Samoborske NOVINE

Samoborske 

NOVINE 

Informativno glasilo Grada Samobora 

Prosinac 2012. br. 08 besplatni primjerak 

Čelnici Grada i gradskih poduzeća govore i pišu o minuloj i narednoj godini 

str. 2 str. 4 str. 6 str. 10 str. 14 

Krešo Beljak Željko Žarko Željko Radovanić Antun Oklopčić Boris Kušt 

Sretna nova 

2013.

2 Samoborske NOVINE 

S a d r ž a j 

uprava 

Gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak govori o mi 

2 

4 

6 

10 

13 

14 

16 

18 

19 

22 

23 

Razgovor 

Gradonačelnik Grada Samobora 

Krešo Beljak 

Razgovor 

Predsjednik Gradskog vijeća 

Grada Samobora Željko Žarko 

Razgovor 

Pročelnik Upravnog odjela za 

financije Željko Radovanić 

Infrastruktura 

Direktor Energo metana Antun 

Oklopčić piše o novostima u 

opskrbi plinom 

Ulaganja 

Novi korak u revitalizaciji bivše 

vojarne 

Komunalije 

Direktor Komunalca Boris Kušt 

govori o stanju u poduzeću i 

planovima za 2013. 

Obrtništvo 

Novosti iz Udruženja obrtnika 

Samobor 

Obljetnice 

25 godina Samoborske Salamijade 

Dan Grada 

Samobora 

Svečanoj sjednici prisustvovali 

brojni uglednici 

Kultura 

10 godina amaterskog kazališta 

POU Samobor 

Sport 

45 godina Stolnoteniskog kluba 

Samobor 

I M P R E s S U M 

Nakladnik:..................... Grad Samobor 

Urednica:.............................. Maja Vela 

Grafika i dizajn:............. Samoborfest 

Produkcija: .. Samoborski Glasnik d.o.o. 

Tisak:............................. Damago d.o.o. 

Unatoč recesiji - 

Kako ocjenjujete 2012. godinu što se tiče 

Grada Samobora i rada gradske uprave 

s Vama na čelu? 

- Mislim da 2012. godinu možemo ocijeniti 

vrlo uspješnom, s obzirom na okruženje i 

tešku situaciju općenito u Hrvatskoj, jer Grad 

Samobor je uspio stabilizirati svoje financije, što 

je, najvjerojatnije, najvažniji podatak. Punjenje 

proračuna je za gotovo 15% bolje nego u 2011. 

godini, s čime se može pohvaliti rijetko koji 

grad, ako ikoji, u Hrvatskoj. To naravno ne znači 

da smo uspjeli ostvariti neke velike viškove, 

jer smo prošlih godina trebali sanirati gubitke 

koji su nastali 2009. godine zbog predizborne 

kampanje, koja se tada vodila zbog nerealnog 

proračuna, ali sada možemo reći da je situacija 

stabilna i da je, što se tiče komunalnog dijela 

program ostvaren. 

- Tijekom godine bilo je i promjena što 

se tiče financiranja, jer su pod ingerenciju 

Grada došle i ceste o kojima je do sada brinula 

Županijska uprava za ceste. 

- Tu prije svega treba pohvaliti i zahvaliti 

županiji i županu Kožiću što su nam izišli 

ususret, jer nadležno ministarstvo do današnjeg 

dana nije potpisalo pravilnik o takvom načinu 

financiranja iako novac postoji, odnosno novac 

je u županiji i župan nam je odobrio privremeno 

financiranje, a prema mojim informacijama 

jedino su Samobor i Velika Gorica u cijeloj 

državi preuzeli županijske ceste. Nezamislivo 

je, ali u Hrvatskoj očito moguće, da se daju 

obaveze sa zakonskim rokovima i okvirima, ali 

da se ne da novac koji postoji za izvršavanje tih 

obaveza. Dakle, odobreno nam je privremeno 

financiranje u iznosu od 80% od onoga što je 

planirano za to održavanje, tako da smo tu u 

manjku od 20%, što je na godišnjoj razini od 

prediđenih 12 milijuna kuna oko 2,5 milijuna 

kuna. Te novce ćemo dobiti kada ministar 

potpiše pravilnik, no, bez obzira na to, sve 

što je predviđeno za održavanje tih cesta je 

napravljeno, za to je pripremljena i zimska 

služba, a sljedeće godine bi sve trebalo u 

potpunosti funkcionirati. 

- Kakva je situacija u bivšoj Vojarni 

Taborec? Što se sve radi i kojim tempom? 

- Najprije treba reći da smo gotovo pune dvije 

godine radili na tome da dobijemo tu vojarnu i to 

je ono što je prolongiralo planove za budućnost. 

Usprkos tome, sagrađeni su temelji za sve što 

bi se u idućih 5 godina na tom prostoru trebalo 

realizirati. Od postojećih objekata najprije smo 

u funkciju stavili nekadašnje hangare koji su 

svi iznajmljeni i od njih se ostvaruje vrlo lijepi 

prihod. Dio objekata je privremeno u funkciji 

jednostavno radi stanja u kojem smo ih zatekli. 

Nakon toga se krenulo u izradu projektne 

dokumentacije za nekoliko većih projekata, a 

prvi u tom nizu i koji je već praktički realiziran, 

je nova policijska postaja. Radovi su pri kraju, 

pri završetku je postupak javne nabave za 

opremanje prostora same zgrade i očekujemo 

da će otprilike u ožujku samoborska policija biti 

preseljena u novi prostor. Dakle, sada sve ovisi 

o Ministarstvu unutarnjih poslova, koje provodi 

postupak javne nabave i opremanja. 

- Što će biti s postojećom zgradom policijske 

uprave na Trgu? Kakvi su planovi? 

- Ta zgrada je sada u potpunosti u vlasništvu 

Grada Samobora i nakon preseljenja policijske 

postaje tu će se najprije useliti dio gradske 

uprave koja sada radi u skučenim uvjetima. Bilo 

je planova da se gradska uprava u najkraćem 

mogućem roku također izmjesti u prostor bivše 

vojarne, ali kako sada stvari stoje to neće biti 

moguće pa je kao neko srednje rješenje ostala 

mogućnost preseljenja u ovu zgradu. 

- U izgradnji je i novi vrtić u bivšoj vojarni. 

U kojoj je fazi taj projekt? 

- Dječji vrtić će biti gotov također na početku 

proljeća, pa će se djeca u njega upisivati za 

sljedeću obrazovnu godinu već u svibnju. 

Kapacitet vrtića je oko 250 djece i tako ćemo 

riješiti liste čekanja za vrtiće u Samoboru. 

- Što je s prostorom namijenjenim mladima, 

koji se već godinama povlači u predizbornim 

kampanjama i za koje su bile predviđene razne 

lokacije, ali koji do sada nije riješen? 

- Prostor nekadašnjeg vojnog restorana je 

već predviđen za njih, odnosno za sadržaje koji 

će se tamo odvijati. Postojeće prostorije se već 

i sada koriste koliko je to moguće, a izrađen 

je i idejni projekt. Cijela investicija koštala bi 

oko 10 milijuna kuna, a kada se cijeli prostor 

renovira tu bi svoje mjesto našle sve udruge koje 

se bave mladima, bilo bi to mjesto za koncerte i 

predstave, dakle jedan moderan prostor koji već 

više od 20 godina nedostaje u Samoboru. 

- Vratimo se malo na proračun Grada, koji 

je prošao prvo čitanje u Gradskom vijeću. Što 

nas očekuje u sljedećoj godini? 

- Nažalost, ili na sreću, u posljednjih 

dvadesetak godina bilo je puno izmjena u načinu 

financiranja gradova i raznih ideja, od kojih 

se neke nikad nisu realizirale. Prema svojem 

praktičnom iskustvu u vođenju Grada, smatram 

da je novonajavljeni porez na nekretnine, ma 

kako se on zvao, jer već postoji u različitim 

oblicima, jednostavno neprovediv u uvjetima 

u kojima se sada nalazi naša država. Možda 

je i provediv, ali sigurno neće biti pravičan, 

jer u uvjetima kada je velik postotak tih 

nekretnina imovinsko-pravno neriješen, teško 

je razrezati bilo kakav porez na temelju tih istih 

nekretnina. U Republici Hrvatskoj postoji 14

Samoborske NOVINE 

ri o minuloj godini i planovima za 2013. 

- optimistično! 

Obzirom na situaciju u Hrvatskoj, 2012. godinu možemo ocijeniti vrlo uspješnom 

milijuna čestica, a od njih je veći dio pravno 

neriješen. Teško je očekivati da će se napraviti 

jedinstvena procjena nekretnina, jer samo u 

Samoboru postoji barem deset različitih zona 

prema kojima bi trebalo napraviti procjenu. 

Osim toga, širok je i spektar tih nekretnina; 

od neizgrađenog građevinskog zemljišta do 

kuća koje su na vrhunskim pozicijama. Tko 

će napraviti te procjene i platiti, a da to bude 

pravedno? K tome, tržište nekretnina je takvo 

da su cijene sve niže. Bez obzira na sve to, 

mi ćemo se prilagoditi, iako smatram da će to 

biti dodatni udarac lokalnoj samoupravi, dakle 

suprotno od onoga što tvrdi ministar Linić. 

- Recesija je najčešće spominjana riječ ove 

godine. Razmišlja li Grad Samobor o uštedama 

i racionalizaciji poslovanja ili je ona u nekim 

segmentima već provedena? 

- O tome razmišljamo od prvog dana dolaska 

na čelo ove gradske uprave i uspjeli smo postići 

značajnu uštedu sredstava, što je vidljivo u 

proračunu, koji je puno manji nego što je to 

bio za prošle gradske vlasti. Objektivno se 

napravilo više uz manje sredstava što govori 

da je racionalizacija djelomično uspjela. U 

jednom dijelu nismo uspjeli, jer politička 

situacija je takva da uz tri stranke na vlasti 

iziskuje stalne kompromise pa je tu onda puno 

stvari koje treba “rezati”, a na kraju ostanu 

“neizrezane”. No, lokalni izbori su blizu pa 

će se vjerojatno i politička karta Samobora 

presložiti. Tada ćemo vidjeti kako ići u daljnju 

racionalizaciju i štednju. Sigurno je da tu još 

ima puno prostora. 

- Koji su bili najveći problemi u balansiranju 

proračuna što se tiče prihoda i rashoda i kakva 

je projekcija istog za sljedeću godinu? 

- Moram reći da se situacija što se 

proračunskih zahtjeva unazad četiri godine 

stabilizirala. Nije bilo gotovo nikakvih problema 

kod sastavljanja proračuna za sljedeću godinu. 

Iako je to zapravo predizborni proračun i bilo 

bi za očekivati da će stranke pokušati ugurati tu 

svoje realne ili nerealne planove, do toga nije 

došlo i većina je podržala proračun. Predviđamo 

da će i u drugom čitanju proračuna situacija biti 

slična, jer proračun je realan, nije prenapuhan, 

i sljedeće godine idu oni projekti koji imaju 

svoju glavu i rep, koji su dio dugogodišnje 

strategije Grada Samobora. Tu je na prvom 

mjestu dogradnja vrtića u Bregani, čime će se 

problem vrtićkog smještaja definitivno riješiti 

na području Samobora, na redu je obnova 

Osnovne škole Samobor, koja će dobiti novu 

sportsku dvoranu, ide dalje realizacija projekta 

na području bivše vojarne, čime ćemo riješiti 

nedostatak prostora za 16 udruga, nadalje je 

zgrada Javne vatrogasne postrojbe i redom 

drugo. Nismo htjeli obećati puno stvari, ali 

ovo je realno, jer sve stranke svjesne su da se, 

unatoč izborima, ovaj program može realizirati 

bez obzira tko došao na vlast. 

- Nemoguće je razgovarati o izborima, a ne 

spomenuti i, teoretski, promjenu vlasti. Kako 

bi se to odrazilo na funkcioniranje Grada i što 

predviđate za svoju stranku, HSS? 

- Teško je na to odgovoriti. Naša stranka 

sigurno ide na izbore u Samoboru sa mnom kao 

kandidatom za gradonačelnika, a trenutačno 

se vode pregovori s nekim od sadašnjih 

koalicijskih partnera oko zajedničkog izlaska 

na izbore. O eventualnoj smjeni vlasti ne 

razmišljamo, ponašamo se kao da izbori i nisu 

na vratima, a građani će dati ocjenu o našem 

mandatu u proljeće sljedeće godine. Ukoliko 

ta ocjena bude prolazna, nastavit ćemo sa 

započetim projektima, a ukoliko ne dobijem 

prolaznu ocjenu kao gradonačelnik, zauvijek 

ću se povući iz politike. 

ukratko 

Počela isplata 

božićnica 

umirovljenicima 

s primanjima do 

2.000 kuna 

Grad Samobor i ove je godine 

samoborskim umirovljenicima osigurao 

božićnicu u iznosu od 150 kuna. Pozivaju 

se umirovljenici koji imaju prebivalište 

na području Grada Samobora i mirovinu 

do 2.000 kuna na preuzimanje spomenute 

jednokratne pomoći, u poslovnicu FINE, 

Gajeva 2, Samobor. 

Božićnicu je moguće preuzeti do 28. 

prosinca 2012. godine, radnim danom od 8 

do 18,30 sati, a subotom od 8 do 12 sati. 

Prilikom isplate svaki je umirovljenik 

dužan predočiti osobnu iskaznicu i odrezak 

doznake o zadnjoj isplati mirovine. 

Umirovljenici koji primaju inozemnu 

mirovinu moraju predočiti osobnu 

iskaznicu, odrezak doznake o zadnjoj 

isplati mirovine na kojoj se vidi osobni 

broj umirovljenika i dokaz o mjesečnom 

iznosu inozemne mirovine, a zbroj tuzemne 

i inozemne mirovine ne smije prelaziti 

2.000 kuna. 

Iznimno, za one umirovljenike koji iz 

opravdanih razloga nisu u mogućnosti doći 

osobno, pomoć će se isplatiti i drugoj osobi 

koja je uz navedene dokumente dužna 

predočiti i svoju osobnu iskaznicu. 

Isplata naknade 

za ogrjev 

najpotrebitijima 

29. studenoga počela je isplata naknada 

za ogrjev za korisnike s područja Grada 

Samobora. Prema popisu Centra za 

socijalnu skrb Samobor ove godine na 

području Grada Samobora pravo na 

podmirenje troškova ogrjeva ostvaruje 

ukupno 185 korisnika. 

Odobrena financijska sredstva u iznosu 

od 950 kn po korisniku isplatit će se putem 

poštanske uputnice koja će stići na adresu 

korisnika pomoći za uzdržavanje. Ukupno 

će biti dodijeljena sredstva u iznosu od 

175.750 kn. 

