Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - Osječko baranjska županija

Vrijeme eksploatacije pašnjaka treba prilagoditi stadiju vegetacije, jer biljka
starenjem mijenja kemijski sastav i hranjivu vrijednost. Starenjem biljke smanjuju
količinu vrijednih hranjivih tvari, bjelančevina, lakoprobavljivih ugljikohidrata
(šećera) i vitamina, kao i vode. Istovremeno raste količina sirove vlaknine (celuloze)
i stupanj njene lignificiranosti, odrvenjelosti. Prema tome, preporučuje se korištenje
zelene mase u trenutku postizanja visokih prinosa i, pri tome, pravilnog odnosa
hranjivih tvari. Kod većine trava to je pred cvatnju, a kod leguminoza u vrijeme
kada je oko 50% biljaka u cvjetanju.
Uz napomenu da korištenje pašnjaka može biti nomadskim napasivanjem,
košnjom i kombiniranjem napasivanja i košnje, za preporučiti je posljednju
varijantu, jer omogućava najbolje korištenje proizvedene zelene mase pašnjaka.
Osobito je taj pašno-košni sustav u prednosti kada se primjenjuje u pregonskim
pašnjacima.
Na dobrim pašnjacima mliječna krava dnevno može konzumirati oko 80-100
kg zelene mase, što uravnoteženjem energetske vrijednosti, bjelančevina i
mineralnih tvari podmiruje dnevnu proizvodnju mlijeka od oko 18-20 kg. Odrasle
ovce i koze dnevno pasu 8-10 kg dobre zelene mase.
Lucerna – konjska djetelina, je među najvrjednijim i najstarijim krmnim kulturama.
Odlikuje se vrlo kvalitetnim bjelančevinama, sa značajnim udjelom esencijalnih
aminokiselina. U suhome sijenu lucerne sadržaj se bjelančevina kreće 16-24%, a u
zelenoj masi 3-5%. U lucerni se, također, nalaze velike koncentracije vitamina (A,
B 1 , B 2 , C, D, E), a od minerala kalija, kalcija i magnezija. Privredni je značaj te
kulture dugogodišnje iskorištenje (4-5 godina). Ima veliku prednost u odnosu na
ostale leguminoze, a to je otpornost na sušu i veliki prinos ST po jedinici površine.
Preporučuje se dnevno mliječnim kravama, ovisno o proizvodnji i ostalim
komponentama obroka, 25-40 kg dnevno po životinji, a ovcama i kozama 5-7 kg.
Od ostalih leguminoza koje se koriste u hranidbi mliječnih životinja su
bijela i crvena djetelina, grahorica i stočni grašak. U usporedbi s travama,
karakterizira ih dobra proteinska vrijednost i povećana koncentracija minerala
(kalcija, magnezija, sumpora). Leguminoze su inače ukusne komponente, ali neke
imaju gorak okus zbog prisustva alkaloida te ih treba postupno uvoditi u obrok.
Konzumiranje većih količina tih tvari može nepovoljno utjecati na mliječnost i
kakvoću mlijeka, a, također, i na zdravstveno stanje visokogravidnih životinja.
Stočni grašak i grahorica daju vrlo visoke prinose (30-50t/ha), osobito kada se siju u
kombinaciji sa žitaricama. Žitarice sa čvrstom stabljikom daju oslonac mekoj,
puzajućoj stabljici graška ili grahorice, a uz to se nadopunjavaju hranjivima iz tla,
naročito u iskorištenju dušika.
Te se leguminoze koriste u zelenome stanju samo do cvjetanja, a kasnije se
povećava sadržaj sirovih vlakana, celuloze (sa 3,2 6%). Preporučljive količine su
oko 15-20 kg dnevno za mliječne krave, a do 5 kg u obrocima mliječnih ovaca i
koza.
Djetelinsko-travne smjese su, zbog slabijega korijena u odnosu na višegodišnje
leguminoze, pogodnije u vlažnijim klimatima. Sadrže različit udio bjelančevina, oko
20-25 g prob. bjelančevina/kg, a mijenja se ovisno o količini djeteline. Ako se daje
12