalni i vertikalni gabariti gra;evina, oblikovanje pro:elja i krovišta, te 

upotrebljeni materijali moraju biti uskla;eni s okolnim gra;evinama i krajolikom. U starim 

dijelovima naselja s ruralnom arhitekturom obavezno je korištenje gra;evinskih elemenata 

karakteristi:nih za tu arhitekturu. 

Mjere o:uvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode, kako uvrštenih u popis 

temeljem važe/ih zakonskih odredbi tako i evidentiranih važe/im prostornim planovima 

šireg podru:ja i ovim PPUO-om, odre;ene su cjelokupnim PPUO-om. Svi zahvati u 

prostoru koji na odre;eni na:in utje:u na prirodna i kulturna dobra moraju se provoditi uz 

suradnju i suglasnost tijela državne uprave nadležnih za zaštitu prirodnih i kulturnih 

dobara, a prilikom gradnje i ure;enja konzultirat /e se odgovaraju/i važe/i propisi. 

Kategorizacija mora definira se ovim planom kao II. kategorija za svo obalno more Op/ine 

Medulin što zna:i da svi efluenti koji se upuštaju u recipijent moraju biti po kakvo/i koja se 

dozvoljava za upuštanje u recipijent II. kategorije, sukladno uvjetima propisanih 

odgovaraju/im propisima. 

3.4.2. KULTURNO POVIJESNE CJELINE 









5. vizure 




Godina: 2007. 

58





izgradnja i dogradnja itd.) Potrebno je ishoditi posebne uvjete ure;enja i prethodno 






sl. Reklame, jedinice klimatizacijskih ure;aja, satelitske antene), te poštivati zate:eno 

stanje. 









Kroz odredbe za provo;enje potrebno je postaviti dugoro:ne projekte za uklanjanje 

raznih instalacija i kablova s pro:elja gra;evina i njihovo spuštanje ispod razine ulica 

(elektri:ni kablovi, vodovodne i plinske cijevi, elektri:ni i vodovodni ormari/i i sl.). 



2.pojedinani spomenici – sakralni i profani 



















Izuzetno veliki broj arheoloških lokaliteta i zona na podru:ju obuhvata PPUO-a može 

se, s obzirom na mjere zaštite, podijeliti u nekoliko grupa: 





Godina: 2007. 

59

. neprecizno ubicirani arheološki lokaliteti 


f. arheološke zone s površinskim nalazima 

g. podvodni arheološki lokaliteti 










Iz ove odredbe izuzeto je podru:je gradine vr:evan kod medulina upisane u registar 

kulturnih dobara, listu preventivno zašti/enih kulturnih dobara pod rednim br. P-38 od 5. 

Travnja 2001. I anti:kog arheološkog lokaliteta kod marine pomer na kojima je na:elno 





radovima. 






samouprave. 











registraciju arheološkog podru:ja na kojem su evidentirani nalazi tj. Na kojem postoje 





odjel. 







Godina: 2007. 

60











d.arheološke zone s površinskim nalazima 










op/ine medulin registriran kao kulturno dobro prije eventualnih gra;evinskih zahvata 





površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru nai;e na arheološko nalazište ili 




S obzirom da su na dijelu podru:ja Op/ine Medulin 

o:uvani tragovi intenzivne kultivacije pejzaža, treba posvetiti posebnu pažnju o:uvanju 

tragova ljudske intervencije u prostoru. To se odnosi prije svega na o:uvanje arheoloških 

tragova podjele prostora u antici (kamene groma:e kao limitacijske oznake agera, ostaci 


(suhozidi). 



zidovi. 



zidove. 



5. Vizure 








Godina: 2007. 

61

Na svim podru:jima koja su u tekstualnom i grafi:kom dijelu PPUO-a ozna:ena kao 

arheološki lokaliteti (gradine, lokaliteti na otvorenom, anti:ke gospodarske vile, nekropole, 

sakralne gra;evine) potrebno je osigurati arheološki nadzor pri zemljanim radovima 


ako nisu u podru:ju koje je izuzeto iz gra;evnog podru:ja ili su za njega predvi;ene 

druga:ije mjere zaštite. Ako se pri izvo;enju gra;evinskih ili bilo kojih drugih radova koji 

se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili u moru nai;e na 

arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o 

nalazu bez odga;anja obavijestiti nadležno tijelo u sukladno posebnim propisima. 

3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRU8JA I 

PROSTORNE CJELINE 

TABLICA 6 - POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRUDJA I PROSTORNE CJELINE, TE 

KORIŠTENJE RESURSA 

R.B OPQINA MEDULIN OZNAKA UKUPNO 

(ha) 

% OD 

POVRŠINE 

OPQINE 

MEDULIN 

2.0. ZAŠTIQENE CJELINE 

2.1. ZAŠTIQENI DIJELOVI PRIRODE 

UKUPNO 777.00 

2.2. ZAŠTIQENA GRADITELJSKA 

BAŠTINA 

UKUPNO 

(ARHEOLOŠKA PODRUDJA I 

POVIJESNE GRADITELJSKE 

CJELINE) 

3.0. MORE I MORSKA OBALA 

- OBALNO PODRUDJE (ha, km) 

- ZAŠTIQENO OBALNO 

PODRUDJE (ZOP) – MORE I 

KOPNO 

363.20 

2935 

2565 

OPQINA UKUPNO 2935 

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 

Gradnja infrastrukturnih sustava na podru:ju op/ine medulin provodit /e se temeljem 

ovog ppuo-a u skladu s razvojnim planovima op/ine medulin. Pri tome treba uvažavati 

važe/e propise o zaštitnim koridorima ve/ izgra;ene infrastrukturne mreže u kojima su 

planirana namjena i korištenje uvjetovani tim propisima. Isto tako su uvjetovani planirana 

namjena i korištenje u koridorima budu/ih trasa infrastrukturne mreže, što predstavlja 

rezervaciju prostora za budu/u infrastrukturnu mrežu. 




Godina: 2007. 

62

Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit /e budu/e potrebe 

obuhva/enog podru:ja na razini današnjeg standarda. Rješenja temeljem kojih /e se 

izdavati lokacijske dozvole iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaže potreba 

zbog tehni:kog ili tehnološkog napretka, odnosno budu/ih novih saznanja, odnosno 

ukoliko to predstavlja privremeno racionalnije rješenje, ili se radi o dodatnom raspletu 

mreže razine koju ovaj PPUO ne obra;uje, pri :emu je potrebno uvažavati usvojene 

propise i standarde, te pravila tehni:ke prakse. 

U planiranim infrastrukturnim koridorima rezervacije prostora za planirane 

neizgra;ene mreže ne postoji mogu/nost nikakvih gra;evnih zahvata do izgradnje 

odnosne mreže, osim eventualne druge infrastrukture (instalacije) ili prometnice, odnosno 

osim rekonstrukcija, uklanjanja i radova na održavanju postoje/ih gra;evina. Nakon 

izgradnje infrastrukturne mreže planirane ovim ppuo-om, pri korištenju se primjenjuju 

zaštitni koridori za postoje/e mreže, ukoliko važe/im propisima nije odre;eno druk:ije. 

3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV (CESTE, MORSKE LUKE, JAVNE 

TELEKOMUNIKACIJE) 

Svi vidovi prometa, njihova me;uzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na podru:ju 

Op/ine kao i širem prostoru, odvijat /e se i uskla;ivati prema prometnim pravcima i 

koridorima rezervacije prostora planiranim ovim PPUO-om, a sastoji se od cestovnog, 

pomorskog i telekomunikacijskog. 

