duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

Tabela 5.4 -nastavak Korelacija između trenja po plaštu f s i rezultata standardnog
penetracijskog pokusa (SPT) f s =α+βN [kPa]
Bušeni Nekoherentno 0 1 Findlay (1984.);
Shioi i Fukui (1982.)
0 3,3 Wright and Reese
(1979.)
Koherentno 0 5 Shioi i Fukui (1982.)
Koherentno 10 3,3 Iskop pridržan
bentonitom
Decourt (1982.)
50≤N≤3; f s ≤170 kPa
Vapnenac -125 12,5 30>N>15; f s ≤250 kPa Fletcher&Mizon
(1984.)
Nosivost na vrh računa se iz podataka o parametrima čvrstoće na smicanje (c i ϕ), koji se
dobiju nekim od terenskih ili laboratorijskih postupaka. U tabelama 5.5 i 5.6 (Ng 2004.), daju
se podaci o jednadžbama prikladnim za korištenje kada su na raspolaganju laboratorijski
podaci odnosno podaci SPP-a.
Tabela 5.5 Faktor nosivosti na vrh f b određen iz podataka dobivenih u laboratoriju
(Poulos 1989.)
Vrsta tla Jednadžba Primjedba Izvor
Glina f s =N c c ub Ν χ =9 za L/d ≥ 3
c ub = vrijednost c u u blizini
vrha
Silikatni
pijesci*
Nevezani
vapnenački
pijesci
f s =N q σ' v
**f blim ne
veći od
graničnog
f s = N q σ' v
f blim ne
veći od
graničnog
Ν q =40
Ν q prikazan u odnosu na ϕ'
Ν q ovisi o ϕ', relativnoj
gustoći i prosječnom
efektivnom naprezanju
Ν q kod teorije širenja
šupljina kao funkcija od ϕ' i
zapreminske stišljivosti
Ν q =20
Tipičan raspon za Ν q =8-20
Ν q određen za reduciranu
vrijednost ϕ' (tj. 18)
Skempton (1959)
API (1984.)
Berezatzev i dr.
(1961.)
Fleming i dr. (1985.)
Vesić(1972.)
Datta i dr. (1980.)
Poulos (1988d)
Dutt i Ingram (1984.)
*Za silikatne i vapnenačke pijeske gornje izraze preporuča se koristiti jedino za
zabijene pilote.
**Tipične granične vrijednosti f blim kreću se od 10-15 MPa za silikatne pijeske a 3-5
MPa za vapnenačke pijeske. Posljednje vrijednosti ovise o stišljivosti tla (Nauroy i dr.
1986.)
48