duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
Istraživanja su pokazala da je razlika u vrijednostima računatim, a prema izvornom i pojednostavnjenom Jákyevom izrazu (vidi tabelu 4.2) za kutove unutarnjeg trenja ϕ' između 20° i 45°, od 9 % do 16 % što nije zanemarivo. Tumačenje prihvatljivosti pojednostavljenog Jákyevog izraza leži u činjenici da je greška u određivanju vrijednosti kuta unutarnjeg trenja ϕ' daleko veća. Kako je smisaono bitna razlika u trenju po plaštu u koherentnim i nekoherentnim materijalima to se oni nastavno razmatraju odvojeno. Nosivost trenjem po plaštu se može pretvoriti i u vlastitu suprotnost (negativno trenje) i vršiti na duboke temelje dodatno opterećenje. 4.2.2.3 Nosivost trenjem po plaštu u koherentnom tlu Granična nosivost trenjem po plaštu u koherentnom tlu određena je posmičnom čvrstoćom (q t ) između plašta temeljne konstrukcije i tla u dodiru, koja prikazana Coulombovim izrazom ima oblik: q t = ca + σntgδ (4.9) gdje su: q t - posmična čvrstoća plašt-tlo c a - adhezija plašt-tlo σ n - pritisak tla okomito na plašt δ - kut trenja između plašta i tla Ako se za homogeno tlo po dubini temeljne konstrukcije naprezanje σ n okomito (normalno) na plašt, izrazi preko uspravnog geostatičkog naprezanja tla σ vo (vidi sliku 4.8.) dobije se: σ = K σ = K γ z (4.10) gdje su: K S - koeficijent pritiska tla na plašt temelja, (bočnog tlaka); γ - prostorna, jedinična težina tla, z - dubina na kojoj promatramo naprezanja. n s vo s Uvrsti li se izraz (4.10) u izraz (4.9) može se posmičnu čvrstoću plašt-tlo prikazati: qt = ca + Ks γ z tgδ (4.11) Ako se prihvati da temeljna konstrukcija po dubini ne mijenja veličinu poprečnog presjeka, odnosno da joj je opseg O stalan, dozvoljena nosivost trenjem po plaštu prikazana preko ukupne sile trenja Q P može se izraziti na način : 28
Q P L L 1 O = ∫ O qt dz = ∫ [ ca + Ks γ z tgδ]dz (4.12) F F S o S o gdje je L debljina sloja ili visina dijela temeljne konstrukcije (D f sa slike 4.1), za koju je trenje po plaštu značajno, a F s faktor sigurnosti. Rsdpodjela naprezanja u tlu oko plašta dubokog temelja prikazana je na slici4.8. Slika 4.8 Posmično i normalno naprezanje uz plašt dubokog temelja za homogeno tlo Ukoliko tlo, kroz koje prolazi temeljna konstrukcija, nije homogeno nego se sastoji od više slojeva različitih svojstava, izraz (4.10) može se napisati u već navedenom obliku u izrazu (4.3), gdje je n - broj slojeva različitih svojstava, a q - prosječna vrijednost granične nosivosti u n-tom sloju određena za σ n na sredini pripadajućeg sloja. Neki autori posmičnu čvrstoću između plašta i tla izražavaju preko jediničnog otpora trenjem. Prema Meyerhof-u (1957.) jedinično trenje (f s ) se izražava kao; fs = 1.5* cu * tg ϕ - za zabijene pilote (4.13a) fs = cu * tg ϕ - za bušene pilote (4.13b) gdje su : c u - kohezija u nedreniranim uvjetima; ϕ - kut unutarnjeg trenja koherentnog tla u dreniranom stanju, te je ukupna sila koja se može prenijeti trenjem po plaštu u tlu s n različitih slojeva: tn 29
- Page 1: TANJA ROJE-BONACCI DUBOKO TEMELJENJ
- Page 5 and 6: 1 UVOD TEMELJ je dio građevine koj
- Page 7 and 8: svojstava izvedbom šljunčanih pil
- Page 9 and 10: Prema ovoj definiciji u plitka teme
- Page 11 and 12: 2.2 PRODUBLJENO TEMELJENJE To je sv