3.5.1.1. Zrani promet 




U planiranom podru:ju ure;ivat /e se zemljište uz mogu/nost gra;evnih zahvata, ali 

ne i izgradnje gra;evina visokogradnje izuzev centralne gra;evine i gra;evine 

vatrogasnog centra te /e se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i gra;evine te 

infrastrukturna mreža, kao i postavljati potrebne montažne prenosive gra;evine i naprave, 

ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti turisti:kog smještaja. Prilikom ure;enja 


3.5.1.2. Pomorski promet 

Zone pomorskog prometa na podru:ju obuhvata PPUO Medulin su lu:ko podru:je 



Morski putevi na podru:ju Op/ine Medulin su unutarnji, a definirani su koridorima u 

skladu s važe/im propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafi:kom 

dijelu PPUO-a prikazani shematski. 

U skladu s odredbama ovog PPUO-a utvr;ena je klasifikacija i kapacitet postoje/ih i 

planiranih luka. 

U lu:kom podru:ju Paltana kao i u akvatoriju luka otvorenih za javni promet i luka 

posebne namjene mogu se graditi potrebne gra;evine niskogradnje (obalni zidovi, obale, 

molovi, lukobrani i sli:ni gra;evni elementi), postavljati naprave i ure;aji za privez plovila i 

signalizaciju, te obavljati i drugi sli:ni radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, 




Godina: 2007. 

63

prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu gra;evina. U sklopu luke otvorene 

za javni promet u uvali Polje postoji mogu/nost smještaja 20 – 50 sportskih vezova. 

Privez je u skladu s posebnim propisom dio obale izgra;en za privremeni privez 

plovnih objekata, izvan lu:kog podru:ja, s najviše 10 vezova. Privezi na podru:ju ovog 

PPUO-a odre;ena su u grafi:kom dijelu PPUO-a shematski te su predvi;ena na 

mjestima postoje/ih molova na slijede/im lokacijama: 

- Monte Kope u svrhu priveza ribarskih brodova 

- otoci Ceja, Fenera, Bodulaš, Porer i Fenoliga 

- Financa u sklopu zone ugostiteljsko-turisti:ke namjene Kašteja i “kod kule” u 

Medulinu, Brnestrice u Pomeru te Pe/ine u Banjolama. 

Sidrište je posebno obilježen morski akvatorij s mogu/om odgovaraju/om opremom za 

sigurno sidrenje plovila, a njegov smještaj mora biti objavljen u službenim pomorskim 


Privezišta su luke koje se planira u sklopu morskog akvatorija u neposrednoj blizini 

ugostiteljsko – turisti:kih zona te im je namjena prevremeni privez plovila u funkciji 

turisti:ke rekreacije max kapaciteta do 20 % ukupnog broja kreveta u pojedinoj zoni 

ugostiteljsko – turisti:ke namjene, odnosno 100 vezova. 

Morski putevi su definirani koridorima u skladu s važe/im propisima o sigurnosti 

pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafi:kom dijelu PPUO-a prikazani shematski. 

U morskom akvatoriju mogu/a je gradnja i postavljanje gra;evina, ure;aja i 


Kako bi za odre;ivanje prostornog obuhvata pojedinih luka bio korišten jedinstveni 


dužine cca 12 m za luke nauti:kog turizma, pod pojmom veza za luke posebne namjene 



3.5.1.3. Cestovni promet 

PPUO-om se predvi;aju novi zahvati u cestovnom sustavu na podru:ju Op/ine, koji 

moraju zadovoljiti potrebe za komunikacijom postoje/eg i budu/eg stanovništva i 

gospodarstva op/ine, kao i turista koji /e boraviti una podru:ju op/ine. Najbitniji 

novoplanirani zahvati su: 

- obilaznica Medulin Ližnjan kao i novoplanirane prometnice Pomer – Šiki/i – Monte 

šerpo - Šijana koja /e povezati Op/inu Medulin s “istarskim Y”, te realizacija ostalih 

prometnica (djelomi:no planiranih i rekonstrukcije postoje/ih). 

Na:in i uvjeti ure;ivanja ostalih cesta odre;uje se temeljem posebnog op/inskog 

propisa o cestama koje su u nadležnosti Op/ine Medulin. Održavanje postoje/ih cesta 

provodit /e se temeljem posebnih propisa o cestama. 

Na:in i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na podru:ju obuhva/enom PPUO-om 

odre;ivat /e se posebnom odlukom Op/ine Medulin o prometu u mirovanju, koja se 

temelji na odredbama ovog PPUO-a. 

Ovim se PPUO-om, odre;uju širine koridora zaštite prostora javnih cesta izvan 




Godina: 2007. 

64

izgra;enih dijelova gra;evinskih podru:ja prema tablici, sukladno posebnim propisima: 



u naselju 

izvan naselja 



ceste 


Unutar tako utvr;enih koridora rezervacije prostora za gradnju cesta ili dijelova cesta 

ne postoji mogu/nost gradnje niti rekonstrukcije gra;evina visokogradnje, niti gra;evina 


3.5.2.Telekomunikacije 

Postavke ovog PPUO-a definiraju izgradnju-dogradnju-rekonstrukciju 

telekomunikacijske mreže još neadekvatno priklju:enih dijelova op/ine Medulin i izgradnju 

telekomunikacijske mreže novoplaniranih podru:ja stanovanja i gospodarstva, odnosno 

pove/anje i modernizaciju postoje/ih kapaciteta. 

Planirano je dovršiti magistralnu, spojnu i korisni:ku telekomunikacijsku mrežu sa 

pripadaju/im mjesnim i podru:nim centralama i potpunom zamjenom analogne sa 

digitalnom tehnologijom. 

Scenarij razvoja telekomunikacija, u planiranom periodu do 2015. godine temelji se 

na prognozama odgovaraju/ih komisija Europske unije, prilago;en našim prilikama, a 

dijeli se kako slijedi: 

2005.-2010. godine, integracija inteligencije i mobilnosti, IN tehnologije povezati 

/e pokretne i nepokretne mreže :ime /e biti omogu/ena potpuna mobilnost 

proslje;ivanje poziva kroz mreže, porast primjene širokopojasnih komunikacija; 

- 2010.-2015. godine, širokopojasne mreže postati /e dostupne ve/ini korisnika, 

sve usluge iz nepokretne mreže, uklju:uju/i i višekanalnu televiziju (HDTV) integrirati 

/e se na FTTH strukturu, primjena svjetlovodnih komutacija. 

Kvantificirane podatke sveukupnog razvoja telekomunikacija za planski period do 

2015. godine nemogu/e je preciznije prognozirati. Naime, iz osnovnih smjernica razvoja 

vidljiva je transformacija telekomunikacija na osnove koje /e biti razli:ite od današnjih. 

Ipak, za period do negdje izme;u 2005. i 2010. godine može se za pokazatelj razvijenosti 

telekomunikacija uzeti stupanj razvoja postoje/ih mreža i usluga, pogotovo nepokretne 

telefonske mreže, kao dominantne mreže i mreže na osnovi koje se grade i ostale mreže, 

te proširuju vrste telekomunikacijskih usluga. 

Nepokretna telefonska mreža 

TABLICA 9. - POKAZATELJ RAZVOJA NEPOKRETNE TELEFONSKE MREŽE, ZA PERIOD 

2001.-2015.: 

Broj instaliranih telefonskih priklju:aka 5400 

Broj uklju:enih telefonskih priklju:aka (GTP) 4900 

od toga ISDN priklju:aka 1400 




Godina: 2007. 

65

INTERNET korisnika 1200 

Iskorištenost telefonskih priklju:aka 90% 

Gusto/a telefonskih priklju:aka (GTP/100 stanovnika) 60 

Stupanj digitalizacije 100% 

Broj podru:nih centrala - udaljenih pretplatni:kih stupnjeva (UPS) 7 

Broj telefonskih govornica 40 

Transmisijska mreža /e se i u budu/nosti realizirati isklju:ivo svjetlovodnim kabelima. 

