Proizvodnja mlijeka (pdf 1.5 Mb) - Osječko baranjska županija

intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG (uvjetno grlo =
500 kg). Prema stručnim mišljenjima, taj način gospodarenja zemljom višeznačno je
pozitivan. Na taj način farmer proizvodi dostatne količine krme primjerene kvalitete,
pravilno se održava plodored tla, na ekološki prihvatljiv način je rješavanje stajnjaka
- zaoravanjem na oraničnim površinama, i potpunije iskorištenje strojeva i radne
snage na farmi.
2. 1. Voluminozna krmiva
Voluminozna krmiva karakterizira razmjerno mala koncentracija
probavljivih hranjivih tvari, odnosno relativno velik udio predstavljaju neiskoristive
tvari - balasta. Inače, voluminozna krmiva osobito su značajna kod mliječnih
kategorija preživača, jer probava svježe i suhe voluminozne hrane pozitivno utječe
na mliječnost i kvalitetu mlijeka. Mliječne životinje upravo iz tih krmiva osiguravaju
najveći dio energetskih potreba svoga organizma, a k tome imaju i laksativan učinak
na probavne organe i proces probave. Rjeđe, pri manjem fiziološkome naporu
organizma (razdoblje suhostaja, niža proizvodnja), moguće je ukupne hranidbene
potrebe podmiriti voluminoznim krmivima. Uobičajeni obroci mliječnih krava, koza
i ovaca voluminoznim krmivima pokrivaju čak 60-80% ukupnoga obroka. Zbog
tako značajnoga udjela, kod voluminoznih se krmiva naglašava važnost njihove
kvalitete, jer pored utjecaja na mliječnost, izravno utječu i na reproduktivna svojstva
krava, kao i na opće zdravstveno stanje. Njihova konkurentnost pred koncentriranim
krmivima je i u cijeni pa se većim udjelom voluminoznih krmiva može znatnije
utjecati i na cijenu proizvodnje, mogu pojeftiniti troškove hrane.
Kako koncentracija i odnos hranjivih tvari u voluminoznim krmivima ne
zadovoljava visoku proizvodnju mlijeka, neminovno je u obrocima mliječnih
životinja kombinirati i koncentrirana krmiva. Drugim riječima, koncentriranim
krmivima kvalitetno kompenziramo moguće hranjive nedostatke osnovnog obroka
na bjelančevinama, energiji, mineralima i vitaminskim tvarima.
2.1.1. Zelena voluminozna krmiva
Paša je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u proizvodnji mlijeka
tijekom ljetnih mjeseci, od sredine travnja do sredine listopada. Pašu je moguće
organizirati na prirodnim ili kultiviranim pašnjacima, a predstavlja zeleno
voluminozno krmivo kao mješavinu samoniklih trava i leguminoza (djetelina),
zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova, otrovnoga bilja) i travolikih biljaka (šaš,
sita, rogoz). Na hranjivu kvalitetu paše utječe udjel vrijednih biljnih vrsta, stadij
razvoja vegetacije kada se koristi i način korištenja. Poželjan sastav biljnih vrsta na
dobrome pašnjaku je:
- 60–70% trava (rana pahovka, klupčasta oštrica, vlasulja crvena, engleski ljulj,
livadna vlasulja, mačji repak)
- 20–30% mahunarki (crvena, bijela i žuta djetelina)
- do 10% korovnoga bilja.
11