duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
) bez iskopa tla s malim poremećajem k) svježe betonirani nabijeni piloti u prvo su vrijeme osjetljivi na razna oštećenja svježeg betona prednosti a) vrijedi isto kao za prethodne po a), b), c), d), e) i g) b) prouzrokuju maje poremećaje u tlu i manje vibracije pri ugradnji mane a) isto kao za prethodne pod a), b), f) i i) c) duboki temelji i piloti izvedeni strojnim iskopom tla a) nema opasnosti od poremećenja tla b) dužina može biti promjenjiva c) moguća usporedba s podacima istražnih radova d) nosivost je neovisna o uvjetima izvedbe e) manja buka i trešnja u usporedbi s zabijenim i nabijenim f) mogu postići velike dubine d) duboki temelji i piloti izvedeni ručnim iskopom tla a) rizik od gubitka nekoherentnog tla prilikom iskopa, moguća smanjena nosivost i slijeganje okolnog tla b) osjetljivi na onečišćenje ili suženje pri betoniranju u nestabilnom tlu c) kakvoću ugrađenog betona moguće je provjeriti jedino jezgrovanjem d) pri značajnom protoku vode može biti smanjena kakvoća betona e) iskopani materijal zahtijeva odlagalište što povećava trošak a) kao od a) do e) za strojni iskop b) korištenje ekonomski usporedive radne snage c) ne zahtjeva veliku pripremu terena oko mjesta izvedbe d) ne smetaju samci i slične zapreke e) omogućuje neprekidan rad u smjenama g) mogu se izvoditi veliki promjeri a) kao prethodni a), c) i e) b) veliki rizik za sigurnost ljudi c) mogućnost pojave hidrauličkog sloma d) mogućnost deformacije tla i susjednih zgrada uslijed spuštanja razine podzemne vode e) rad vrlo nezdrav za radnike 18
4.2 PRIJENOS SILA KOD DUBOKIH TEMELJA Duboki temelji prenose opterećenja od građevine u tlo trenjem po plaštu i dodirnom plohom temelj-tlo. Plašt je kod ovakvih temelja znatnih površina te se njegov udio u prijenosu sila ne smije zanemariti. Samo piloti koji se oslanjaju na čvrstu stijenu, nose isključivo na dodirnu plohu temelj tlo, na vrh. Tu se trenje po plaštu ne može ostvariti jer nema pomaka plašta koji bi aktivirao trenje. Na slici 4.1 prikazan je način prenošenja sila u tlo pomoću dubokih temelja. Q Q q *(A )>>q *O*D f b t W q t q t D W q *(A ) O q *O*D f b t q f q t q f qt D masivni duboki temelj pilot ili bunar Slika 4.1 Prijenos sila preko vrha i po plaštu Dopuštena nosivost temelja može se izraziti preko veličine ukupne sile: Q=Q v +Q p -W (4.1) gdje je: sila na dodirnoj plohi temelj-tlo, a 1 Q v = ( qf * Ab ), (4.2) F 1 F s1 Q p = ∑ qtn *On * ∆Dn (4.3) s2 n 19
- Page 1: TANJA ROJE-BONACCI DUBOKO TEMELJENJ
- Page 5 and 6: 1 UVOD TEMELJ je dio građevine koj
- Page 7 and 8: svojstava izvedbom šljunčanih pil
- Page 9 and 10: Prema ovoj definiciji u plitka teme
- Page 11 and 12: 2.2 PRODUBLJENO TEMELJENJE To je sv
- Page 13 and 14: - piloti ili raščlanjeni duboki t
- Page 15 and 16: Slika 2.11 Neboderi u Frankfurtu n/
- Page 17 and 18: kaverni i pukotina velikih dimenzij
- Page 19 and 20: Općenito gledajući, pobrojane su
- Page 21: zatvorene na vrhu, nabijeni piloti
- Page 25 and 26: trenje po plaštu. Trenje po plašt
- Page 27 and 28: B a) hrapava dodirna površina teme
