Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - Osječko baranjska županija

azvoju vimena vidljive tek nakon spolne zrelosti ili poslije prvoga telenja. Pred kraj
svake nove steonosti pada količina mlijeka, jer nastaju promjene u parenhimu
vimena, vime se vraća u stanje prije početka proizvodnje mlijeka (juvenilno stanje).
U drugome dijelu suhostajnoga razdoblja počinje ponovna izgradnja mliječne
žlijezde. O tome će ovisiti priprema za novu laktaciju.
5.1. Izlučivanje mlijeka - laktacija
Mliječna žlijezda je u času telenja razvijena i sposobna proizvoditi mlijeko.
Preduvjet kontinuirane proizvodnje mlijeka je redovito pražnjenje vimena. Laktaciju
možemo podijeliti na sljedeće funkcije:
Stvaranje (sekrecija) mlijeka koja podrazumijeva sintezu mlijeka u epitelu
alveola i prijelaz mlijeka u lumen alveola;
Otjecanje mlijeka odgovara pasivnom otjecanju mlijeka u mliječne alveole i
aktivnom istiskivanju u mliječne kanale.
Aktivno potiskivanje mlijeka iz alveola u mliječne kanale počinje na
ugodne, osjetne i termičke podražaje vimena, kao što su sisanje i mužnja. Podražaji
se prenose u žlijezde koje proizvode hormone i počinje se izlučivati hormon
oksitocin. On izaziva kontrakciju košarastih (mioepitelnih) stanica koje pomažu
istiskivanje mlijeka u alveole, kontrakciju uzdužnih i spiralnih mišića kanalnoga
sustava, koji se onda skrate i prošire.
Tako dolazi do tzv. puštanja mlijeka, zahvaljujući kojem je moguće brzo
isprazniti vime. Nakon duljega ponavljanja postupka pripreme životinje za mužnju,
krava može pustiti mlijeko na zvučne ili vizualne podražaje, što je posljedicom
razvoja tzv. uvjetnoga refleksa. Isto će tako nakon djelovanja neugodnih stresora,
kao što su bol, strah, hladnoća, krava ustezati mlijeko.
Stvaranje mlijeka osigurano je obilnom cirkulacijom krvi u vimenu. Računa
se da je za proizvodnju jedne litre mlijeka potrebno 300-500 litara krvi da prostruji
kroz vime. Sastav mlijeka nipošto nije jednak sastavu krvne plazme, ali ono sadrži
masti, ugljikohidrate, bjelančevine, minerale. Mlijeko sadrži brojne vrijedne sastojke
kojih u krvi nema; bjelančevinu kazein, šećer laktozu, poseban zaštitini protein
laktalbumin. Koncentracija masti u mlijeku znatno je veća nego u krvi, a različitoga
je i sastava. Mlijeko sadrži kalcij i fosfor, minerale važne za razvoj kostura mladih
životinja. Vitamini i provitamini dolaze iz krvi u mlijeko, ali vime sudjeluje u
prijetvoru karotena u vitamin A. Poremeti li se funkcija mliječnih alveola (pred kraj
laktacije ili tijekom upalnoga procesa), mlijeko postaje siromašnije laktozom,
kalcijem i kalijem, a bogatije albuminom, natrijevim kloridom, sličnije je sastavu
krvne plazme, postaje slano i pri kuhanju se gruša.
Prije telenja u vimenu nalazimo ljepljiv, sjajan sekret bogat globulinima, s
nešto albumina, u tragovima kazeina, laktoze i masti. To je rano mljezivo koji može
sadržavati veći broj staničnih elemenata (epitelne stanice, leukociti). Mljezivo
(kolostrum) neposredno nakon telenja sadrži manje stanica (700 000 u ml), žute je
boje, ljepljivo, karakterističnoga mirisa, gruša se pri kuhanju. Mljezivo sadrži više
suhe tvari nego mlijeko, albumine, soli, imunoglobuline, koji su zaštitni proteini za
44