Na temelju članka 14. i 66. Zakona o 

socijalnoj skrbi (NN broj 57/11) jedinica 

područne (regionalne) samouprave, u 

ovom slučaju Zagrebačka županija dužna 

je u svom proračunu osigurati sredstva 

za podmirenje troškova stanovanja 

korisnicima koji se griju na drva. 

3


RAZGOVOR 

Željko Žarko, predsjednik Gradskog vijeća Grada Samobora 

Samobor nije otok 

Bliži se kraj mandata gradske vlasti u 

ovom sastavu. Kako ocjenjujete rad 

Gradskog vijeća u Vašem mandatu 

predsjednika? 

- Mogu reći da sam zadovoljan radom 

gradskih vijećnika svih opcija u ovom mandatu. 

S obzirom da sam bio član Gradskog vijeća i 

u prošlom sazivu, tvrdim da je komunikacija 

i tolerancija sada na višoj razini. Naravno, 

ponekad zaiskri, ali sve je to u granicama 

dozvoljenoga. Do sada sam kao predsjednik 

dodijelio samo jednu opomenu pa se i po 

tome vidi koliko su korektne bile rasprave. 

Također, smatram da smo donijeli odluke koje 

su najbolje za naš grad. Održano je više od 30 

sjednica, trajanja u prosjeku od 7 do 8 sati, 

na kojima je detaljno diskutirano o temema s 

dnevnog reda. Odaziv vijećnika na sjednice 

je bio vrlo visok i većina je sudjelovala u 

raspravama, tako da je s te strane pokazana i 

odgovornost prema građanima koji su ih birali 

u Gradsko vijeće. Ono što je meni bilo bitno, 

a o tome bi trebalo pitati i gradske vijećnike, 

je da sam, kao predsjednik, nastojao korektno 

odraditi posao da sam prema svim strankama i 

vijećnicima imao jednak odnos. 

- Obnašate tu dužnost u teškim vremenima, 

ne samo za Samobor, već i za cijelu državu. 

Kako se naš grad nosi s problemima recesije i 

kako smo na kraju prošli? 

- Stvarno smo u najgore vrijeme došli u 

poziciju da upravljamo gradom, jer je proračun 

svake godine bio sve manji. Kada gledamo 

probleme koji su zahvatili Hrvatsku i cijelu 

Europu moramo konstatirati da Samobor nije 

izdvojen otok, ali treba reći da smo mi u gradu 

Velik odaziv na sjednice GV-a 

MIslim da sam korektno odradio posao i da sam prema svim strankama bio korektan 

imali koliko-toliko stabilan prihod, koji je 

bio dovoljan barem za one glavne stvari koje 

smo morali podmirivati tijekom mandata, 

što možemo zahvaliti našim privrednicima, 

poduzetnicima i obrtnicima, od kojih se velika 

većina uspjela nekako održati u ovim teškim 

recesijskim vremenima. Ove godine se vidi 

i veća financijska disciplina, pa je proračun 

uprihodovao više nego prošle godine, makar 

to još nije na onoj razini koju smo planirali. 

Kada se uspoređujemo s ostalim gradovima u 

Hrvatskoj, možemo reći da Samobor ne stoji 

sjajno, ali stoji nešto bolje nego ostali gradovi. 

Naravno, nama nije cilj da budemo sretni radi 

toga, nego da i dalje i još više pomažemo našim 

poduzetnicima i obrtnicima da prebrode krizu, 

jer oni pune naš proračun. 

- Kakav je proračun za sljedeću godinu? Je 

li dobro balansiran? 

- Na prošloj sjednici Gradskog vijeća bilo 

je prvo čitanje proračuna za narednu godinu i 

on je nešto veći, nego što je to bio ove godine. 

Tijekom diskusije neki vijećnici su ustvrdili da 

je proračun nerealan, ali ne možemo planirati 

proračun samo prema onome što nam je 

neophodno, već treba razmišljati i o razvoju, 

o novim projektima koji su planirani, a pritom 

mislim na završetak gradnje novog vrtića u 

bivšoj vojarni, završetak preseljenja policijske 

postaje, dogradnju Osnovne škole Samobor 

i dogradnju vrtića u Bregani. Dakle, postoji 

čitav niz projekata koji bi trebali zaživjeti 

iduće godine i ja vjerujem da ćemo ih sve 

realizirati. Sve to temeljeno je na punjenju 

proračuna i dosadašnjoj realizaciji, uz dio 

koji ćemo uprihodovati od države. Mislim da 

uz financijsku disciplinu i kontrolu troškova 

možemo ostvariti pozitivne rezultate. 

- Sljedeća godina je izborna za lokalnu 

samoupravu. Kako procjenjujete “minuli 

rad” sadašnje uprave i rasplet događaja 

nakon izbora? 

- Slična situacija je bila i 2009. godine, kada 

smo došli na vlast, jer nas je dočekao proračun 

donesen od bivše gradske uprave, pa je slijedio 

rebalans i smanjenje proračuna, a krenula je 

i recesija. Vjerujem da, tko god da dođe na 

vlast u Samoboru, nakon sljedećih izbora neće 

imati taj problem. Što se tiče preslagivanja na 

političkoj sceni, znam da traju unutarstranački 

i međustranački razgovori između pojedinih 

opcija, a sve će se iskristalizirati do kraja 

siječnja sljedeće godine ili, bolje rečeno, iza 

Fašnika. Onda je još tri mjeseca do izbora i do 

tada će biti posložene i dogovorene političke 

opcije. Priče su već počele i priča se svašta, a 

što će biti – vidjet ćemo. Ova sadašnja koalicija 

je napravila jako dobar posao u teškim 

vremenima, ma što neki rekli. Naravno da je 

bilo neslaganja oko nekih manje bitnih stvari, 

ali ne bi bilo ni dobro da svi isto razmišljamo. 

Bitno je da se možemo usuglasiti oko najboljih 

rješenja. Što se tiče prognoza u vezi izbora, 

najbolje je da građani u svibnju sljedeće 

godine pokažu tko je dobro, a tko loše radio na 

dobrobit Grada Samobora.


5 

BLAGDANI Božićno uređenje grada 

I ove godine okićen veliki bor na Trgu 

U 

srijedu, 5. prosinca okićen je Božićno 

– novogodišnji bor postavljen na Trgu 

kralja Tomislava. 

Dvadeset metarski bor, kojeg je Gradu 

darovao Vladimir Milaković, okitila su djeca iz 

samoborskih vrtića Grigor Vitez i Izvor uz pomoć 

djelatnika Komunalca. 

Time je nastavljena dvadesetgodišnja tradicija 

javnog kićenja bora na glavnom samoborskom 

trgu, a za nadati se je da će joj se u budućnosti 

pridružiti i građani starije životne dobi. 

Blagdanski ugođaj upotpunjen je na dan Svetog 

Nikole, u četvrtak, 6. prosinca kada je grad obasjan 

tisućama božićnih lampica. 

Mališani su okitili prve grane na dvadesetmetarskom boru na Trgu kralja Tomislava 

Osnovna škola Milana Langa proglašena Eko – školom 

Za život u skladu s prirodom 

Posebna pozornost posvećuje se pitanjima smanjivanja i zbrinjavanja otpada 

Nakon što je Dječji vrtić Izvor 

dobio status Eko – vrtića, 

Međunarodnom programu Eko – 

škole priključit će se i Osnovna 

škola Milana Langa iz Bregane. 

Program Eko – škola jasno određuje i 

usmjerava način na koji se nastavni sadržaji 

o zaštiti okoliša, koji su dio redovnog 

nastavnog plana i programa, primjenjuju 

u svakodnevnom životu škole. Škole koje 

ispune postavljene kriterije i koje brigu 

za okoliš promiču kao trajnu vrijednost 

dobivaju povelju o statusu Međunarodne 

Eko – škole i Zelenu zastavu sa znakom 

Eko – škole, koju dodjeljuje Udruga Lijepa 

naša kao nacionalni koordinator svjetske 

Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš 

(Foundation for Environmental Education 

– FEE). 

Ovakav pristup osvještava učenike o važnosti 

zaštite okoliša. Posebna pozornost posvećuje 

se pitanjima smanjivanja i zbrinjavanja 

otpada, racionalnog korištenja energije i 

vode te uređivanju školskog okoliša. 

Dodijeljena 

koncesija za 

skelski prijevoz 

Gradsko vijeće je na svojoj 33. 

sjednici održanoj 22. studenog 

2012. donijelo odluku o dodjeli 

koncesije za obavljanje komunalnih 

usluga javnog prijevoza skelom. 

Koncesija je dodijeljena Zajednici 

ponuditelja iz Medsava, odnosno 

dosadašnjim prijevoznicima prema 

kriteriju najviše ponuđene naknade 

za koncesiju. 

Grad Samobor, kao davatelj 

koncesije objavio je Obavijest 

o namjeri davanja koncesije za 

obavljanje komunalne djelatnosti – 

javnog prijevoza skelom na lokaciji 

Medsave – Vrančići, a Rješenjem 

Ministarstva mora, prometa i 

infrastrukture Gradu Samoboru je 

odobrena uspostava navedenog 

prijevoza. 

Koncesija za prijevoz vozila i putnika 

skelom na Savi dodijeljena je na rok 

od 30 godina.


RAZGOVOR 

Pročelnik za financije Željko Radovanić pojašnjava Proračun za 2013. 

Teško, ali i ostvarivo 

Evo nas na kraju još jedne teške 

financijske godine. Kakvo je stanje 

Proračuna Grada Samobora, 

obzirom na sva ulaganja u 

infrastrukturu i ostale rashode? 

- Prije svega mogao bih reći da recesija 

ne stanuje u Samoboru, s obzirom na to što 

se sve napravilo u Gradu na infrastrukturi i 

komunalnoj uređenosti. Svjedoci smo i daljnjeg 

razvoja cjelokupnog područja Grada Samobora 

kroz izgradnju i razvoj prometne, komunalne, 

kulturne i socijalne infrastrukture. U ovoj 

godini izvršene su gotovo sve investicije bez 

proračunskih poteškoća i narušene likvidnosti. 

Eto, i pred kraj godine još uvijek imamo 

ostvarenje više prihoda, nego što smo ostvarili 

rashoda. Dakle, održavamo uravnotežen 

proračun. Istina, upitno je ostvarenje prihoda 

od nefinancijske imovine, odnosno prodaje 

nekretnina i poslovnih objekata, jer to ovisi 

o interesu tržišta, odnosno o prihvatljivijoj 

ponudi. No, radi se o imovini Grada, dakle 

sigurnom izvoru prihoda, koji će se zasigurno 

realizirati u narednom razdoblju. 

- Što nam donosi proračun za 2013. 

godinu? 

- On je temeljen na smjernicama Vlade, ali 

i makroekonomskim pokazateljima narednog 

razdoblja, u kojem se očekuje realan rast brutto 

domaćeg proizvoda. Tako da projiciramo i 

očekujemo rast proračunskih prihoda za 3% u 

odnosu na ovu godinu. Predlaže se proračun u 

iznosu od 206.820.547 kuna, a takav proračun 

osigurao bi održavanje dostignutog standarda 

svih proračunskih korisnika, s tendencijom 

daljnjeg razvoja. 

- Koje su najznačajnije i najveće investicije 

predviđene u sljedećoj godini? 

- Možemo redom: dovršetak izgradnje 

dječjeg vrtića u bivšoj vojarni (4 milijuna 

kn), dogradnja dječjeg vrtića u Bregani (2 

milijuna kn), dogradnja OŠ Samobor (5 

milijuna kn), rekonstrukcija zgrade za potrebe 

Javne vatrogasne postrojbe (2 milijuna kn), 

rekonstrukcija i adaptacija objekta društvene 

namjene u bivšoj vojarni (1,5 milijuna 

kn), izgradnja društvenih domova u Lugu, 

Otruševcu, Rudama i Noršić Selu (2,3 milijuna 

kn)... U komunalnoj infrastrukturi Program 

održavanja, uređenja i izgradnje cesta “težak” 

je 48 milijuna kuna. I, nadalje, nastavlja se 

gradnja vodoopskrbnih objekata i objekata 

odvodnje u iznosu od 3,2 milijuna kuna, kao 

i izgradnja plinske distribucijske mreže u 

mjestima gdje su potrošači rijetko zastupljeni, 

u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Mjesnim 

odborima planirana su financijska sredstva u 

istom iznosu kao i u 2012. godini. 

Proračun uprihodovao više nego prošle godine, ali ipak nismo u zadovoljni 

- Raščlanimo to malo. Kakav je plan 

financiranja društvenih djelatnosti? 

- Svjedoci smo višegodišnjeg zakidanja 

financiranja dijela ovih djelatnosti s razine 

države, tzv. decentraliziranih funkcija. Tako i 

za 2013. godinu država kaže da osigurava 95% 

iznosa ove godine. Dakako, takvo maćehinsko 

ponašanje ne možemo prenijeti i na korisnike 

(škole, vatrogastvo), već je Grad u svojem 

proračunu za narednu godinu preuzeo obavezu 

razlike, što znači da je osigurao sredstva do 

razine rashoda 2012. godine, uz povećanje 

za očekivani rast energenata. U prijedlogu 

proračuna planirana su tako veća sredstva za 

kulturu, škole, vrtiće, socijalnu skrb i sport. 

- Na koliko proračunskih sredstava mogu 

računati poljoprivreda i gospodarstvo? 

- Poljoprivreda, odnosno poticaji i 

subvencije, doživljavaju promjenu i neće se 

provoditi na način kako smo ih do sada znali 

i provodili. Naime, Zakonom o državnim 

potporama u poljoprivredi definirano je da JLS 

ne mogu financirati mjere koje se temelje na 

cijeni, količini, komadu i jedinici proizvodnje. 

Sve to ima ishodište u EU standardima i 

preuzetim obvezama. Slijedom toga, u okviru 

visine sredstava iz ove godine modificirali 

smo mjere i programe te Grad i dalje nastavlja 

pomagati razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj. 

U programu mjera za poticanje gospodarstva 

uveli smo ponovno model kapitalnih ulaganja 

te nastavljamo sa subvencijom kamata, kao 

i za novo zapošljavanje. U planu su još neke 

mjere, koje nisu izravne pomoći iz proračuna, 

već se odnose na rasterećenje poreznih i drugih 

davanja gopspodarstva. 

- Što je vatrogascima i vatrogastvom? 

