duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

More documents

Recommendations

Info

Eurokod promatra građevinu kao nešto što ima svoj vijek trajanja. Taj vijek trajanja je zapravo ekonomska kategorija. S GRAĐEVINOM SE POSTUPA KAO S PROIZVODNOM KOJI NE TRAJE VJEČNO, VEĆ ODREĐENO UPORABNO VRIJEME. Zakon o prostornom uređenju i gradnji u članku 193. stav (4) predviđa da u glavnom projektu mora biti naznačen projektirani vijek uporabe građevine. U skladu s predviđenim ekonomski opravdanim radnim vijekom uporabe obavljaju se: istraživanja sa svrhom da se odrede osobine <strong>tla</strong>, izbor odgovarajućih građevnih materijala, postupak projektiranja, građenja i nadzora. Ekonomski opravdani vijek uporabe ne može se ni zamisliti bez prosudbe o izboru materijala. 5.10.2 Granična stanja Osnovni su zahtjevi u primjeni Eurokoda, povezani s odgovarajućim graničnim stanjem. Određenjem graničnih stanja, uvode se mjere pouzdanosti u inženjerstvo. U projektiranju i građenju ne mogu se izbjeći stanovite nesigurnosti. Subjektivne se nesigurnosti mogu umanjiti osiguranjem kakvoće. Za objektivne se nesigurnosti, u procesu projektiranja određuju čimbenici, koji će osigurati tražene stupnjeve pouzdanosti građevine. Svi Eurokodovi, pa tako i Eurokod 7 imaju pristup proračunima koji se temelje na PARCIJALNIM FAKTORIMA SIGURNOSTI za opterećenja i za sva svojstva gradiva od kojih se predmetna građevina izvodi. Parcijalni se faktori vežu uz određeno granično stanje. U fazi projektiranja, da bi se odredilo stanje građevine u odnosu na neko granično stanje, primjenjuju se odgovarajući proračunski modeli koji se, ako je potrebno, mogu dopuniti rezultatima probnog opterećenja. 86 Osnovna je podjela na: – krajnje granično stanje; – granično stanje uporabivosti. Krajnje granično stanje je stanje sloma ili nestabilnosti građevine (ili njezinih dijelova) u bilo kom obliku, koje može ugroziti sigurnost ljudi i/ili samu građevinu. Granično stanje uporabivosti nastaje kad građevina ne može više služiti predviđenoj svrsi zbog: – prevelikih deformacija, pomaka, progiba i sl., pri čemu se misli i na ometanje rada strojeva i tehnoloških procesa vezanih uz tu građevinu; – vibracija koje ometaju rad ljudi, oštećuju građevinu ili njezine dijelove. Ovdje će se izložiti preporuke za projektiranje geotehničkih građevina prema, Eurokodu 7, u koje spadaju piloti. 5.10.2.1 Projektni zahtjevi i projektne okolnosti
Građevinu treba projektirati u suglasju s općim načelima iz Eurokoda 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije – 1. dio: Osnove projektiranja. Pritom je nužno identificirati složenost svakog geotehničkog projekta. U tom smislu Eurokoda 7 predviđa dvije mogućnosti: – jednostavne, manje zahtjevne građevine za koje je moguće na osnovi iskustva i kvalitativnih istražnih radova osigurati temeljne zahtjeve uz zanemarivanje opasnosti za vlasništvo i živote; – sve ostale geotehničke građevine. GEOTEHNIČKI RAZRED Eurokod 7, predviđa da se prije pristupa projektiranju građevina odrede geotehnički projektni zahtjevi. To se može učiniti tako da se buduća građevina svrsta u pripadni GEOTEHNIČKI RAZRED. Predviđena su tri geotehnička razreda. Pri tom se u obzir uzima: značenje i veličina građevine, njen utjecaj na okolinu (rizik za okolinu), uvjete <strong>tla</strong> i vode, seizmičnost i sl. Može se dogoditi da u kasnijim fazama projektiranja treba promijeniti početno odabranu kategoriju, a moguće je i to da se pojedini dijelovi iste građevine svrstaju u različite kategorije. Prvi geotehnički razred Piloti ne spadaju u ovaj geotehnički razred Drugi geotehnički razred Najveći dio temeljenja na pilotima spada u ovaj geotehnički razred. Treći geotehnički razred U njega su svrstane sve građevine koje ne pripadaju u prvi i drugi razred. To su velike i neuobičajene građevine, s velikim rizikom, te građevine u predjelima s velikom opasnošću od djelovanja potresa. Za ove građevine treba provjeriti sve najnepovoljnije moguće projektne okolnosti. Svrstavanjem građevine u geotehničke razrede, mogu se jednostavnije definirati odnosi investitor-projektant-izvođač, jer su u kategorijama navedeni minimalni zahtjevi koji uvjetuju razinu istražnih (geotehničkih), projektantskih, građevinskih i ostalih radova. PROJEKTNE OKOLNOSTI To su sva predvidivo moguća stanja opterećenja za vrijeme izvođenja i korištenja građevine, za koja treba dokazati da će se građevina ponašati u skladu s kriterijima za zadano granično stanje. Projektna okolnost mora obuhvatiti: 87
