Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - OsjeÄko baranjska županija
Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - OsjeÄko baranjska županija Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - OsjeÄko baranjska županija
2. Krajem svibnja uključuju se višegodišnje leguminoze ili djetelinsko-travne smjese u prvom otkosu. 3. Tijekom lipnja dolaze jare kombinacije jednogodišnjih leguminoza i žitarica (raž i grahorica, zob i stočni grašak), potom ponovno višegodišnje leguminoze (lucerna ili crvena djetelina). 4. Početkom kolovoza u krmni se slijed uključuje i krmni kukuruz, šećerni sirak, sudanska trava ili kombinacija sirka i sudanske trave, kukuruza i soje. 5. Pred kraj vegetacijske sezone, tijekom jesenskih mjeseci, kroz dulje vrijeme, upotrebljava se krmni kelj. 6. Spremanjem i upotrebom raznih silaža zadržava se karakter zelenih voluminoznih krmiva u obrocima preživača i tijekom zimskih mjeseci. 2.1.2. Konzervirana voluminozna krmiva Sijeno. Sijeno nastaje sušenjem zelene voluminozne krme do standardne vlažnosti (12-15%), pri kojoj može sačuvati hranjivu vrijednost i kvalitetu kroz dulje vrijeme, do njegove upotrebe. S obzirom na vrstu biljnoga materijala u hranidbi životinja, najčešće se priprema sijeno livadnih trava, sijeno višegodišnjih leguminoza i sijeno DTS-a. Inače, sijeno je moguće spremiti i od strnih žitarica. Od svih biljnih vrsta od kojih se sijeno sprema, sijeno leguminoza ima prioritet, kako u prinosu po jedinici površine, tako i po hranjivoj vrijednosti istoga. Treba reći da sušenjem ne nastaju samo promjene u količini vode sušene biljke, već se i značajno mijenja kvaliteta te udio pojedinih hranjivih tvari - nastaju gubici. Od košnje i svih postupaka manipulacije zelenim krmivom do postizanja forme sijena, važno je pravilno odrediti vrijeme košnje, vrijeme okretanja, sakupljanja i prešanja, kako bi se sačuvao list – najvrjedniji dio (Tablica 1.). U potrebi proizvodnje što kvalitetnijega sijena, za ravnomjerniji i brži način sušenja zelene krme predviđa se koristiti kosilica s gnječilicom, a zbojeve rastresati po cijeloj površini odmah nakon košnje. Tablica 1. Sadržaj hranjivih tvari u lucerni, u 100 % suhe tvari Bjelančevine Mast Vlakna N E T Pepeo ZHJ Cijela biljka 22,29 3,88 31,47 32,95 9,43 0,78 Stabljika 12,18 3,00 52,04 25,04 6,85 0,47 List 33,55 6,21 13,16 33,08 13,40 1,05 Za proizvodnju kvalitetnoga sijena preporučljivo je koristiti kombinirani način; dijelom sušenje na tlu (do vlažnosti od 40-50%), uz dosušivanje u sjenicima. Kemijski je sastav i hranjiva vrijednost sijena promjenjiva i posebno izražena kod sijena livadnih trava. Energetska vrijednost sijena leguminoza i sijena livadnih trava uglavnom je slična i iznosi 0,5 HJ/kg (odgovara potrebi stvaranja 1 kg mlijeka). Bjelančevinasta vrijednost nešto je izraženija u korist sijena leguminoza (12-16%) od sijena livadnog (7-9%). Nadalje, sijeno je dobar izvor vitamina, naročito provitamina vitamina A, β-karotena te vitamina D, što ovisi o načinu 14
