Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - Osječko baranjska županija

Istočnofrizijska ovca
Područje nastanka te pasmine je istočna Frizija, koje obiluje nizinskim
predjelima (polderi) pretvorenima u pašnjake s visokom vlažnosti zraka te bujnom i
bogatom pašom. Ovce te pasmine imaju veliku i grubu glavu s izraženim nosnim
profilom te dosta izražene suzne jamice i krupne oči. Uši su joj dosta duge i
okrenute prema naprijed. Pasmina nije rogata. Tijelo joj je obraslo vunom bijele
boje, dok su glava, uši, donji dio nogu, rep te područje oko sjedne kosti obrasli
tankom dlakom. Koža je te pasmine tanka, elastična, ružičaste boje. Trup joj je
srednje dug, dosta širok i dubok, s fino zaobljenim rebrima. Noge su visoke i jake.
Vime im je dobro razvijeno, s izraženim sisama, pogodno za strojnu mužnju. U
laktaciji koja traje 7 mjeseci daje 500-600 kg mlijeka i ubraja se u najmliječnije
pasmine ovaca u svijetu. Prosječna dnevna proizvodnja mlijeka je oko 3 kg. Pasmina
je vrlo ranozrela i visoke plodnosti (200-300%). Visina do grebena u ovaca je 75-80
cm, a u ovnova 80-85 cm. Tjelesna je masa ovaca 65-95 kg, a ovnova 100-120 kg.
Tijelo joj je prekriveno poluzatvorenim do zatvorenim runom, a prosječni je godišnji
prinos vune 4-5 kg. U našim uvjetima proizvodnost je te pasmine nešto niža. U
laktaciji dugoj 221 dan, proizvele su 365 kg mlijeka, s 5,7% masti.
Travnička pramenka
Ubraja se u pasmine kombiniranoga pravca, za proizvodnju mlijeka i mesa.
Pasmina je nastala u okolici Travnika, na padinama planine Vlašić, u središnjoj
Bosni. Zbog toga je često nazivaju vlašićka ili dubska ovca. U naše je krajeve došla
1992. i 1993. godine s izbjeglim Hrvatima iz srednje Bosne i Hercegovine. Najveća
stada u našoj zemlji stacionirana su u zapadnoj Slavoniji (Slatina, Daruvar, Voćin) i
Lici (Otočac, Udbina, Korenica, Vrhovine). Tjelesna je masa ovaca 70 kg, a ovnova
75 kg. Čvrste je tjelesne građe, s dugom leđnom linijom i dugim repom. Ima čvrste i
jake noge, s dobro razvijenim papcima crne boje. Tijelo joj je obraslo otvorenim
runom sastavljenim od dugih, šiljastih pramenova bijele boje, iako ima i crnih i
sivocrnih pramenova. Glava joj je obrasla bijelom dlakom, s nepravilno razbacanim
crnim pjegama, s rogovima ili bez njih. Godišnje daje od 2-2,5 kg vune. U laktaciji
dužine 253 dana ovce su proizvele 137 kg mlijeka. Plodnost se kreće od 120-140%.
Cigaja
Cigaja se ubraja u najstarije, srednje velike pasmine ovaca trojnoga pravca
proizvodnje (meso-vuna-mlijeko). Glavnina uzgoja smještena je u Slavoniji. Glava
joj je srednje veličine, uska, s ispupčenim nosnim profilom, koji je osobito izražen u
ovnova. Trup i prsa srednje su dužine, duboki i uski. Leđna linija je ravna. Pasmina
je bezroga, iako se, i to osobito u ovnova, mogu naći tamni, spiralni rogovi. Uši su
velike i poluoborene. Glava, uši i noge obrasli su crnom ili crno-sivom dlakom.
Noge su visoke, razvijenih kostiju, jakih i tamnih papaka. Tjelesna je masa ovaca
60-80 kg, a ovnova 80-120 kg. Visina do grebena u ovaca je 67 cm, a u ovnova 75
cm. Cigaja je obrasla poluzatvorenim do zatvorenim runom, izgrađenim uglavnom
od cilindričnih ili ljevkastih pramenova. Tijelo je slabo obraslo vunom, i to po
trbuhu, donjem dijelu vrata i nogu. Prosječna je godišnja masa vune 3-5 kg. Plodnost
je 110-160%. Porodna je masa janjadi oko 4 kg, a janjad se rađa sa sivomišjom
32