Za postizanje redundancije transmisijskog sustava sve više /e se graditi SDH prstenovi i 

uvo;enje inteligencije u transmisijske sustave. Postoje/i transmisijski SDH prsten je Pula- 

Banjole-Medulin-Ližnjan-Pula kojim se osigurava redundancija telekomunikacijskog 

povezivanja op/ine Medulin u lokalnu, nacionalnu i me;unarodnu mrežu. 

Mogu/a je izgradnja magistralnog (me;unarodnog) voda preko podru:ja Op/ine, iz 

pravca Pule, kao podzemnog i podmorskog u smjeru srednjeg Jadrana. 

Korisni:ki vodovi realizirati /e se isklju:ivo podzemnim kabelima. Na razini korisni:kih 

vodova sve /e se više graditi svjetlovodnim kabelima. Mogu/a je gradnja korisni:kih 

mreža i koaksialnim kabelima na podru:jima kombinirane mreže sa kabelskom 

televizijom. 

Podru:je obuhvata PPUO Medulin opsluživati /e 7 podru:nih centrala - izdvojenih 

pretplatni:kih stupnjeva. Iste /e se graditi u središtu konzuma prate/i plansku izgradnju u 

novim urbanisti:kim podru:jima (npr. Banjole-Paltana, Medulin-Mukalba), kao i pove/anje 

potreba za telekomunikacijskim uslugama u podru:jima postoje/e izgra;enosti (Pomer), i 

u cilju približavanja komutacijskih :vorova na udaljenost od 1500 metara od najudaljenijeg 

korisnika. 

U sklopu transmisijskog sustava na spojnoj razini realizirati /e se spojni vodovi 

izme;u svih mjesnih i podru:nih centrala (spojeni u prstene) kojim se treba osigurati 

redundancija telekomunikacijskog povezivanja telekomunikacijske mreže. 

Korisni:ki vodovi /e pratiti plansku izgradnju u novim urbanisti:kim podru:jima, kao i 

pove/anje potreba za telekomunikacijskim uslugama u podru:jima postoje/e izgra;enosti. 

Vodovi u nepokretnoj mreži /e se graditi u javnim površinama, u pravilu duž 

prometnica. Na glavnim pravcima kabelskih telekomunikacijskih mreža predvi;a se 

izgradnja kabelskih kanalizacija potrebnog kapaciteta. 

Ostale nepokretne mreže 

Postoje/e mreže razvijati /e se u postoje/im tehnologijama samo u po:etnom 

planskom periodu, u cilju zadovoljenja zahtjeva korisnika. U kona:nici sve mreže se 

integriraju u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga. 

Pokretne mreže 

Postoje/a analogna NMT mreža ulazi u maksimum kapaciteta koji se više ne/e širiti. 

Korištenje mreže nastaviti /e se do perioda ekonomske opravdanosti njezine 

eksploatacije. 

Digitalna gsm mreža, u po:etnom planskom periodu izgra;ivati /e se ubrzanim 

tempom, sukladno rastu broja priklju:aka, tako i gradnjom mreže baznih stanica. O:ekuje 

se izgradnja baznih postaja koje /e kvalitetno (“in door”) pokriti 100% podru:ja ppug 

medulin. 




Godina: 2007. 

66

Telekomunikacijske usluge 

Objedinjavanje postoje/ih telekomunikacijskih mreža u jedinstvenu mrežu sa 

integriranim uslugama, pored postoje/ih telekomunikacijskih usluga razviti /e se :itav niz 

usluga prijenosa govora, slike i podataka. Op/enito, razvijati /e se usluge za koje se 

pokaže potreba i ekonomska isplativost. 

Po svojoj naravi ve/ina elemenata telekomunikacijskih mreža prilagodljiva je prostoru 

i svim gra;evinama u prostoru, te ne zahtjeva rezervaciju prostora za njihovu izgradnju 

temeljem ovog PPUO-a. PPUO Medulin samo nazna:uje pravce izgradnje kabelskih 

prenosnih medija i odre;uje logi:ne makro lokacije komutacijskih :vorova i baznih postaja 

pokretnih telekomunikacija. 

Osnovne postavke iz PPUO Medulin potrebno je prenijeti u planove nižeg reda i 

posebnih cjelina. Planovi posebnih cjelina trebaju evidentirati postoje/e elemente 

telekomunikacijske mreže i osigurati njihovu zaštitu. 

Planiranje razvoja i realizacije telekomunikacijske mreže, u skladu s prirodom 

njezinog razvoja, treba biti fleksibilno. 

Prostorno definiranje pojedinih elemenata u planovima posebnih cjelina potrebno je 

samo kada je to nužno obzirom na karakter elemenata telekomunikacijske mreže ili drugih 

gra;evina ( kabelska kanalizacija velikih kapaciteta, lokacije ve/ih zgrada 

telekomunikacija, lokacije ve/ih stupova pokretnih telekomunikacija, koridori radio relejnih 

veza i sl. ). 

3.5.3. ENERGETSKI SUSTAVI 

3.5.3.1. Elektroenergetski sustav 

Osim ve/ navedene transformatorske stanice 110/20 kV Medulin :ija je izgradnja 

planirana ve/im dijelom na podru:ju susjedne Op/ine Ližnjan te napojnog dalekovoda 

110 kV, ovdje se mogu spomenuti i planirani koridori magistralnih 20 kV podzemnih 

kabela koji /e povezivati napojnu transformatorsku stanicu 110/20 kV sa naseljima unutar 

ali i izvan granica ovog PPUO-a. Iako se koridori vodova naponske razine 20 kV ne 

prikazuje u planu ovog reda, ovi su koridori prikazani radi njihove izuzetne važnosti za 

napajanjem podru:ja op/ine te eventualnog utjecaja na ostale infrastrukturne sustave. 

Tako je prikazan planirani (dvostruki) magistralni 20 kV podzemni kabel a djelomi:no i 

podmorski kabel, koji /e služiti za kvalitetno napajanje Premanture. 

Obimna izgradnja u isto:nom predjelu naselja Medulin (Kapovica,Kažela-Krase te 

Pošesi) te planirana izgradnja na podru:ju susjedne Op/ine Ližnjan ( Marlera, Uvala Kuje, 

Smiljevac ) iziskuju planiranje 20 kV kabelskog prstena iz budu/e TS 110/20 kV Medulin. 

Intezivna izgradnja u središnjem te planirana izgradnja u zapadnom dijelu Medulina (Siga, 

Burle, Mukalba, ZMP-Medulin ) razlog su planiranja zapadnog 20 kV kabelskog prstena 

Medulina iz budu/e TS 110/20 kV MEDULIN, iz kojeg se nadovezuje 20 kV koridor prema 

Pomeru i dalje prema Banjolama odnosno budu/em 20 kV rasklopištu Banjole ( sadašnja 

TS 35/10(20)kV Banjole ). 

Planirane transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV unutar podru:ja op/ine predvi;aju 

se uglavnom kao “gradske” kabelski napajane transformatorske stanice izvedene kao 

slobodno-stoje/e gra;evine ili rje;e u sklopu neke od postoje/ih ili planiranih gra;evina, a 

iznimno kao stupne napajane iz nadzemne mreže. 

Iznimno za slu:aj opravdane potrebe, mogu/a je i izvedba ukopanih 

transformatorskih stanica. Instalirane snage predmetnih planiranih transformatorskih 

stanica su 250 kVA u nadzemnoj mreži, odnosno 630 kVA u kabelskoj mreži. 




Godina: 2007. 

67

Kod postoje/ih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebat /e kod prijelaza 

na pogon s 20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovaraju/om 20 kV opremom. 

