Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - Osječko baranjska županija

stado i individualnost koze. Pasmina koza značajno utječe na količinu i kemijsku
stastav mlijeka (Tablica 9.).
Tablica 9.
Sastav mlijeka koza različitih pasmina
Sastav mlijeka, %
Pasmine
koza
Masti Proteini Suha tvar
bez masti
Ukupna
suha tvar
Kazein s1
kazein
Sanska 4,64 3,03 8,34 12,98 2,48 0,23
Alpina 4,79 3,02 8,14 12,93 2,43 0,10
Togenburška 4,27 2,76 7,56 11,83 2,28 0,09
Nubijska 7,02 3,59 9,01 16,02 2,77 0,24
Najvažniji paragenetski čimbenik je hranidba, slijede veličina legla,
klimatske promjene, način i trajanje mužnje, godišnja dob, smještajni uvjeti i
ponašanje muzača. Unutar jedne pasmine hranidba može značajno utjecati (do 70%)
na proizvodnju mlijeka. Koze brzo reagiraju na promjenu kvalitete hrane pa je
količina mlijeka ovisna i o intenzitetu hranidbe. Mliječna mast je, za razliku od
bjelančevina, koje su relativno stabilne u mlijeku, vrlo varijabilna komponenta.
Količina masti u mlijeku ovisna je i o aktivnosti mikroorganizama u buragu i
količini glukoze u obroku. Kvaliteta je obroka važna s obzirom na udio
voluminoznih krmiva (sijena), koji ima značajan utjecaj na sadržaj mliječne masti.
Promjena u sastavu obroka usmjerena u povećanju količine krepkih krmiva na štetu
voluminoznih krmiva (sijeno) dovodi do opadanja količine mliječne masti. Veličina
legla ima značajan utjecaj i na proizvodnju mlijeka i na njegov kemijski sastav.
Najniža je proizvodnja mlijeka s jednim jaretom, dok se u koza, s dvoje ili više
jaradi, povećava za 20-40%. Dob koza, odnosno redoslijed laktacije, također
značajno utječu na količinu i kemijski sastav mlijeka.
Prerano pripuštene jarice imat će i manju proizvodnju mlijeka. Mliječnost
koza od prve do treće laktacije raste, a pada poslije 6. laktacije. Laktacija je vrlo
zahtjevno razdoblje za životinju te tijekom laktacije ima i najaviše hranidbene
potrebe. Vrlo je teško u prvih desetak tjedana laktacije osigurati dovoljne količine
hrane za zadovoljenje uzdržnih i produktivnih potreba koza, zbog čega često dolazi
do gubitaka tjelesne mase (6-8 kg). Najviša je proizvodnja mlijeka od 6-8 tjedana, a
sposobnost uzimanja hrane od 10-14 tjedna laktacije. Vraćanje izgubljene tjelesne
mase koza je od 4-8 mjeseca laktacije. S ciljem prevencije većih gubitaka tjelesne
mase te opadanja plodnosti i proizvodnje mlijeka, potrebno je kozama davati
kvalitetno sijeno djetelinsko-travnih smjesa, sjenažu i koncentrirana krmiva (Tablica
10.).
Tijekom ljetnoga razdoblja optimalna opskrba koza u laktaciji ostvaruje se
napasivanjem koza na kvalitetnim pašnjacima. Ako je veći broj jaradi u leglu,
osobito u prva 4 tjedna laktacije, kozama treba dati dnevno oko 0,30-0,40 kg
prekrupe žitarica, a u izrazito mliječnih pasmina koza i do 800 g prekrupe žitarica.
Kako proizvodnja mlijeka pada, tako se umanjuje i davanje koncentriranih krmiva.
Pozornost također treba obratiti na prijelaz sa zimske na ljetnu hranidbu, odnosno,
prijelaz treba izvesti postupno, s ciljem sprječavanja pojave probavnih oboljenja.
40