- U proteklih nekoliko godina, na području 

prevencije, zaštite od požara i drugih 

elementarnih nepogoda, Grad je učinio jako 

puno. Proračunska izdvajanja bila su viša nego 

što je to bila zakonska obveza Grada. No, isto 

je naišlo na plodno tlo u vatrogasnoj zajednici 

te dobrovoljnosti, požrtvovnosti i srčanosti 

vatrogasaca. Zato smo odlučili i predvidjeli u 

proračunu za 2013. dodatno izdvojiti još 1,7 

milijuna kn za nabavu novog vatrogasnog 

vozila – cisterne i druge opreme. Isto vozilo 

ima i drugu, humanu dimenziju, a to je dostava 

vode. 

- Hoće li se mijenjati stavka proračuna za 

plaće djelatnicima gradske uprave? 

- Plaće i druga materijalna prava ostaju na 

razini 2012. godine što se tiče osnovice. No, 

ukupan iznos se povećava zbog obračuna 

minulog staža i plaća za osoblje novog vrtića. 

- U proljeće nas čekaju novi lokalni izbori. 

Koja je obaveza Grada što se tiče tih izbora? 

- Obaveza je Grada da financira lokalne 

izbore, a za to je planirano u proračunu 1 

milijun kuna. 

- Planiraju li se u sklopu proračuna nova 

zaduženja Grada? 

- Grad u proračunu za 2013. godinu ne 

planira novo zaduženje, već će prenijeti dio 

istog iz 2012. godine. Radi se o 4,5 milijuna 

kn preuzetog kredita kao prihod, ali i rashod za 

izgradnju vrtića u bivšoj vojarni.


7 

AKTUALNO Na konferenciji za medije gradonačelnika najavljena obnova Samoborčeka 

Vlak će ponovno voziti! 

Uproračunu Republike Hrvatske 

za 2013. godinu predviđeno je 

i 36 milijuna kuna za obnovu 

željeznice Zagreb – Samobor. O 

toj temi, na održanoj konferenciji za medije, 

uz gradonačelnika, govorili su i Pavao Grom, 

nekadašnji gradonačelnik Grada Samobora te 

Adolf Paar, dugogodišnji koordinator projekta 

vraćanja samoborske željeznice. 

Gradonačelnik Krešo Beljak naglasio je kako 

se Grad Samobor bori za realizaciju tog projekta 

još od ukidanja željeznice 1980. godine. Još je 

2002. godine tadašnja samoborska koalicija HSS- 

HSLS-SDP donijela Strategiju razvoja u kojoj je 

samoborska pruga bila označena kao jedan od 

prioriteta, podsjetio je tadašnji gradonačelnik 

Pavao Grom. 

Interes da zadrži prugu Samobor je pokazao 

još 1978. godine, kada se pri gradnji novog 

Podsusedskog mosta uspio sačuvati koridor za 

buduću prugu, koja prvotno nije bila predviđena, 

podsjetio je dugogodišnji koordinator poslova za 

samoborsku prugu, Adolf Paar. 

Paar se prisjeća kako se još 2001. godine u 

dogovoru s HŽ-om krenulo u izradu idejnog 

projekta vrijednog 3,6 milijuna kuna, koji su, uz 

HŽ i Samobor, sufinancirali Zagrebačka županija, 

Grad Zagreb i Sveta Nedelja. Osim toga, HŽ je 

naručio i studiju utjecaja na okoliš te studiju 

izvodivosti i ekonomske opravdanosti projekta. 

Lokacijska dozvola dobivena je 2004. godine 

i još je uvijek na snazi. U međuvremenu je 

trebalo, na zahtjev Hrvatskih cesta, nadopuniti 

projektnu dokumentaciju s vijaduktom duljine 

1400 m kroz Grad Samobor. Usprkos tome, 

samoborska željeznica bila je izbačena iz 

Strategije razvoja HŽ-a od 2008. do 2012. i nije 

bilo lako ponovno je uključiti u tu strategiju. 

Samobor je uspio sačuvati koridor pruge, no, 

to je zemljište, nažalost, i dalje u vlasništvu 

Zagrebačkog holdinga, koji se protivi otkupu. 

Ipak, HŽ će, s obzirom na to da se radi o širem 

državnom interesu, ići u otkup zemljišta, pa se 

Adolf Paar nada da će tijekom 2013. godine biti 

ishođena građevinska dozvola za samoborsku 

željeznicu. 

Tako bi borba za samoborsku željeznicu, koja 

traje 34 godine, završila početkom izgradnje 

željeznice 2014. i dobivanjem uporabne dozvole 

u studenom 2016. godine, predviđa Adolf Paar. 

Pokloni djeci 

slabijeg 

imovinskog 

statusa 

Niti ove godine Grad Samobor 

nije zaboravio djecu iz obitelji 

slabijeg imovinskog statusa, kojima 

je uskraćena radost božićnog 

darivanja. Već tradicionalno, darovi 

će se dijeliti uoči samih blagdana, 

kada će Djed Božićnjak i njegov 

pomoćnik vilenjak Zvonček darivati 

66 djevojčica i dječaka. 

Sva će djeca dobiti i prigodne 

paketiće s raznim slatkišima, a 

svojim će nastupom okupljene 

razveseliti koncert članova Malog 

muzičkog ateljea, koji će izvesti 

prigodne skladbe. 

Seminar za poduzetnike početnike i one koji to žele postati 

Pravi korak ka novom poslu 

Uokviru programa 

M i n i s t a r s t v a 

poduzetništva i obrta 

“Obrazovanje za 

poduzetništvo”, Poduzetnički 

centar Samobor organizira 

seminare namijenjene 

poduzetnicima početnicima, 

onima koji to žele postati, 

poduzetnicima u fazi rasta 

i razvoja, obrtnicima i 

zadrugarima, a sve u cilju 

razvoja ljudskih resursa. 

Stoga poziva sve 

zainteresirane da se jave kako 

bi kroz primjenu i nadogradnju 

znanja te usvajanjem novih 

vještina podigli razinu svoje poslovne i 

osobne konkurentnosti namijenjene malim i 

srednjim poduzetnicima. 

U okviru provođenja programa edukacije 

organizirat će se i provesti dva seminara s 

temama: 

Informatička znanja i vještine (prijave se 

vrše u Pučkom otvorenom učilištu Samobor, 

tel.: 3360–112, fax: 3325–137, e-mail: 

obrazovanje@pousamobor.hr): 

- Osnovna informatička znanja 

- Napredna informatička znanja 

Izrada i provedba projekata iz fondova 

EU (prijave se vrše u Poduzetničkom centru 

Samobor, tel.: 3336–830, fax: 3336–832, 

e–mail: pcsinfo@pcsamobor.hr): 

- Kako osmisliti i napisati projekt iz EU 

fondova 

- Kako provoditi EU projekt. 

Ovi besplatni seminari počinju sredinom 

siječnja i traju do sredine ožujka 2013. 

godine, a održavaju se u prostorijama Pučkog 

otvorenog učilišta, Samobor, Trg Matice 

hrvatske 3. 

O ovom i ostalim seminarima i 

edukacijama te aktivnostima u organizaciji 

Poduzetničkog centra Samobor d.o.o. čitajte 

na www.pcsamobor.hr.


GODIŠNJICE 

Prvi rođendan Mažoret kluba Unity S 

37 nastupa u zemlji i inozemstvu 

Članice Mažoret kluba Unity 

S proslavile su svoj prvi 

rođendan 5. prosinca, u dvorani 

samoborskog kina zajedno 

sa svojim roditeljima, prijateljima i 

uzvanicima. 

Sedamdesetak djevojaka i djevojčica 

zahvalile su na podršci svim sponzorima 

i prijateljima, a prije svega svojim 

roditeljima. 

Tijekom protekle godine Mažoret klub 

Unity S održao je 37 nastupa u zemlji i 

inozemstvu, a broj članica porastao je sa 

17 na 75. 

Uprava kluba posebno je ponosna na 

svoju prvu inozemnu turneju u francuskim 

gradovima Carmaux i Najac, nastup na 

Zagreb Hair Showu u Koncertnoj dvorani 

Vatroslava Lisinskog, nastup na reviji 

samoborskih obrtnika Ljepota i moda u 

našem gradu, snimanje spota s tamburaškim 

sastavom Begini, snimanje emisije u studiju 

HRT-a te uspješnu suradnju sa ženskim 

rukometnim klubom ŽRK Fantasyland 

Samobor. 

Sufinancirat 

ćemo ugradnju 

razdjelnika 

Revoltiran odlukom HERA-e, 

gradonačelnik Krešo Beljak njihovu 

je odluku nazvao sramotnom, 

jer se njome grijesi nesposobne 

uprave HEP-a i HEP-a Toplinarstva 

prebacuju na građane, koji sada 

visokim cijenama grijanja trebaju 

pokrivati gubitke tih tvrtki. Zato 

je ponovno pozvao nesposobne 

članove uprava tih tvrtki da podnesu 

ostavke. Iako zbog izmjena zakona 

gradonačelnici i općinska vijeća više 

ne mogu utjecati na određivanje 

cijena grijanja, gradonačelnik Beljak 

najavio je da će Grad Samobor u 

svom proračunu za 2013. godinu 

osigurati namjenska sredstva od 

350 do 400 tisuća kuna i odrediti 

kriterije kojima bi se onda pomoglo 

onima koji neće moći plaćati 

grijanje po cijenama koje su porasle 

za čak 38,5%. Gradonačelnik 

Beljak najavio je da će sljedeće 

godine Grad sufinancirati ugradnju 

razdjelnika za mjerenje potrošnje 

grijanja pojedinačnih domaćinstava. 

Mažoret klub Unity S u minuloj je godini održao 37 nastupa u zemlji i inozemstvu 

Adventska šetnja Samoborom na blagdan svetog Nikole 

Znak da se Samoborci bude 

Nova škola, udruga za edukaciju i 

savjetovanje, i udruga Pozitiva 

Samobor, organizirali su 6. 

prosinca, na blagdan svetog 

Nikole, adventsku šetnju Samoborom. 

Silvio Verson, profesionalni vodič, inače 

rođeni Samoborac, ispričao je zanimljivosti 

o Samoboru i običajima u vrijeme došašća, 

a grupa okupljenih pažljivo je pratila i 

slušala o Milanu Langu, školi za “pucice”, 

Svinjskom placu i mnogim manje znanim 

podacima o životu ljudi i običajima naših 

predaka. 

Nakon šetnje centrom grada, u Hostelu 

Samobor svi su se ugrijali toplim čajem, 

a domaćini, Patricija iz igraonice Vile 

i vilenjaci i Tomislav, vlasnik Hostela 

Samobor, potrudili su se da dočekaju svoje 

goste u punom sjaju. Osim toplog čaja 

i poklončića, u goste su došli sv. Nikola i 

Krampus da podsjete najmlađe, ali i one 

starije, da se kroz godinu puno trude kako 

bi se i druge godine svi okupili u veselom 

predbožićnom ozračju. 

Silvio Verson zahvalio je što su ga svi 

pratili sa zanimanjem, a Irena Majica, 

predsjednica Udruge za održivi razvoj 

Pozitiva Samobor, osim što je bila iznimno 

zadovoljna izrazima lica djece i roditelja, 

izrazila je želju da Adventska šetnja 

Samoborom postane tradicija i da svake 

godine okupi još više ljudi, jer to će biti 

znak da se Samoborke i Samoborci “bude” i 

prepoznaju ljepote grada u kojem žive.


9 

AKTUALNO Još besplatnih parkirnih mjesta u centru grada 

Nastavlja se pozitivan trend 

Odlukom gradonačelnika od sada 

je moguće besplatno parkirati i 

u Gajevoj ulici kod Same, što je 

još jedno u nizu ukidanja naplate 

parkiranja u užem centru grada. 

Ova će odluka olakšati boravak u centru 

grada mnogim građanima, ali i turistima i 

posjetiteljima, osobito u vrijeme Božićnog i 

Proljetnog sajma, Fašnika i sličnih turističkih, 

kulturnih i drugih manifestacija. 

Podsjetimo, ovime se nastavlja pozitivan 

trend ukidanja naplate parkiranja na pojedinim 

lokacijama u Samoboru koje su od glavnog 

gradskog trga udaljene svega nekoliko minuta. 

U školi Mihaela Šiloboda obilježen prvi Green Apple Day of Service 

Za bolje uvjete školovanja 

Dječji festival 

Božić dolazi 

Dječji festival Božić dolazi održan 

je u nedjelju, 9. prosinca 2012. 

godine u Sportskoj dvorani 

Samobor 

Uz Samoborske i Svetonedeljske 

mažoretkinje u programu su 

sudjelovale i plesne skupine 

osnovnih škola iz Samobora, 

OŠ Bogumila Tonija, OŠ Milana 

Langa, OŠ Mihaela Šiloboda i 

OŠ Kardinala Alojzija Stepinca iz 

Krašića te plesni klub JazzElle i 

plesni studio LEPEZA iz Zagreba. 

Dječji zborovi Samoborček, 

Halubajčići i Zvona Viškova te 

Uršula Bilić, talentirana učenica 

OŠ Bogumila Tonija prigodnim 

su pjesmama doprinijeli stvaranju 

blagdanskog ugođaja. 

Veselom programu pridružio 

se Kugolini iz cirkuske družine 

Cirkorama i pjevačica Ivana Husar, 

kao posebna gošća festivala. 

U 

suradnji s Gradom Samoborom 

i Osnovnom školom Mihaela 

Šiloboda, prvi Green Apple Day 

of Service u organizaciji Savjeta 

za zelenu gradnju u Hrvatskoj i nekolicine 

njenih članova obilježen je 28. rujna u 

prostorijama škole u Svetom Martinu pod 

Okićem. 

Green Apple Day of Service aktivnost je 

koja će se obilježiti diljem svijeta 29. rujna 

2012. godine po prvi puta. Inicijator projekta 

je World Green Building Council, te se stoga 

i Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj, kao 

dio te svjetske organizacije, aktivno uključio 

u projekt. 

Ova aktivnost ima za cilj poboljšati 

uvjete života i rada djece u školama, a 

isti se mogu postići putem poboljšanja 

toplinske izolacije, ugradnje energetski 

učinkovitih otvora, ozelenjavanjem okoliša, 

ugradnjom pročišćivača zraka, korištenjem 

eko namještaja i kvalitetnih energetski 

učinkovitih rasvjetnih tijela, primjenom 

obnovljivih izvora energije i LED rasvjete.


INFRASTRUKTURA 

Aktualnosti u opskrbi plinom na području Grada Samobora 

Od 2012. potrošnja plina iskaz 

Godinu koja je uskoro za nama, Energo 

metan završava s 5700 potrošača i s 

ukupnom potrošnjom koju na osnovi 

proteklih 11 mjeseci procjenjujemo 

na više od 15,5 milijuna m3 plina. 