Isto tako odre;ene dionice postoje/e 10 kV mreže koje ne/e mo/i zadovoljiti minimalne 

uvjete za prijelazak na pogon s 20 kV naponom trebat /e zamijeniti novom 20 kV mrežom. 

3.5.3.2.Plinoopskrba 

Opskrba energijom je jedan od preduvjeta razvoja privrede i poboljšanja životnog 

standarda stanovništva, tj. energetika je snažan utjecajni faktor ekonomskog razvoja. 

Prednost plinovitih energenata je u mogu/nosti proizvodnje iz razli:itih sirovinskih 

baza, relativno jeftin transport do mjesta upotrebe ( cjevovodi ), univerzalnost primjene u 

energetici i tehnologiji uz visok stupanj iskorištenja, te ispunjavanje ekoloških uvjeta. 

PPUO-om se odre;uje namjena površine, na osnovu /ega se potroša:i plina mogu 

se podijeliti u osnovne grupe: 

- podru:ja naselja (doma/instva) 

- podru:ja izvan naselja za izdvojene namjene (široka potrošnja): 

- gra;evinska podru:ja proizvodne namjene 

- gra;evinska podru:ja poslovne – komunalno servisne namjene 

- gra;evinska podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene 

Plan razvoja 

O:ekivana potrošnja plina temelji se na konkurentnoj cijeni plina i stalnim odnosom – 

paritetima izme;u cijena pojedinih energenata. Postojani i poznati paritet je posebno 

važan za potrošnju plina u sveukupnom razvoju energetike i privrede Hrvatske, kao 

normiranje plina kao energenata u regijama koje temelje svoj privredni razvoj na turizmu. 

Potrošnja plina u doma)instvima 

Za procjenu budu/e potrošnje plina u doma/instvima ra:unalo se da /e nakon 

plinofikacije, broj plinificiranih doma/instava (planirano za 2015. godinu) biti oko 70% od 

ukupnog broja 

Realno je za o:ekivati da /e se plinificirati doma/instva na podru:ju kao koje 

/e biti mogu/e plinificirati. 

Broj doma/instva na podru:ju Op/ine Medulin, uzet uz prosje:no 2,78 :lana po 

jednom doma/instvu, što daje 11 800 stanovnika za 2001.god. odnosno planirani broj 

2015. god. biti /e oko 16200 stanovnika. 

Široka potrošnja 

Podru:ja izvan naselja za izdvojene namjene (široka potrošnja) 

- gra;evinska podru:ja proizvodene – pretežito zanatske namjene 

- gra;evinska podru:ja poslovne – komunalno servisne namjene 

- gra;evinska podru:ja ugostiteljsko turisti:ke namjene 

Predvi+ena ukupna potrošnja 

Na osnovu gornjih podataka, te prema podacima iz ostale projektne dokumentacije, 

potrošnja prirodnog plina u promatranom periodu PPUO Medulin, do 2015 god. bila bi 

oko: 750 m 3 /h, sa tlakom 4 bara u srednjetla:nom plinovodu, koji bi napajao prirodnim 

plinom Medulin, Pomer i Premanturu. 

Stvarni podaci odrediti /e se kroz izradu ostale planske i projektne dokumentacije. 

Koncepcija rješenja srednjetla:nog sustava planirana je prema Prostornom planu 




Godina: 2007. 

68

Istarske županije(SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05.) 

Kako je prikazano u kartografskom prikazu grafi:kog dijela ovog PPUO-a 2.3., od 

spoja na srednjetla:ni plinovod, obuhva/en GUP-om Grada Pule, ( na trasi od nove 

plinare na zaobilaznici prema južnom dijelu grada, odnosno prema staroj plinari), lokalni 

srednjetla:ni plinovodi se vode uz prometnice odnosno u skladu s tehni:kim uvjetima 

izgradnje unutar koridora za energetske objekte, prema podru:ju Op/ine Medulin. 

Ti plinovodi su veoma zna:ajni jer omogu/avaju potroša:ima da se snadbjevaju 

plinom iz umreženog sustava. Tlak u plinovodu iznosi 4 bara. 

Niskotla:na plinska mreža (tkz. prva instalacija) koju treba izgraditi a služiti /e za 

opskrbu potroša:a u op/ini Medulin, napajati /e se preko redukcionih stanica (RS) 

predvi;enih na lokaciji srednjetla:nih plinovoda. 

Kona:ne lokacije, broj, veli:ine i kapacitet RS-a, kao i kona:ne trase, dimenzije i 

dužine plinovoda (lokalni srednjetla:ni plinovod i niskotla:na plinska mreža), potrebno je 

istražiti i opravdati, vode/i ra:una o postoje/im izgra;enim strukturama i krajobraznim 

vrijednostima, na temelju tehno-ekonomske opravdanosti plinofikacije, odnosno kroz 

izradu idejnih, glavnih odnosno izvedbenih projekata plinoopskrbnog gradskog sustava. 

3.5.4.. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 

3.5.4.1. Vodoopskrba 

PPUO-om utvr;en je sustav vodoopskrbe na podru:ju Op/ine Medulin kojim su 

obuhva/eni magistralni cjevovodi te cjevovodi koji su opskrbnog karaktera te vodospreme. 

TABLICA 10 - DUGORODNA PROJEKCIJA POTROŠNJE VODE ZA PODRUDJE DJELOVANJA 

VODOVODA d.o.o. PULA 

PODRUDJE JEDINICA MJERE 2015 2030 

MEDULIN l /sek 60 84 

POMER l /sek 10 20 

PREMANTURA l /sek 60 80 

BANJOLE l /sek 27 27 

VINKURAN l /sek 10 15 

PJEŠDANA UVALA l /sek 10 20 

Sadašnje raspoložive koli:ine vode u dijelu vodoopskrbe cijelog podru:ja koje 

pokriva Vodovod-Pula jednake su ili manje od potrebnih. 

Potrebno je dovršiti i pustiti u pogon VSI Butoniga sa svim potrebnim ispira:ima 

cjevovoda kako bi se postigla zadovoljavaju/a kvaliteta vode na po:etku sezone 

korištenja vode iz Butonige. Iz dugoro:ne projekcije može se zaklju:iti da nema sigurne 


nemogu/e je osigurati potrebnu koli:inu vode kako za sadašnje tako i za dugoro:ne 

potrebe. 

Pulske bunare treba zaštititi od zaga;enja i dovesti vodu iz pulskih bunara na 

centralni ure;aj za kondicioniranje kojega treba tako;er izgraditi. U protivnom okolne 

jedinice lokalne samouprave do/i /e u velike probleme oko vodoopskrbe, pogotovo ako 

se zna da je VSI Butoniga predvi;ena da osigura vodu za vršnu potrošnju u ljetnom 




Godina: 2007. 

69

periodu (3-4 meseca). 

Ako se sva :etiri vodoopskrbna sustava (Butoniga, Gradole, Rakonek i Pulski Bunari) 

budu mogli koristiti maksimalnim kapacitetom, Pula i šire podru:je imat /e dovoljno vode. 

Vodoopskrba predloženih novih lokaliteta na podru:ju Op/ine Medulin mogu/a je iz 

ve/ izgra;ene vodovodne mreže a za neke lokalitete potrebno je izgraditi dovodne 

cjevovode a prema budu/im projektima vodovodne mreže. 

Da bi današnja Op/ina Medulin bila kvalitetno rješena sa vodoopskrbom potrebno je 

izgraditi cjevovod na potezu Valtura – Medulin.Cijelo podru:je naselja Medulin i Ližnjana 

snabdjeva se vodom iz postoje/eg rezervoara Vr:evan sagra;enog na koti +65 +4 m.n.v. 

Naselje Medulin nema u potpunosti riješenu vodoopskrbnu vodovodnu mrežu za sve 

dijelove naselja. Posebno su kriti:na nova naselja Pošesi sa kampom Kažela kao i dio 

isto:nog dijela Medulina, te dio naselja Mukalba. 

