Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreža Hrvatske
Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreža Hrvatske Otvori PDF - Europska poduzetniÄka mreža Hrvatske
enterprise europe info Broj 67, 23. srpnja 2012. Kako do izlaska iz krize Najviše mikrokredita u trgovinu Najviše ih koriste grupe za koje su i skrojeni, a koje nemaju prevelike izglede u standardim uvjetima sklapanja kreditnih aranžmana s bankama – mladi, žene, nezaposleni, migranti, osobe ugrožene socijanom isključivošću. Svaka je od banaka izabrala svoj profil korisnika mikrokredita koncentrirajući se tamo gdje je pomoć najpotrebnija, a ugrožena skupina ili kategorija najbrojnija. Litvanska banka pomaže ženama, u španjolskoj regiji Murcije preferiraju mlade ljude, imajući u vidu golemu nezaposlenost koja pogađa svakog drugog randika ispod 25 godina starosti. Belgijska se specijalizirana banka orijentirala na migrante koji predstavljaju težak socijalni problem i kategorija su s najmanjim izgledima za posao. U Grčkoj su ocijenili da je najvažnije potpomagati start-up tvrtki, a dvije institucije u Bugarskoj i Rumunjskoj najviše su zainetersirane za poduzetništvo u ruralnim područjima. Preko četvrtine mikrokredita odobreno je za trgovinu, a petina za poljoprivredu, ponajprije zbog visokih ulaganja u Bugarskoj i Rumunjskoj. Mikrofinanciranjem na makroprobleme Europski fond za mikrofinanciranje jedan je od načina za stvaranje novih radnih mjesta uz pomoć povoljnih kredita do 25.000 eura. Najvećim dijelom novac se koristi za financiranje otvaranja novih radnih mjesta onima koji teško mogu dobiti novac od banaka Lada Stipić - Niseteo Europski fond za mikrofinanciranje trebao bi biti formalno dostupan i zainteresiranima u Hrvatskoj od dana ulaska u zajednicu. Zamišljen kao jedan od načina za stvaranje novih radnih mjesta uz pomoć povoljnih kredita do 25.000 eura. Mikrokredit za mikrofinanciranje mikrotvrtki prvenstveno je namijenjen makroskupini i europskom makroproblemu, mladim i nezaposlenim Europljanima. Koncept je atraktivan, pogotovo u vremenima krize zato što osigurava sredstva onima koji ih u nekakvim normalnim okolnostima poslovanja s bankama ne bi mogli dobiti. U europski fond za mikrofinanciranje na hrpu su stavljeni novci Europske komisije i Europske investicijske banke - koja među svojim aktivnostima poticanja europskog gospodarstva na veoma visoko mjesto u prioritetima stavlja baš nova radna mjesta za najmlađi dio populacije. Svaki euro ovih sredstava prosječno privuče još šest eura iz ostalih izvora financiranja - nacionalnih programa potpore ili strukturnih fondova. Za razdoblje 2010. do 2013. godine u fond je izdvojeno 103 milijuna eura iz proračuna EU-a, na što je razvojna banka zajednice (EIB) nadodala stotinu milijuna eura. Sredstva se distribuiraju preko lokalnih banaka. Naravno, ne ide sve direktno u poticanje zapošljavanja stvaranjem mikrotvrtki (do pet zaposlenih) - 178 milijuna namijenjeno je osnivanju tvrtki, a preostalih 25 služi kao jamstva za banke koje ne žele olako na nesigurni teren mikrofinanciranja. Iako je namjera bila raspodijeliti sredstva geografski ravnomjerno, to se nije dogodilo jer je shema za sada pokrila svega 14 od 27 zemalja EU-a. Realizira se kroz 19 banaka posrednica. U Sloveniji se cijeli aranžman mikrokreditiranja provodi putem Volksbanka Slovenia. Rekorder po broju banaka je Rumunjska, gdje se tri banke bave transferom mikrokredita nadograđujući se na raširenu tradiciju mikrokreditiranja kao načina poticanja zapošljavanja i rasta gospodarstva te rješavanja socijalnih problema. U Belgiji je jedna od dvije financijske institucije specijalizirana za kreditiranje do 25.000 eura. Bugari imaju Mikrofond, Irci First step, a Poljaci Inicjatywa Mikro, kombinirajući i nadopunjujući europske s domaćim inicijativama. Kada je Europska komisija otpočinjala izlet na makroprostor mikrokredita, potaknuta inzistiranjem Europskog parlamenta, računala je da bi se sveukuponi unos novca u fond za mikrokreditiranje mogao popeti pa i preskočiti pola milijarde eura – ili 46.000 kredita. Računica je uzela u obzir da inicijalna sredstva iz EUa, preko proračunskih i EIB-ovih, privlače ulagače iz zemalja gdje su sheme prihvaćene i koriste se. Do ljeta ove godine odobreno je 5000 mikrokredita. Obično mikrokrediti služe za otvaranje malih biznisa poput frizerskih salona, lokalnih prodavaonica ili za pokretanje obrta, i učestalo su potpora samozapošljavanju. Za mikrotvrtke vrijedi statistika iz demografije biznisa - skoro polovina neće doživjeti peti rođendan. To je ujedno jedan od razloga zašto banke ne žele kreditirati mikrotvrtke čak i ako je vrijeme vraćanja kredita najviše tri godine.
