duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
– opće stanje temeljnog tla, (geološke, geotehničke, hidrogeološke i druge podatke); – razne prirodne procese i pojave, (poplave, potresi, erozija, pojava leda i sl.); – opterećenja. Za ocjenu stanja, odnosno prekoračenja graničnog stanja, treba odrediti dopuštene deformacije i pomake, te utjecaj nove građevine na već postojeće. Projektne okolnosti mogu biti trajne, povremene (za vrijeme gradnje ili popravljanja) i izvanredne. Pri projektiranju u obzir treba uzeti sve relevantne projektne okolnosti. PRO- JEKTNI ZAHTJEVI se sastoje u tome da za svaku projektnu okolnost treba dokazati kako neće biti prijeđene granice odgovarajućeg graničnog stanja. Zadovoljenje projektnih zahtjeva može se dokazati: – proračunom; – usvajanjem propisanih mjera; – primjenom modela i probnih opterećenja; – pomoću metode opažanja. Eurokodom se uzima u obzir činjenicu da se sve projektne okolnosti ne mogu opisati i dokazati proračunom. Mnogi su se postupci i detalji izvedbe u inženjerskoj praksi pokazali dovoljno pouzdanima, prije svega na osnovi iskustva, mjerenja, praćenja konstrukcije tijekom izvođenja i slično. Eurokod nastoji takve iskustvene i slične metode, zajedno s onim računskima, uklopiti u dokazivanje stabilnosti ili uporabivosti građevine. 5.10.2.2 Trajnost U IDl se predviđa da osnovni zahtjevi moraju biti zadovoljeni tijekom "ekonomski opravdanog radnog vijeka građevine". Trajnost građevine treba shvatiti kao razdoblje zadovoljenja osnovnih zahtjeva. Na osnovi očekivanih unutarnjih i vanjskih djelovanja okoline treba ocijeniti njihov utjecaj na trajnost građevine i mjere zaštite, odnosno treba predvidjeti odgovarajuća svojstva ugrađenih materijala. 5.10.2.3 Provjera graničnih stanja (proračun) primjenom parcijalnih faktora U proračunima se koriste modeli, koji uključuju sve bitne utjecaje na građevinu. Modeli moraju biti dovoljno precizni da se može predvidjeti ponašanje građevine kad se uzmu u obzir norme koje pri građenju treba zadovoljiti i stupanj pouzdanosti informacija na kojima se proračun temelji. Treba razmotriti i slučajeve kad je potrebno odstupiti od stanja (npr. opterećenja) i djelovanja koja su u proračunu predviđena. Treba odrediti međusobno djelovanje tla i građevine. Kad god je to 88
moguće, rezultate proračuna treba usporediti s opažanjima na već izvedenim građevinama. Projektiranje pomoću proračuna uključuje: – odabir proračunskog modela; – odabir opterećenja i pomaka koji djeluju na tlo i građevinu, svojstva tla i ostalih materijala; – dimenzije; – ograničenja, na pr. prihvatljiva slijeganja, naginjanja i sl. Odabrani model mora moći dobro opisati granično stanje tla za promatrani slučaj. Ako za takav slučaj nema provjerenog modela, u analizama ostalih graničnih stanja treba primijeniti takve faktore da, promatrani slučaj bude dovoljno malo vjerojatan. Projektne veličine Projektne veličine su: opterećenja, nametnuti pomaci, svojstva tla i materijala, dimenzije i ograničenja, u projektnim modelima pri projektiranju pomoću proračuna. Svaka projektna veličina ulazi u proračun sa svojim