Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - Osječko baranjska županija

4. 2. Proizvodnja kozjega mlijeka
Proizvodnja kozjega mlijeka veća je u zemljama u razvoju, negoli u
razvijenim zemljama svijeta. Posljednjih godina uočen je značajan porast
proizvodnje kozjega mlijeka u svijetu. U ukupnoj svjetskoj proizvodnji kozjega
mlijeka značajan udio imaju i neke europske zemlje (Francuska, Grčka, Španjolska,
Italija i Rusija). Za razliku od drugih kontinenata, koze su u europskim zemljama
stacionirane većinom u manja stada, čiji se proizvodi koriste na obiteljskim
gospodarstvima. Glavni proizvod je mlijeko, koje se, uglavnom, koristi za pravljenje
sira (poznati francuski kozji sirevi).
Posljednjih je godina u nas povećano zanimanje za kozarstvom. Treba
istaknuti širenje kozarstva, osim u tradicijskim kozarskim područjima (otoci,
Dalmacija i Istra), i u sjeverozapadna i sjeverna područja Hrvatske (Međimurje,
Podravina, Slavonija). Veći broj uzgajivača kozje mlijeko proizvedeno u vlastitim
obiteljskim gospodarstvima prerađuju u sir, a manji je broj vezan uz mljekarske
industrije koje otkupljuju mlijeko. U Osječko-baranjskoj županiji posljednjih je
godina sve veći interes za kozarsku proizvodnju. Uzgoji koza u ovome području
organizirani su u mini farmama s 30-60 životinja, čiji se osnovni proizvod – mlijeko
- prerađuje u sir. Povećano zanimanje za tom proizvodnjom ogleda se u činjenici što
se uz relativno mala ulaganja može brzo doći do financijski pozitivnog učinka, a, uz
to, potražnja kozjih sireva na tržištu je velika. Istovremeno, mijenjaju se i navike
naših stočara te se sve više povećava konzumacija kozjih proizvoda (mlijeka, sira i
mesa).
4.2.1. Odabir genotipa koza
S obzirom na zastupljenost uzgoja mliječnih pasmina koza u Slavoniji i
Baranji, pozornost će se usmjeriti na osnovne karakteristike sanske, alpine (Slika 6.)
te njemačke srnaste i hrvatske bijele koze (Slika 7.), čiji su uzgoji većinski. U
mliječne pasmine koza ubrajaju se i španjolske pasmine: murciana i granadina,
švicarske pasmine: togenburška i apenzel te više tipova sanske pasmine, nastalih
oplemenjivanjem domaćih pasmina koza s uvezenim sanskim kozama (bugarska,
nizozemska, rumunjska, izraelska i dr.) i afrička nubijska pasmina koza.
Sanska koza
Ta švicarska koza najraširenija je i najmliječnija pasmina u svijetu. Nastala
je sustavnom selekcijom i uzgojem, u švicarskom kantonu Bern, u dolini rijeke Sane
i Sime. Izvožena je u mnoge zemlje, gdje je poslužila u popravljanju mliječnoga
potencijala domaćih pasmina koza (Francuska, Njemačka, Italija, Izrael, Belgija,
Rumunjska, Bugarska, Norveška, Engleska, Hrvatska i dr.). Koža te koze je fina,
mekana, prekrivena bijelom, kratkom, nježnom i sjajnom dlakom, a u jarčeva nešto
dužom i grubljom dlakom u predjelu vrata, grebena i glave. Plemenitoga je izgleda.
Najčešće je bezroga, a glava joj je srednje veličine, s ravnim nosnim profilom. Uši
su joj pokretljive, duge, uske, tanke i položene prema naprijed. Vrat joj je dug i
tanak, a na njemu vise resice, dok postoje grla koja imaju bradu (dužine 5-6 cm).
Leđna linija je ravna, a leđa i sapi su slabije mišićavi. Ima dobro razvijen prsni koš i
37