- Page 2 and 3: enterprise europe IMP3rove Procjena
- Page 4 and 5: enterprise europe Novi centri HGK-a
- Page 6 and 7: enterprise europe EU NATJEČAJI CA
- Page 8: enterprise europe 23. srpnja 2012.
enterprise europe<br />
info<br />
Broj 67, 23. srpnja 2012.<br />
Kako do izlaska iz krize<br />
Najviše mikrokredita<br />
u trgovinu<br />
Najviše ih koriste grupe za koje<br />
su i skrojeni, a koje nemaju prevelike<br />
izglede u standardim<br />
uvjetima sklapanja kreditnih<br />
aranžmana s bankama – mladi,<br />
žene, nezaposleni, migranti,<br />
osobe ugrožene socijanom<br />
isključivošću. Svaka je od banaka<br />
izabrala svoj profil korisnika<br />
mikrokredita koncentrirajući se<br />
tamo gdje je pomoć najpotrebnija,<br />
a ugrožena skupina ili kategorija<br />
najbrojnija. Litvanska<br />
banka pomaže ženama, u španjolskoj<br />
regiji Murcije preferiraju<br />
mlade ljude, imajući u vidu<br />
golemu nezaposlenost koja pogađa<br />
svakog drugog randika<br />
ispod 25 godina starosti. Belgijska<br />
se specijalizirana banka<br />
orijentirala na migrante koji<br />
predstavljaju težak socijalni<br />
problem i kategorija su s najmanjim<br />
izgledima za posao. U Grčkoj<br />
su ocijenili da je najvažnije<br />
potpomagati start-up tvrtki,<br />
a dvije institucije u Bugarskoj i<br />
Rumunjskoj najviše su zainetersirane<br />
za poduzetništvo u ruralnim<br />
područjima. Preko četvrtine<br />
mikrokredita odobreno je za trgovinu,<br />
a petina za poljoprivredu,<br />
ponajprije zbog visokih ulaganja<br />
u Bugarskoj i Rumunjskoj.<br />
Mikrofinanciranjem<br />
na makroprobleme<br />
Europski fond za mikrofinanciranje jedan je od načina za stvaranje novih radnih mjesta uz<br />
pomoć povoljnih kredita do 25.000 eura. Najvećim dijelom novac se koristi za financiranje<br />
otvaranja novih radnih mjesta onima koji teško mogu dobiti novac od banaka<br />
Lada Stipić - Niseteo<br />
Europski fond za mikrofinanciranje<br />
trebao bi biti formalno dostupan<br />
i zainteresiranima u Hrvatskoj od<br />
dana ulaska u zajednicu. Zamišljen<br />
kao jedan od načina za stvaranje novih<br />
radnih mjesta uz pomoć povoljnih<br />
kredita do 25.000 eura.<br />
Mikrokredit za mikrofinanciranje mikrotvrtki<br />
prvenstveno je namijenjen<br />
makroskupini i europskom makroproblemu,<br />
mladim i nezaposlenim Europljanima.<br />
Koncept je atraktivan, pogotovo<br />
u vremenima krize zato što osigurava<br />
sredstva onima koji ih u nekakvim normalnim<br />
okolnostima poslovanja s bankama<br />
ne bi mogli dobiti.<br />
U europski fond za mikrofinanciranje na<br />
hrpu su stavljeni novci Europske komisije<br />
i Europske investicijske banke - koja<br />