Kako bi se kvalitetno rješila vodopskrba dijela naselja mukalba, burle i industrijska 

zona medulina a samim tim i dio zapadnog dijela naselja medulin potrebno je izgraditi novi 

dovodni vodoopskrbni cjevovod φ 300 mm kroz samo naselje :ime bi se zamjenio i ve/ 

dotrajali postoje/i pvc cjevovod a prema situacijskom prikazu. Kao druga varijanta tog 

cjevovoda postoji trasa po budu/oj obilaznici medulina gdje treba rješiti imovinsko pravne 

odnose. 

Rješenje isto:nog dijela naselja Medulin a posebno naselja Pošesi i kampa Kažela 

rješit /e se izgradnjom novog magistralnog cjevovoda profila φ250 i φ200 mm. Po:etak ovog 

cjevovoda biti /e od postoje/eg cjevovoda φ 300 i protezat /e se po planiranoj prometnici do 

naselja Pošesi. 

Izgradnjom ovih dvaju cjevovoda rasteretit /e postoje/a vodoopskrbna vodovodona 

mreža Medulina i osigurati sigurna vodoopskrba. 

Naselje Pomer ima kvalitetno rješenu vodoopskrbu iz rezervoara Kaštion sa kotom +55 

m.n.v. Zna:ajnije podru:je izgradnje koje se planira na podru:ju naselja Pomer je stambeno 

turisti:ka zona Mu:a. Vodoopskrba tog dijela naselja vršit /e se na na:in da nisku zonu 

izgradnje se pokriva direktno iz rezervoara Kaštion dok se za višu zonu Mu:e mora 

osigurati postrojenje za pove:anje tlaka kako bi se i na najvišim mjestima osigurala 

kvalitetna vodopskrba. 

Naselje Premantura ima izgra;en rezervoar Gradine dovoljnog kapaciteta i u sklopu 

naselja osigurana je kvalitetna vodoopskrba osim na po:etku naselja i u samom centru 

gdje u ljetnim mjesecima zbog prevelike potrošnje vode viši objekti u pojedinim trenucima 

ostaju bez vode. 


Banjolama a :ija se lokacija nepažnom ustupila za izgradnju stambene gra;evine. Do 

izgradnje budu/eg rezervoara izgra;ena vodovodna mreža dolazi pod utjecajem 

vodotornja u Puli na koti od +84 m.n.v. a koji je gra;en isklju:ivo za potrebe visoke zone 

Pule. Na predmetnom podru:ju oformilo se je naselje Volme kao i budu/e naselje Porto 

Paltana. 

Cijelo podru:je Banjole-Volme-Porto Paltana moraju se rješiti jedinstvenim 

vodovodnim sistemom koji /e do/i pod utjecaj budu/eg rezervoara Volme vel. 2x2000 m3 

smještenom na najvišem vrhu izme;u Banjola i Premanture na koti +69+4,24 m.n.v. Zbog 

potrebne visinske kote rezervoar /e morati biti izdignut a ne ukopan. Ovdje treba naglasiti 

da je svaki metar klju:an za vodoopskrbu Banjola. Budu/i rezervoar Volme snabdjevat /e 

se vodom iz postoje/eg cjevovoda φ 300 mm a koji se proteže do rezervoara glavica u 

Premanturi. Od rezervoara Volme se planira povratni cjevovod profila φ 300 mm koji /e se 

granati na profil φ 200 mm za Volme Paltanu i φ 250 mm za naselje Banjole. 




Godina: 2007. 

70

3.5.4.2.Odvodnja otpadnih voda 

U Op/ini Medulin sva kanalizacijska mreža predvi;a se kao separatna kanalizacija i 

to zasebno fekalna i oborinska odvodnja. 

Ovim PPUO-m predvi;eno je rješenje odvodnje u tri odvojena sustava: 

1. sustav odvodnje naselja Medulin planskim rješenjem sa magistralnim kolektorima i 

crpnim stanicama CS Mukalba, CS Medulin i CS Kažela. U autokampu Kažela predvi;a 

se centralna crpna stanica Kažela koja /e prepumpavati otpadnu vodu na budu/i ure;aj 

za pro:iš/avanje Medulin i nakon pro:iš/avanja ispustiti dugim podmorskim ispustom u 

more. Ure;aj za pro:iš/avanje Medulin predvi;a se kao biološki ure;aj u trenutku kad se 

za to pokaže potreba u cijlu navodnjavanja golf terena na Marleri u susjednoj Op/ini 

Ližnjan. Razvojem golfa na poluotoku Marlera, iz vodovodne mreže nije mogu/e osigurati 

dovoljne koli:ine pitke vode te /e biti potrebno izgraditi u toJ fazi biološki ure;aj koji /e 

morati osigurati kvalitetu pro:iš/ene vode na na:in da se ista može koristiti za potrebe 

natapanja golf igrališta. 

2. sustav odvodnje za naselja Banjole, Vinkuran i Pomer predvi;a izgradnju 

zajedni:kog kanalizacijskog sistema na lokaciji postoje/eg pro:iš/iva:a Bumbište. 

Postoje/i kapacitet ure;aja ne zadovoljava kona:nom dotoku otpadnih voda te /e biti 

potrebno dograditi mehani:ki ure;aj na kona:ni kapacitet otpadnih voda. 

U I fazi izgardnje predvi;a se izgradnja mehani:kog ure;aja za kona:ni kapacitet 

dotoka otpadne vode iz naselja Banjole, Vinkuran i Pomer. U II fazi predvi;a se dogradnja 

biološke faze ure;aja. 

U naselju Banjole predvi;a se izgradnja centralne crpne stanice Banjole na koju /e 

doticati otpadne vode samog naselja Banjole kao i otpadne vode iz naselja Vinkurana i 

Pomera. Otpadne vode naselja Vinkuran predvi;aju se gravitaciono dovesti do crpne 

stanice Kaštanjež gdje /e se otpadne vode prepumpati do najviše to:je Banjola i dalje 

gravitacijski odvesti do crpne stanice Banjole. 

Od crpne stanice Banjole predvi;a se gravitacijski kolektor uz obalu do naselja Volme 

i dalje prema naselju Pomer. U samom naselju Pomer predvi;a se izgradnja centralne 

crpne stanice Pomer koja /e sve otpadne vode prepumpati do gravitacijskog kolektora koji 

/e dalje te otpadne vode odvesti do crpne stanice Banjole. 

3. sustav odvodnje za naselje Premantura predvi;a zasebni kanalizacijski sustav sa 

magistralnim kolektorom do budu/eg ure;aja za pro:iš/avanje Glavica 

Neposredno uz autokamap Stupice izgra;ena je centralna crpna stanica Stupice sa 

tla:nim vodom do vrha naselja Premantura. Ure;aj za pro:iš/avanje Premantura u I fazi 

predvi;a se kao mehani:ki ure;aj sa dugim podmorskim ispustom u more. U II fazi 

izgradnje predvi;a se dogradnja biološke faze pro:iš/avanja otpadnih voda.Na sam 

ure;aj za pro:iš/avanje Premantura doticati /e gravitacijski manji dio otpadnih voda 

naselja Premantura i to zapadni dio naselaj i manji dio centralnog dijela naselja 

Premanture. Isto:ni dio naselja Premature odvodit /e se na na priobalni kolektor koji /e 

podsredstvom par crpnih stanica odvodit otpadne vode do centralne crpne stanice 

Stupice. 

Pojedini manji dijelovi naselja od Premanture, Medulina Banjola, Pomera i Vinkurana 

ne/e se mo/i spojiti gratavitaciono na planiranu kanalizacijsku mrežu ve/ /e se morati 

izgraditi par lokalnih crpnih stanica kao bi prepumpale otpadnu vodu iz tih nižih dijelova 




Godina: 2007. 

