duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Da bi se potvrdile pretpostavke iz proračuna, provedena su opsežna mjerenja za<br />
vrijeme gradnje i po njenom završetku, na više hibridno temeljenih građevina u<br />
Frankfurtu n/M, gdje je ovakav način temeljenja široko primijenjen. Ovim se<br />
mjerenjima željela dokazati i uporabljivost ovih građevina u smislu slijeganja i<br />
diferencijalnog slijeganja koje izaziva naginjanje. Naginjanje je naročito neugodno<br />
kod visokih građevina čak i onda kada nije opasno po njihovu stabilnost.<br />
Na slici 6.3 prikazan je niz podataka prikupljenih opsežnim mjerenjima na visokim<br />
građevinama u središtu Frankfurta. Građevine su temeljene na različite načine, od<br />
temeljne ploče preko hibridnog temelja do čistih pilota. Zanimljivo je vidjeti utjecaj<br />
hibridnog temeljenja na slijeganje u odnosu na udio prijenosa opterećenja pločom i<br />
pilotima. Na slici 6.3 oznaka α L znači isto što i na slici 6.2.<br />
Oznake •1, •2, •3, i •4 odnose se na 1Kommerz bank (stara), 2Drezdenska banka,<br />
3SGZ banka i 4Marriot Hotel. Ove su građevine <strong>temeljenje</strong> klasično, na ploči.<br />
Oznake X1, X2, X3, X$, X5, X6, X7 i X8 odnose se na 1Torhaus, 2Messeturm,<br />
3DG Banka, 4Japan centar, 5Kastor/Pollux, 6Kongresni centar, 7Main toranj i<br />
8Eurotheum. Ove su građevine na hibridnim temeljima.<br />
Oznaka 1 odnosi se na novu zgradu Kommerz bank, koja je temeljena na pilotima.<br />
Slika 6.3 Slijeganja visokih građevina u Frankfurtu u odnosu na način temeljenja<br />
Uočljiv je doprinos hibridnog temeljenja smanjenju slijeganja.<br />
U ovakve proračune uključuje se tlo svojim konstitutivnim jednadžbama kojima se<br />
opisuje njegovo ponašanje pri promjeni stanja naprezanja. Najčešće se koriste modeli<br />
s očvršćavanjem. Fizikalno gledajući do je dobar opis ponašanja <strong>tla</strong> u ovakvim<br />
120