među svojim aktivnostima poticanja europskog<br />
gospodarstva na veoma visoko<br />
mjesto u prioritetima stavlja baš nova<br />
radna mjesta za najmlađi dio populacije.<br />
Svaki euro ovih sredstava prosječno<br />
privuče još šest eura iz ostalih izvora financiranja<br />
- nacionalnih programa potpore<br />
ili strukturnih fondova. Za razdoblje<br />
2010. do 2013. godine u fond je izdvojeno<br />
103 milijuna eura iz proračuna EU-a,<br />
na što je razvojna banka zajednice (EIB)<br />
nadodala stotinu milijuna eura. Sredstva<br />
se distribuiraju preko lokalnih banaka.<br />
Naravno, ne ide sve direktno u poticanje<br />
zapošljavanja stvaranjem mikrotvrtki (do<br />
pet zaposlenih) - 178 milijuna namijenjeno<br />
je osnivanju tvrtki, a preostalih 25 služi<br />
kao jamstva za banke koje ne žele olako<br />
na nesigurni teren mikrofinanciranja.<br />
Iako je namjera bila raspodijeliti sredstva<br />
geografski ravnomjerno, to se nije dogodilo<br />
jer je shema za sada pokrila svega 14<br />
od 27 zemalja EU-a. Realizira se kroz 19<br />
banaka posrednica.<br />
U Sloveniji se cijeli aranžman mikrokreditiranja<br />
provodi putem Volksbanka<br />
Slovenia. Rekorder po broju banaka<br />
je Rumunjska, gdje se tri banke bave<br />
transferom mikrokredita nadograđujući<br />
se na raširenu tradiciju mikrokreditiranja<br />
kao načina poticanja zapošljavanja i<br />
rasta gospodarstva te rješavanja socijalnih<br />
problema. U Belgiji je jedna od dvije<br />
financijske institucije specijalizirana za<br />
kreditiranje do 25.000 eura. Bugari imaju<br />
Mikrofond, Irci First step, a Poljaci Inicjatywa<br />
Mikro, kombinirajući i nadopunjujući<br />
europske s domaćim inicijativama.<br />
Kada je <strong>Europska</strong> komisija otpočinjala<br />
izlet na makroprostor mikrokredita, potaknuta<br />
inzistiranjem Europskog parlamenta,<br />
računala je da bi se sveukuponi<br />
unos novca u fond za mikrokreditiranje<br />
mogao popeti pa i preskočiti pola milijarde<br />
eura – ili 46.000 kredita. Računica je<br />
uzela u obzir da inicijalna sredstva iz EUa,<br />
preko proračunskih i EIB-ovih, privlače<br />
ulagače iz zemalja gdje su sheme prihvaćene<br />
i koriste se.<br />
Do ljeta ove godine odobreno je 5000<br />
mikrokredita. Obično mikrokrediti služe<br />
za otvaranje malih biznisa poput frizerskih<br />
salona, lokalnih prodavaonica ili<br />
za pokretanje obrta, i učestalo su potpora<br />
samozapošljavanju. Za mikrotvrtke<br />
vrijedi statistika iz demografije biznisa -<br />
skoro polovina neće doživjeti peti rođendan.<br />
To je ujedno jedan od razloga zašto<br />
banke ne žele kreditirati mikrotvrtke čak<br />
i ako je vrijeme vraćanja kredita najviše<br />
tri godine.
