duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

07.11.2014 Views

2 OSNOVNE VRSTE TEMELJENJA Klasifikacija temeljenja po vrstama naizgled je jednostavna. Razni autori priklanjaju se raznim podjelama prema vlastitom iskustvu i nahođenju. U ovom radu prikazat će ih se nekoliko, s tim da je detaljna podjela prijedlog autora, kao rezultat dugogodišnjeg iskustva. Jednu od podjela dao je Meyerhof (1951.) na način prikazan na slici 2.1. To je teoretska podjela po odnosu tla izvan temelja i položaja temeljne plohe, a služi za određivanje faktora nosivosti N c i N γ . Da bi problem mogao riješiti, Meyerhof je morao odabrati geometriju koja će poslužiti za određivanje potrebnih jednadžbi ravnoteže. Da bi riješio postavljenu zadaću Meyerhof dijeli temelje na one kružnog poprečnog presjeka i kavdratičnog poprečnog presjeka. a)β= -90° b)-90°

Prema ovoj definiciji u plitka temeljenja spadaju i temelji svih podzemnih građevina bez obzira na njihovu dubinu ispod površine tla. Pri njihovom proračunu u obzir treba uzeti najmanji nadsloj q 0 , koji pruža kontra teret pasivnom klinu. Po ovoj definiciji u plitka temeljenja spadaju i sva temeljenja na poboljšanom tlu, što ona u stvari i jesu, ali su uvjeti u tlu izmijenjeni. 2.1.1 Podjela plitkog temeljenja po obliku temeljne stope Prema ovoj podjeli razlikuju se slijedeći oblici: - temelji samci, jedan temelj- jedan stup; - temeljne trake, nose zidove tj. opterećene su po cijeloj svojoj dužini; - temeljni roštilji, nose zidove i stupove istovremeno (ne treba ih miješati s konstrukcijama koje imaju vezne grede između elemenata temeljenja iz drugih razloga, na pr. seizmika) Slika 2.2 Temelji samci i temeljne trake Slika 2.3 Temeljni roštilji 5

Prema ovoj definiciji u plitka temeljenja spadaju i temelji svih podzemnih<br />

građevina bez obzira na njihovu dubinu ispod površine <strong>tla</strong>. Pri njihovom proračunu u<br />

obzir treba uzeti najmanji nadsloj q 0 , koji pruža kontra teret pasivnom klinu.<br />

Po ovoj definiciji u plitka temeljenja spadaju i sva temeljenja na poboljšanom tlu,<br />

što ona u stvari i jesu, ali su uvjeti u tlu izmijenjeni.<br />

2.1.1 Podjela plitkog temeljenja po obliku temeljne stope<br />

Prema ovoj podjeli razlikuju se slijedeći oblici:<br />

- temelji samci, jedan temelj- jedan stup;<br />

- temeljne trake, nose zidove tj. opterećene su po cijeloj svojoj dužini;<br />

- temeljni roštilji, nose zidove i stupove istovremeno (ne treba ih miješati s<br />

konstrukcijama koje imaju vezne grede između elemenata temeljenja iz drugih<br />

razloga, na pr. seizmika)<br />

Slika 2.2 Temelji samci i temeljne trake<br />

Slika 2.3 Temeljni roštilji<br />

5

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!