stupnjem (faktorom) sigurnosti, a to se odnosi i na proračunski model. NEMA GLOBALNOG FAKTORA SIGURNOSTI! Pri odabiru projektnih veličina, treba voditi računa o posljedicama postizanja graničnog stanja, mogućnosti nepovoljne kombinacije parametara, pouzdanosti pokusa za njihovo mjerenje te traženoj kakvoći izvedbe i kontrole. Proračunski model Proračunski model je najčešće analitički model s mogućim pojednostavljenjima, koja moraju biti na strani sigurnosti i u skladu s opažanjima na izvedenim građevinama i/ili pouzdanijim proračunskim modelima. Opterećenja Opterećenja na građevinu su sile, pritisci, slijeganja i predviđene deformacije izazvane raznim utjecajima izvana (temperatura, vjetar i sl.). Opterećenja su u proračunima uvijek poznate veličine, a prema trajanju mogu biti: – stalna (G, npr. od vlastite mase); – povremena (Q, pokretna opterećenja, snijeg i vjetar); – izvanredna (A, potresi, udari vozila). Opterećenja imaju stalan položaj za različite okolnosti (G) ili promjenljiv (Q i A). Zbog svojstava tla važno je razlikovati i povremena opterećenja, (primjerice vjetrom) pri kojima tlo može imati i povećanu čvrstoću i krutost; kratkotrajna, kad treba uzeti u obzir mogućnost porasta pornih tlakova i dugotrajna opterećenja. 89
- Page 41 and 42: Prikupljane podataka o građevini,
- Page 43 and 44: 5.3 PODJELA PILOTA PREMA VRSTI MATE
- Page 45 and 46: 5.4 PRIJENOS SILA Piloti uvijek zad
- Page 47 and 48: Najčešće zadovoljavajuće rješe
- Page 49 and 50: Preporuča se upotrijebiti postupak
- Page 51 and 52: Tabela 5.3 Faktor trenja f s za pro
- Page 53 and 54: Tabela 5.6 Korelacija nosivosti na
- Page 55 and 56: 45 40 35 30 δ=2/3ϕ s 3 s 4 ϕ 0 2
- Page 57 and 58: Tabela 5.7 Klasifikacija pilota pre
- Page 59 and 60: Slika 5.12 Kontrateret za pokusno o
- Page 61 and 62: Slika 5.15 Grafički prikazi pokusn
- Page 63 and 64: Slika 17 b) Raspodjela negativnog t
- Page 65 and 66: P s( x) Winklerov model s oprugama
- Page 67 and 68: K v 2 3 [ kg/cm ] ⎛ B + 30 ⎞ =
- Page 69 and 70: Tabela 5.8 Koeficijenti reakcije po
- Page 71 and 72: Pri tom razmatra lebdeće pilote (1
- Page 73 and 74: zr L M u = Hu ∗ e = − ∫ pu
- Page 75 and 76: a1) M max b1) M max 1 K p = + sinϕ
- Page 77 and 78: K p = (1 + sin ϕ) /(1 − sin ϕ)
- Page 79 and 80: Slika 5.26 Tijesak i oprema za nano
- Page 81 and 82: 5.8 SLIJEGANJE PILOTA Slijeganje gl
- Page 83 and 84: − Nosivost grupe se smanjuje na n
- Page 85 and 86: 5.9.3 Proračun slijeganja grupe pi
- Page 87 and 88: gdje je ⎛ ω = ω⎜ ⎝ D B* L
- Page 89 and 90: 5.10 PRIMJENA EUROCODE 7 U PROJEKTI
- Page 91: Građevinu treba projektirati u sug
- Page 95 and 96: Projektne vrijednosti svojstava gra
- Page 97 and 98: koja se iz fizikalnih razloga ne mo
- Page 99 and 100: 5.10.3 Poglavlje 7 -piloti Daljnje
- Page 101 and 102: „U nekim slučajevima treba zabil
- Page 103 and 104: moguće odvojiti parcijalne koefici
- Page 105 and 106: U 2d projektni uzgon od vode na osn
- Page 107 and 108: - upetost pilota na spoju s konstru
- Page 109 and 110: Slika 5.39 Pilot spreman za zabijan
- Page 111 and 112: Na slici 5.42 prikazano je nekoliko
