Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - OsjeÄko baranjska županija
Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - OsjeÄko baranjska županija
Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - OsjeÄko baranjska županija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Odrasla goveda, ovaca i koza inače vrlo dobro koriste sve vrste silaža, a<br />
najviše je zastupljena u obrocima mliječnih kategorija. Optimalna količina silaže<br />
zelenih voluminoznih krmiva u obrocima mliječnih krava je 5-7 kg/100 kg tjelesne<br />
mase životinje, odnosno od 20-35 kg za krave, a kod koza i ovaca u staji 3 kg silaže<br />
na 100 kg TM. Poznato je da silaža povoljno djeluje na rad mliječne žlijezde, ali<br />
zbog specifičnoga mirisa silaže, koji može prenijeti na mlijeko, silaža se preporučuje<br />
davati nakon mužnje.<br />
Sjenaža – travna silaža. Sjenaža je specifična vrsta silaže, dobivena siliranjem<br />
svježe zelenih provenutih trava, DTS-a ili leguminoza, pri vlažnosti od 45-60%.<br />
Mada je po obliku slična dijelom sijenu, a dijelom silaži, po čemu se još zove<br />
„silirano sijeno“, u hranjivoj vrijednosti sjenaža nadilazi oba načina konzerviranja.<br />
U sjenaži se zadržava gotovo izvorna hranjiva vrijednost zelenoga krmiva, a, zbog<br />
pravilnijeg odnosa vode i suhe tvari, sjenaža ima bolju ješnost od sijena i silaže. Kao<br />
prednost u proizvodnji sjenaže navodi se i manji utjecaj nepovoljnih vremenskih<br />
prilika na spremanje te vrste konzervirane krme, budući da se proces odvija znatno<br />
brže nego pri sušenju sijena.<br />
Ključni element u pripremi sjenaže zelenih voluminoznih krmiva je u<br />
provenjavanju košene zelene mase, pri čemu preostala voda u siliranoj masi nije<br />
dostupna mikroorganizmima te nema niti izraženih procesa fermentacije kao kod<br />
silaže. Zbog toga je koncentracija organskih kiselina niža, a pH sjenaže znatno viši<br />
nego kod silaže.<br />
Pri toj vlažnosti (50-60%) onemogućen je rad truležnih bakterija, ali ne i<br />
plijesni kao aeroba, zbog čega se i kod sjenaže trebaju postići anaerobni uvjeti. U<br />
sjenaži se kao konzervans, uz organske kiseline, javlja i ugljični dioksid, nastao kao<br />
proizvod disanja stanice biljnoga materijala.<br />
Pri stabilnim vremenskim prilikama provenjavanje traje oko 6-8 sati, a<br />
potom se biljna masa sjecka na dužinu 5-8 cm i odvozi u silos. Nepovoljne<br />
vremenske prilike (oborine) mogu negativno utjecati na provenjavanje te je u tim<br />
slučajevima preporučljivo koristiti aditive-konzervanse. Za spremanje sjenaže<br />
koristili su hermetički zatvoreni silo-tornjevi, a u novije vrijeme sve učestalije se<br />
sjenaža sprema u plastične rol- i kvadratne bale ili silo-kobasice.<br />
Kvalitetna sjenaža ima žućkasto i smeđe-zelenu boju, ugodan kiselkasti<br />
miris, stabilnu nepromijenjenu teksturu materijala. Kiselost sjenaže kreće se pH 4-5,<br />
a optimalna vrijednost pH je 4-4,5. Sjenaža trava i leguminoza treba imati<br />
energetsku vrijednost 5-6 NEL MJ/ kg ST (0,78 HJ), sirovih bjelančevina 160 gr/kg<br />
ST, 7 gr Ca, 1 gr P i 40 gr karotena.<br />
Sjenaža je visokokvalitetno voluminozno krmivo u hrani domaćih životinja,<br />
a najpogodnije u hrani preživača i biljojeda, kod kojih može zamijeniti sijeno, a<br />
primjenjuje se kao komponenta osnovnoga krmiva. Mliječne krave dnevno mogu<br />
konzumirati do 20 kg sjenaže, a za koze i ovce preporučuje se u količini od 4-6 kg.<br />
2.1.3. Sočna voluminozna krmiva<br />
Od sočnih voluminoznih krmiva pogodnih u hrani mliječnih životinja ističe<br />
se krumpir, stočna repa i mrkva te bundeve i tikve. Zajedničko im je velika količina<br />
17