duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
Mehanika tla daje teoretsko rješenje za odnose naprezanja u tlu, na dubini z, uslijed vlastite težine tla. Glavna naprezanja, uspravno i vodoravno, međusobno su zavisna. Ova su dva naprezanja, za tlo vodoravne površine, međusobno povezana koeficijentom bočnog tlaka mirovanja, K 0 na način iskazan poznatom jednadžbom. σ h = K 0 ∗ σv Koeficijentom tlaka mirovanja, K 0 bitna je veličina kod proračuna dubokih temelja koji nose pretežno trenjem po plaštu u nekoherentnim materijalima kada je okolno tlo malo poremećenu. To se uglavnom odnosi na pilote koji se zabijaju, a imaju male površine poprečnog presjeka (cijevi otvorenog vrha i različiti čelični profili). Također se može primijeniti kod proračuna kopanih dubokih temelja pod zaštitom cijevi koje se ne vade. Koeficijent bočnog tlaka, K, koji povezuje veličine glavnih naprezanja nije jednoznačan i teško ga je odrediti. Razni autori predložili su približne vrijednosti ili izraze za koeficijent tlaka mirovanja, K 0 . Izrazi i vrijednosti dani su u tabeli 4.2 Tabela 4.2 Koeficijent bočnog tlaka mirovanja prema nekim autorima Tlo Teorija Autor K 0 normalno konsolidirano plastičnosti Jáky (1944.) ( za rahli pijesak) Jáky (1944.) pojednostavnjena Danski geotehnički institut (1978.) (nagnuta površina tla iza podupore za kut β) Brooker i Ireland (1965.) (daje rezultate sličnije teoretskoj Jákyevoj jednadžbi) ⎛ 2 ⎞ ⎜1+ sin ϕ' ⎟ ⎝ 3 ⎠ (1 − sin ϕ' ) (1 + sin ϕ' ) 1-sinϕ' (1-sinϕ')(1+sinβ) 0,95-sinϕ' Šuklje (1979.) nekoherentno tlo; 0,5 prekonsolidirano normalno i prekonsolidirano, za pilote Mayne i Kulhway (1982.) (OCR=σ p '/σ v0 , Roje-Bonacci, 2003.) Burland (1973.) i Parry i Swain (1977) (1-sinϕ')OCR sinϕ (1-sinϕ') i cos 2 ϕ'/(1+sin 2 ϕ') Terzaghi (1920.) 0,4 – 0,5 26
zbijeni pijesak Sherif i sur. (1982.) ρ komp – zbijena gustoća; ρ min – minimalna gustoća. ⎡ρ ⎢ ⎣ ρ komp ⎤ ( 1 − sin ϕ' ) − 5,5 − 1⎥ ⎦ min elastičnosti Moroto i Muramatsu (1987.): E h i E v moduli elastičnosti tla u vodoravnom (h) i uspravnom (v) smjeru Tschebotarioff (1973.) (ν, Poissonov koeficijent) ν 1− ν E E h v (ν max =0,5) U literaturi se mogu naći i preporuke za tipične vrijednosti koeficijenta, K 0 , te se jedna takva grupa vrijednosti daje u tabeli 4.3. U prekonsolidiranim tlima koeficijent bočnog tlaka mirovanja može biti veći od 1 (vidi tablicu 4.3), tj. vodoravno naprezanje u stanju mirovanja je veće od uspravnog. Ovo je posljedica svojstva tla da “pamti” povijest opterećenja. Tabela 4.3 Tipične vrijednosti koeficijenta tlaka mirovanja, K 0 (Craig, 1997.) Vrsta tla K 0 zbijeni pijesak 0,35 rahli pijesak 0,60 normalno konsolidirana glina 0,5-0,6 prekonsolidirana glina (OCR=3,5) 1,0 jako prekonsolidirana glina (OCR=20) 3,0 Za vodoravno uslojeno tlo ovaj je odnos prikazan na slici 4.7. Javlja se ne samo u tlu već i u stijenskim masama u područjima reversnih rasjeda. Slika 4.7 Područje vrijednost vodoravnih naprezanja za stanje mirovanja 27
- Page 1: TANJA ROJE-BONACCI DUBOKO TEMELJENJ
- Page 5 and 6: 1 UVOD TEMELJ je dio građevine koj
- Page 7 and 8: svojstava izvedbom šljunčanih pil
- Page 9 and 10: Prema ovoj definiciji u plitka teme
- Page 11 and 12: 2.2 PRODUBLJENO TEMELJENJE To je sv
