duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet
Slika 5.54 Shema iskopa svrdlom 116 Slika 5.55 Tehnologija izvedbe bušenog pilota rotirajućom glavom uz zaštitu glinobetonskom isplakom Armiranje ovih pilota izvodi se tako da se u gotovu bušotinu ugradi na površini izrađeni armaturni koš (vidi slike 5.49 i 5.50). Armaturni se koš sastoji od osnovnih prstenova, ukruta, kojima je određen proračunski promjer armaturnog koša, zatim
glavne (uzdužne) armature, spiralne vilice koja je nešto gušća na mjestu buduće glave pilota i razmaknica (distancera) koji moraju osigurati, da armaturni koš stoji u sredini bušotine, tj. moraju osigurati da se prilikom betoniranja zaista ostvari projektom predviđeni zaštitni sloj betona između tla i armature. Slika 5.56 Armaturni koševi za pilote Prilikom projektiranja armaturnog koša treba voditi računa o svijetom otvoru bušotine. Ponuđač i izvođač pri spomenu promjera pilota govore o vanjskom promjeru bušotine, a što je znatno više od prostora u koji se može ugraditi armaturni koš. Ovo je naročito izraženo kod pilota koji se izvode pod zaštitom čeličnih cijevi (kolona), koje također imaju značajnu debljinu stijenki koja smanjuje svijetli promjer u koji se može ugraditi koš. Betoniranje se kod svih bušenih i kopanih pilota vrši na isti način, kontraktor postupkom. To je način ugradnje betona od dna iskopa prema površini. Beton se pomoću cijevi ugrađuje u dno bušotine. Kako se bušotina puni, cijev se vadi na način, da uvijek ostaje barem 1.0 m u svježem betonu (kao na slici 5.55 desno). Ovo je vrlo važno stoga što svježi beton gura ispred sebe nečistoće, vodu i glinobetonsku isplaku. U slučaju prekida betoniranja, ako bi cijev kontraktora izašla iz svježeg betona, sve bi ove nečistoće ostale u tijelu pilota. Pri ispravnom betoniranju, sve ove nečistoće ostaju na glavi pilota te se odstranjuju prije povezivanja pilota s naglavnicom ili dijelom građevine kojeg nose. Kod svih pilota izvedenih iskopom u tlu, potrebno je izvršiti betoniranje oko 0,5 m iznad projektirane kote. To je onaj dio pilota, koji se mora se odstraniti jer sadrži beton loše kakvoće, sadrži nečistoće. 117
- Page 69 and 70: Tabela 5.8 Koeficijenti reakcije po
- Page 71 and 72: Pri tom razmatra lebdeće pilote (1
- Page 73 and 74: zr L M u = Hu ∗ e = − ∫ pu
- Page 75 and 76: a1) M max b1) M max 1 K p = + sinϕ
- Page 77 and 78: K p = (1 + sin ϕ) /(1 − sin ϕ)
- Page 79 and 80: Slika 5.26 Tijesak i oprema za nano
- Page 81 and 82: 5.8 SLIJEGANJE PILOTA Slijeganje gl
- Page 83 and 84: − Nosivost grupe se smanjuje na n
- Page 85 and 86: 5.9.3 Proračun slijeganja grupe pi
- Page 87 and 88: gdje je ⎛ ω = ω⎜ ⎝ D B* L
- Page 89 and 90: 5.10 PRIMJENA EUROCODE 7 U PROJEKTI
- Page 91 and 92: Građevinu treba projektirati u sug
- Page 93 and 94: moguće, rezultate proračuna treba
- Page 95 and 96: Projektne vrijednosti svojstava gra
- Page 97 and 98: koja se iz fizikalnih razloga ne mo
- Page 99 and 100: 5.10.3 Poglavlje 7 -piloti Daljnje
- Page 101 and 102: „U nekim slučajevima treba zabil
- Page 103 and 104: moguće odvojiti parcijalne koefici
- Page 105 and 106: U 2d projektni uzgon od vode na osn
- Page 107 and 108: - upetost pilota na spoju s konstru
- Page 109 and 110: Slika 5.39 Pilot spreman za zabijan
- Page 111 and 112: Na slici 5.42 prikazano je nekoliko
- Page 113 and 114: i ukrutiti postojeće temelje, kako
- Page 115 and 116: Na slikama 5.48, 5.49 i 5.50 prikaz
- Page 117 and 118: Slika 5.50 Vješanje armaturnog ko
- Page 119: Kopani piloti pogodni su za izvedbu
- Page 123 and 124: Model sa slike 6.1 odgovara modelu
- Page 125 and 126: sustavima. Ovakvo se temeljenje kor
- Page 127 and 128: Slika 6.7 Učinak promjene krutosti
- Page 129 and 130: Ekscentrično, ispod tornja, postav
- Page 131 and 132: Focht, J.A. (1967.)Discusion to pap
- Page 133 and 134: Serranoa A., Olallab C., (2004) Sha
glavne (uzdužne) armature, spiralne vilice koja je nešto gušća na mjestu buduće glave<br />
pilota i razmaknica (distancera) koji moraju osigurati, da armaturni koš stoji u sredini<br />
bušotine, tj. moraju osigurati da se prilikom betoniranja zaista ostvari projektom<br />
predviđeni zaštitni sloj betona između <strong>tla</strong> i armature.<br />
Slika 5.56 Armaturni koševi za pilote<br />
Prilikom projektiranja armaturnog koša treba voditi računa o svijetom otvoru<br />
bušotine. Ponuđač i izvođač pri spomenu promjera pilota govore o vanjskom<br />
promjeru bušotine, a što je znatno više od prostora u koji se može ugraditi armaturni<br />
koš. Ovo je naročito izraženo kod pilota koji se izvode pod zaštitom čeličnih cijevi<br />
(kolona), koje također imaju značajnu debljinu stijenki koja smanjuje svijetli promjer<br />
u koji se može ugraditi koš.<br />
Betoniranje se kod svih bušenih i kopanih pilota vrši na isti način, kontraktor<br />
postupkom. To je način ugradnje betona od dna iskopa prema površini. Beton se<br />
pomoću cijevi ugrađuje u dno bušotine. Kako se bušotina puni, cijev se vadi na način,<br />
da uvijek ostaje barem 1.0 m u svježem betonu (kao na slici 5.55 desno). Ovo je vrlo<br />
važno stoga što svježi beton gura ispred sebe nečistoće, vodu i glinobetonsku isplaku.<br />
U slučaju prekida betoniranja, ako bi cijev kontraktora izašla iz svježeg betona, sve bi<br />
ove nečistoće ostale u tijelu pilota. Pri ispravnom betoniranju, sve ove nečistoće<br />
ostaju na glavi pilota te se odstranjuju prije povezivanja pilota s naglavnicom ili<br />
dijelom građevine kojeg nose.<br />
Kod svih pilota izvedenih iskopom u tlu, potrebno je izvršiti betoniranje oko 0,5 m<br />
iznad projektirane kote. To je onaj dio pilota, koji se mora se odstraniti jer sadrži<br />
beton loše kakvoće, sadrži nečistoće.<br />
117
Change language