duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

More documents

Recommendations

Info

jedan pilot u tijeku izvedbe. Na koševima se vide ukrute – temeljni dio armaturnog koša o kojem ovisi promjer armaturnog koša. Slika 5.51 Piloti na radilištu temelja mosta na Rijeci Dubrovačkoj Na slici 5.52 prikazana je shematski izvedba pilota tehnologijom dijafragme i mogući tlocrtni oblici. Slika 5.52 Shematski prikaz izrade pilota tehnologijom dijafragme (Zakladani, 2003.) 114
Kopani piloti pogodni su za izvedbu pri kojoj je potrebno da vrh pilota uđe u površinski sloj stijene jer takva tehnologija omogućuje razbijanje površinskog sloja stijenske mase. Ukoliko je pilot ušao u stijensku masu cca 1.5 vlastitog promjera, može se smatrati da je na vrhu moguće ostvariti upetost. Ova činjenica koji puta pomaže pri statičkom proračunu konstrukcije na pilotima. Osim grabilicom, u nekim je vrstama <strong>tla</strong> moguć iskop svrdlom. Neovisno o načinu iskopa može se koristiti zaštita bušotina kao na pri na slici 5.50, kolonom, ali i ne mora. Na slici 5.53 prikazan je stroj za iskop bušotina za pilote svrdlom i detalj svrdla. Slika 5.53 Stroj za iskop svrdlom i detalj svrdla Na slici 5.54 prikazan je shematski iskop svrdlom bez zaštite bušotine. Kod tehnologija iskopa grabilicom i svrdlom, iskopani se materijal vadi mehanički na površinu i odvozi na deponiju. Tako nastaje čist, prazan otvor u kojem se izvodi pilot. Tijelo pilota je armirano betonski nosivi stup, tj. izveden u čistoj (zaštićenoj ili nezaštićenoj) bušotini u koju je prethodno ugrađena je armatura, a zatim beton. Nema miješanja betona i okolnog <strong>tla</strong>. Neke druge tehnologije koriste iskop pomoću glodanja materijala. Za vađenje iskopanog materijala i razupiranje iskopa koristi se glinobetonska isplaka koja cirkulira pomoću sustava crpki. Ovdje se tlo vadi hidrauličkim pute, taloži u za to namijenjenom prostoru i naknadno odvozi na deponiju. Na slici 5.55 prikazana je shematski jedna takva tehnologija iskopa. 115
Page 1:
TANJA ROJE-BONACCI DUBOKO TEMELJENJ
Page 5 and 6:
1 UVOD TEMELJ je dio građevine koj
Page 7 and 8:
svojstava izvedbom šljunčanih pil
Page 9 and 10:
Prema ovoj definiciji u plitka teme
Page 11 and 12:
2.2 PRODUBLJENO TEMELJENJE To je sv
Page 13 and 14:
- piloti ili raščlanjeni duboki t
Page 15 and 16:
Slika 2.11 Neboderi u Frankfurtu n/
Page 17 and 18:
kaverni i pukotina velikih dimenzij
Page 19 and 20:
Općenito gledajući, pobrojane su
Page 21 and 22:
zatvorene na vrhu, nabijeni piloti
Page 23 and 24:
4.2 PRIJENOS SILA KOD DUBOKIH TEMEL
Page 25 and 26:
trenje po plaštu. Trenje po plašt
Page 27 and 28:
B a) hrapava dodirna površina teme
Page 29 and 30:
Slika 4.5 Ovisnost nosivosti po pla
Page 31 and 32:
zbijeni pijesak Sherif i sur. (1982
Page 33 and 34:
Q P L L 1 O = ∫ O qt dz = ∫ [ c
Page 35 and 36:
20 (> 8) > 20 Čvrsto kohezivno tlo
Page 37 and 38:
Iako je na izgled besmisleno izvodi
Page 39 and 40:
kolabirati ka na pr. les. Tada je t
Page 41 and 42:
Prikupljane podataka o građevini,
Page 43 and 44:
5.3 PODJELA PILOTA PREMA VRSTI MATE
Page 45 and 46:
5.4 PRIJENOS SILA Piloti uvijek zad
Page 47 and 48:
Najčešće zadovoljavajuće rješe
Page 49 and 50:
Preporuča se upotrijebiti postupak
Page 51 and 52:
Tabela 5.3 Faktor trenja f s za pro
Page 53 and 54:
Tabela 5.6 Korelacija nosivosti na
Page 55 and 56:
45 40 35 30 δ=2/3ϕ s 3 s 4 ϕ 0 2
Page 57 and 58:
Tabela 5.7 Klasifikacija pilota pre
Page 59 and 60:
Slika 5.12 Kontrateret za pokusno o
Page 61 and 62:
Slika 5.15 Grafički prikazi pokusn
Page 63 and 64:
Slika 17 b) Raspodjela negativnog t
Page 65 and 66:
P s( x) Winklerov model s oprugama
Page 67 and 68: K v 2 3 [ kg/cm ] ⎛ B + 30 ⎞ =
Page 69 and 70: Tabela 5.8 Koeficijenti reakcije po
Page 71 and 72: Pri tom razmatra lebdeće pilote (1
Page 73 and 74: zr L M u = Hu ∗ e = − ∫ pu
Page 75 and 76: a1) M max b1) M max 1 K p = + sinϕ
Page 77 and 78: K p = (1 + sin ϕ) /(1 − sin ϕ)
Page 79 and 80: Slika 5.26 Tijesak i oprema za nano
Page 81 and 82: 5.8 SLIJEGANJE PILOTA Slijeganje gl
Page 83 and 84: − Nosivost grupe se smanjuje na n
Page 85 and 86: 5.9.3 Proračun slijeganja grupe pi
Page 87 and 88: gdje je ⎛ ω = ω⎜ ⎝ D B* L
Page 89 and 90: 5.10 PRIMJENA EUROCODE 7 U PROJEKTI
Page 91 and 92: Građevinu treba projektirati u sug
Page 93 and 94: moguće, rezultate proračuna treba
Page 95 and 96: Projektne vrijednosti svojstava gra
Page 97 and 98: koja se iz fizikalnih razloga ne mo
Page 99 and 100: 5.10.3 Poglavlje 7 -piloti Daljnje
Page 101 and 102: „U nekim slučajevima treba zabil
Page 103 and 104: moguće odvojiti parcijalne koefici
Page 105 and 106: U 2d projektni uzgon od vode na osn
Page 107 and 108: - upetost pilota na spoju s konstru
Page 109 and 110: Slika 5.39 Pilot spreman za zabijan
Page 111 and 112: Na slici 5.42 prikazano je nekoliko
Page 113 and 114: i ukrutiti postojeće temelje, kako
Page 115 and 116: Na slikama 5.48, 5.49 i 5.50 prikaz
Page 117: Slika 5.50 Vješanje armaturnog ko
Page 121 and 122: glavne (uzdužne) armature, spiraln
Page 123 and 124: Model sa slike 6.1 odgovara modelu
Page 125 and 126: sustavima. Ovakvo se temeljenje kor
Page 127 and 128: Slika 6.7 Učinak promjene krutosti
Page 129 and 130: Ekscentrično, ispod tornja, postav
Page 131 and 132: Focht, J.A. (1967.)Discusion to pap
Page 133 and 134: Serranoa A., Olallab C., (2004) Sha
show all

duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla - Građevinski fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?