Općim uvjetima za opskrbu prirodnim 

plinom (Narodne novine 43/09.) i Pravilnikom 

o organizaciji tržišta prirodnog plina (Narodne 

novine 126/10. i 128/11.) propisano je da se 

obračun isporučenoga plina od 1. siječnja 

2012. godine iskazuje za isporučenu energiju 

iz plina izraženu u kunama za kWh, umjesto 

dosadašnjeg obračuna za isporučeni volumen 

plina u kunama za m3. 

Isporučeni volumen plina koji se očitava 

na plinskome brojilu u m3 treba preračunati 

u isporučenu energiju izraženu u kWh. 

Propisani pretvorbeni faktor za isporučeni 

volumen plina standardne ogrjevne vrijednosti 

(Sm3) od 33.338,35 kJ iznosi 9,2607 kWh/ 

Sm3. Obračunski pretvorbeni faktor dobije 

se množenjem propisanog faktora s odnosom 

isporučene i standardne ogrjevne vrijednosti 

plina u obračunskom razdoblju (mjesecu). 

Isporučena ogrjevna vrijednost utvrđuje se 

mjerenjem na ulazima u pojedini distribucijski 

sustav, od strane ovlaštenog laboratorija. 

Trenutno je važeća cijena prirodnog plina u 

primjeni od 1. svibnja 2012. Vlada RH je, na 

temelju Zakona o energiji (članak 28., st.2.), 

27. travnja 2012. godine, donijela Odluku 

o promjeni visine tarifnih stavki u tarifnom 

sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s 

iznimkom povlaštenih kupaca (NN 49/12.) 

Odlukom o visini tarifnih stavki, za potrošače 

iz kategorije kućanstva opskrbljivaču Energo 

metan propisane su sljedeće tarifne stavke, bez 

PDV-a: 

• Tarifna stavka - Ts1………………………. 

0,307752 kn/kWh i 

• Tarifna stavka - Ts2………………………. 

16,50 kn/mjesec. 

U Tarifnu stavku Ts1 uključene su: dobavna 

cijena s tarifnom stavkom za skladištenje, 

tarifna stavka za transport plina, tarifna stavka 

za distribuciju i tarifna stavka za opskrbu 

plinom. 

Tarifna stavka Ts2 predstavlja fiksnu 

mjesečnu naknadu koja se naplaćuje neovisno o 

potrošnji plina kod svakog računa ili mjesečne 

novčane obveze (akontacije). 

Najvažnije aktivnosti 

u 2012. godini 

Godinu 2012. karakteriziraju dvije značajne 

aktivnosti, a to su početak izgradnje plinske 

mreže prema udaljenijim djelovima Grada i 

plinifikacija kotlovnice u Južnom naselju. 

Ove aktivnosti svaka na svoj način 

predstavljaju značajan iskorak u poslovanju 

Energo metana i u životu našega Grada. 

• izgradnja plinovoda prema rubnim 

djelovima gradskog područja 

Kada je riječ o izgradnji plinovoda prema 

rubnim djelovima gradskog područja, prije 

navođenja konkretnih podataka o izgradnji 

u 2012. godini, treba spomenuti i nekoliko 

objašnjenja vezanih uz ovaj projekt. Plinifikacija 

udaljenijih dijelova gradskog područja tema je i 

težnja stanovnika tih naselja od samih početaka 

planiranja i izgradnje distribucijskog sustava 

Grada Samobora. No, od postojeće, izgrađene 

mreže, dijele ih kilometri na kojima nema 

potrošača, a dionice praznog hoda postoje i 

dalje među samim naseljima, što je uz manju 

gustoću i očekivani broj priključaka pokazivalo 

nerentabilnost izgradnje i odgađalo samu 

izgradnju. 

Respektirajući potrebe potrošača, Energo 

metan, kao operator distribucijskog sustava 

prirodnog plina i koncesionar na području Grada 

Samobora, u doglednom planskom razdoblju 

kao dominantnu aktivnost planira razvoj i 

proširenje rubnog distribucijskog sustava. 

Na tragu toga osmišljeno je financiranje 

izgradnje plinske mreže u udaljenijim 

dijelovima gradskog područja, što je potvrđeno 

odgovarajućim ugovorom sklopljenim u siječnju 

2011. godine između Grada Samobora i Energo 

metana. Tim ugovorom su obuhvaćena naselja 

Molvice, Galgovo, Rakov Potok, Pavučnjak 

i Rude. U tom smislu je izrađen Petogodišnji 

plan razvoja, ažuriran ove godine do uključivo 

2016. godine, te je dostavljen Ministarstvu 

gospodarstva kako je to propisano Zakonom o 

energiji. 

U okviru tog plana predviđena je izgradnja i 

dovršenje glavnih distribucijskih pravaca kroz 

naselja udaljenija od gradskog središta i spojni 

plinovodi koji ih povezuju. Projekt izgradnje 

glavnih distribucijskih pravaca kroz spomenuta 

naselja trebao bi biti završen do kraja 2016. 

godine, no dinamika izgradnje ovisit će o 

sredstvima Energo metana, drugim riječima 

ovisit će o naplaćenoj naknadi za priključenje, 

odnosno interesu građana za nova priključenja, 

osobito u navedenim područjima, ali i o urednoj 

naplati potrošnje plina. Nakon dovršenja glavnih 

distribucijskih i spojnih pravaca, pristupit će se 

širenju distribucijske mreže u samim naseljima 

plinifikacijom pokrajnjih ulica koje nisu bile na 

glavnim pravcima, kao i u okolna naselja prema 

iskazanom interesu i mogućnostima. 

• plinifikacija kotlovnice u Južnom naselju 

Konkretno o do sada izvedenome - nakon 

provedenih postupaka javne nabave za izradu 

projektne dokumentacije i za dio radova, 

početkom 2012. započela je izgradnja. Na tom 

planu, u ovome času završeni su radovi za 

građevinsku sezonu 2012., u kojoj su izgrađene 

dionice kroz Baltin Jarek te dio plinovoda 

prema Galgovu i dionica do Molvica te kroz 

Molvice Ulicom Burići i Molvičkom cestom, u 

ukupnoj duljini 7 km. 

Kotlovnica u Južnom naselju uistinu je 

priključena pred sam kraj prošle godine, no 

kao početak punog pogona možemo smatrati 

godinu 2012. Prijelaz na prirodni plin umjesto


11 

azuje se u kWh umjesto u m3 

ulja za loženje predstavlja znatno poboljšanje 

ekoloških uvjeta i zaštite okoliša u Južnom 

naselju, naravno i Grada Samobora u cjelini, a 

sve sukladno Zaključku gradonačelnika Grada 

Samobora iz srpnja 2010. godine. 

Ovim priključkom HEP – Toplinarstvo 

d.o.o., postao je najveći pojedinačni potrošač 

Energo metana, s predviđenom potrošnjom, 

govoreći u starim jedinicama, preko 2 milijuna 

m3 godišnje. 

Osim spomenutih dionica na rubnoj 

distribucijskoj mreži, izvedeno je 1100 metara 

uličnih plinovoda u sklopu takozvanih malih 

akcija, u zonama postojećeg distribucijskog 

sustava. 

Poruka sadašnjim i potencijalnim 

korisnicima prirodnog plina 

Od svih realno i komercijalno dostupnih 

energenata prirodni plin je, uzevši u obzir sve 

pokazatelje, daleko najpovoljniji. 

Neki energenti povoljniji su u pojedinačnim 

karakteristikama. Tako je, na primjer, ogrjevno 

drvo najjeftinije u cijeni koštanja, rezervoari za 

propan-butan mogu se ugraditi u najudaljenijim 

područjima, a postoje i obnovljivi, tzv. 

nekonvencioalni izvori energije. 

No, ukupno promatrano, prirodni plin je 

danas optimalno rješenje iz više razloga: 

• gorivo se dovodi na mjesto potrošnje 

potpuno spremno za upotrebu 

• nema potrebe za dodatnim spremnicima, 

prostorom, niti opremom za korištenje 

prirodnog plina 

• udobno je za korisnika i efikasno 

automatsko upravljanje procesom grijanja i 

pripreme potrošne tople vode 

• korištenjem suvremenih tehničkih rješenja 

postiže se velik faktor iskorištenja (iznad 90%), 

osobito iskorištenjem topline dimnih plinova 

(kondenzacijska tehnika) 

• od svih fosilnih goriva najmanje zagađuje 

okoliš 

• mogućnost izvedbe bez zidanih dimnjaka – 

izvod na fasadu ili na krov 

• obročno plaćanje potrošenog energenta 

mjesečno tijekom cijele godine. 

Višemilijunski iznos dugovanja 

Zadovoljsto mi je istaknuti podatak da velika 

većina naših potrošača, građana Samobora 

i okolnih naselja, shvaća partnerski odnos i 

uredno izvršava svoje obveze za potrošeni plin. 

Time omogućavaju i nama da izvršimo svoje 

obveze prema dobavljaču plina. 

Postoji, nažalost, i manji dio potrošača koji 

ne plaćaju račune za potrošeni plin i zbog kojih 

je Energo metan prisiljen intenzivirati naplatu 

svojih potraživanja putem dostave opomena 

i obustave isporuke plina, a u krajnjim 

slučajevima i pokretanjem postupaka ovrhe. 

Energo metan je svoje obveze prema 

dobavljaču za preuzeti plin dužan izvršavati 

svakih 15 dana bez zakašnjenja, za što je 

dobavljaču predao i odgovarajuća sredstva 

osiguranja plaćanja u vidu zadužnica i 

mjenica. 

Istovremeno, nenaplaćena potraživanja 

po računima za isporučeni plin dosegla su 

višemilijunski iznos, a pojedini potrošači 

“zaboravljaju” na Energo metan po nekoliko 

mjeseci, uz dugovanja od desetak i više tisuća 

kuna. Takvo je ponašanje krajnje neodgovorno 

i prema velikoj većini naših sugrađana i 

potrošača koji uredno podmiruju svoje obveze 

prema Energo metanu, koji bi ta sredstva trebao 

ulagati u daljnje proširenje mreže i u bolju 

opremljenost, a sve opet na korist potrošača. 

Zato koristim ovu priliku i pozivam sve naše 

potrošače da u zajedničkom interesu na vrijeme 

podmiruju obveze za potrošeni plin. 

Nikad dosta opreza - 

sigurnost prije svega! 

Prirodni plin je najučinkovitiji, ali i 

potencijalno daleko najopasniji energent po 

kućanstva, ne postupa li se pravilno s njim i 

s instalacijama. Napominjem to zato što vrlo 

često kod ispitivanja instalacija utvrdimo da 

su korisnici u međuvremenu na svoju ruku 

napravili neke pregradnje svojih kućnih 

instalacija. Izvođači su uglavnom razni “fuš” 

majstori, koji niti ne jamče za kvalitetu svojih 

radova. 

Naši zakoni vrlo jasno propisuju da se to ne 

smije raditi bez naše kontrole, što je, uostalom, 

i vrlo opasno. Zakonskim aktima je određeno 

da sve što se mijenja na kućnim instalacijama 

može biti napravljeno samo prema stručno 

izrađenom glavnom projektu, od strane 

ovlaštenog izvođača i samo i isključivo uz našu 

suglasnost. 

Zato prije nego odluče nešto mijenjati na 

instalaciji ili nabavljati nova plinska trošila, 

naši korisnici moraju doći u Energo metan po 

energetske uvjete i suglasnost. Kod nas će dobiti 

popis ovlaštenih projektanata i/ili instalatera, 

koje potom kontaktiraju i s njima dogovaraju 

posao. 

Antun Oklopčić, direktor Energo metana


Stipendisti grada samobora u 

školskoj godini 2012./2013. 

Učenici 

1. Josip Barbić - 4.r., Srednja strukovna škola 

2. Drago Plečko - 3.r., XV. gimnazija 

3. Filip Kozlina - 4.r., V. gimnazija 

4. Filip Vlahović - 4.r., Srednja strukovna škola 

5. Marko Matijaščić - 4.r., Gimnazija Lucijana Vranjanina 

6. Tea Miroslavić - 4.r., Gimnazija A. G. Matoša 

7. Ana Erceg - 3.r., Gimnazija A.G. Matoša 

8. Dinko Šoić - 3.r., V. gimnazija 

9. Lovro Broketa - 3.r., Gimnazija A. G. Matoša 

10. Renato Vraneković - 3.r., Škola za medicinske sestre Vrapče 

11. Matea Grgurić - 2.r., XV. gimnazija 

12. Ana Marija Hajduković - 2.r., VII. gimnazija 

13. Dario Babojelić - 2.r., XV. gimnazija 

14. Emil Švaga - 1.r.,V. gimnazija 

15. Viktorija Škiljan - 2.r., V. gimnazija 

Studenti 

1. Andrea Gelemanović - 2.g. (5.g.), Prirodoslovno-matematički fakultet 

2. Romana Vrančić - 3.g., Građevinski fakultet 

3. Hrvoje Klemenić - 3.g., Tehničko veleučilište u Zagrebu 

4. Vedran Pašara - 5.g., Medicinski fakultet 

5. Ivona Telišman - 2.g. (5.g.), Grafički fakultet 

6. Victoria Rauch - 1.g (4.g.), Filozofski fakultet 

7. Damir Valput - 2.g. (5.g.), FER 

8. Antonija Petrić - 3.g. - Muzička akademija 

9. Lucija Šer - 2.g., Prirodoslovno - matematički fakultet 

10. Ana Telišman - 1.g., Filozofski fakultet 

Učenici, mladi glazbenici 

1. Lara Rimac - 4.r., Glazbena škola Ferde Livadića 

2. Sven Brajković - 1.r., Glazbena škola Ferde Livadića 

3. Viktorija Belavić - 2.r., Glazbena škola Vatroslava Lisinskog 

Studenti, mladi glazbenici 

1. Lovro Merčep - 1.g. (5.g.), Muzička akademija u Zagrebu 

Učenici i studenti 

slabijeg imovinskog statusa 

KULTURA 

Svi disali kao jedan 

Najveći ovogodišnji 

Božićni humanitarni 

koncert održan je u 

srijedu, 12. prosinca, 

u Sportskoj dvorani Samobor. 

Drugi je to takav koncert koji pred 

Božić organizira Natko Gaberc, 

skladatelj, dirigent i voditelj 

tamburaških orkestara i djelatnik 

naše gradske uprave, a čiji sav 

prihod ide u humanitarne svrhe. 