71

naselja. 

Naselje Pješ:ana Uvala ima izgra;en fekalni kanalizacijski sustav sa spojem na 

pulski kanalizacijski sustav otpadnih voda. 


Iznimno, u izgra;enim dijelovima gra;evinskih podru:ja naselja u skladu sa :lankom 

7., stavak 3. odredbi ovog PPUO-a, na podru:jima gdje nije izgra;en sustav javne 

odvodnje za obiteljske ku/e (po posebnom propisu) iz kojih se ispuštaju isklju:ivo 

sanitarne otpadne vode optere/enja do 10 ES, obavezno je ispuštanje otpadnih voda u 

sabirne jame. 

Za gra;evine na podru:ju Op/ine Medulin sa optere/enjem ve/im od 10 ES, u 

izgra;enim dijelovima gra;evinskih podru:ja u skladu sa :lankom 7., stavak 3. odredbi 

ovog PPUO-a, gdje je predvi;ena izgradnja sustava odvodnje, a dok isti nije izgra;en,– 

otpadne vode odvode se preko zasebnog ure;aja za pro:iš/avanje u sabirnu jamu, 

prijemnik ili se koriste za navodnjavanje. Otpadne vode moraju biti pro:iš/ene na kakvo/u 

definiranu posebnim propisima. 





Za gra;evine na podru:ju Op/ine Medulin gdje nije predvi;ena izgradnja sustava 

odvodnje (pojedina:ne gra;evine izvan gra;evinskih podru:ja), otpadne vode odvode se 

preko zasebnog ure;aja za pro:iš/avanje u sabirnu jamu, prijemnik ili se koriste za 

navodnjavanje. Otpadne vode moraju biti pro:iš/ene na kakvo/u definiranu posebnim 

propisima. 





Ovim PPUO-om planira se i oborinska kanalizacija svih naselja što je predmet 

razrade ostale prostorno planske I projektne dokumentacije. 

Oborinska odvodnja Op/ine Medulin rješavat /e se na na:in da sistemom oborinske 

odvodnje prikupljamo sve oborinske vode sa prometnica i dotok oborinskih voda iz slivne 

zone koja gravitira na tu prometnicu bez direktnog odvo;enja oborinskih voda sa svake 

gra;evinske parcele. 

Izuzetak predstavljaju ve/e gra;evne :estice i gra;evine kod kojih se pojavljuju ve/e 

koli:ine oborinskih voda pri :emu je obaveza investitora da sam izgradi sistem oborinske 

odvodnje do priklju:ka na oborinsku kanalizaciju prometnice. 

Prilikom dimenzioniranja pojedinih dionica kanalizacije potrebno je hidrauli:ki prora:un 

izraditi na bazi krivulje oborina - Mjerodavni intenzitet oborina ITP krivulja Hrvatskih voda- 

Rijeka za dvogodišnji povratni period vode/i ra:una o ukupnoj slivnoj površini. 

U ovoj se zoni svi oborinski kolektori trebaju u kona:nosti odvoditi u more na na:in da 

se prije ispusta u more predvide separatori ulja i masti. Kako ne bi došlo do potrebe 

izgradnje enormno velikih separatora potrebno je izvesti kišne preljeve ispred separatora 

koji bi na separator dovodili od 15-20 % oborina, dok bi ostale se preljevale direktno u 

more. Smatra se da prvih 15-20 % oborina su najviše zaga;ene dok su ostale ve/ 

relativno :iste oborinske vode te ih se nije potrebno posebno pro:iš/avati. 




Godina: 2007. 

72

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM 

Op/ina Medulin, putem dokumenata prostornog ure;enja i drugih dokumenata, 

opredijelila se za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se osiguralo 

smanjenje potencijala otpada na mjestu nastanka, iskorištavanje vrijednih tvari i energije, 

obra;ivanje samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja i recikliranja, te 

odlaganje minimalnih koli:ina ostatnog otpada. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom 

Op/ine Medulin podrazumijeva donošenje pravnih i administrativnih propisa u svrhu 

izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada, edukaciju stanovništva, podizanje turisti:kog 

ugleda Op/ine kroz zaštitu okoliša, izradu detaljnog programa za uspostavu primarne 

reciklaže, uspostavu primarne reciklaže za staklo, papir i otpadna ulja, skupljanje baterija i 

starih lijekova, kompostiranje zelenog reza te biorazgradivog otpada skupljenog u 

ugostiteljskim objektima i na tržnici, izdvajanje auto-guma, uvo;enje mehani:ko-biološke 

obrade ostatnog otpada, odlaganje ostatnog otpada, te saniranje svih nelegalnih smetlišta 

na podru:ju Op/ine Medulin. 


zbrinjavat /e se na lokaciji kaštijun, na lokaciji definiranoj granicama gra;evinskog 

podru:ja.na podru:ju obuhvata ppuo-a ne smiju se otvarati druga olagališta otpada. 

Postoje/e odlagalište otpada “kaštijun” mora se sanirati, a potom i rekonstruirati u skladu 

s važe/im propisima o uvjetima za postupanje s otpadom, da bi u budu/em korištenju 

omogu/ilo smanjenje neželjenih utjecaja na okoliš ve/ odloženih koli:ina otpada, 

osiguranje ekološki prihvatljivog odlaganja novih koli:ina otpada, sukladno odredbama 

važe/ih hrvatskih, kao i europskih propisa o odlaganju otpada. Odlagalište ne smije štetno 

utjecati na okoliš, a naro:itu pažnju treba posvetiti uklanjanju utjecaja emisija i migracija 

odlagališnog otpadnog plina, one:iš/enja površinskih i podzemnih voda procjednim 

vodama odlagališta, na zdravlje ljudi i životinja djelovanjem razli:itih opasnih i toksi:nih 

tvari. 


sukladno mjerama zaštite okoliša koje su sadržane u odredbama zakonskih propisa i 

podzakonskih akata iz oblasti zaštite okoliša i odredbama ovog PPUO-a. 




Gra;evni otpad /e se odlagati na lokaciji bivšeg kamenoloma Pe/ine odre;enoj ovim 

PPUO-om u sklopu koje se planira i kompostana za lokalnu obradu biološkog materijala 

(zelena rezidba, otkos i dr.) 

3.7. SPRJE8AVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

Zaštita ugroženih dijelova prostora i okoliša provodit /e se u skladu sa svim 

zakonima, odlukama i propisima, relevantnim za ovu problematiku, a naro:ito s važe/im 

zakonom o zaštiti okoliša, odredbama prostornih planova šireg podru:ja, ovog PPUO-a i 

prostornih planova užeg podru:ja. 

Prilikom izdavanja lokacijskih/gra;evnih dozvola, kao i prilikom gradnje, a potom i 

korištenja gra;evina, neophodno je uvažavati sve elemente okoliša i primjenjivati mjere 

kojima se ne/e ugroziti njegovo zate:eno stanje. U slu:aju da ve/ zate:eno stanje okoliša 

ne odgovara minimalnim dopuštenim uvjetima treba ga dovesti u granice prihvatljivosti, 

definirane važe/im propisima i standardima. U prostornim planovima užeg podru:ja 

potrebno je definirati mjere zaštite okoliša na temelju procjena utjecaja. Neophodno je što 

više koristiti takve energente koji /e ekološki poboljšati stanje obuhva/enog podru:ja, što 




Godina: 2007. 

73

podrazumijeva upotrebu plina ili alternativnih energetskih izvora (solarna energija, vjetar i 

sl.). 

Shodno važe/im propisima iz oblasti zaštite okoliša, za zahvate u prostoru definirane 

posebnim propisom potrebno je izraditi procjenu o utjecaju na okoliš, koja /e propisati mjere 

zaštite okoliša od utjecaja tog zahvata na njega. 