sušenja. Sijeno sušeno umjetnim putem bogato je β-karotenom (70-100 mg/kg), dok sušenjem sijena na tlu sunčeve UV-zrake aktiviraju sintezu vitamina D. Suha voluminozna krmiva - sijeno predstavlja osnovnu hranu za preživače i konje u zimskim mjesecima. Mliječne krave sijeno mogu konzumirati do 2% svoje tjelesne mase, ali u praktičnim se uvjetima kreće od 4-6 kg/dan, a kod mliječnih koza i ovaca sijeno je uključeno u obrok od 1-2 kg. Na manjim seoskim imanjima sijeno leguminoza još je uvijek često i jedini izvor bjelančevina u obroku. Kvalitetno livadno sijeno vrlo je dobro dijetetsko krmivo, s pozitivnim učinkom na proces probave, i vrlo je pogodno za razvijanje probavne funkcije predželudaca teladi. Laksativan učinak pokazuje i kod krava prvih dana nakon telenja. Sijeno je preživačima neophodno i kao stalan izvor minimalne količine sirove vlaknine, što u kombinaciji duljega žvakanja (preživanja) stvara veću količinu poželjne octene kiseline. Octena kiselina ima, inače, stimulativan učinak na kvalitetu mlijeka, i to u smislu povećavanja masnoće mlijeka. Silaža. Siliranje je drugi specifičan način konzerviranja stočne hrane, pri čemu se u biljnoj masi zadržava izvorni prirodni oblik i hranjiva vrijednost. Stvaranjem poželjnih uvjeta, u siliranome se materijalu provocira razmnožavanje bakterija mliječno-kiseloga vrenja, koje, koristeći jednostavne šećere, stvaraju mliječnu kiselinu, a ta, snižavajući pH-vrijednost, konzervira biljni materijal. Na pitanje zašto konzervirati siliranjem, dajemo sljedeće objašnjenje. Silaža je u današnjoj intenzivnoj proizvodnji mlijeka osnovno krmivo. Od brojnih prednosti ističe se povoljna cijena zbog malih gubitaka u pripremi, zatim povoljan ukus i laksativan učinak na probavne organe, kao i stimulativan učinak na mliječnu žlijezdu i lučenje mlijeka. Kako se pravilno provodi postupak siliranja? Prilikom izvođenja procesa siliranja važno je ispuniti uvjete za razvoj poželjnih konzervirajućih bakterija, a s njima se, posredno, koči razvoj nepoželjnih mikroorganizama. 1. Šećerni minimum 2. Anaerobno stanje Uvjeti siliranja 5. Vlažnost 3. pHvrijednost 4. Temperatura Da bi neki svježi materijal mogao prevreti u silažu potrebno je da ima dovoljno lakoprobavljivih ugljikohidrata u biljci–šećera, koji su hrana mliječno- 15
- Page 1 and 2: Matija Domaćinović, Zvonko Antuno
- Page 3 and 4: SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U O
- Page 5 and 6: Predgovor Proizvodnja mlijeka, u sv
- Page 7 and 8: 5.2.1.1. 5.2.1.2. 5.3. VI 6.1. 6.2.
- Page 9 and 10: koza. Prema isporučenim količinam
- Page 11 and 12: stručnost uzgajivača. Većom stru
- Page 13 and 14: intenzivne proizvodnje mlijeka potr
- Page 15: dnevno oko 30 kg djetelinsko-travne
- Page 19 and 20: Odrasla goveda, ovaca i koza inače
- Page 21 and 22: inače prenose na mlijeko goveda, d
- Page 23 and 24: 3. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRAVLJEG
- Page 25 and 26: izlučenja krava iz proizvodnje (re
- Page 27 and 28: azdoblju reprodukcijskoga ciklusa,
- Page 29 and 30: Priprema i raspodjela obroka kravam
- Page 31 and 32: 3.4.3. Plodnost krava u stadu Plodn
- Page 33 and 34: 4. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE OVČJEGA
- Page 35 and 36: ojom, koja vremenom blijedi. Mlije
- Page 37 and 38: U prvim tjednima po janjenju, mlije
- Page 39 and 40: 4. 2. Proizvodnja kozjega mlijeka P
- Page 41 and 42: Slika 7. Koze alpina pasmine Slika