- Page 113 and 114: i ukrutiti postojeće temelje, kako
- Page 115 and 116: Na slikama 5.48, 5.49 i 5.50 prikaz
- Page 117 and 118: Slika 5.50 Vješanje armaturnog ko
- Page 119 and 120: Kopani piloti pogodni su za izvedbu
- Page 121 and 122: glavne (uzdužne) armature, spiraln
- Page 123 and 124: Model sa slike 6.1 odgovara modelu
- Page 125 and 126: sustavima. Ovakvo se temeljenje kor
- Page 127 and 128: Slika 6.7 Učinak promjene krutosti
- Page 129 and 130: Ekscentrično, ispod tornja, postav
- Page 131 and 132: Focht, J.A. (1967.)Discusion to pap
- Page 133 and 134: Serranoa A., Olallab C., (2004) Sha
– opće stanje <strong>temeljnog</strong> <strong>tla</strong>, (geološke, geotehničke, hidrogeološke i druge<br />
podatke);<br />
– razne prirodne procese i pojave, (poplave, potresi, erozija, pojava leda i sl.);<br />
– opterećenja.<br />
Za ocjenu stanja, odnosno prekoračenja graničnog stanja, treba odrediti dopuštene<br />
deformacije i pomake, te utjecaj nove građevine na već postojeće. Projektne<br />
okolnosti mogu biti trajne, povremene (za vrijeme gradnje ili popravljanja) i<br />
izvanredne.<br />
Pri projektiranju u obzir treba uzeti sve relevantne projektne okolnosti. PRO-<br />
JEKTNI ZAHTJEVI se sastoje u tome da za svaku projektnu okolnost treba dokazati<br />
kako neće biti prijeđene granice odgovarajućeg graničnog stanja. Zadovoljenje<br />
projektnih zahtjeva može se dokazati:<br />
– proračunom;<br />
– usvajanjem propisanih mjera;<br />
– primjenom modela i probnih opterećenja;<br />
– pomoću metode opažanja.<br />
Eurokodom se uzima u obzir činjenicu da se sve projektne okolnosti ne mogu<br />
opisati i dokazati proračunom. Mnogi su se postupci i detalji izvedbe u inženjerskoj<br />
praksi pokazali dovoljno pouzdanima, prije svega na osnovi iskustva, mjerenja,<br />
praćenja konstrukcije tijekom izvođenja i slično. Eurokod nastoji takve iskustvene i<br />
slične metode, zajedno s onim računskima, uklopiti u dokazivanje stabilnosti ili<br />
uporabivosti građevine.<br />
5.10.2.2 Trajnost<br />
U IDl se predviđa da osnovni zahtjevi moraju biti zadovoljeni tijekom "ekonomski<br />
opravdanog radnog vijeka građevine". Trajnost građevine treba shvatiti kao razdoblje<br />
zadovoljenja osnovnih zahtjeva.<br />
Na osnovi očekivanih unutarnjih i vanjskih djelovanja okoline treba ocijeniti<br />
njihov utjecaj na trajnost građevine i mjere zaštite, odnosno treba predvidjeti<br />
odgovarajuća svojstva ugrađenih materijala.<br />
5.10.2.3 Provjera graničnih stanja (proračun) primjenom parcijalnih faktora<br />
U proračunima se koriste modeli, koji uključuju sve bitne utjecaje na građevinu.<br />
Modeli moraju biti dovoljno precizni da se može predvidjeti ponašanje građevine kad<br />
se uzmu u obzir norme koje pri građenju treba zadovoljiti i stupanj pouzdanosti<br />
informacija na kojima se proračun temelji. Treba razmotriti i slučajeve kad je<br />
potrebno odstupiti od stanja (npr. opterećenja) i djelovanja koja su u proračunu<br />
predviđena. Treba odrediti međusobno djelovanje <strong>tla</strong> i građevine. Kad god je to<br />
88
Change language