Zaštita zraka 

U podru:jima I. kategorije treba poduzimati mjere spre:avanja one:iš/enja zraka, 

kako zbog izgradnje i razvoja podru:ja ne bi došlo do prekora:enja preporu:enih 

vrijednosti (u daljnjem tekstu: PV). U zašti/enim i rekreacijskim podru:jima PV ne smiju 

biti dostignute. Sukladno pozitivnim zakonskim propisima u podru:jima I. kategorije treba 

poduzimati mjere sprije:avanja one:iš/enja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja podru:ja 

ne bi došlo do prekora:enja PV. 

U podru:jima II. kategorije potrebno donijeti program mjera za smanjenje one:iš/enja 

zraka, kako bi se postepeno postigle PV kakvo/e zraka, sukladno metodologiji propisanoj 

posebnim propisima. Dok u podru:jima III. kategorije treba odmah identificirati 

dominantan izvor, daju/i prednost onim akcijama koje /e imati najve/i u:inak, kao i onima 

koje se mogu najlakše, najbrže ili s najmanje troškova provesti, te obvezati one:iš/iva:a 

da u zadanom roku izradi sanacijski program na na:in i u skladu s posebnim propisom. 

Zaštita voda 

U sferi komunalne djelatnosti 

- paralelno s izgradnjom sustava za pro:iš/vanje otpadnih voda utvrditi mogu/nost 

primjene obnovljivih voda (pro:iš/enih urbanih i/ili industrijskih efluenata) kao 

dodatnog izvorišta niže razine kakvo/e u poljoprivredi, šumarstvu, uklju:ivo i za 

protupožarne rezerve, u industriji i za komunalne potrebe, 

- za sve novogradnje stimulirati, sukladno propisima, izgradnju spremnika (cisterni) za 

sakupljanje oborinskih voda, koje bi se zatim posebnim cijevovodom koristile za 

sanitarne, tehnološke i ine potrebe, 

- zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda obavljati na na:in da se otpadne vode 

iz zgrada, tehnologija i sl. prije ispuštanja u sustav kanalizacije pro:iste do stupnja da se 

zadovolje kriteriji za pojedina zaga;ivala prema op/em važe/em standardu (u fekalnu 

kanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje su na nivou ku/nih 

otpadnih voda). Sustav mreže fekalne kanalizacije mora biti zaseban. Kod kuhinja s 

pranjem posu;a, raznih kotlovnica, mehani:arskih radionica i sl., kao i na otvorenim ili 

sli:no ure;enim površinama gdje su mogu/i izljevi masti, ulja, benzina i drugih 

zaga;iva:a u otvorenim skladištima, potrebno je izgraditi mastolove (separatore masti) i 

pjeskolove u sklopu svake gra;evine prije priklju:enja na fekalnu kanalizaciju. 

U sferi gospodarstva 

Proizvodnja 

- postoje/i tehnološki objekti moraju ishoditi vodopravnu suglasnost, dozvolu i 

dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje koli:ina i kakvo/a 

otpanih voda koje pravna ili fizi:ka osoba može ispuštati u javni sustav odvodnje, 

vodonosnike ili tlo, 

- korisnici vodnih resursa obvezni su primjeniti odgovaraju/i tretman otpadnih voda s 

ciljem dovo;enja njihovih fizi:ko-kemijskih karakteristika u vrijednosti koje su 

podnošljive za okoliš, 

- koli:ine masti, maziva, mineralnih ulja, PAH-ova, PCB-a koji se koriste u tehnološkim 

procesima moraju se strogo evidentirati te voditi o:evidnik njihovog zbrinjavanja na 

na:in kako je to propisano Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom. 




Godina: 2007. 

74

Energetika 

- do 2015. god. postupno i planski izvršiti rekonstrukciju svih energetskih sustava, tj. 

kotlovnica, rezervoara energenata te cijevovoda na na:in da mogu koristiti zemni plin 

u trenutku plinofikacije Istarske županije. Poreznom i drugim stimulativnim mjerama 

poticati proces plinofikacije, 

- do kona:nog prelaza na upotrebu zemnog plina svi energetski sustavi koji koriste 

teku/e lake,srednje i teške derivate nafte, kako u proizvodnim djelatnostima, tako i u 

doma/instvima, moraju bezuvjetno do 2010. god. ishoditi certifikat o tehni:koj 

ispravnosti takvih sustava, 

- sustavi za opskrbu naftnim derivatima, tj. crpne postaje, moraju ishoditi do 2010. god. 

vodopravnu dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama; 

- odgovaraju/om poreznom politikom i drugim stimulativnim mjerama poticati i 

podupirati fizi:ke i pravne osobe za investicijske zahvate koji se temelje na 

alternativnim izvorima energije (sunce, vjetar, geotermalne vode). 

Poljodjelstvo, sto:arstvo i peradarstvo 

- Putem posebnih propisa u nadležnosti županijskih tijela i Op/ine (odluke, pravilnici, 

prostorni planovi i sl.) sprije:iti nastajanje šteta od zaga;enja okoliša od 

poljoprivredno-prehrambene djelatnosti. U tom smislu treba odrediti gornje granice 

veli:ine objekata, veli:inu populacije stoke i na:in njezina držanja, sukladno 

propisanoj kategoriji zaštite. 

- racionalna upotreba mineralnih i organskih gnojiva te zaštitnih sredstava, a limitirana u 

posebno zašti/enim podru:jima i potpomognuta stimulativnim mjerama. 

- zabranjuje se korištenje površinskih i podzemnih voda u poljodjelske svrhe bez 

prethodno ishodovane vodopravne dozvole i koncesije sukladno posebnim propisima, 

kojom /e se to:no i nedvosmisleno definirati na:in i koli:ine korištenja istih, 

- u podru:ju III. zone zaštite vodocrpilišta potrebno je postupno izvršiti preobrazbu 

postoje/eg poljodjelstva u organsko poljodjelstvo. 

- u slu:ajevima sto:arskih i peradarskih gazdinstava ocjedne se vode, ili vode nakon 

ispiranja moraju sakupljati u nepropusnim sabirnim jamama, koje se zatim prazne i 

rasiplju po poljoprivrednim površinama kao teku/e gnojivo sukladno Pravilniku o zaštiti 

poljoprivrednog zemljišta od one:iš/enja štetnim tvarima. 

U sferi prometa 

- poticati korištenje prijevoznih sredstava koja su glede sagorjevanja fosilnih energenata 

najštedljivija, te da ispušni plinovi sadrže što manje štetnih tvari po okoliš, tj. takva 

prevozna sredstva koja su novijeg datuma i ona koja imaju ugra;en katalizator 

U sferi informatizacije 

- do 2015. god. uspostaviti informati:ki sustav gopodarenja vodama kao dijela op/eg 

informati:kog sustava zaštite okoliša i gospodarskog razvitka tako da umreženi podaci 

budu dostupni svim županijskim, gradskim i op/inskim tijelima lokalne samouprave i 

vodoprivrednim upravama, te javnosti. 

Zaštita od štetnog djelovanja voda i erozije 

Postoje/i povremeni ili stalni potoci i bujice, kojima se odvode atmosferske vode šireg 

podru:ja, moraju se :istiti i održavati, kako se ne bi ugrozila njihova proto:nost. Sve 

zahvate na postoje/im povremenim ili stalnim potocima i buji:nim tokovima, kao i u dodiru 

s njima, izvoditi prema odgovaraju/im važe/im propisima i projektima, te uz obaveznu 

suradnju s nadležnim tijelima državne uprave, te pravnim osobama sa javnim ovlastima. 




Godina: 2007. 