- Page 29 and 30: Slika 4.5 Ovisnost nosivosti po pla
- Page 31 and 32: zbijeni pijesak Sherif i sur. (1982
- Page 33 and 34: Q P L L 1 O = ∫ O qt dz = ∫ [ c
- Page 35 and 36: 20 (> 8) > 20 Čvrsto kohezivno tlo
- Page 37 and 38: Iako je na izgled besmisleno izvodi
- Page 39 and 40: kolabirati ka na pr. les. Tada je t
- Page 41 and 42: Prikupljane podataka o građevini,
- Page 43 and 44: 5.3 PODJELA PILOTA PREMA VRSTI MATE
- Page 45 and 46: 5.4 PRIJENOS SILA Piloti uvijek zad
- Page 47 and 48: Najčešće zadovoljavajuće rješe
- Page 49 and 50: Preporuča se upotrijebiti postupak
- Page 51 and 52: Tabela 5.3 Faktor trenja f s za pro
- Page 53 and 54: Tabela 5.6 Korelacija nosivosti na
- Page 55 and 56: 45 40 35 30 δ=2/3ϕ s 3 s 4 ϕ 0 2
- Page 57 and 58: Tabela 5.7 Klasifikacija pilota pre
- Page 59 and 60: Slika 5.12 Kontrateret za pokusno o
- Page 61 and 62: Slika 5.15 Grafički prikazi pokusn
- Page 63 and 64: Slika 17 b) Raspodjela negativnog t
- Page 65 and 66: P s( x) Winklerov model s oprugama
- Page 67 and 68: K v 2 3 [ kg/cm ] ⎛ B + 30 ⎞ =
- Page 69 and 70: Tabela 5.8 Koeficijenti reakcije po
- Page 71 and 72: Pri tom razmatra lebdeće pilote (1
) bez iskopa <strong>tla</strong> s malim poremećajem<br />
k) svježe betonirani nabijeni piloti u prvo su vrijeme<br />
osjetljivi na razna oštećenja svježeg betona<br />
prednosti<br />
a) vrijedi isto kao za prethodne po<br />
a), b), c), d), e) i g)<br />
b) prouzrokuju maje poremećaje u<br />
tlu i manje vibracije pri ugradnji<br />
mane<br />
a) isto kao za prethodne pod a), b), f) i i)<br />
c) duboki temelji i piloti izvedeni strojnim iskopom <strong>tla</strong><br />
a) nema opasnosti od<br />
poremećenja <strong>tla</strong><br />
b) dužina može biti<br />
promjenjiva<br />
c) moguća usporedba s<br />
podacima istražnih radova<br />
d) nosivost je neovisna o<br />
uvjetima izvedbe<br />
e) manja buka i trešnja u<br />
usporedbi s zabijenim i<br />
nabijenim<br />
f) mogu postići velike dubine<br />
d) duboki temelji i piloti izvedeni ručnim iskopom <strong>tla</strong><br />
a) rizik od gubitka nekoherentnog <strong>tla</strong><br />
prilikom iskopa, moguća smanjena nosivost<br />
i slijeganje okolnog <strong>tla</strong><br />
b) osjetljivi na onečišćenje ili suženje pri<br />
betoniranju u nestabilnom tlu<br />
c) kakvoću ugrađenog betona moguće je<br />
provjeriti jedino jezgrovanjem<br />
d) pri značajnom protoku vode može biti<br />
smanjena kakvoća betona<br />
e) iskopani materijal zahtijeva odlagalište<br />
što povećava trošak<br />
a) kao od a) do e) za strojni<br />
iskop<br />
b) korištenje ekonomski<br />
usporedive radne snage<br />
c) ne zahtjeva veliku pripremu<br />
terena oko mjesta izvedbe<br />
d) ne smetaju samci i slične<br />
zapreke<br />
e) omogućuje neprekidan rad<br />
u smjenama<br />
g) mogu se izvoditi veliki<br />
promjeri<br />
a) kao prethodni a), c) i e)<br />
b) veliki rizik za sigurnost ljudi<br />
c) mogućnost pojave hidrauličkog sloma<br />
d) mogućnost deformacije <strong>tla</strong> i susjednih<br />
zgrada uslijed spuštanja razine podzemne<br />
vode<br />
e) rad vrlo nezdrav za radnike<br />
18