- Page 13 and 14: - piloti ili raščlanjeni duboki t
- Page 15 and 16: Slika 2.11 Neboderi u Frankfurtu n/
- Page 17 and 18: kaverni i pukotina velikih dimenzij
- Page 19 and 20: Općenito gledajući, pobrojane su
- Page 21 and 22: zatvorene na vrhu, nabijeni piloti
- Page 23 and 24: 4.2 PRIJENOS SILA KOD DUBOKIH TEMEL
- Page 25 and 26: trenje po plaštu. Trenje po plašt
- Page 27 and 28: B a) hrapava dodirna površina teme
- Page 29: Slika 4.5 Ovisnost nosivosti po pla
- Page 33 and 34: Q P L L 1 O = ∫ O qt dz = ∫ [ c
- Page 35 and 36: 20 (> 8) > 20 Čvrsto kohezivno tlo
- Page 37 and 38: Iako je na izgled besmisleno izvodi
- Page 39 and 40: kolabirati ka na pr. les. Tada je t
- Page 41 and 42: Prikupljane podataka o građevini,
- Page 43 and 44: 5.3 PODJELA PILOTA PREMA VRSTI MATE
- Page 45 and 46: 5.4 PRIJENOS SILA Piloti uvijek zad
- Page 47 and 48: Najčešće zadovoljavajuće rješe
- Page 49 and 50: Preporuča se upotrijebiti postupak
- Page 51 and 52: Tabela 5.3 Faktor trenja f s za pro
- Page 53 and 54: Tabela 5.6 Korelacija nosivosti na
- Page 55 and 56: 45 40 35 30 δ=2/3ϕ s 3 s 4 ϕ 0 2
- Page 57 and 58: Tabela 5.7 Klasifikacija pilota pre
- Page 59 and 60: Slika 5.12 Kontrateret za pokusno o
- Page 61 and 62: Slika 5.15 Grafički prikazi pokusn
- Page 63 and 64: Slika 17 b) Raspodjela negativnog t
- Page 65 and 66: P s( x) Winklerov model s oprugama
- Page 67 and 68: K v 2 3 [ kg/cm ] ⎛ B + 30 ⎞ =
- Page 69 and 70: Tabela 5.8 Koeficijenti reakcije po
- Page 71 and 72: Pri tom razmatra lebdeće pilote (1
- Page 73 and 74: zr L M u = Hu ∗ e = − ∫ pu
- Page 75 and 76: a1) M max b1) M max 1 K p = + sinϕ
- Page 77 and 78: K p = (1 + sin ϕ) /(1 − sin ϕ)
- Page 79 and 80: Slika 5.26 Tijesak i oprema za nano
zbijeni<br />
pijesak<br />
Sherif i sur. (1982.)<br />
ρ komp – zbijena gustoća;<br />
ρ min – minimalna gustoća.<br />
⎡ρ<br />
⎢<br />
⎣ ρ<br />
komp ⎤<br />
( 1 − sin ϕ'<br />
) − 5,5 − 1⎥ ⎦<br />
min<br />
elastičnosti<br />
Moroto i Muramatsu (1987.):<br />
E h i E v moduli elastičnosti <strong>tla</strong> u<br />
vodoravnom (h) i uspravnom (v)<br />
smjeru<br />
Tschebotarioff (1973.)<br />
(ν, Poissonov koeficijent)<br />
ν<br />
1−<br />
ν<br />
E<br />
E<br />
h<br />
v<br />
(ν max =0,5)<br />
U literaturi se mogu naći i preporuke za tipične vrijednosti koeficijenta, K 0 , te se<br />
jedna takva grupa vrijednosti daje u tabeli 4.3.<br />
U prekonsolidiranim tlima koeficijent bočnog <strong>tla</strong>ka mirovanja može biti veći od 1<br />
(vidi tablicu 4.3), tj. vodoravno naprezanje u stanju mirovanja je veće od uspravnog.<br />
Ovo je posljedica svojstva <strong>tla</strong> da “pamti” povijest opterećenja.<br />
Tabela 4.3 Tipične vrijednosti koeficijenta <strong>tla</strong>ka mirovanja, K 0 (Craig, 1997.)<br />
Vrsta <strong>tla</strong> K 0<br />
zbijeni pijesak 0,35<br />
rahli pijesak 0,60<br />
normalno konsolidirana glina 0,5-0,6<br />
prekonsolidirana glina (OCR=3,5) 1,0<br />
jako prekonsolidirana glina (OCR=20) 3,0<br />
Za vodoravno uslojeno tlo ovaj je odnos prikazan na slici 4.7. Javlja se ne samo u<br />
tlu već i u stijenskim masama u područjima reversnih rasjeda.<br />
Slika 4.7 Područje vrijednost vodoravnih naprezanja za stanje mirovanja<br />
27