Od prodanih čak 1100 ulaznica, 

kako je naglasio maestro Gaberc 

na početku koncerta, ove godine 

pomoći će tako djeci udruga Nova 

budućnost, IDEM i LERI. Zahvalio 

je također i pokroviteljima – Gradu 

Samoboru, Zagrebačkoj županiji, 

Rotary klubu Samobor i Sportskim 

objektima Samobor, kao i brojnim 

KULTURA 

Humanitarni koncert Natka Gaberca 

Natupili su Dani Stipaničev, Davor Gobac i Renata Sabljak 

sponzorima i svima koji su dali 

svoj doprinos u organizaciji i 

prepoznali značaj ove priredbe. 

Tamburaški orkestar činili su 

ove godine svirači FA Petkov 

Breg, TO Čabdin, FA Mladost i 

KUD-a Mala Gorica, a program 

sastavljen od prigodnih pjesama 

izveli su brojni poznati gosti – 

Đani Stipaničev, Davor Gobac, 

Renata Sabljak i Estera Pilj, uz 

samoborske izvođače Franju Sinu 

Gluščića i Mješoviti i Dječji zbor 

Jeke. Svečani ugođaj upotpunili su 

i mali plesači Športskog plesnog 

kluba Samobor valcerom. Ne treba 

ni reći da su sve izvedbe popraćene 

glasnim pljeskom, koji je na kraju 

kulminirao nakon zajednički 

otpjevane Tihe noći. 

Obljetnički koncert FA Mladost 

40 godina mladi 

Učenici 

1. Jasminka Rešetar - 3.r., ETUŠ - kuhar 

2. Velentina Colarić - 1.r., Škola za primalje - primalja 

3. Julija Zorko - 4.r., Drvodjeljska škola Zagreb - šumarski tehničar 

4. Klara Razum - 1.r., Gimnazija A. G. Matoša 

5. Silvija Zorko - 1.r., Škola za primalje - primalja 

6. Dubravka Jurčin - 4.r., ŠPUD dizajn tekstila 

7. Josipa Guliš - 1.r., ETUŠ - ekonomist 

8. Ivona Petričević - 4.r., ETUŠ - ekonomist 

9. Helona Hisenaj - 2.r., ETUŠ - prodavač 

10. Ana Razum - 2.r.,, ETUŠ - ekonomist 

Studenti 

1. Ivona Šorša - 3.g., Tekstilno - tehnološki fakultet 

2. Vesna Rešetar - 2.g., Ekonomski fakultet 

3. Stjepana Draclin - 1.g., Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu 

4. Matija Razum - 2.g. (5.g.), Geodetski fakultet 

5. Marta Razum - 1.g., PMF 

6. Mihaela Slamar - 1.g., Prehrambeno - biotehnološki fakultet 

7. Marija Tkalčević - 1.g., Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 

8. Anamarija Matijević - 2.g., Zdravstveno veleučilište 

9. Matijas Bišćan - 1.g., Tehničko veleučilište u Zagrebu 

10. Lidija Husta - 2.g., Veterinarski fakultet 

Folklorni ansambl Mladost 

prisutan je već 40 godina 

na samoborskoj kulturnoj 

sceni. Stoga su ovu veliku 

obljetnicu proslavili velikim 

koncertom u dvorani Hrvatskog 

doma u Samoboru. 

Vokalni pedagog FA Mladost, 

ujedno i voditelj koncerta 

Bojan Pogrmilović pozdravio je 

gradonačelnika Krešu Beljaka 

i pročelnika Upravnog odjela 

za društvene djelatnosti Grada 

Samobora Damira Fabeka, a 

poseban pozdrav upućen je Ljiljani 

Đurić, osnivačici ansambla. 

Minutom šutnje odana je 

počast preminulim članovima i 

suradnicima, koji su tijekom 40 

godina dali svoj doprinos društvu. 

U obljetničkoj godini ansambl 

je izdao nosač zvuka naziva 

Poleg te navade stare, sa starim 

samoborskim pjesmama i 

plesovima, koji se mogao nabaviti 

u pauzi koncerta. 

Puna dvorana Hrvatskog doma 

svaku je izvedbu popratila velikim 

pljeskom, jer, svima je bilo posve 

jasno, lijepe i vrijedne navade 

stare već desetljećima čuvaju 

generacije plesača, pjevača i 

svirača Folklornog ansambla 

Mladost.


13 

REVITALIZACIJA VOJARNE Policijska postaja Samobor pred preseljenjem 

Novi korak u revitalizaciji vojarne 

Samobor će uskoro dobiti jednu od najmodernijih policijskih postaja u ovom dijelu Europe 

P 

lan izgradnje komunalnih i kapitalnih zgradi Policijske postaje Samobor. Time 

projekata na području Grada Samobora prostor nekadašnje vojarne počinje poprimati 

ove godine realizirat će se u potpunosti. novi izgled i novu funkciju. Uz izgradnju 

Uz više od 80 uređenih gradskih i novog dječjeg vrtića, koji bi trebao biti gotov 

prigradskih prometnica realizirani su i mnogi do proljeća, napravljeni su ili se rade projekti 

drugi projekti, a kraju se privode i radovi na za novu zgradu Javne vatrogasne postrojbe, 

najvažnijem i najskupljem od njih – novoj velikog doma za mlade, nove zgrade za potrebe 

dvadesetak udruga te brojni drugi. 

Nova zgrada policijske postaje prvi je u nizu 

projekata revitalizacije prostora bivše vojarne, 

a u potpunosti je financiran iz proračuna Grada. 

Tako će Samobor uskoro dobiti jednu od 

najmodernijih policijskih postaja u ovom dijelu 

Europe. 

Klizalište je sve omiljenije okupljalište mladih i onih starijih 

Novi dječji vrtić trebao bi biti gotov do proljeća


RAZGOVOR 

Direktor Komunalca Boris Kušt govori o minuloj i planovima za 2013. godinu 

Uspješno preuzeli Županijske i loka 

Kakva je Vaša ocjena poslovanja 

Komunalca u minuloj godini? Koji 

su bili najveći izazovi i s čime ste se 

najteže nosili? 

- Budući da je ova poslovna godina pri 

kraju, već se neki poslovni rezultati naziru. 

Ono osnovno čime smo se bavili u ovoj godini 

bilo je preuzimanje županijskih i lokalnih cesta. 

Zakon o tome stupio na snagu još 26. travnja 

ove godine i tada je Grad Samobor preuzeo na 

sebe brigu o županijskim i lokalnim cestama. 

U prelaznom razdoblju, koje je trajalo do 1. 

kolovoza, Komunalac se pripremao za taj 

posao i tada smo i službeno preuzeli održavanje 

županijskih i lokalnih cesta, a to je oko 200 

km takvih prometnica na području Grada 

Samobora. Bio je to velik i zahtjevan posao. 

Mi znamo da smo osposobljeni za održavanje 

nerazvrstanih cesta, ali županijske i lokalne ceste 

nose sa sobom i višu razinu održavanja, koja 

podliježe i zakonskim propisima, kontrolama 

i inspekcijama. Što se tog posla tiče, ostvarili 

smo i određeni prihod, ali treba reći da su i 

ulaganja jako velika. Ceste su preuzete u stanju u 

kakvom jesu i znamo da su mnogi nezadovoljni 

tim stanjem, ali, vjerujte mi, a neki radovi su 

još u tijeku, da smo uložili znatna sredstva za 

uređenje, što će građani tek vidjeti. Povezano 

je to i s pojačanom Zimskom službom, s većim 

brojem kooperanata, proširenjem zona, kojih 

je sada 22, a to je jako puno. Dakle, bio je to 

velik posao u smislu da se naprave prvi pomaci 

u održavanju tih cesta i mislim da smo uspjeli. 

Što se tog posla tiče, mislim da će 2013. biti još 

uspješnija i bolja. 

- Kako to financijski izgleda? 

- Što se financija u tom dijelu tiče, razgovarali 

smo sa Županijskom upravom za ceste, gdje oni 

imaju 11,2% prometnica u Samoboru i u tom 

dijelu će osiguravati financijska sredstva u svom 

proračunu. Na bazi procjene proračuna od, 

primjerice, 100 milijuna kuna, izračunali smo 

da bi iz tog proračuna trebalo biti doznačeno 

oko 10-11 milijuna kuna za održavanje tih 

cesta. Međutim, ako je taj proračun manji, onda 

će i ta sredstva biti manja. No, mislimo da je ta 

naša procjena realna. 

- Hoće li građani osjetiti razliku u načinu 

održavanja tih prometnica, s obzirom da sada o 

njima brine Komunalac? 

- Po meni - da, građani bi trebali vidjeti 

razliku, jer ŽUC je, kao županijska uprava, 

usmjeravao svoja sredstva i na druge gradove 

u županiji, a mi ćemo tim sredstvima brinuti 

samo o našim cestama. Ta sredstva su strogo 

namjenska, a, k tome, mi sada znamo gdje ih 

je najviše potrebno uložiti. Također, što se tiče 

namjene sredstava, posebno moramo voditi 

evidenciju i dnevnike rada za županijske i 

lokalne, a posebno za nerazvrstane ceste, tako 

da tu nema “prebijanja”. I, još dalje, ako Grad 

Samobor bude imao dodatnih sredstava za 

održavanje tih cesta, onda bi se to poboljšanje 

moralo vidjeti. 

- Kako se Komunalac generalno nosi s 

financijskim problemima, s obzirom na sveopću 

krizu koja je zavladala? 

- Generalno gledajući, situacija je složena, 

jer se sveopća kriza spušta i odražava od same 

države sve do jedinica lokalne samouprave. 

Toga smo svi svjesni. No, što se tiče financiranja 

od strane Grada Samobora, rebalansom su nam 

čak i dodatno povećana sredstva za održavanje 

cesta i uređenog građevinskog zemljišta pa je 

u tom dijelu plan izvršen, možemo reći, skoro 

100%. Ostalo je, do pune realizacije, još nešto 

malo do kraja godine. Što se tiče ostalih izvora 

prihoda, naravno da se kriza osjeća. Teško je 

od građana naplatiti uslugu, ako su ostali bez 

posla i nemaju drugih izvora prihoda, a to se 

ponajprije odnosi na plaćanje odvoza kućnog 

otpada. Međutim, ako tu stavku pogledamo u 

odnosu na sve druge stavke koju plaća jedno 

kućanstvo, onda je to jedna od najmanjih 

stavaka. Ljudi, pak, razmišljaju na način da im 

to nije potrebno, pa misle da to ne moraju ni 

platiti. 

I Tržnica i Sajmište funkcioniraju, što znači 

da ljudi plaćaju te naše usluge i ostvaruju neki 

prihod. Na grobljima se također ostvaruje solidan 

prihod. Za sve naše usluge građanima izlazimo 

ususret tako da im omogućujenmo plaćanje na 

rate. Što se tiče održavanja zgrada, odnosno 

upravljanja stambenim fondom, građani sve 

više shvaćaju da je to njihov prihod, da to služi 

njima i tu je naplata dobra. Dakle, generalno 

gledajući, možemo biti zadovoljni naplatom u 

ovoj godini. Ono što posebno želim naglasiti je 

to da mi, osim promjene stope PDV-a, nismo 

mijenjali cijene naših usluga. Znači, uspjeli 

smo poslovati s cijenama koje se nisu mijenjale 

od 2009. godine. 

- Kakva će biti 2013.? Imate li kakvu 

projekciju ili prognozu poslovanja u sljedećoj 

godini? 

- Možemo krenuti od pitanja odvodnje, koje 

se provlači još od 2010. godine, koja bi se po 

zakonu morala izdvojiti iz Komunalca, a krajnji 

rok za to je bio konac ove godine. Zakon se 

nije promijenio, a prijedlog je da se krajnji rok 

pomakne na konac 2013. godine. Što to znači? 

Ako odvodnja odlazi iz Komunalca, onda se 

to odnosi na one investicije koje su se preko 

Hrvatskih voda ulagale u izgradnju odvodnje na 

području Samobora, a to je jedna nepoznanica.


15 

kalne ceste 

ZIMSKA SLUŽBA 

U Komunalcu održana smotra Zimske službe 

ZIMA STIGLA - SPREMNI SMO! 

Komunalac i njegovi partneri raspolažu najmodernijom mehanizacijom 

Problem je što mi moramo planirati prihode i 

rashode za sljedeću godinu, a nismo sigurni 

hoće li se to izdvajanje dogoditi. 

Tu je i pitanje komunalne naknade i naknade 

za uređenje voda, koje se obračunavaju i 

naplaćuju preko Komunalca za Hrvatske 

vode i za Grad Samobor. Još uvijek ne znamo 

kako će i hoće li to biti regulirano novim 

zakonom, ali mi to moramo staviti u poslovni 

plan za sljedeću godinu, sve dok nam ne kažu 

drukčije. Stoga je, s neizvjesnim zakonima koji 

nam slijede, jako teško planirati poslovanje u 

sljedećoj godini. 

- Što možete poručiti građanima Samobora? 

Što mogu očekivati i što im Vi želite? 

- Građanima Samobora želim dobru i 

kvalitetnu uslugu koju im Komunalac može 

pružiti i mislim da je to najbitnije. Važna nam 

je i suradnja s građanima, jer su oni svjesni 

određenih problema, a mi smo ti koji će im 

pomoći u rješavanju njihovih svakodnevnih 

problema. No, mi nismo jedini u tom lancu. 

Postoje i određene institucije koje nas 

prate i ponekad ne možemo sami odlučiti i 

odraditi određeni posao, jer nam treba nečija 

suglasnost. Zato tvrdim da je suradnja između 

građana i Komunalca neophodna kako bismo 

mi kvalitetno odradili svoj posao. 

Kao i svake godine, i ove je, 14. 

studenoga, u prostorima Komunalca, 

održana smotra Zimske službe za 

nastupajuću snježnu sezonu. Ona 

počinje 15. studenoga i traje do 15. ožujka 

sljedeće godine. 

Direktor Komunalca Boris Kušt pozvao je sve 

djelatnike na obavljanje posla s odgovornošću te 

naglasio da je tehnička opremljenost Komunalca 

i partnera koji će raditi na održavanju prometnica 

na zavidnoj visini. No, ova će sezona, prema 

Kuštu, ipak biti i veći izazov, budući da je obim 

posla povećan za dodatnih 200 kilometara 

županijskih prometnica. Za stanje na našem 

području u zimskim uvjetima bit će odgovoran 

isključivo Komunalac. 

Održavanje je, uobičajeno, podijeljeno na zone: 

devet zona županijskih i lokalnih prometnica 

te dvanaest zona nerazvrstanih cesta. Osim 

Komunalca, o njima će brinuti kooperanati 

OZAS, MV obrt, Autoprijevoznik Brežanac, 

Škorpion i Domikop obrt. 

Naglašeno je da je za zimsku sezonu osigurano 

3,5 tisuća tona soli i 2,5 tisuće metara kubnih 

sipine, a za rad Zimske službe osigurano je više 

od 4 milijuna kuna. Najodgovornija osoba i 

rukovoditelj službe je Slobodan Zorić. 

