duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

More documents

Recommendations

Info

Proračunom se određuju projektne veličine E d;U , koje su posljedica opterećenja. E d;U je funkcija projektne veličine opterećenja F d , svojstava gradiva X d i dimenzija a d , odnosno: E d;U = E (F d , X d , a d ) (5.49) Projektne se veličine F d , X d izračunavaju iz svojstvenih veličina F k , prema jednadžbi 2.27 i X k prema jednadžbi 2.28 a a k prema jednadžbi: a d =a k ±∆a ( 5.50) gdje su, γ F , i, γ m , parcijalni faktori sigurnosti za pojedino opterećenje, odnosno svojstvo materijala, dok je, ∆a, dodatak u dimenziji. Veličine, γ F , i, γ m , ovise i o tipu graničnog stanja (za granično je stanje uporabivosti, γ m = 1,0). Za krajnje granično stanje, tj. stanje loma ili nestabilnosti građevine (ili njezinih dijelova), koje može ugroziti sigurnost ljudi i/ili samu građevinu, treba biti: E d;U ≤ R d;U ( 5.51) gdje je, R d;U , računska otpornost izražena kao: R d;U = R (F d , X d , a d ) ( 5.52) F d =γ F ∗F k (5.53) X d =X k /γ m ( 5.54) a d =a k ±∆a ( 5.55) Više nema odabira jednoznačnog faktora sigurnosti za neku građevinu u vrijednosti od 1,2; 1,3 ili čak 6. Nesigurnosti su locirane po mjestima nastajanja, pa proračunski modeli mogu stvarno opisati pojavu koju modeliraju, tj. može se izolirati utjecaj svake promjenjive u modelu. Za granično stanje uporabivosti potrebno je proračunom odrediti projektnu veličinu, C d;S , koja može biti prevelika deformacija, kad građevina više ne može služiti predviđenoj namjeni. To može biti i preveliki utjecaj vibracija, buke i drugih smetnji koje ometaju rad ljudi, oštećuju građevinu ili njezine dijelove i onemogućuju njenu upotrebu u punoj namjeni. Za to se stanje traži da je: E d;S ≤C d;S ( 5.56) pri čemu je E d;S proračunska vrijednost učinka djelovanja pri graničnom stanju uporabivosti: E d;S =E(F k , X k , a k ) ( 5.57) Geotehničko projektiranje po Eurokodu 7, sastoji se od niza pretpostavljenih projektnih okolnosti za pojedina granična stanja (loma i pomaka), koja daju najnepovoljniji utjecaj za pojedino granično stanje. Treba paziti da se opterećenja, 92
koja se iz fizikalnih razloga ne mogu istodobno pojaviti, ne pojave u istoj projektnoj okolnosti. Nizanjem projektnih okolnosti stvara se projektni scenarij. Za svaku okolnost treba obrazložiti ulazne parametre (opterećenja, svojstva <strong>tla</strong>, geometrijske podatke i sl.), ustanoviti projektne zahtjeve, odabrati metodu proračuna i pokazati da će projektnim zahtjevima biti udovoljeno. S obzirom na više očekivanih projektnih okolnosti, projektant će, možda i nesvjesno, odabirati oprobana rješenja, što sve zajedno vodi u određeni konzervativizam. Osim toga piloti su najčešće podloga, za vidljivi dio građevine, te stoga imaju "dvostruku odgovornost". 5.10.2.4 Projektiranje pomoću propisanih mjera, probnog opterećenja i metode opažanja U nekim slučajevima nema proračunskih modela, ili nisu potrebni, već se postupa prema propisanim mjerama. To je, primjerice slučaj, kod projektiranja, uobičajenih, često konzervativnih detalja izvedbe te specifikacije i kontrole materijala, mjera zaštite i održavanja, pri projektiranju zaštite protiv smrzavanja, kemijskog ili biološkog razaranja. Pri projektiranju se može oslanjati i na rezultate probnog opterećenja, i ispitivanja na modelima, ali tada treba voditi računa o: razlikama u tlu, u pokusu i kod građevine, brzini izvođenja pokusa, posebice ako je trajanje probnog ispitivanja znatno kraće od opterećenja građevine, utjecajima mjerila, posebice ako je riječ o malim modelima, gdje je važna razina naprezanja i odnos veličina čestica <strong>tla</strong>. Budući da nije uvijek moguće predvidjeti ponašanje geotehničkih građevina, može se pomoći metodom opažanja. To je postupak, kojim se projekt ispravlja, dopunjuje i mijenja usporedno s građenjem, stoga prije početka gradnje treba: – odrediti granice ponašanja građevine; – predvidjeti, s velikom vjerojatnošću, da će ponašanje građevine ostati unutar zadanih granica; – osigurati promatranje građevine kako bi se moglo pravodobno intervenirati; – predvidjeti razne moguće ishode, kojima se treba prilagoditi, ako ponašanje prijeđe dopuštene granice. 5.10.2.5 Geotehnički projektni izvještaj 93