enterprise europe<br />
IMP3rove<br />
Procjena investicijskih<br />
potencijala<br />
<strong>Europska</strong> poduzetnička mreža nudi usluge savjetovanja za razvoj inovativnih potencijala prema IMP3rove metodologiji. Usluge su<br />
za poduzetnike besplatne<br />
IMP3rove (IMProve Innovation Management<br />
Performance of SMEs with<br />
sustainable IMPact) je inicijativa Europske<br />
komisije za bolju potporu<br />
upravljanju inovacijama. Metodologiju<br />
je razvila konzultantska kuća A.T.<br />
Kearney u suradnji s Institutom Fraunhofer.<br />
U Hrvatskoj je <strong>Europska</strong> poduzetnička<br />
mreža posrednik za provedbu.<br />
Naši certificirani IMP3rove<br />
stručnjaci za upravljanje inovacijama<br />
iz BICRO-a i Ureda za transfer tehnologije<br />
Sveučilišta iz Splita pomažu<br />
poduzetnicima da procijene svoj inovacijski<br />
potencijal i unaprijede konkurentnost<br />
vlastitog poduzeća. <strong>Europska</strong><br />
poduzetnička mreža surađuje<br />
i s drugim hrvatskim certificiranim savjetnicima<br />
kako bi zajedničkim naporima<br />
dali potporu poduzetnicima.<br />
Ovom metodologijom se na sustavan<br />
način procjenjuju snage i slabosti tvrtke<br />
u upravljanju inovacijama te omogućuje<br />
usporedba s drugim tvrtkama. Metodologija<br />
se koristi u EU-u i razvijena je kao<br />
budući standard za inovacijsku metriku.<br />
IMP3rove model temelji se na cjelovitom<br />
pristupu tvrtki te analizira strategiju<br />
i organizacijsku kulturu za inovacije, sposobnost<br />
upravljanja idejama i procesima<br />
koji stvaraju nove proizvode i usluge,<br />
proizvodne metode ili poboljšane poslovne<br />
modele, sve do uspješne komercijalizacije<br />
na tržištu. Ujedno se sudjelovanjem<br />
u procjeni putem online upitnika<br />
otvara pristup IMP3rove bazi podataka u<br />
kojoj se moguće uspoređivati s velikim<br />
brojem drugih poduzeća.<br />
<strong>Europska</strong> poduzetnička mreža nudi usluge<br />
savjetovanja za razvoj inovativnih<br />
potencijala prema ovoj metodologiji, a<br />
usluge su za poduzetnike besplatne.<br />
Dobrobiti od korištenja alata su brojne,<br />
no najvažnije je da tvrtke, koje ispune<br />
online IMP3rove upitnik na točan i potpun<br />
način dobivaju personalizirani izvještaj<br />
koji sadrži smjernice za preispitivanje<br />
svojih inovacijskih aktivnosti, sadašnje<br />
stanje inovacijskog kapaciteta tvrtke u<br />
usporedbi s vrijednostima drugih tvrtki<br />
slične veličine, veličinu potencijala i najvažnije<br />
– preporuke kako poboljšati vlastiti<br />
inovacijski kapacitet.<br />
Za procjenu inovativnosti koristi se online<br />
IMP3rove alat koji se može popunjavati<br />
samostalno ili uz pomoć certificiranih<br />
savjetnika.<br />
U upitniku se o poduzeću traže financijski<br />
podaci za posljednje četiri godine,<br />
broj zaposlenih po godinama, EBIT<br />
– dobit prije odbitka rashodnih kamata<br />
i poreza na dobit, prihod u zadnje dvije<br />
godine s udjelom izvoza u prihodu,<br />
doprinos inovacija profitu te ušteda postignuta<br />
inoviranjem, ulaganje u aktivnosti<br />
istraživanja i razvoja te inovacije,<br />
vrijeme potrebno za komercijalizaciju<br />
(time to market/time to profit) te životni<br />
ciklus proizvoda i usluga. Svi podaci<br />
smatraju se povjerljivima. Nakon potvrde<br />
podataka i zaključivanja upitnika<br />
slijedi generiranje izvještaja koji donosi<br />
pregled slabosti i snaga, preporuke<br />
za poboljšanje te usporedbu s drugim<br />
tvrtkama.<br />
EEN nudi hrvatskim tvrtkama mogućnost<br />