Prisutne na smotri pozdravio je zamjenik 

gradonačelnika Željko Stanec, koji je izrazio 

nadu da će biti “što manje snijega, a time i 

manje troškova” te uvjerenje da će građani biti 

zadovoljni urađenim. 

Sve primjedbe na rad zimske službe građani će 

moći izraziti na telefon 3325-507, a aktualne 

informacije dostupne su i na internet stranicama 

Komunalca. 

ZIMSKA SLUŽBA - 

KONTAKT TELEFONI 

NOSITELJ AKTIVNOSTI: 

KOMUNALAC d.o.o. Samobor 

(3361-255) 

BAZA ZIMSKE SLUŽBE: 

SAJMIŠTE, Samobor (3325-507) 

RUKOVODITELJ SLUŽBE: 

Slobodan Zorić (091/1406-335) 

U odsutnosti zamjenjuje ga Mate 

Šaban (091/2838-566) 

NERAZVRSTANE CESTE 

ZAMJENIK RUKOVODITELJA: 

Josip Biber (091/3838-571) 

DEŽURNI VODITELJI: 

Antonio Širanović (091/3838-601) 

Zoran Devetak (091/2838-563) 

Tomislav Obranić (091/3838-663) 

Tomislav Šestak (091/3838-620) 

“MALA ZIMSKA SLUŽBA” 

ZAMJENIK RUKOVODITELJA: 

Ivica Karoglan (091/1453-154) 

DEŽURNI VODITELJI: 

Violeta Gjurkin (091/3838-573) 

Vlasta Jelinčić (091/1361-598)


19 

DAN GRADA SAMOBORA 

Svečanoj sjednici Gradskog vijeća prisustvovali brojni ugledni gosti 

ZADRŽALI PREPOZNATLJIVOST 

Svečanoj sjednici samoborskog 

Gradskog vijeća nazočili su brojni 

gosti i uglednici, a sve okupljene 

pozdravili su predsjednik Republike 

Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog 

sabora Josip Leko i župan Stjepan Kožić. 

Predsjednik Josipović istaknuo je da Samobor 

nikada nije postao predgrađe Zagreba, jer je 

zadržao svoju prepoznatljivost, specifičnu 

kulturnu ponudu i tradiciju te gospodarsku 

djelatnost. Istaknuo je da su se u Samoboru 

stvorile vrline koje cijenimo, otvorenost 

prema drugima, širokogrudnost, marljivost, 

predanost tradiciji. Samobor je unikat – 

spoj tradicije i suvremenosti, zaključio je 

predsjednik Republike Ivo Josipović. 

U svom pozdravnom govoru Josip 

Leko čestitao je na obljetnici i istaknuo da 

Samobor ima veliku ulogu u našem društvu i 

povijesti, da je čuvar tradicijskih vrijednosti, 

poduzetništva i kulture, da je grad lijep i 

ugodan za život. Osobito je istaknuo ulogu 

poduzetništva te da Samobor na tom području 

može biti primjer mnogim gradovima u 

Hrvatskoj. 

Sve okupljene pozdravio je uvodno 

predsjednik Gradskog vijeća Željko Žarko, 

a među njima, uz predsjednika Republike i 

predsjednika Sabora te župana Kožića, bili 

su izaslanica zagrebačkoga gradonačelnika 

Greta Augustinović Pavičić, gradonačelnica 

prijateljskog Staroga Grada na Hvaru Đurđica 

Plančić, saborski zastupnici, predsjednik 

HSS-a Branko Hrg, predsjednik HSLS-a 

Darinko Kosor, predsjednik SU-a Lazar 

Grujić, veleposlanik Ukrajine, izaslanstva 

prijateljskih gradova Wirgesa, Parabiaga, 

Pečuha i Velesa, te gradonačelnici i načelnici 

susjednih gradova i općina. Pozdravi su 

upućeni samoborskom župniku i gvardijanu 

te članovima Skupštine Zagrebačke županije, 

bivšim predsjednicima Općine Samobor i 

bivšim gradonačelnicima Samobora. 

U svom govoru gradonačelnik Krešo Beljak 

istaknuo je brojne uspjehe koji su postignuti, 

istaknuvši da je u četverogodišnjem mandatu 

završen autobusni kolodvor, počeli su radovi 

na novoj policijskoj postaji, da su znatno 

povećana ulaganja u sport, gospodarstvo, 

mjesne odbore, kulturu, predškolski odgoj i 

školstvo. Zaključio je kako je sve što je bilo u 

ingerenciji gradske uprave doživjelo napredak, 

a ono što nije bilo je imalo pad standarda. 

Istaknuo je da raste i pozitivan politički 

dijalog među strankama u Gradskom vijeću 

te zahvalio svim predsjednicima političkih 

stranaka, predsjednicima mjesnih odbora, 

svojim zamjenicima i predsjedniku Gradskog 

vijeća na suradnji i podršci. Zaključio je da će 

se i Samobor 1. srpnja, po ulasku u EU, vratiti 

tamo gdje je oduvijek pripadao – u Europu. 

Između ostalih, prisutnima se obratio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 

Nagradu Grada Samobora za životno djelo primila je i Ivanka Brekalo 

Samobor je desetak dana živio u znaku obilježavanja svečane obljetnice


OBLJETNICE 

25. godišnjica Samoborske salamijade 

Od kleti do spektakla 

Tijekom proslave 

Dana grada 

Samobora, 16. 

listopada svečano 

je obilježena i 25. godišnjica 

Samoborske salamijade. 

Nakon što je proljetos u 

prvom planu bilo samo 

natjecanje, na svečanosti 

u Galeriji Prica odano je 

priznanje svima koji su 

sudjelovali u tom projektu. O 

Salamijadi je uvodno govorio 

predsjednik Udruge Zlatna 

šajba Dubravko Viduč, koji 

je podsjetio na najvažnije 

godine u povijesti Salamijade, 

ali je istaknuo i da se prvi 

zapisi o pripremanju salama 

u ovom kraju mogu naći već 

u 19. stoljeću. 

Svečanosti su nazočili i 

brojni gosti. Među njima i 

samoborski gradonačelnik 

Krešo Beljak, izaslanik i Gradonačelnik Krešo Beljak istaknuo je da Salamijada iz godine u godinu postaje sve bolja i bolja 

savjetnik župana Zagrebačke 

županije Josip Kraljičković te svetonedeljski 

gradonačelnik Drago Prahin. Oni su uputili 

pozdravne riječi okupljenima, istaknuvši da 

Salamijada iz godine u godinu napreduje te je 

sve bolja i bolja. 

potpori manifestaciji. Posthumno zahvalnice 

za nemjerljiv doprinos organizaciji Samoborske 

salamijade preuzeli su članovi 

obitelji Ivice Sudnika, Đuke Cara, Marijana 

Černoša, Stjepana Župančića Dede, Stjepana 

Trčku, Milinku Perkoviću, Dragutinu Kušiću, 

Marijanu Čižmešiji i Alojzu Požgaju. 

Na kraju svečanosti prikazan je i film o 

povijesti Samoborske salamijade u trajanju 

52 minute, za koji je scenarij napisao Robert 

Na kraju svečanosti dodijeljena su Župančića Štefeka, Ive Lajtmana i Jože Škiljan, a u kojem su uz zapise, fotografije 

priznanja i zahvalnice onima koji su najviše 

sudjelovali u organizaciji i materijalnoj 

Strgara. 

Zlatne plakete uručene su Vladimiru 

i svjedočenja prikazani svi bitni trenuci iz 

povijesti Salamijade. 

U tijeku su pripreme za 187. Fašnik 

Maske spremne za 1. veljače 

Sraka, Sudec, Princ i Fiškal preuzet će 

gradske ključeve u petak, 1. veljače 

2013. godine, čime će Samobor po 

187. puta postati Slobodna Fašnička 

Republika. Najveseliji dani u godini 

obilovat će glazbenim, kulturnim i zabavnim 

događanjima za djecu i odrasle na nekoliko 

lokacija u gradu, a u večernjim satima zabava 

će se preseliti u Fašnički šator. 

Fašnička povorka zauzet će glavni gradski 

trg u utorak, 12. veljače, kada će biti izabrane 

najbolje pojedinačne i grupne maske, uz 

glazbeni program i vatromet. 

Po 187. puta bit će suđeno i Princu Fašniku, 

glavnom krivcu za sve loše u protekloj godini, 

koji će i ove godine biti spaljen na glavnom 

samoborskom trgu.


UOS 

Saznali novosti o struci i uvjetima poslovanja 

Jubilarni 25. Kongres ugostitelja i turističkih 

radnika, održan 19. studenoga u Tuheljskim 

toplicama, organizirao je Ceh ugostitelja 

Hrvatske obrtničke komore. Ugostitelji i 

turistički radnici su se i ovaj puta okupili u 

velikom broju, kako bi čuli sve o novostima 

u poslovanju, ali i istakli svoje probleme 

nadležnima. 

Od resornih ministara, predstavnika Porezne 

uprave, Državnog inspektorata i ostalih sudionika 

čuli su što će se događati već od početka 2013., 

te najzanimljivije podatke o stanju u struci i 

strategiji, nadolazećoj fiskalizaciji, promjeni 

stopa PDV-a i ostalih stopa, prijedlozima 

i inicijativama u obrazovanju, razvijanju 

autohtone kuhinje, brendiranju, marketingu, 

zapošljavanju i mjerama poticaja. Saznalo se 

i mnogo drugih važnih podataka, o kojima će 

se još raspravljati i pokušati poboljšati neke 

stvari te, preko svoje asocijacije, utjecati na 

zakonodavca da poput partnera zajedno uređuju 

bolju budućnost u ovoj sferi rada i života. 

Obrtnička komora Krapinsko zagorske 

županije bila je dobar domaćin, a samoborski 

ugostitelji su već upoznati sa zaključcima 

Kongresa, koji ne dopuštaju odmor, nego 

pripremu za daljnje zadatke koji su pred njima, 

a detalje će raspraviti na svojoj sekciji. 

Susret s kolegama iz cijele Hrvatske uvijek 

je koristan i dragocjen pa se već govori o 

najavljenom 26. Kongresu u Istri, u 11. mjesecu 

2013., kao i o novim uvjetima u kojima će se 

Hrvatska naći ulaskom u EU. 

UOS 

UDRUŽENJE OBRTNIKA SAMOBOR - AKTUALNOSTI 

Samoborski ugostitelji na 25. Kongresu ugostitelja i turističkih radnika 

Održan drugi seminar o poreznim novostima 

Razjašnjene porezne nejasnoće 

U 

kino dvorani Pučkog 

otvorenog učilišta 

Samobor održan 

je 28. studenoga i 

drugi veliki seminar o poreznim 

novostima, u organizaciji 

Udruženja obrtnika Samobor i 

Poduzetničkog centra Samobor. 

Iz iscrpnog i sveobuhvatnog 

predavanja mr.sc Mirjane 

Mahović Komljenović, velik je 

broj prisutnih obrtnika i vlasnika 

poduzeća saznalo mnogo 

korisnih novosti, a brojni su 

poduzetnici postavljali pitanja o 

nejasnoćama u novim poreznim obvezama. 

Velik broj nazočnih na ovim seminarima 

dokazuje da je ovakav način infotmiranja od 

znatne koristi pa će ga, u cilju pravodobnog 

Susret s kolegama iz cijele Hrvatske uvijek je iznimno koristan i dragocjen 

upoznavanja s propisima, Udruženje obrtnika 

Samobor i Poduzetnički centar Samobor 

organizirati i nadalje. 

Na seminaru se izlagalo o temama: 

1. Novi način paušalnog 

oporezivanja u 2013. 

2. Ulazak i izlazak iz 

sustava PDV-a 

3. Godišnji obračun 

poreza iz plaća za 2012. i 

izravnavanje poreza 

4. Glavne značajke 

postupka fiskalizacije 

u prometu gotovinom 

- porezni obveznici, 

pripremne radnje, odgovori 

na najčešća pitanja. 

5. Priprema za godišnji 

obračun poslovanja obrtnika 

i slobodnih zanimanja. 

Detaljnije o seminarima može se pročitati 

na internet stranici Udruženja obrtnika 

Samobor www.uos.com.hr.


17 

UOS 

Radna sjednica Udruženja obrtnika 

Samobor održana je 27. studenoga 2012. 

u prostorijama Udruženja obrtnika 

u Šmidhenovoj 34. Skupština je donijela 

financijske dokumente za 2013. godinu, kao 

i Program rada Udruženja obrtnika Samobor 

za 2013., a upoznata je i s inicijativom 

Sekcije građevinara vezano za zbrinjavanje 

građevinskog otpada i reciklažu, što je urodilo 

primjedbama na Prijedlog izmjena i dopuna 

prostornog plana i uređenja Grada Samobora 

do 2020. godine. 

Usto, Skupština je informirana o početku 

rada na EU projektu, u kojem je Udruženje 

obrtnika partner, uz obveze koje slijede iz 

partnerskih odnosa. Glavni partner u projektu 

Smile In Vet, projektu modernizacije školskih 

kurikuluma za zanimanje tehničar mehatronike 

s akcentom na izgradnju “pametnih kuća”, je 

Srednja strukovna škola u Samoboru, a ostali 

partneri su Srednja strukovna škola iz Pule, 

Grad Samobor, Poduzetnički centar Samobor i 

Elektroinženjering Brodar. 

Skupštinari su od ravnatelja Obrtničkog 

učilišta u Zagrebu čuli pojedinosti o 

uključivanju samoborskih obrtnika u ostale EU 

projekte preko Udruženja obrtnika Samobor. 

Neki članovi, koji su već dobili certifikate 

edukacijom u WiFi-u, potakli su pitanje o tome 

kako ih koristiti u našoj zemlji. Oni su priznati 

u inozemstvu, ali ne i kod nas. No, sada se 

kreće i na nova predavanja o renoviranju starih 

zgrada iz fundusa kulturne baštine, a polaznici 

UOS 

UDRUŽENJE OBRTNIKA SAMOBOR - AKTUALNOSTI 

Održana radna sjednica Skupštine Udruženja obrtnika Samobor 

Pripreme za tešku 2013. godinu 

će dobiti certifikat specijalista za renoviranje 

starih zgrada u sklopu Ada projekta. Ovo će biti 

realizirano, kako je obećao tajnik Obrtničke 

komore Zagreb Miran Šoić, ali treba provesti 

razgovore u nekoliko ministarstava, jer ova 

edukacija je prilika da se naši majstori dodatno 

osposobe i postanu specijalizirani u raznim 

područjima rada. 

