duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

More documents

Recommendations

Info

6.3 PRIMJER U nastavku je prikazano hibridno temeljenje Građevine sa slike 2.11 E – Japan Center. Građevina je zanimljiva s toga što ima asimetrično hibridno temeljenje s pločom promjenjive krutosti. Temeljno tlo na kojem je izvršeno temeljenje je morski sediment svojstava prekonsolidirane gline, poznat kao Frankfurtska glina, nastala taloženjem u Mainz bazenu u tercijaru. Naslage gline deblje su od 100 m s proslojcima vapnenaca, lećama lignita i vapnenačkog pijeska. Razina podzemne vode je na razini površine glinenog sloja a vodonosnik se nalazi u raspucalim slojevima vapnenca i lećama pijeska s različitim pornim pritiscima. Na takvom je tlu izgrađena zgrada visine 120 m s četiri podrumske etaže. Na slici 6.8 prikazano je nekoliko elemenata ove građevine. Slika 6.8 Osnovni dijelovi temeljenja Japan centra u Frankfurtu (Maharaj, 2004.) Iz crteža na slici 6.8 vidi se da se radi o ekscentričnom opterećenju. Podzemni dio građevine – garaže, izlazi jednostrano izvan gabarita tornja. Nastaje lik L oblika. Dio temelja ispod tornja neusporedivo je više opterećen nego dio ispod garaža izvan tornja. Smisao hibridnog temeljenja je bila izbjeći dilataciju između niskog i visokog dijela građevine. 124
Ekscentrično, ispod tornja, postavljeno je svega 25 pilota promjera 1,3 m, dužine 22m. Temeljna ploča je promjenjive krutosti, tj. debljine. Na području pilota je debela 3,5 m a na rubu – kraju niskog objekta svega 1,0 m. Ukupno opterećenje iznosi oko 900 MN. Za proračun ploče i pilota uzete su stvarne vrijednosti težine i krutosti. Tlo je simulirano modelom s očvršćavanjem, koji omogućuje kontrolu traga naprezanja i učinak na promjenu krutosti tla. Granično trenje na plaštu pilota uzeto je s 60 kPa na glavi pilota i raste s dubinom na 120 kPa na vrhu pilota. Granična nosivost na vrhu uzeta je s 2,0 MPa. Zanimljivi su rezultati preraspodjele opterećenja na pilote. Vanjski prsten nosi nerazmjerno manje opterećenje od unutarnjeg prstena (odnos je 1:6). Daljnjom analizom utvrđeno je da je razlog tome vanjski zid tornja, koji je kruto spojen s temeljnom pločom kao i glave pilota. Primjer pokazuje da hibridno temeljenje daje mogućnost ekonomičnog temeljenja u vrlo složenim uvjetima.I u ovom slučaju se pokazuje kako su krutosti pojedinih dijelova temelja ali i same građevine, ključni za ekonomična rješenja općenito, pa tako i hibridnog temeljenja. Analiza ovog temeljenja rađena je sa svrhom, da se odredi slijeganje za granično stanje uporabivosti građevine. Proračun je do kao rezultat, slijeganje od 4 cm u sredini ploče. Rezultat je u suglasju s mjerenjima izvedenim na građevini što dokazuje ispravnost odabira ovakvog tipa temeljenja. Literatura: Ahner, C., Sukhov, D. (1996.), Combined Piled-Raft Foundation (CBRF) Safety Concept, Leipzig Annual Civil Engineering Report, vol.1, str. 333-345 Babić, B., Jašarević, I., Kvasnička, P., Prager, A., Schwabe, Ž., Šimetin, V. (1995.), Geosintetici u graditeljstvu. HDGI, Zagreb Bakholdin, B.V., (2003.), Piled-raft foundations, design and characteristics of construction procedures, Soil Mechanic and Foundation Engineering, Vol. 40, No. 5, str. 185-189. Bjerrum, L. (1973.), Problem of Soil Mechanics and Construction on Silt Clays, State-of-the-art Report, Eighth International Conference on Soil Mechanics and Foundation Engineering, Vol 3, pp 111-158. 125