Page 1:
TANJA ROJE-BONACCI DUBOKO TEMELJENJ
Page 5 and 6:
1 UVOD TEMELJ je dio građevine koj
Page 7 and 8:
svojstava izvedbom šljunčanih pil
Page 9 and 10:
Prema ovoj definiciji u plitka teme
Page 11 and 12:
2.2 PRODUBLJENO TEMELJENJE To je sv
Page 13 and 14:
- piloti ili raščlanjeni duboki t
Page 15 and 16:
Slika 2.11 Neboderi u Frankfurtu n/
Page 17 and 18:
kaverni i pukotina velikih dimenzij
Page 19 and 20:
Općenito gledajući, pobrojane su
Page 21 and 22:
zatvorene na vrhu, nabijeni piloti
Page 23 and 24:
4.2 PRIJENOS SILA KOD DUBOKIH TEMEL
Page 25 and 26:
trenje po plaštu. Trenje po plašt
Page 27 and 28:
B a) hrapava dodirna površina teme
Page 29 and 30:
Slika 4.5 Ovisnost nosivosti po pla
Page 31 and 32:
zbijeni pijesak Sherif i sur. (1982
Page 33 and 34:
Q P L L 1 O = ∫ O qt dz = ∫ [ c
Page 35 and 36:
20 (> 8) > 20 Čvrsto kohezivno tlo
Page 37 and 38:
Iako je na izgled besmisleno izvodi
Page 39 and 40: kolabirati ka na pr. les. Tada je t
Page 41 and 42: Prikupljane podataka o građevini,
Page 43 and 44: 5.3 PODJELA PILOTA PREMA VRSTI MATE
Page 45 and 46: 5.4 PRIJENOS SILA Piloti uvijek zad
Page 47 and 48: Najčešće zadovoljavajuće rješe
Page 49 and 50: Preporuča se upotrijebiti postupak
Page 51 and 52: Tabela 5.3 Faktor trenja f s za pro
Page 53 and 54: Tabela 5.6 Korelacija nosivosti na
Page 55 and 56: 45 40 35 30 δ=2/3ϕ s 3 s 4 ϕ 0 2
Page 57 and 58: Tabela 5.7 Klasifikacija pilota pre
Page 59 and 60: Slika 5.12 Kontrateret za pokusno o
Page 61 and 62: Slika 5.15 Grafički prikazi pokusn
Page 63 and 64: Slika 17 b) Raspodjela negativnog t
Page 65 and 66: P s( x) Winklerov model s oprugama
Page 67 and 68: K v 2 3 [ kg/cm ] ⎛ B + 30 ⎞ =
Page 69 and 70: Tabela 5.8 Koeficijenti reakcije po
Page 71 and 72: Pri tom razmatra lebdeće pilote (1
Page 73 and 74: zr L M u = Hu ∗ e = − ∫ pu
Page 75 and 76: a1) M max b1) M max 1 K p = + sinϕ
Page 77 and 78: K p = (1 + sin ϕ) /(1 − sin ϕ)
Page 79 and 80: Slika 5.26 Tijesak i oprema za nano
Page 81 and 82: 5.8 SLIJEGANJE PILOTA Slijeganje gl
Page 83 and 84: − Nosivost grupe se smanjuje na n
Page 85 and 86: 5.9.3 Proračun slijeganja grupe pi
Page 87 and 88: gdje je ⎛ ω = ω⎜ ⎝ D B* L
Page 89: 5.10 PRIMJENA EUROCODE 7 U PROJEKTI
Page 93 and 94: moguće, rezultate proračuna treba
Page 95 and 96: Projektne vrijednosti svojstava gra
Page 97 and 98: koja se iz fizikalnih razloga ne mo
Page 99 and 100: 5.10.3 Poglavlje 7 -piloti Daljnje
Page 101 and 102: „U nekim slučajevima treba zabil
Page 103 and 104: moguće odvojiti parcijalne koefici
Page 105 and 106: U 2d projektni uzgon od vode na osn
Page 107 and 108: - upetost pilota na spoju s konstru
Page 109 and 110: Slika 5.39 Pilot spreman za zabijan
Page 111 and 112: Na slici 5.42 prikazano je nekoliko
Page 113 and 114: i ukrutiti postojeće temelje, kako
Page 115 and 116: Na slikama 5.48, 5.49 i 5.50 prikaz
Page 117 and 118: Slika 5.50 Vješanje armaturnog ko
Page 119 and 120: Kopani piloti pogodni su za izvedbu
Page 121 and 122: glavne (uzdužne) armature, spiraln
Page 123 and 124: Model sa slike 6.1 odgovara modelu
Page 125 and 126: sustavima. Ovakvo se temeljenje kor
Page 127 and 128: Slika 6.7 Učinak promjene krutosti
Page 129 and 130: Ekscentrično, ispod tornja, postav
Page 131 and 132: Focht, J.A. (1967.)Discusion to pap
Page 133 and 134: Serranoa A., Olallab C., (2004) Sha
show all

duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?