75

Na PPUO-om odre;enim podru:jima poja:ane erozije ne postoji mogu/nost nikakve 

gradnje osim mreže prometne i ostale infrastrukture. U ovim podru:jima zemljište se mora 

urediti i koristiti na na:in koji /e smanjiti utjecaj erozije zemljišta (pošumljavanje, zabrana 

sje:e i sli:no). Iznimno je u gra;evinskim podru:jima naselja mogu/a gradnja potrebnih 

gra;evina, uz primjenu svih tehni:kih propisa, standarda i pravila graditeljske struke za 

erozivna tla, kojima se mora osigurati mehani:ka otpornost i stabilnost, te sigurnost u 

korištenju, a istovremeno izbje/i narušavanje stabilnosti tla na okolnom zemljištu odnosno 

drugih gra;evina visokogradnje, prometnica, komunalnih i drugih instalacija i sli:no. 

Zaštita mora 

Obalno more na podru:ju Op/ine Medulin je ovim PPUO-om kategorizirano u II. 

kategoriju. Osnovna zaštita mora od one:iš/enja s kopna provodi se ograni:enjem 

izgradnje uz obalu i mjerama za sprje:avanje i smanjivanje one:iš/enja s kopna što u 

ovom slu:aju zna:i obavezu izrade prostornih planova užih podru:ja, kroz koje /e se 

izvršiti snimak postoje/eg stanja te definirati mjere da se ne naruši kakvo/a ukoliko je ona 

viša od I. To zna:i, da se na podru:jima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvo/e, 

namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, uskla;enim i kontroliranim razvojem turizma i 

gospodarstva op/enito, obavezno održi postoje/a kakvo/a mora. Dijelovi zatvorenog mora, 

sa slabom izmjenom vodene mase, predstavlja osjetljivo podru:je pa je svaka daljnja 

aktivnost u tom prostoru ograni:ena i za istu je potrebna sveobuhvatna studija koja mora 

definirati prihvatni kapacitet bez degradacije kakvo/e mora propisane ovim PPUO-om. 

Da bi se provela zaštita potrebno je poduzeti slijede/e mjere za sprje:avanje i 

smanjivanje one:iš/enja s kopna: 

- izgraditi sustav javne odvodnje s adekvatnim stupnjem pro:iš/avanja prije upuštanja 

otpadnih voda u recipijent uz adekvatnu obradu otpadnog mulja, 

- provesti rekonstrukciju s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladišta teku/ih 

goriva i mineralnih ulja u cijelom obalnom podru:ju, 

- stimulirati u proizvodnim pogonima uvo;enje tehnologija s manjim potrebama po vodi 

kao i pro:iš/avanje iste na kakvo/u za ponovnu uporabu, 

- opasni otpad sakupljati u tvorni:kom krugu (skladištiti) i sprije:iti njegovo ispiranje ili 

procje;ivanje te u kona:nost zbrinjavati putem ovlaštenih tvrtki uz ispunjavanje 

zakonom propisane popratne dokumentacije. 

Obzirom da se PPUO-om omogu/ava daljnji razvoj pomorskog prometa treba 

provoditi slijede/e mjere zaštite radi sprje:avanja one:iš/enja uzrokovanog pomorskim 

prometom i lu:kim djelatnostima: 

- osigurati opremu za sprje:avanje širenja i uklanjanja one:iš/enja (brodovi-:ista:i, 

plivaju/e zaštitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti) 

unutar vlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduze/a, 

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja i instalirati ure;aje za prihvat 

i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, 

istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda, 

- odrediti na:in servisiranja brodova na moru i kopnu. 

Zaštita šuma i šumskog za planirana podru:ja šuma posebne namjene zemljišta 

provodit /e se u skladu sa Zakonom o šumama i ostalim odgovaraju/im propisima. 

Zaštita poljoprivrednih površina provodit /e se u skladu sa zakonom o 

poljoprivrednom zemljištu i ostalim odgovaraju/im propisima. Istovjetne mjere zaštite 

primjenjivat /e se na planirana podru:ja osobito vrijednih i vrijednih obradivih tala, te na 

katastarske :estice :ija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u okviru 

planiranih podru:ja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Zaštita 




Godina: 2007. 

76

poljoprivrednih površina izloženih utjecaju eolske erozije provodit /e se sadnjom 

odgovaraju/ih biljnih vrsta i primjenom odgovaraju/ih tehni:kih rješenja, te kontinuiranim 

održavanjem sustava. 

Ovim PPUO-om odre;ena su osobito vrijedna i ugrožena podru:ja diferencirana kroz 

zakonom odre;enu kategorizaciju spomenika prirodne i graditeljske baštine, te odre;ena 

ovim odredbama kao kulturna dobra. Mjere zaštite ovih podru:ja, kako upisanih u registar 

zašti/enih spomenika tako i evidentiranih ovim Planom, odre;uju se istovjetno, u skladu 

sa odgovaraju/im propisima. 

Radi zaštite i ure;enja obalnog podru:ja mora, utvr;en je ovim PPUO-om, a na 

temelju Uredbe o ure;enju i zaštiti zašti/enog obalnog podru:ja mora (NN128/04) – 

zašti/eno obalno podru:je(u daljnjem tekstu: ZOP), a na temelju PPIŽ-a obalno podru:je. 

Uredbom se odre;uju uvjeti i mjere za ure;enje zašti/enog obalnog podru:ja mora u 

svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski u:inkovitog korištenja.Zašti/eno 

obalno podru:je obuhva/a sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i 

pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. 

U ZOP-u se planiranje i ure;enje prostora temelji na osnovnim planskim smjernicama: 

– o:uvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog 

krajolika, 

– osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke 

vode, 

– planirati cjelovito ure;enje i zaštitu na osnovi kriterija o:uvanja prirodnih vrijednosti i 

cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina, 

– sanirati vrijedna i ugrožena podru:ja prirodne, kulturne i povijesne baštine, 

– osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, 


– o:uvati nenaseljene otoke i oto:i/e s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno 

u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posje/ivanja i 

istraživanja, bez planiranja gra;evinskih podru:ja, 

– o:uvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu 

vegetaciju, 

– ograni:iti gradnju u neizgra;enom dijelu postoje/ih gra;evinskih podru:ja naselja i 

izdvojenih gra;evinskih podru:ja (izvan naselja) uz morsku obalu i uš/a vodotoka osim za 

funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke, 

– ograni:iti gradnju proizvodnih i energetskih gra;evina radi zaštite i o:uvanja 

prostornih vrijednosti, 

– uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i o:uvanjem 


– planirati gra;evine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, 

položajem, veli:inom i oblikovanjem poštuju zate:ene prostorne vrijednosti i obilježja, 

– sanirati postoje/a napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska 

podru:ja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turisti:ke i 

sportsko-rekreacijske namjene. 




Godina: 2007. 

77

II. PRILOZI 



- rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera 

- suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure;enja i graditeljstva 

Republike Hrvatske na Kona:ni prijedlog PPUO Medulin 

- suglasnost Ministarstva obrane Republike Hrvatske- Uprave za materijalne 

resurse, Službe za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša na Kona:ni prijedlog 

PPUO Medulin 


prirode na Kona:ni prijedlog PPUO Medulin 


kulturne baštine (Konzervatorskog odjela u Puli) na Kona:ni prijedlog PPUO 

Medulin 

- suglasnost Ureda državne uprave u Istarskoj županiji na Kona:ni prijedlog PPUO 

Medulin 

- mišljenje Zavoda za prostorno ure;enje Istarske županije na Kona:ni prijedlog 

PPUO Medulin 

- prethodno mišljenje Hrvatskih voda, VGO Rijeka na Kona:ni prijedlog PPUO 

Medulin 




Godina: 2007. 

78

Izmjene i dopuneProstornog plana ureenja ... - Istarska Å¾upanija

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?