duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

More documents

Recommendations

Info

6 HIBRIDNO TEMELJENJE 6.1 OPĆENITO U uvodu je spomenuto hibridno <strong>temeljenje</strong>, kao jedna od metoda koje se primjenjuju kod temeljenja visokih zgrada na stišljivom tlu. Ovo je složeni način temeljenja, sastavljen od ploče i pilota. Prema dostupnim podacima spominje se u literaturi (Butterfield i Banerjee, 1971.) već 1971 godine, kao analiza sudjelovanja pilota i naglavne ploče koja leži na tlu. Način temeljenja počeo se primjenjivati 80-tih godina prošlog stoljeća, kada je naglo porastao broj visokih građevina u gusto naseljenim gradovima (El-Mossallamy, 2008.). Uz visoke građevine javlja se potreba građenja na tlima koja nisu naročito pogodna za <strong>temeljenje</strong> s obzirom na dugotrajno, konsolidaciono slijeganje.. Najčešće spominjane građevine temeljene na ovaj način su niz visokih zgrada u središtu Frankfurta n/M u Njemačkoj (El-Mossallamy, 2008., Ahner, Sukhov, 1996.), a ima ih i drugdje. U ovom radu dati će se samo neke naznake o proračunima ovih sustava i određeni rezultati istraživanja vezano za slijeganje temeljenja na ploči, pilotima i njihovoj kombinaciji. 6.2 SUSTAV I NJEGOVO DJELOVANJE Na slici 6.1 prikazan je sustav ploča – piloti – tlo i njihov međusobni utjecaj. Slika 6.1 Osnova proračuna hibridnog temelja 118
Model sa slike 6.1 odgovara modelu sa slike 5.32 c). Osnovni smisao je da se opterećenje preraspodijeli između, u ravninskom modelu, naglavne grede koja leži na tlu i pilota, a u prostornom modelu, ploče koja leži na tlu i pilota. U rješavanju ovih sustava ključ nije u povećanju nosivosti već u smanjenju slijeganja. Na slici 6.2 prikazan je odnos slijeganja prema preraspodjeli opterećenja između ploče i pilota u rasponu od uobičajene ploče preko hibridnog temelja do uobičajenih pilota (El Mossallamy, 2008.). Oznake na slici znače slijedeće: α L =Opterećenje na pilotima/Ukupno opterećenje; α s = Slijeganje hibridnog temelja/Slijeganje ploče pri čemu se ukupno opterećenje ploče dobije kao: Q . a ukupno opterećenje pilota kao: ∫ σ( x, y) ploč = dA , (6.1) = i ∑ = n pilot i= 1 Q Q n : broj pilota (6.2) pi Slika 6.2 Odnos slijeganja α s i udjela ploče i pilota u prijenosu opterećenja α L Iz priloženih podataka vidljivo je da je smisao ovog sustava temeljenja, svesti slijeganje na razumnu mjeru, tako da bude manje nego na ploči (koja se i onako mora izvesti), a uštedjeti na broju pilota koji povećavaju trošak temeljenja. Očito je da je na projektantima da sami izaberu taj odnos tj. da izvrše optimalizaciju u smislu uporabljivosti građevine s jedne strane i troškova izgradnje s druge. Proračuni ovakvih sustava vrlo su složeni stoga, što su stvarni sustavi hibridnog temeljena trodimenzionalni. Prve analize provođene su na ravninskom sustavu sastavljenom od dva pilota međusobno povezana gredom koja leži na tlu. U literaturi (Bakholdin 2003.) je moguće naći podatke o modelskim ispitivanjima ovakvih sustava hibridnog temeljenja. 119
Page 1:
TANJA ROJE-BONACCI DUBOKO TEMELJENJ
Page 5 and 6:
1 UVOD TEMELJ je dio građevine koj
Page 7 and 8:
svojstava izvedbom šljunčanih pil
Page 9 and 10:
Prema ovoj definiciji u plitka teme