Skupštinari su donijeli i odluku koju su 

uputili Gradskom vijeću gradova Samobora i 

Svete Nedelje, a odnosi se na smanjenje poreza 

na tvrtku za sve obrtnike za 50% i to od 2013. 

godine. Naime, situacija je vrlo teška pa je 

dobrodošao svaki ustupak obrtnicima te pomoć 

i potpora lokalne samopurave. 

I, na kraju, skupštinari su pozvani na svečanu 

sjednicu Udruženja obrtnika Samobor, koja je 

zakazana za 18. prosinca, kada će se proslaviti i 

45. godišnjica rada Udruženja obrtnika Samobor, 

U Umagu održan 1. stručni skup slastičara pod nazivom Interslast 2012. 

Sve o kolačima i oko njih 

UUmagu je, od 18. do 21. listopada 

održan Prvi stručni skup slastičara, 

ovaj puta internacionalnog 

karaktera. Na njemu su sudjelovali 

predstavnici susjednih zemalja, ali i puno 

domaćih slastičara koji su potvrdili da su 

ovakvi stručni susreti u njihovoj struci vrlo 

potrebni i da trebaju postati obvezni. 

U vrlo zgusnutom rasporedu održane su 

radionice izuzetno stručnog karaktera, na 

kojima su se prisutni informirali o novim 

trendovima u slastičarstvu, propisima u 

području sanitarnog zakonodavstva, području 

alergena, označavanja i popisa sastojaka i 

predstavljanja autohtonih domaćih slastica. 

Sve to s namjerom stvaranja hrvatskog 

slastičarskog brenda, a novosti su prezentirali 

kompetentni stručnjaci: Danica Ledinski 

i Ružica Vazar iz Državnog inspektorata 

Na Skupštini su se čule pojedinosti o uključivanju samoborskih obrtnika u EU projekte 

te predstavnici Sanitarne inspekcije i 

Ministarstva zdravlja. 

Nove trendove u slastičarstvu predstavio 

je Kristijan Kodrić iz zagrebačke slastičarnice 

La Torteria, svoje je znanje pokazao Dean 

Pašiček, a o zamrzavanju slastičarskih 

proizvoda tekućim plinom govorio je Zdravko 

Salopek. 

U sklopu prezentacije domaćih delicija 

a zaslužnima za dugogodišnji rad u obrtništvu 

dodijeliti kristalni tanjuri. Svim obrtnicima će 

se za taj jubilej pokloniti mini web stranica u 

formi Kataloga On Line, koji radi Udruženje 

obrtnika Samobor s Fit Planetom d.o.o., kao 

izuzetan i jedinstveni preglednik članova 

obrtnika s njihovom ponudom i proizvodima. 

Dugogodišnja obrtnica i delegat u čak četiri 

mandata, te predsjednica Sekcije krojača i 

kemijskih čistionica, Ljubica Novosel, odlazi 

u mirovinu, a nju će, do kraja mandatnog 

razdoblja 2014., prema prijedlogu Sekcije 

krojača i kemijskih čistionica, zamijeniti Nada 

Ilijevski, vlasnica butika Zbil iz Gajeve 4. 

Ljubica Novosel je zaslužila iskrenu zahvalu 

i čestitke za dugogodišnji rad u krojačkoj struci, 

koja je deficitarna, a ona se godinama izuzetno 

zalagala za bolji status krojača i podučila brojne 

naučnike ovom zanatu. 

predstavljeni su, cukerančići krčka 

torta, ogulinska masnica, zagorski 

štrukli i bučnica, te slavonski i hvarski 

specijaliteti. 

Pokrenut je i prvi stručni časopis - La 

dolce vita, koji ima za cilj educirati struku, 

ukazivati na nove trendove, novosti u 

sirovinama, ambalaži, te prihvaćanju 

zakonodavnih normi. 

Ovaj stručni susret bio je i natjecateljskog 

karaktera, a pratila ga je predstavnica 

Udruženja obrtnika Samobor Renata Kruhan, 

koja je kasnije s materijalima upoznala i 

kolege slastičare. Za nadati se je da će se na 

narednom susretu govoriti i o samoborskim 

kremšnitama i rudarskoj greblici. 

Na kraju su svi slastičari pozvani na 

Olimpijadu hrane u Opatiji, koja će se održati 

u proljeće.


Grad Samobor organizira doček Nove godine 

U 2013. zajedno! 

Grad Samobor će i ove godine organizirati doček Nove godine na Trgu kralja Tomislava. Svi 

će posjetitelji moći uživati u kuhanom vinu i kobasicama, a za zabavu će se pobrinuti grupa 

“Falset” iz Samobora. 

U Novu 2013. godinu gra\ane će uvesti ritam valcera, a za poseban ugo\aj pobrinut će se 

Pirotehnika Mirnovec već tradicionalnim vatrometom. 

Od 15. do 24. prosinca - tradicionalni 

Samoborski božićni sajam 

Pokloni za najmilije 

Mir, veselje i Božji blagoslov 

neka ispune Vaša srca 

u nadolazećim blagdanima. 

Blagoslovljen Božić 

te sretna i uspješna 

nova 2013. godina. 

Od 15. do 24. prosinca na središnjem samoborskom trgu održat će se sada već 

tradicionalni Samoborski božićni sajam. 

Božićni sajam prigodno je događanje izložbeno – prodajnog karaktera, s 

popratnim ugostiteljskim sadržajima na kojem se prezentira velik dio tradicionalnih 

vrijednosti samoborskog kraja. 

Posjetiteljima će se nuditi tradicionalne delicije i proizvodi samoborskih proizvođača 

po prigodnim blagdanskim cijenama. Samoborski poduzetnici i obrtnici izložit će 

svoje rukotvorine, božićne ukrase, licitare, medenjake, svijeće, staklo, keramiku, 

suvenire i ine kreativne kreacije, a biti će i gastronomskih delicija te kuhanog vina. 

Gradonačelnik Krešo Beljak, prof. 

Predsjednik Gradskog vijeća Željko Žarko, prof.


KULTURA 

10 godina Amaterskog kazališta POU Samobor 

DESETLJEĆE NA “daskama koje život znače” 

Amatersko kazalište POU Samobor ove 

jeseni obilježilo je deset godina od svog 

osnutka. Noć kazališta, koja se u subotu, 

17. studenog, održala u gradovima diljem 

Hrvatske bila je izuzetna prilika da samoborski 

amateri proslave svoj deseti rođendan. 

U povodu desete obljetnice rada na 

“daskama koje život znače”, Amatersko 

kazalište POU Samobor svojim je sugrađanima 

i zaljubljenicima u kazališnu umjetnost 

poklonilo novu predstavu pod nazivom Prizori 

iz stvarnog života. Riječ je o autorskom 

projektu inspiriranom tekstovima portugalskog 

umjetnika i dramaturga Teixeire Moite, koje je 

s engleskog preveo preminuli voditelj i osnivač 

kazališta Miroslav Burić. Ideju o kojoj je 

Burić govorio i, nažalost, nije stigao ostvariti, 

pokušali su oživjeti uz pomoć poznatog 

kazališnog redatelja prof. Roberta Raponje. 

Suradnja s njim unijela je neke novosti u način 

na koji su dosada radili pa je i sama predstava 

drugačija od onih koje je samoborska publika 

navikla gledati. 

Stvarajući Prizore iz stvarnog života 

zajednički su maštali i kreirali scene, pokrete, 

zvukove i tekstove, što je bio poseban izazov. 

Predstava progovara o društvenim problemima 

današnjice, pitanjima međuljudskih odnosa, 

Predstave AK Samobor igrane su na smotrama amaterskih kazališta diljem Hrvatske 

nasilja, mehanizaciji ljudskog života koji 

gubi svoj smisao. Riječ je o svakodnevici na 

koju smo navikli, o stvarima koje smo naučili 

rutinski obavljati, a utopljeni u vlastitoj rutini 

zaboravljamo na sve ono što nam je nekada 

značilo. 

Amatersko kazalište POU Samobor započelo 

je svoju priču na kazališnim daskama 2002. 

godine. Iza njih je deset predstava igranih na 

smotrama i festivalima amaterskih kazališta u 

Hrvatskoj, a za neke od njih dobili su najviša 

priznanja i nagrade. Uz druženje i zajedničko 

stvaranje predstava, najveća nagrada im je 

pljesak publike. Od ove sezone, uz glumce 

koji su tu od osnutka kazališta, Amatersko 

kazalište broji i nekoliko novih članova, od 

kojih je nekima ovo i prvi susret s pozornicom. 

Iako su se prošle godine prerano oprostili od 

svojeg osnivača i redatelja Miroslava Burića, 

njegov san o kazalištu nastoje ostvariti, očuvati 

i nastaviti s radom. Stoga je ovogodišnja 

premijera predstave Prizori iz stvarnog života i 

proslava desete obljetnice Amaterskog kazališta 

POU Samobor u kino dvorani Hrvatskog doma 

u Samoboru imala posebno značenje. 

U pripremi je i izložba o radu kazališta u 

proteklih deset godina, kao i objavljivanje 

knjige tekstova i drama na kojima su radili. 

KULTURA 

10 godina rada Foto galerije Lang 

Otisnuli se i u Europu 

Točno u podne 25. studenoga 2012. 

samoborska Foto galerija Lang 

obilježila je deset godina postojanja 

i djelovanja. Sve je započelo 

izložbom doajena hrvatske fotografije 

Toše Dabca, a nastavilo se, sve do danas, s 

ukupno stotinu i dvadeset izložbi koje je Foto 

galerija Lang ostvarila, kako u vlastitom 

prostoru, tako i izložbama širom Hrvatske 

(Dubrovnik, Makarska, Zagreb, Benkovac, 

Bjelovar, Biograd n/m, Stari Grad na Hvaru, 

Rijeka, Rovinj, Varaždin), u gradovima šire 

regije (Ljubljana, Novi Sad, Slovenj Gradec, 

Banja Luka, Beograd), ali i diljem Europe 

(Pečuh, Kopenhagen, Salzburg, Groningen, 

Bratislava, Paris, Riga). 

Ostvareni program vjerodostojno pokazuje 

kako je s ponešto dobre volje, predanim 

entuzijazmom i profesionalnošću moguće “iz 

ničeg” uraditi “nešto”. To “nešto” nezamislivo 

je bez najuže suradnje s fotografima i 

nekolicinom naklonjenih institucija. Ali, do 

sada ostvarenog ne bi bilo bez onih koji su 

najviše pomogli: Grad Samobor, Zagrebačka 

županija, katkad Gradski ured za kulturu 

Zagreba, a posljednih godina i Ministarstvo 

kulture Republike Hrvatske. 

Foto galerija Lang je jedina profesionalno 

vođena galerija za fotografsku umjetnost u 

Hrvatskoj. Njen program obuhvaća, između 

ostalog, i velike izložbene projekte, kao što je 

bila sjajna izložba svjetski poznatog fotografa 

Helmuta Newtona, izložba talijanskog 

neorealizma i suvremene ruske fotografije. 

Skroman, ali vrlo lijep prostor galerije 

nudi veliku specijaliziranu biblioteku te 

časopise i filmove o fotografiji. Često 

taj prostor posjećuju studenti, ali i grupe 

pojedinih škola iz Samobora. Programski 

savjetnik Foto galerije Lang je prof. Želimir 

Koščević, ugledan i priznat stručnjak ne samo 

za fotografiju, već i za suvremenu umjetnost 

u cjelini. 

Godišnji koncert popularnih 

samoborskih pjevača 

Klapa Poj 

darovala 

Samobor 

Nakon pet godina vrlo uspješnog 

rada, popularna samoborska 

Klapa Poj, u subotu je, 1. prosinca, 

u župnoj crkvi svete Anastazije, 

pjesmom darivala Samoborke 

i Samoborce. Radilo se o 

tradicionalnom godišnjem koncertu, 

kojeg su ovaj puta nastupom 

obogatile i članice zagrebačke 

ženske klape Ćakulone.


23 

STOLNI TENIS Proslavljena 45. godišnjica Stolnoteniskog kluba Samobor 

Klub u najboljim godinama 

Usportskoj dvorani Samobor je u 

subotu, 17. studenoga, svečano 

obilježena 45. godišnjica 

Stolnoteniskog kluba Samobor. 

Daleke 1967. godine, osnivači ing. Ivan 

Medvedović i Zdravko Leopold krenuli su u 

jednu prekrasnu stolnotenisku “bajku”, koja 

je obilježila mnoge generacije Samoboraca i 

Samoborki. Na te minule godine i rad kluba 

sve prisutne podsjetila je kratka prezentacija 

fotografija i tekstova, koju je vodio sadašnji 

predsjednik Krunoslav Znika. 

Ing. Medvedović prisjetio se samih početaka 

i rada kluba, u kojem je djelovao punih 14 

godina. Sljedeći predsjednik bio je pokojni 

Miroslav Grdović, nakon njega klub preuzima 

Slavko Šišak a, u novije vrijeme, klub vodi 

sadašnji predsjednik Krunoslav Znika. U 

holu nove sportske dvorane okupile su se sve 

generacije stolnotenisača i stolnotenisačica, 

koji su sjećanjem na prošla vremena čestitali 45. 

rođendan klubu i zaželjeli mu puno sportskih 

uspjeha i radosti u igri. 

Svojim prisustvom i lijepim željama za 

nastavak rada ovu skromnu proslavu uveličali 

su i prof. Juro Horvat, tajnik Samoborskog 

športskog saveza, Vlado Čerkez, ravnatelj 

ustanove Sporski objekti Samobor, predsjednik 

STS Zagrebačke županije Zvonko Pokas, 

kao i predstavnici gradova Dobove, Brežica, 

Jastrebarskog i Dugog Sela. Odigran je 

i prijateljski meč prve ekipe Samobora i 

reprezentacije Zagrebačke županije, u kojem su 

gosti slavili sa 4:3. 

Zahvalnice kluba za dugogodišnji rad 

su primili ing. Ivan Medvedović, Zdravko 

Leopold, Slavko Šišak, Miroslav Grdić, 

Grad Samobor, Samoborski športski savez, 

Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke 

županije, prof. Juro Horvat, Milan Kolman, 

STS Zagrebačke županije, ustanova Sportski 

objekti Samobor, Edi Kirschenheuter, Franjo 

Sina Gluščić, Frančeško Glasnović, Stjepan 

Kuhar, ing. Eduard Grabar, Žerar Tvrtković, 

kao i podupiratelji kluba - Samoborska banka, 

Hostel Samobor, Krojačka radnja Šicel, V print 

- Krsto Vugrin, Klimatizacija Stjepan Šančić, 

Medičarna Arko, Podomont Samobor, Caffe bar 

Helena, Fitness klub Samobor, Pako Samobor, 

Gundić elektronik, Graditeljstvo Juraj Grgečić, 

MO Klokočevec Samoborski, bravarija Berčić, 

LukAl, Igo-Mat, Vinotočje Pavlin, Slastičarnica 

u prolazu, Vinotočje Sirovica i C.B. Print. 

