Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - Osječko baranjska županija

dnevno oko 30 kg djetelinsko-travne smjese, to iznosi oko 750 g prob. bjelančevina,
a zadovoljava uzdržne potrebe mliječnih krava i proizvodnju 8-10 kg mlijeka/dan.
Korištenje tih krmiva u hranidbi mliječnih životinja nastaje obično manjak u energiji
te je u takvim slučajevima potrebno obrok pojačati s energetskim koncentriranim
krmivima-žitaricama. S obzirom na to da u vrijeme stvaranja cvijeta i sjemena trave
brzo stvaraju veću koncentraciju teže probavljivih tvari, DTS treba koristiti u
vrijeme vlatanja.
Ovisno o tipu tla, preporučuju se i različite recepture DTS-a. U sljedećem
primjeru ponuđene je receptura DTS-a za tla slabo kisele reakcije i umjereno
vlažnoga klimata.
- 10–15% vlasulja livadna ili klupčasta oštrica
- 10–15% francuski ljulj i
- 85–90% lucerne
Sirak je krmna biljka koja se sije od kraja travnja do sredine srpnja, inače vrlo
pogodna kao naknadni ili postrni usjev. Neke sorte životinje slabije jedu zbog
dlakavosti, sadržaja saponina i gorkih tvari. Otrovanja su moguća zbog cijanogenih
glikozida, a očituju se simptomima oštećenja središnjega živčanoga sustava i
blokadom dišnoga sustava. Nepovoljan učinak spomenutih antinutritivnih tvari u
sirku može se izbjeći ako se nakon košnje sirak podvrgne provenjavanju. Prinosi
zelene mase izuzetno su veliki (do 50 t/ha), a moguće su tri košnje godišnje. Sirak se
može silirati sam ili u kombinaciji s kukuruzom ili suncokretom. Napasivanje se ne
koristi.
Stočni kelj je krmna kultura koja se odlikuje visokim prinosima zelene mase po
jedinici površine. Otporan je na zimu i smrzavanje (-6 do -l0 0 C) te ga je moguće
koristiti kao zelenu krmu do kasnoga zimskoga razdoblja. Hranidbena vrijednost
kelja ovisi o količini lišća, čijim se ranijim obiranjem već početkom kolovoza
dobiva oko 25-40 t zelene mase/ha. Kelj ne gubi hranidbenu vrijednost kao ostale
krmne kulture te tijekom vegetacijskoga razdoblja ima istu kvalitetu. Životinje ga
inače rado jedu, a kod mliječnih životinja pozitivno djeluje na povećanje postotka
mliječne masti u mlijeku.
Krmi se kelj može davati najviše do 20 kg dnevno odraslim govedima. Uz
hranidbu keljom potreban je oprez, jer mlijeko i maslac mogu poprimiti neugodan
miris i okus. Zbog toga kelj treba davati uvijek iza mužnje.
Zeleni krmni slijed je planski organizirana kontinuirana proizvodnja i uporaba
zelene voluminozne krme tijekom cijeloga razdoblja aktivne vegetacije, a dijelom i
nakon nje. U praksi krmni slijed predstavlja proizvodnju više krmnih kultura na
oranicama, s raznim agrotehničkim rokovima sjetve i korištenja, uz moguću dopunu
zelene krme s prirodnih travnjaka. Sjetvene površine predviđenih kultura određuju
prinos po jedinici površine, dnevne potrebe životinja i vrijeme eksploatacije
pojedine biljne kulture.
1. Zeleni krmni slijed obično započinje s nekom ozimom kulturom; krmnom
repicom, ozimom raži ili kombinirana raž i grahorica. Te se kulture siju tijekom
rujna, a koriste se kao prva zelena krma u rano proljeće, tijekom travnja i svibnja.
13