Page 11 and 12:
2.2 PRODUBLJENO TEMELJENJE To je sv
Page 13 and 14:
- piloti ili raščlanjeni duboki t
Page 15 and 16:
Slika 2.11 Neboderi u Frankfurtu n/
Page 17 and 18:
kaverni i pukotina velikih dimenzij
Page 19 and 20:
Općenito gledajući, pobrojane su
Page 21 and 22:
zatvorene na vrhu, nabijeni piloti
Page 23 and 24:
4.2 PRIJENOS SILA KOD DUBOKIH TEMEL
Page 25 and 26:
trenje po plaštu. Trenje po plašt
Page 27 and 28:
B a) hrapava dodirna površina teme
Page 29 and 30:
Slika 4.5 Ovisnost nosivosti po pla
Page 31 and 32:
zbijeni pijesak Sherif i sur. (1982
Page 33 and 34:
Q P L L 1 O = ∫ O qt dz = ∫ [ c
Page 35 and 36:
20 (> 8) > 20 Čvrsto kohezivno tlo
Page 37 and 38:
Iako je na izgled besmisleno izvodi
Page 39 and 40:
kolabirati ka na pr. les. Tada je t
Page 41 and 42:
Prikupljane podataka o građevini,
Page 43 and 44:
5.3 PODJELA PILOTA PREMA VRSTI MATE
Page 45 and 46:
5.4 PRIJENOS SILA Piloti uvijek zad
Page 47 and 48:
Najčešće zadovoljavajuće rješe
Page 49 and 50:
Preporuča se upotrijebiti postupak
Page 51 and 52:
Tabela 5.3 Faktor trenja f s za pro
Page 53 and 54:
Tabela 5.6 Korelacija nosivosti na
Page 55 and 56:
45 40 35 30 δ=2/3ϕ s 3 s 4 ϕ 0 2
Page 57 and 58:
Tabela 5.7 Klasifikacija pilota pre
Page 59 and 60:
Slika 5.12 Kontrateret za pokusno o
Page 61 and 62:
Slika 5.15 Grafički prikazi pokusn
Page 63 and 64:
Slika 17 b) Raspodjela negativnog t
Page 65 and 66:
P s( x) Winklerov model s oprugama
Page 67 and 68:
K v 2 3 [ kg/cm ] ⎛ B + 30 ⎞ =
Page 69 and 70:
Tabela 5.8 Koeficijenti reakcije po
Page 71 and 72: Pri tom razmatra lebdeće pilote (1
Page 73 and 74: zr L M u = Hu ∗ e = − ∫ pu
Page 75 and 76: a1) M max b1) M max 1 K p = + sinϕ
Page 77 and 78: K p = (1 + sin ϕ) /(1 − sin ϕ)
Page 79 and 80: Slika 5.26 Tijesak i oprema za nano
Page 81 and 82: 5.8 SLIJEGANJE PILOTA Slijeganje gl
Page 83 and 84: − Nosivost grupe se smanjuje na n
Page 85 and 86: 5.9.3 Proračun slijeganja grupe pi
Page 87 and 88: gdje je ⎛ ω = ω⎜ ⎝ D B* L
Page 89 and 90: 5.10 PRIMJENA EUROCODE 7 U PROJEKTI
Page 91 and 92: Građevinu treba projektirati u sug
Page 93 and 94: moguće, rezultate proračuna treba
Page 95 and 96: Projektne vrijednosti svojstava gra
Page 97 and 98: koja se iz fizikalnih razloga ne mo
Page 99 and 100: 5.10.3 Poglavlje 7 -piloti Daljnje
Page 101 and 102: „U nekim slučajevima treba zabil
Page 103 and 104: moguće odvojiti parcijalne koefici
Page 105 and 106: U 2d projektni uzgon od vode na osn
Page 107 and 108: - upetost pilota na spoju s konstru
Page 109 and 110: Slika 5.39 Pilot spreman za zabijan
Page 111 and 112: Na slici 5.42 prikazano je nekoliko
Page 113 and 114: i ukrutiti postojeće temelje, kako
Page 115 and 116: Na slikama 5.48, 5.49 i 5.50 prikaz
Page 117 and 118: Slika 5.50 Vješanje armaturnog ko
Page 119 and 120: Kopani piloti pogodni su za izvedbu
Page 121: glavne (uzdužne) armature, spiraln
Page 125 and 126: sustavima. Ovakvo se temeljenje kor
Page 127 and 128: Slika 6.7 Učinak promjene krutosti
Page 129 and 130: Ekscentrično, ispod tornja, postav
Page 131 and 132: Focht, J.A. (1967.)Discusion to pap
Page 133 and 134: Serranoa A., Olallab C., (2004) Sha
show all

duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?