07.11.2014 Views

duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Da bi se potvrdile pretpostavke iz proračuna, provedena su opsežna mjerenja za<br />

vrijeme gradnje i po njenom završetku, na više hibridno temeljenih građevina u<br />

Frankfurtu n/M, gdje je ovakav način temeljenja široko primijenjen. Ovim se<br />

mjerenjima željela dokazati i uporabljivost ovih građevina u smislu slijeganja i<br />

diferencijalnog slijeganja koje izaziva naginjanje. Naginjanje je naročito neugodno<br />

kod visokih građevina čak i onda kada nije opasno po njihovu stabilnost.<br />

Na slici 6.3 prikazan je niz podataka prikupljenih opsežnim mjerenjima na visokim<br />

građevinama u središtu Frankfurta. Građevine su temeljene na različite načine, od<br />

temeljne ploče preko hibridnog temelja do čistih pilota. Zanimljivo je vidjeti utjecaj<br />

hibridnog temeljenja na slijeganje u odnosu na udio prijenosa opterećenja pločom i<br />

pilotima. Na slici 6.3 oznaka α L znači isto što i na slici 6.2.<br />

Oznake •1, •2, •3, i •4 odnose se na 1Kommerz bank (stara), 2Drezdenska banka,<br />

3SGZ banka i 4Marriot Hotel. Ove su građevine <strong>temeljenje</strong> klasično, na ploči.<br />

Oznake X1, X2, X3, X$, X5, X6, X7 i X8 odnose se na 1Torhaus, 2Messeturm,<br />

3DG Banka, 4Japan centar, 5Kastor/Pollux, 6Kongresni centar, 7Main toranj i<br />

8Eurotheum. Ove su građevine na hibridnim temeljima.<br />

Oznaka 1 odnosi se na novu zgradu Kommerz bank, koja je temeljena na pilotima.<br />

Slika 6.3 Slijeganja visokih građevina u Frankfurtu u odnosu na način temeljenja<br />

Uočljiv je doprinos hibridnog temeljenja smanjenju slijeganja.<br />

U ovakve proračune uključuje se tlo svojim konstitutivnim jednadžbama kojima se<br />

opisuje njegovo ponašanje pri promjeni stanja naprezanja. Najčešće se koriste modeli<br />

s očvršćavanjem. Fizikalno gledajući do je dobar opis ponašanja <strong>tla</strong> u ovakvim<br />

120

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!