ispunjavanja upitnika uz pomoć<br />
certificiranih savjetnika putem vaučersheme.<br />
Vaučerom se zainteresiranim poduzetnicima<br />
dodjeljuje savjetnik koji će<br />
im pomoći pripremiti potrebne informacije<br />
te s njima ispuniti upitnik. Prosječno<br />
potrebno vrijeme za ispunjavanje upitnika<br />
je četiri sata.<br />
Broj vaučera je ograničen i oni su dostupni<br />
do 31. srpnja ili do postizanja<br />
maksimalnog predviđenog broja.<br />
Prijava za vaučere je moguća na<br />
web stranicama Europske poduzetničke<br />
mreže http://www.een.hr/hr/procjenainovacijskih-potencijala-prema-imp3ovemetodologiji.<br />
Iskorištenost EU fondova<br />
U šest mjeseci porast od 12 posto<br />
Hrvatska iz IPA programa Europske<br />
unije na raspolaganju ima 668,5 milijuna<br />
eura. Krajem pošle godine znali<br />
smo kako ćemo potrošiti samo 37,4<br />
posto tih sredstava i ugovorili smo<br />
ih, pokazuju analize Ministarstva regionalnog<br />
razvoja i fondova Europske<br />
unije. U prvoj polovini godine taj<br />
broj je porastao na 49,1 posto,<br />
odnosno potpisani su ugovori<br />
za projekte za k o j e<br />
će <strong>Europska</strong> unija<br />
dati ukupno<br />
328,3 mil<br />
i j u n a<br />
kuna.<br />
Od siječnja do lipnja novougovoreni su<br />
projekti za koje će se iz IPA fondova dobiti<br />
78 milijuna eura. Najveći porast ugovorenih<br />
i isplaćenih sredstava ostvaren<br />
je u segmentu prometa (komponenta<br />
IPA IIIA) gdje je porast 24,5 posto ili 23<br />
milijuna eura. Također, regionalna konkurentnost<br />
(komponenta IPA IIIC) bilježi<br />
rast od 21 posto ili 13 milijuna novih<br />
ugovorenih poslova. Što se tiče najkritičnije<br />
komponente – IPARD-a, odnosno<br />
projekata vezanih uz ruralni razvoj i infrastrukturu<br />
– u njoj je ostvaren napredak<br />
od 15 posto, odnosno ugovoreno<br />
je 18,6 milijuna eura novih projekata. ”U<br />
ovih pola godine ostvarili smo značajan<br />
napredak”, smatra potpredsjednik Vlade<br />
i ministar regionalnog razvoja i fondova<br />
Europske unije Branko Grčić. “Prošle<br />
je godine ugovoreno 250 milijuna eura,<br />
a šest mjeseci poslije 328 milijuna eura<br />
što znači da je ostvaren napredak od 12<br />
posto. Važno je istaknuti da se za jednu<br />
uloženu kunu u EU projekte natrag dobije<br />
čak 60 kuna. A ne zaboravimo, riječ<br />
je o potpuno bespovratnom i besplatnom<br />
novcu”, ističe Grčić. Dodao je kako<br />
će u strukturnim fondovima biti desetak<br />
puta više novca nego sada, te se nada da<br />
ćemo ovakvu uspješnost zadržati i kada<br />
uđemo u Europsku uniju i počnemo koristiti<br />
te fondove. Hrvatska je od 2007. do<br />
2011. godišnje imala na raspolaganju između<br />
33 i 201 milijun eura za projekte<br />
jačanja administrativnih kapaciteta, prekograničnu<br />
suradnju, promet, okoliš, regionalnu<br />
konkurentnost, ljudske resurse<br />
i poljoprivredu. Rokovi za ugovaranje<br />
završeni su za projekte koji se financiraju<br />
iz programa za 2007. i 2008. godinu.<br />
Iskorištenost sredstava u te dvije godine<br />
kada je na raspolaganju bilo 44,5 milijuna<br />
i 42,3 milijuna eura iznosila je 93 i 83<br />
posto.<br />
Rokovi za zaključenje ugovora za programe<br />
iz 2009. godine završavaju iduće godine,<br />
a za sve projekte koji se financiraju<br />
iz IPA programa sredinom 2015. godine.<br />
U Ministarstvu najavljuju kako će do kraja<br />
2012. godine biti ostvareno 60 posto<br />
iskorištenosti svih sredstava iz IPA programa<br />
koji su na raspolaganju Hrvatskoj.<br />
(K.S.)