Page 1:
TANJA ROJE-BONACCI DUBOKO TEMELJENJ
Page 5 and 6:
1 UVOD TEMELJ je dio građevine koj
Page 7 and 8:
svojstava izvedbom šljunčanih pil
Page 9 and 10:
Prema ovoj definiciji u plitka teme
Page 11 and 12:
2.2 PRODUBLJENO TEMELJENJE To je sv
Page 13 and 14:
- piloti ili raščlanjeni duboki t
Page 15 and 16:
Slika 2.11 Neboderi u Frankfurtu n/
Page 17 and 18:
kaverni i pukotina velikih dimenzij
Page 19 and 20:
Općenito gledajući, pobrojane su
Page 21 and 22:
zatvorene na vrhu, nabijeni piloti
Page 23 and 24:
4.2 PRIJENOS SILA KOD DUBOKIH TEMEL
Page 25 and 26:
trenje po plaštu. Trenje po plašt
Page 27 and 28:
B a) hrapava dodirna površina teme
Page 29 and 30:
Slika 4.5 Ovisnost nosivosti po pla
Page 31 and 32:
zbijeni pijesak Sherif i sur. (1982
Page 33 and 34:
Q P L L 1 O = ∫ O qt dz = ∫ [ c
Page 35 and 36:
20 (> 8) > 20 Čvrsto kohezivno tlo
Page 37 and 38:
Iako je na izgled besmisleno izvodi
Page 39 and 40:
kolabirati ka na pr. les. Tada je t
Page 41 and 42:
Prikupljane podataka o građevini,
Page 43 and 44:
5.3 PODJELA PILOTA PREMA VRSTI MATE
Page 45 and 46: 5.4 PRIJENOS SILA Piloti uvijek zad
Page 47 and 48: Najčešće zadovoljavajuće rješe
Page 49 and 50: Preporuča se upotrijebiti postupak
Page 51 and 52: Tabela 5.3 Faktor trenja f s za pro
Page 53 and 54: Tabela 5.6 Korelacija nosivosti na
Page 55 and 56: 45 40 35 30 δ=2/3ϕ s 3 s 4 ϕ 0 2
Page 57 and 58: Tabela 5.7 Klasifikacija pilota pre
Page 59 and 60: Slika 5.12 Kontrateret za pokusno o
Page 61 and 62: Slika 5.15 Grafički prikazi pokusn
Page 63 and 64: Slika 17 b) Raspodjela negativnog t
Page 65 and 66: P s( x) Winklerov model s oprugama
Page 67 and 68: K v 2 3 [ kg/cm ] ⎛ B + 30 ⎞ =
Page 69 and 70: Tabela 5.8 Koeficijenti reakcije po
Page 71 and 72: Pri tom razmatra lebdeće pilote (1
Page 73 and 74: zr L M u = Hu ∗ e = − ∫ pu
Page 75 and 76: a1) M max b1) M max 1 K p = + sinϕ
Page 77 and 78: K p = (1 + sin ϕ) /(1 − sin ϕ)
Page 79 and 80: Slika 5.26 Tijesak i oprema za nano
Page 81 and 82: 5.8 SLIJEGANJE PILOTA Slijeganje gl
Page 83 and 84: − Nosivost grupe se smanjuje na n
Page 85 and 86: 5.9.3 Proračun slijeganja grupe pi
Page 87 and 88: gdje je ⎛ ω = ω⎜ ⎝ D B* L
Page 89 and 90: 5.10 PRIMJENA EUROCODE 7 U PROJEKTI
Page 91 and 92: Građevinu treba projektirati u sug
Page 93 and 94: moguće, rezultate proračuna treba
Page 95: Projektne vrijednosti svojstava gra
Page 99 and 100: 5.10.3 Poglavlje 7 -piloti Daljnje
Page 101 and 102: „U nekim slučajevima treba zabil
Page 103 and 104: moguće odvojiti parcijalne koefici
Page 105 and 106: U 2d projektni uzgon od vode na osn
Page 107 and 108: - upetost pilota na spoju s konstru
Page 109 and 110: Slika 5.39 Pilot spreman za zabijan
Page 111 and 112: Na slici 5.42 prikazano je nekoliko
Page 113 and 114: i ukrutiti postojeće temelje, kako
Page 115 and 116: Na slikama 5.48, 5.49 i 5.50 prikaz
Page 117 and 118: Slika 5.50 Vješanje armaturnog ko
Page 119 and 120: Kopani piloti pogodni su za izvedbu
Page 121 and 122: glavne (uzdužne) armature, spiraln
Page 123 and 124: Model sa slike 6.1 odgovara modelu
Page 125 and 126: sustavima. Ovakvo se temeljenje kor
Page 127 and 128: Slika 6.7 Učinak promjene krutosti
Page 129 and 130: Ekscentrično, ispod tornja, postav
Page 131 and 132: Focht, J.A. (1967.)Discusion to pap
Page 133 and 134: Serranoa A., Olallab C., (2004) Sha
show all

duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?