Više… - Samobor

• da je Povelja Bele IV. iz 1242. godine najstarija isprava Samobora i u njoj je ime
Samobora zapisano kao "Zumbur". To je mađarska inačica koju je zapisao mađarski
pisar, a koja upućuje na Samov burg.
• da je samoborska općina imala svoju zastavu koja se isticala u svečanim prilikama,
osobito na Blaževo, na dan izbora novog suca i ostalih članova općinskog magistrata.
• da je još davne 1535. u Samoboru djelovala pučka škola, a u njoj se učilo "kršćanski
nauk, čitati, pisati i drugo potrebno za naobrazbu"
• da je prva vozna štrcaljka preteča vatrogasnih vozila iz 1821. godine. Veliki problem
bio je pronaći obrtnika koji uopće može izraditi takvu štrcaljku.
• da je najstarije dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano 1890. godine i djeluje još i
danas. prvi zapovjednik DVD Samobor Vjekoslav Obad, društvo je imalo 60 članova,
a od opreme dvije vozne i tri ručne štrcaljke, tri vozne preseke, dvije velike ljestve i
čaklje.
• da je zgrada današnje gradske uprave izgrađena po nacrtu Bartola Felbingera 1824.
kada je izgrađen dvorišni dio, a potom 1825. i prednji dio koji gleda na trg
• da su ratnici češkog kralja Otokara Premisla II. tijekom ratovanja s ugarskim kraljem
Stjepanom V. za austrijsko i štajersko vodstvo, oko 1270. godine izgradili utvrdu
iznad samoborskog trgovišta
• da je upravo u Samoboru 1939. osnovana Kristalerija, brusionica stakla, koja je bila
prvi obrt ove vrste u Hrvatskoj
• da je u prvoj polovici 19. stoljeća kurija skladatelja Ferde Livadića, današnji Muzej,
bio okupljalište pristaša Hrvatskog narodnog preporoda, kao što su Ljudevit Gaj,
Stanko Vraz, Ivan Kukuljević, Ivan Mažuranić, Ljudevit Vukotinović, Ivan Rakovac,
Ivan Perkovac, Mirko Bogović, Petar Preradović, Ivan Trnski, Vatroslav Lisinski i dr.

• da je 1912. Družtvo za poljepšavanje Samobora podiglo drveni vidikovac – piramidu
visoku 11 metara na brdu Tepec nad Samoborom. Drvena piramida izgorjela je 21.
travnja 1946. godine, a umjesto nje je, 2006. godine izgrađena željezna piramida
visoka 14 metara.
• da je Samoborec najstariji novac kovan na području današnje Hrvatske, potječe iz II. i
I. stoljeća pr. Krista, a prikazuju glavu božice Perzefone čiji lik preuzimaju s kartaških
kovanica i lik konja, svog tadašnjeg prijevoznog sredstva
• da je 1901. godine u promet puštena željeznica ili popularni Samoborček. Samobor je
tako dobio željezničku vezu uskog kolosijeka (0,76 m) sa Zagrebom. Zbog pada
prometa, slabog održavanja i neuklapanja u sustav "normalnih" pruga Samoborček je
ukinuta 1979. godine.
• i nakon 111 godina jedna od Samoborčekovih lokomotiva u Pakračkoj poljani razvozi
ribu
• 31.12.1979. u 20:40 sati je sa zagrebačkog kolodvora krenuo posljednji vlak prema
Samoboru.
• da jedna od najstarijih razglednica Samobora datira iz 1890. godine, a prikazuje
Perkovčev spomenik, sumpornu kupelj te pogled na stari grad i Samobor.
• da su prve brazde za budući turistički centar na Šmidhenu zaorane 4. travnja 1970.
godine. Simbolično otvorenje radova rezanjem vrpce izvršio je predsjednik Skupštine
općine Petar Keserić, a taj je datum zabilježen u kronici grada kao dan rađanja novog
grada Samobora.
• da je 1970. godine u Samoboru puštena u probni rad 150 metarska montažna žičara.
Žičara se montirala radnim danom na Vugrinščaku, a subotom i nedjeljom na Velikom
Dolu.

• da je već 1886. godine osnovano Družtvo za poljepšavanje Samobora čija je zadaća
bila Samobor, koji je već po svom položaju lijep i privlačan, učiniti još ljepšim i
udobnijim za Samoborce, ali i strance osobito u ljetno doba
• da je Ljudevit Šmidhen (1822. – 1898.), samoborski načelnik od 1861. do 1868. te od
1882. do1886. godine, nazaslužniji za uređenje modernog Samobora, njegove
mostove, trgove, ulice, gradske pervoje i šetnice, a na svom je posjedu otvorio i uredio
sumporno kupalište, kasnije poznato kao “Šmidhenovo kupalište”.
• da je Mirko Kleščić (1865. – 1938.), ljekarnik, gradski načelnik, kulturni radnik te
član svih samoborskih društava bio osnivač Hydropatskog lječilišta. Njegovim
nastojanjem Samobor je postao uređeno lječilište. Autor je više političkih članaka.
Jedan je od osnivača “Samoborskog lista” i njegov dugogodišnji urednik.
• da najstariji zabilježeni podatak o održavanju samoborskog fašnika potječe iz jednog
zapisnika općinske sjednice iz 1828. godine (koji se čuva u arhivi Samoborskog
muzeja). Na sjednici se, između ostalog, vijećalo i o molbi Juraja Herdiborskog za
najam sale općinske vijećnice "za držanje balov čez fašinek kak i leto lanjsko" (dakle,
kao i 1827. godine).