51. Trofej Grada 

Samobora 

U organizaciji NK Samobor i ove 

će se godine održati najstariji 

malonogometni turnir u Hrvatskoj. 

Utakmice će se odigravati od 14. 

prosinca do 5. siječnja 2013. 

godine u Sportskoj dvorani 

Samobor. 

Ovaj prestižni malonogometni turnir 

igra se od davne 1960. godine, a 

do 1990. nosio je naziv Trofej Dana 

Republike. 

Od 1991. organizaciju turnira 

preuzima NK Samobor, a ime mu 

je promijenjeno u Trofej Grada 

Samobora. S velikim uspjehom ovu 

su malogonometnu smotru nekoliko 

godina organizirali i vodeći ljudi 

MNK Sokoli, a prije dvije godine 

organizacije se prihvatila i poznata 

Udruga navijača “Uvijek vjerni”. 

Prošle se godine turnir ponovno 

vratio u organizaciju NK Samobor. 

Prvenstvo Zagrebačke županije u karateu za mlađe uzraste 

KK Samobor superioran 

Karate savez 

Zagrebačke županije 

i Karate klub Jastreb 

iz Jaske su u nedjelju, 

2. prosinca, organizirali su 

Županijsko prvenstvo u karateu 

za uzrast od 7 do 21 godina 

starosti. 

Natjecanje se održalo u 

sportskoj dvorani srednje 

škole, a okupilo se 270 mladih 

sportašica i sportaša koji su 

bili podijeljeni u šest uzrasnih 

kategorija: mlađi učenici i 

učenice (7-9 godina), učenici 

Lyon Nenadić (lijevo) u akciji 

i učenice (10-11 godina), mlađi kadeti i 

kadetkinje (12-13 godina), kadeti i kadetkinje 

(14-16 godina), juniori i juniorke (16-18 

županiji pa nije nimalo čudno što klubovi iz 

ove županije visoko kotiraju u hrvatskom 

karate sportu te participiraju u razdiobi 

godina) te mlađi seniori i seniorke (18-21 najviših plasmana na svim razinama 

godinu). 

Kao i prethodnih godina, daleko 

natjecanja. 

Najuspješniji na županijskom prvenstvu 

najuspješniji su bili mladi Karate kluba 

Samobor s osvojenih ukupno 55 medalja 

(21 zlatna, 19 srebrnih, 15 brončanih) te 

pokazali širinu kvalitete, kako u katama, tako 

i borbama. Mlade Samoborke i Samoborci 

su osvojili gotovo dvostruko više medalja 

od drugoplasiranog kluba koji je osvojio 34 

medalje, trećeplasiranog s 31 medaljom itd. 

Ova razina natjecanja je pokazala vrlo 

visoku kvalitetu karate sporta u Zagrebačkoj 

bili su Kruno Fadljević, Dino Šimunec i 

Lucija Gečević u konkurenciji kata te Lyon 

Nenadić, Šimec Paskal i Helena Škreb u 

borbama. 

Svakako treba pohvaliti i trenere kluba 

koji su, kao i sportaši, odlično obavili svoj 

posao te doprinijeli ovako dobrim rezultatima 

na ovom prvenstvu: Davora Mrzaka, Sašu 

Bjegovića, Ivanu Karamatić, Davora Cipeka 

i Darka Šimunca.


TRADICIJSKE SVETKOVINE 

Cjelonoćno klanjanje, torte i vatromet 

Jubilarnih 10 godina 25. studenog proslavila 

je župa Krista Kralja u Domaslovcu u 

Samoboru. Središnju, ujedno i svečanu 

svetu misu predvodio je rektor Nacionalnog 

marijanskog svetišta Majke Božje Bistričke u 

Mariji Bistrici, vlč. Zlatko Koren, a misnom 

slavlju pridružili su se i prvi župnik ove župe, 

a danas upravitelj župe Sv. Ivana apostola i 

evanđelista u Utrini u Zagrebu, Konrad Žižek, 

zatim dekan Samoborsko-okićkog dekanata, 

prečasni Vlado Bogdan, gvardijan samoborskog 

franjevačkog samostana fra Krunoslav Kašnar, 

upravitelj župe Kotari-Manja Vas-Bukovje 

fra Lovro Jelušić, upravitelj župe Klinča 

Sela-Zdenčina vlč. Juraj Župančić, upravitelj 

župe Sveta Marija Okićka vlč. Josip Vnučec, 

svećenik u mirovini Pavao Kunštek te domaći 

župnik, upravitelj župe Krista Kralja, Ivan 

Cestar. Misnom slavlju nazočili su i bogoslovi 

iz Domaslovca, Ivan Lastovčić, te iz susjedne 

župe Lug, Matej Petrić. Svetoj misi prisustvovali 

su i članovi DVD-a Vrbovec Samoborski. 

Trodnevica, koje je započela zaštitnicom 

pjevača sv. Cecilijom, koju župa već 

tradicionalno slavi koncertom svih zborova 

Slavlje u povodu 10. godišnjice župe Krista Kralja u Domaslovcu 

Središnju i svečanu svetu misu služili su brojni ugledni svećenici samoborskoga kraja 

koji ovdje djeluju, obogatila je uvod u župni 

blagdan, a okupljanjem svih bračnih parova 

vjenčanih u župi i dvjema priredbama koje su 

pripredili ministranti, slavlje je dobilo vedru 

notu za koju se pobrinuo podmladak župe. 

Cjelonoćno klanjanje s petka na subotu uvelo 

je župljane u duhovnu obnovu, koju je vodio 

upravitelj Župe sv. Martina biskupa vlč. Božo 

Belinić, a to je bila tek uvertira u središnje 

blagdansko slavlje. 

Župljani su za ovaj jubilej pripremili deset 

torti u znak desete godišnjice, a nakon večernje 

svete mise nebo iznad Crkve Krista Kralja 

obasjao je veličanstveni vatromet. Slavlje 

je potrajalo uz domaće kolače, vino i dobru 

glazbu. 

TRADICIJSKE SVETKOVINE 

Izložbe, RADIONICE, igrokazi i SVETE misE 

Ovogodišnji blagdan župe sv. 

Barbare u Rudama obilježen je 

brojnim crkvenim i svjetovnim 

sadržajima. Uvod u sam blagdan 

bila je trodnevna priprema, koja je počela 

u subotu, 1. prosinca, dječjom radionicom 

božićnog nakita, zatim misom u 17 sati, 

kratkim nastupom mlađeg crkvenog zbora te 

otvorenjem čak dviju izložbi na župnom dvoru: 

izložbe slika prof. Škofača iz Letovanića te 

rudarske zbirke Samoborskog muzeja - slika, 

starih alata, karata i minerala. Obje izložbe 

bile su otvorene do 4. prosinca. 

Nedjeljni program obilježio je igrokaz 

“Je li ljubav jača od alkohola?” te druženje 

uz jelo i piće u vatrogasnom domu za sve 

mještane i goste od 17 sati. Treba spomenuti 

da je inicijativa za takvo druženje potekla od 

Vladimira Hofera, koji je i sam odradio velik 

dio posla u pripremi večere. 

Ponedjeljak je, nakon večernje mise, 

završio dvjema utakmicama u dvorani: 

rukometnom između ženskih ekipa veteranki 

iz Ruda i Samobora te nogometnim susretom 

reprezentacije svećenika i Policijske uprave 

Samobor. 

Na samo Barbarinje održane su 4 mise, 

a onu koncelebriranu u 11 sati vodio je vlč. 

Dubravko Škrlin, povjerenik za pastoral 

duhovnih zvanja Zagrebačke nadbiskupije 

Rudari proslavili blagdan svoje zaštitnice sv. Barbare 

Priređena je i izložba starih alata, karata i minerala iz zbirke Samoborskog muzeja 

i jedan od odgojitelja u Nadbiskupskom 

bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. 

Svečano je bilo i na večernjoj misi u 17 sati, 

kojoj su prisustvovali članovi rudarske sekcije 

KUD-a Oštrc, zatim vodiči kroz Rudnik 

sveta Barbara te posebni gosti iz Bestovja – 

Kuburaško društvo Gromovnik. Nakon mise 

svi okupljeni uputili su se u procesiji do ulaza 

u rov Sveto Trojstvo, gdje se uz prigodan 

program obavio blagoslov križa kojeg su 

rudarski predvodnici nekad nosili u rudnike 

kao zaštitu od brojnih opasnosti koje su im 

svakodnevno prijetile. 

Inače, rudnik je redovno otvoren za 

posjetitelje svake subote i nedjelje (podatke o 

radnom vremenu i cijenama ulaznica možete 

naći na http://samoborskimuzej.hr/rudnik_ 

sv_barbara/), a iznimno i na sam blagdan 

zaštitnice Ruda i to od 10 do 19 sati po cijeni 

od samo 15 kuna.


21 

INOVATORI 

Gitara opet plijenila pozornost 

Na 64. međunarodnom sajmu inovacija 

IENA 2012, koji je početkom studenoga 

održan u Nürnbergu, promovirana je 

hrvatska selekcija inovacija, a u organizaciji 

Udruge inovatora Hrvatske te uz potporu 

Hrvatske zajednice tehničke kulture. Značajnu 

potporu Udruzi inovatora Hrvatske za 

sudjelovanje na ovom prestižnom inovatorskom 

skupu pružila je Hrvatska gospodarska 

komora, Hrvatska banka za obnovu i razvoj i 

HAMAG INVEST – Hrvatska agencija za malo 

gospodarstvo. 

Na sajmu je izlagalo više od petsto izlagača 

koji su izložili 820 inovacija iz 29 zemalja. 

Sajam je obišlo i razgledalo više od pedeset 

tisuća posjetitelja. 

Udruga inovatora Hrvatske je na izložbenom 

prostoru izložila četrnaest inovacija, od kojih je 

dvanaest nagrađenih na međunarodnoj izložbi 

inovacija ARCA u Zagrebu sredinom listopada 

ove godine, od čega u selekciji mladih devet, 

a u selekciji seniora pet. Ukupno je na IENA 

2012 nagrađeno jedanaest hrvatskih inovacija. 

Vrijedi napomenuti da su njemačka javnost 

i poslovni posjetitelji za vrijeme sajma iskazali 

velik interes za izložene hrvatske inovacije. Za 

to su ponajprije zaslužni njemački TV mediji 

Na međunarodnom sajmu inovacija IENA 2012 Samoborci opet zasjali 

Kao što je već uobičajeno, ruke mladih samoborskih inovatora bile su pune priznanja 

koji su popratili i predstavili hrvatske inovacije 

sa sajma na brojnim televizijskim kanalima. 

Naravno, za takav su interes najviše zaslužni i 

sami inovatori, koji su na IENA 2012 predstavili 

atraktivne i visoko vrijedne inovacije. 

U tome su posebno prednjačili mladi 

inovatori iz Srednje strukovne škole Samobor 

i Udruge inovatora Samobor, pod mentorskim 

vodstvom prof. Ivana Vlainića. Najuspješniji 

mladi inovator bio je Jurica Rešetar iz Samobora, 

koji je za svoja tri izložena rada polučio zlatnu, 

srebrnu i brončanu plaketu IENA 2012. Ujedno 

je i najuspješniji mladi inovator na IENA 

2012. Najatraktivniji izložak u selekciji mladih 

inovatora na IENA bila je didaktička gitara 

autora Davida Martića i Matije Lastovčića iz 

Samobora, pod mentorskom vodstvom Ivana 

Vlainića, koja je nagrađena zlatnom plaketom. 

MEĐUNARODNA SURADNJA 

Samobor POSTAJE makedonski drugi dom 

Brojna i vrlo aktivna Zajednica 

Makedonaca u Republici Hrvatskoj 

i ove je godine svečano obilježila 

svoj dan u Samoboru, povezavši 

ga ujedno i s Racinovim danom, koji se 

također svake godine obilježava u povodu 

tiskanja njegove zbirke Beli mugri (Bijela 

svitanja), a koja je još davne 1939. godine 

prvi puta otisnuta u tiskari Dragutina Špulera 

u Samoboru. Ova, za makedonsku kulturu 

vrlo važna, zbirka Koče Racina trajno je i 

duboko povezala dva naroda, a ta povezanost 

nastavljena je i prijateljstvom između Grada 

Samobora i makedonskog Velesa, koje je i 

službeno utemeljeno 1977. godine. 

Izaslanstvo Zajednice Makedonaca u RH 

i Makedonsko kulturno društvo Ohridski 

biser iz Zagreba okupilo se 1. prosinca u 

prijepodnevnim satima kako bi prvo položilo 

vijenac ispred biste Koče Racina u parku 

Samoborskog muzeja, gdje je i pročitano 

nekoliko pjesama iz ove zbirke. 

U Muzeju je nakon toga predstavljena knjiga 

poezije Izbor pjesama makedonskih autora 

iz Hrvatske, u izdanju Vijeća makedonske 

nacionalne manjine Grada Zagreba. 

Brojne nazočne pozdravio je savjetnik 

pri Veleposlanstvu Republike Makedonije 

Dan Zajednice Makedonaca u Hrvatskoj i Racinov dan 

U Muzeju je predstavljena knjiga poezije “Izbor pjesama”, Makedonaca iz Hrvatske 

u Hrvatskoj Redžep Saliu, koji je zahvalio 

Samoborcima što toplo i iskreno svake godine 

prihvaćaju članove makedonske zajednice, 

a u ime Grada Samobora dobrodošlicom je 

uzvratio zamjenik gradonačelnika Hrvoje 

Frankić. 

Nakon kratke stanke, koju su makedonski 

gosti proveli u razgledavanju Samobora 

i uz nezaobilazne kremšnite, program 

obilježavanja nastavljen je u 14 sati u kino 

dvorani Pučkog otvorenog učilišta, gdje su 

kulturno-umjetnički program pripremila 

sva društva koja djeluju unutar Zajednice 

Makedonaca u Hrvatskoj. Naraštaje 

Makedonaca iz Splita, Rijeke, Zadra, Pule, 

Osijeka i Zagreba pozdravio je predsjednik 

Zajednice Orce Lambevski, koji im je prenio i 

čestitke predsjednika Republike Hrvatske Ive 

Josipovića te dodijelio zahvalnice vrijednim 

članovima. 

Samobor tako s pravom, ali i ponosom, 

postaje središnje mjesto okupljanja Zajednice 

Makedonaca u Hrvatskoj.

Samoborske NOVINE

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?