- Page 13 and 14: - piloti ili raščlanjeni duboki t
- Page 15 and 16: Slika 2.11 Neboderi u Frankfurtu n/
- Page 17 and 18: kaverni i pukotina velikih dimenzij
- Page 19 and 20: Općenito gledajući, pobrojane su
- Page 21 and 22: zatvorene na vrhu, nabijeni piloti
- Page 23 and 24: 4.2 PRIJENOS SILA KOD DUBOKIH TEMEL
- Page 25 and 26: trenje po plaštu. Trenje po plašt
- Page 27 and 28: B a) hrapava dodirna površina teme
- Page 29 and 30: Slika 4.5 Ovisnost nosivosti po pla
- Page 31: zbijeni pijesak Sherif i sur. (1982
- Page 35 and 36: 20 (> 8) > 20 Čvrsto kohezivno tlo
- Page 37 and 38: Iako je na izgled besmisleno izvodi
- Page 39 and 40: kolabirati ka na pr. les. Tada je t
- Page 41 and 42: Prikupljane podataka o građevini,
- Page 43 and 44: 5.3 PODJELA PILOTA PREMA VRSTI MATE
- Page 45 and 46: 5.4 PRIJENOS SILA Piloti uvijek zad
- Page 47 and 48: Najčešće zadovoljavajuće rješe
- Page 49 and 50: Preporuča se upotrijebiti postupak
- Page 51 and 52: Tabela 5.3 Faktor trenja f s za pro
- Page 53 and 54: Tabela 5.6 Korelacija nosivosti na
- Page 55 and 56: 45 40 35 30 δ=2/3ϕ s 3 s 4 ϕ 0 2
- Page 57 and 58: Tabela 5.7 Klasifikacija pilota pre
- Page 59 and 60: Slika 5.12 Kontrateret za pokusno o
- Page 61 and 62: Slika 5.15 Grafički prikazi pokusn
- Page 63 and 64: Slika 17 b) Raspodjela negativnog t
- Page 65 and 66: P s( x) Winklerov model s oprugama
- Page 67 and 68: K v 2 3 [ kg/cm ] ⎛ B + 30 ⎞ =
- Page 69 and 70: Tabela 5.8 Koeficijenti reakcije po
- Page 71 and 72: Pri tom razmatra lebdeće pilote (1
- Page 73 and 74: zr L M u = Hu ∗ e = − ∫ pu
- Page 75 and 76: a1) M max b1) M max 1 K p = + sinϕ
- Page 77 and 78: K p = (1 + sin ϕ) /(1 − sin ϕ)
- Page 79 and 80: Slika 5.26 Tijesak i oprema za nano
- Page 81 and 82: 5.8 SLIJEGANJE PILOTA Slijeganje gl
Q<br />
P<br />
L<br />
L<br />
1<br />
O<br />
= ∫ O qt<br />
dz = ∫ [ ca<br />
+ Ks<br />
γ z tgδ]dz<br />
(4.12)<br />
F<br />
F<br />
S o<br />
S o<br />
gdje je L debljina sloja ili visina dijela temeljne konstrukcije (D f sa slike 4.1), za koju<br />
je trenje po plaštu značajno, a F s faktor sigurnosti. Rsdpodjela naprezanja u tlu oko<br />
plašta <strong>duboko</strong>g temelja prikazana je na slici4.8.<br />
Slika 4.8 Posmično i normalno naprezanje uz plašt <strong>duboko</strong>g temelja za homogeno tlo<br />
Ukoliko tlo, kroz koje prolazi temeljna konstrukcija, nije homogeno nego se sastoji<br />
od više slojeva različitih svojstava, izraz (4.10) može se napisati u već navedenom<br />
obliku u izrazu (4.3), gdje je n - broj slojeva različitih svojstava, a q - prosječna<br />
vrijednost granične nosivosti u n-tom sloju određena za σ n na sredini pripadajućeg<br />
sloja.<br />
Neki autori posmičnu čvrstoću između plašta i <strong>tla</strong> izražavaju preko jediničnog<br />
otpora trenjem. Prema Meyerhof-u (1957.) jedinično trenje (f s ) se izražava kao;<br />
fs = 1.5* cu<br />
* tg ϕ - za zabijene pilote (4.13a)<br />
fs = cu<br />
* tg ϕ - za bušene pilote (4.13b)<br />
gdje su :<br />
c u - kohezija u nedreniranim uvjetima;<br />
ϕ - kut unutarnjeg trenja koherentnog <strong>tla</strong> u dreniranom stanju,<br />
te je ukupna sila koja se može prenijeti trenjem po plaštu u tlu s n različitih slojeva:<br />
tn<br />
29