- Page 43 and 44: Tijekom zimske sezone hranidbe dojn
- Page 45 and 46: Žljezdane stanice okružene su ko
- Page 47 and 48: tele. Naime, kroz placentu protutij
- Page 49 and 50: Mužnja je pogodovni čimbenik za n
- Page 51 and 52: leukocita. Parenhim vimena sve je m
- Page 53 and 54: otkrio subklinički mastitis, da bi
- Page 55 and 56: 6. HIGIJENA MUŽNJE I MUZNI UREĐAJ
- Page 57 and 58: s muznom kantom, sustav za mužnju
- Page 59 and 60: Najsuvremeniji način mužnje je uz
- Page 61 and 62: - provjera razine ulja na podtlačn
- Page 63 and 64: absorbcijski, a prema načinu hlađ
- Page 65 and 66: Kod ovaca i koza ketoza se obično
sušenja. Sijeno sušeno umjetnim putem bogato je β-karotenom (70-100 mg/kg), dok<br />
sušenjem sijena na tlu sunčeve UV-zrake aktiviraju sintezu vitamina D.<br />
Suha voluminozna krmiva - sijeno predstavlja osnovnu hranu za preživače i<br />
konje u zimskim mjesecima. Mliječne krave sijeno mogu konzumirati do 2% svoje<br />
tjelesne mase, ali u praktičnim se uvjetima kreće od 4-6 kg/dan, a kod mliječnih<br />
koza i ovaca sijeno je uključeno u obrok od 1-2 kg. Na manjim seoskim imanjima<br />
sijeno leguminoza još je uvijek često i jedini izvor bjelančevina u obroku. Kvalitetno<br />
livadno sijeno vrlo je dobro dijetetsko krmivo, s pozitivnim učinkom na proces<br />
probave, i vrlo je pogodno za razvijanje probavne funkcije predželudaca teladi.<br />
Laksativan učinak pokazuje i kod krava prvih dana nakon telenja. Sijeno je<br />
preživačima neophodno i kao stalan izvor minimalne količine sirove vlaknine, što u<br />
kombinaciji duljega žvakanja (preživanja) stvara veću količinu poželjne octene<br />
kiseline. Octena kiselina ima, inače, stimulativan učinak na kvalitetu <strong>mlijeka</strong>, i to u<br />
smislu povećavanja masnoće <strong>mlijeka</strong>.<br />
Silaža. Siliranje je drugi specifičan način konzerviranja stočne hrane, pri čemu se u<br />
biljnoj masi zadržava izvorni prirodni oblik i hranjiva vrijednost. Stvaranjem<br />
poželjnih uvjeta, u siliranome se materijalu provocira razmnožavanje bakterija<br />
mliječno-kiseloga vrenja, koje, koristeći jednostavne šećere, stvaraju mliječnu<br />
kiselinu, a ta, snižavajući pH-vrijednost, konzervira biljni materijal. Na pitanje zašto<br />
konzervirati siliranjem, dajemo sljedeće objašnjenje. Silaža je u današnjoj<br />
intenzivnoj proizvodnji <strong>mlijeka</strong> osnovno krmivo. Od brojnih prednosti ističe se<br />
povoljna cijena zbog malih gubitaka u pripremi, zatim povoljan ukus i laksativan<br />
učinak na probavne organe, kao i stimulativan učinak na mliječnu žlijezdu i lučenje<br />
<strong>mlijeka</strong>.<br />
Kako se pravilno provodi postupak siliranja?<br />
Prilikom izvođenja procesa siliranja važno je ispuniti uvjete za razvoj<br />
poželjnih konzervirajućih bakterija, a s njima se, posredno, koči razvoj nepoželjnih<br />
mikroorganizama.<br />
1. Šećerni<br />
minimum<br />
2. Anaerobno<br />
stanje<br />
Uvjeti<br />
siliranja<br />
5. Vlažnost<br />
3. pHvrijednost<br />
4. Temperatura<br />
Da bi neki svježi materijal mogao prevreti u silažu potrebno je da ima<br />
dovoljno lakoprobavljivih ugljikohidrata u biljci–šećera, koji su hrana mliječno-<br />
15
Change language