Page 1:
TANJA ROJE-BONACCI DUBOKO TEMELJENJ
Page 5 and 6:
1 UVOD TEMELJ je dio građevine koj
Page 7 and 8:
svojstava izvedbom šljunčanih pil
Page 9 and 10:
Prema ovoj definiciji u plitka teme
Page 11 and 12:
2.2 PRODUBLJENO TEMELJENJE To je sv
Page 13 and 14:
- piloti ili raščlanjeni duboki t
Page 15 and 16:
Slika 2.11 Neboderi u Frankfurtu n/
Page 17 and 18:
kaverni i pukotina velikih dimenzij
Page 19 and 20:
Općenito gledajući, pobrojane su
Page 21 and 22:
zatvorene na vrhu, nabijeni piloti
Page 23 and 24:
4.2 PRIJENOS SILA KOD DUBOKIH TEMEL
Page 25 and 26:
trenje po plaštu. Trenje po plašt
Page 27 and 28:
B a) hrapava dodirna površina teme
Page 29 and 30:
Slika 4.5 Ovisnost nosivosti po pla
Page 31 and 32:
zbijeni pijesak Sherif i sur. (1982
Page 33 and 34:
Q P L L 1 O = ∫ O qt dz = ∫ [ c
Page 35 and 36:
20 (> 8) > 20 Čvrsto kohezivno tlo
Page 37 and 38:
Iako je na izgled besmisleno izvodi
Page 39 and 40:
kolabirati ka na pr. les. Tada je t
Page 41 and 42:
Prikupljane podataka o građevini,
Page 43 and 44:
5.3 PODJELA PILOTA PREMA VRSTI MATE
Page 45 and 46:
5.4 PRIJENOS SILA Piloti uvijek zad
Page 47 and 48:
Najčešće zadovoljavajuće rješe
Page 49 and 50:
Preporuča se upotrijebiti postupak
Page 51 and 52:
Tabela 5.3 Faktor trenja f s za pro
Page 53 and 54:
Tabela 5.6 Korelacija nosivosti na
Page 55 and 56:
45 40 35 30 δ=2/3ϕ s 3 s 4 ϕ 0 2
Page 57 and 58:
Tabela 5.7 Klasifikacija pilota pre
Page 59 and 60:
Slika 5.12 Kontrateret za pokusno o
Page 61 and 62:
Slika 5.15 Grafički prikazi pokusn
Page 63 and 64:
Slika 17 b) Raspodjela negativnog t
Page 65 and 66:
P s( x) Winklerov model s oprugama
Page 67 and 68:
K v 2 3 [ kg/cm ] ⎛ B + 30 ⎞ =
Page 69 and 70:
Tabela 5.8 Koeficijenti reakcije po
Page 71 and 72:
Pri tom razmatra lebdeće pilote (1
Page 73 and 74:
zr L M u = Hu ∗ e = − ∫ pu
Page 75 and 76:
a1) M max b1) M max 1 K p = + sinϕ
Page 77 and 78: K p = (1 + sin ϕ) /(1 − sin ϕ)
Page 79 and 80: Slika 5.26 Tijesak i oprema za nano
Page 81 and 82: 5.8 SLIJEGANJE PILOTA Slijeganje gl
Page 83 and 84: − Nosivost grupe se smanjuje na n
Page 85 and 86: 5.9.3 Proračun slijeganja grupe pi
Page 87 and 88: gdje je ⎛ ω = ω⎜ ⎝ D B* L
Page 89 and 90: 5.10 PRIMJENA EUROCODE 7 U PROJEKTI
Page 91 and 92: Građevinu treba projektirati u sug
Page 93 and 94: moguće, rezultate proračuna treba
Page 95 and 96: Projektne vrijednosti svojstava gra
Page 97 and 98: koja se iz fizikalnih razloga ne mo
Page 99 and 100: 5.10.3 Poglavlje 7 -piloti Daljnje
Page 101 and 102: „U nekim slučajevima treba zabil
Page 103 and 104: moguće odvojiti parcijalne koefici
Page 105 and 106: U 2d projektni uzgon od vode na osn
Page 107 and 108: - upetost pilota na spoju s konstru
Page 109 and 110: Slika 5.39 Pilot spreman za zabijan
Page 111 and 112: Na slici 5.42 prikazano je nekoliko
Page 113 and 114: i ukrutiti postojeće temelje, kako
Page 115 and 116: Na slikama 5.48, 5.49 i 5.50 prikaz
Page 117 and 118: Slika 5.50 Vješanje armaturnog ko
Page 119 and 120: Kopani piloti pogodni su za izvedbu
Page 121 and 122: glavne (uzdužne) armature, spiraln
Page 123 and 124: Model sa slike 6.1 odgovara modelu
Page 125 and 126: sustavima. Ovakvo se temeljenje kor
Page 127: Slika 6.7 Učinak promjene krutosti
Page 131 and 132: Focht, J.A. (1967.)Discusion to pap
Page 133 and 134: Serranoa A., Olallab C., (2004) Sha
show all

duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?