www.een.hr<br />
23. srpnja 2012.<br />
2 3<br />
Dijana Antičić, porezna forenzičarka<br />
U borbi protiv<br />
financijskih prijevara<br />
Porezna forenzika nastala je kako bi se analizirali i spriječili sve softisticiraniji načini financijskih prijevara - korupcije, otuđenja<br />
imovine i lažiranja financijskih izvještaja<br />
Krešimir Sočković<br />
Porezna forenzika je nova savjetodavna<br />
djelatnost koja se bavi ispitivanjem,<br />
dokazivanjem i sprečavanjem<br />
gospodarsko-kriminalnih i drugih<br />
nedopuštenih radnji. Svoje korijene<br />
ima u istraživanju prijevara koje<br />
su uvijek bile prisutne u povijesti poslovne<br />
ekonomije. Pri tome se obrađuju<br />
tri najčešća tipa prijevara: korupcija,<br />
otuđenje imovine i lažiranje<br />
financijskih izvještaja. Jedna od najboljih<br />
stručnjakinja na tom poručju<br />
je Dijana Antičić. Članica je Udruge<br />
poslovnih žena Krug i ambasadorica<br />
poduzetništva Europske mreže žena<br />
ambasadorica poduzetništva, organizacije<br />
koja potiče žensko poduzetništvo.<br />
Što rade porezni i računovodstveni<br />
forenzičari?<br />
- Forenzično računovodstvo obuhvaća<br />
primjenu računovodstvenih pojmova,<br />
razumijevanje, rješenja i tehnike za<br />
rješavanje pravnih predmeta. Forenzični<br />
računovođa istražuje i dokazuje poslovno-financijske<br />
prijevare, odnosno<br />
gospodarski kriminal. Forenzični računovođe<br />
poslovodstvu mogu pomoći u<br />
ostvarivanju zakonitog postupanja, odnosno<br />
djelovanja u skladu s propisima.<br />
Uključuju se u razne istrage nakon obavljenih<br />
redovnih ili posebnih revizija koje<br />
su otkrile naznake prijevara u poslovnofinancijskim<br />
transakcijama. Nakon obavljenih<br />
istraga napisat će i naručitelju prezentirati<br />
izvješće o utvrđenom. Porezni<br />
forenzičar radi na dijelu koji se više tiče<br />
primjene poreznih propisa te utvrđivanja<br />
prijevara u sustavu obračuna poreza,<br />
utajama poreza i slično.<br />
Tko traži vaše usluge?<br />
- Usluge forenzičnog računovođe, pa<br />
tako i usluge Forenzike Prime, naručuju<br />
različita trgovačka društva za istraživanje<br />
raznovrsnih prijevara u koje su<br />
upleteni njihovi zaposlenici, dobavljači<br />
i/ili kupci. Pravni zastupnik ili državni<br />
tužitelj može se savjetovati s forenzičnim<br />
računovođom kako bi dobio neovisno<br />
strukovno mišljenje o nastaloj šteti, fer<br />
cijeni, vrijednosti, naknadi štete i imovinskim<br />
odnosima ili o drugim područjima<br />
pravne profesije, uključujući one koji<br />
su predmet odgovornosti i obveza, vlasničkih<br />
diskvalifikacija i prekida ugovora.<br />
U kazneno-pravnim istraživanjima forenzični<br />
računovođe analiziraju poslovnofinancijske<br />
transakcije kao i manipulacije<br />
na tržištima kapitala. Korisnici usluga<br />
mogu biti privatni i javni sektor, država<br />
u određenim postupcima, kao i vlasnici<br />
društava.<br />
Od kada radite kao porezna forenzičarka?<br />
- Moja dosadašnja i osnovna djelatnost<br />
je djelatnost poreznog savjetništva, a<br />
forenzika je proizašla kao nova djelatnost<br />
i iz samog poreznog savjetništva<br />
kao takvog. U prošlosti je bilo raznih upita<br />
i konkretnih poslova i sudjelovanja u<br />
određenim forenzičnim aktivnostima -<br />
najčešće za potrebe vlasnika. Poslovima<br />
poreznog savjetništva se bavim kao<br />
ovlašteni porezni savjetnik već osam godina,<br />
od čega sam šest godina partner u<br />
Javnom trgovačkom društvu za porezno<br />
savjetništvo Antičić-Jakovljević-Kušeta.<br />
Sjedište društva nam je u Rijeci, a moj<br />
dio poslovanja obavlja se u poslovnoj jedinici<br />
u Zagrebu, gdje pored mene rade<br />
i tri stručne suradnice. Društvo Forenzika<br />
Prima je osnovano prije nekoliko mjeseci<br />
radi formalizacije pružanja ove i drugih<br />
srodnih usluga koje nije moguće pružati<br />
kroz Javno trgovačko društvo te ograničenja<br />
Zakona o poreznom savjetništvu.<br />
Tako se novo društvo, pored forenzike,<br />
bavi i poslovima revizije, procjene vrijednosti<br />
društava, te sudskim vještačenjima.<br />
Za sve ovo imamo potrebne licencije.<br />
Kako je ovo tržište u porastu, društvo<br />
sam registrirala radi pružanja svih navedenih<br />
usluga na jednom mjestu. Poslovi<br />
poreznog savjetništva i dalje će se odvijati<br />
kroz Javno trgovačko društvo.<br />
Kako ste se počeli baviti poreznom<br />
forenzikom?<br />
- Ovom djelatnošću sam se počela baviti<br />
spontano, kroz upite postojećih klijenata.<br />
Tako je jedan od mojih prvih<br />
zadataka bio da utvrdim za potrebe vlasnika,<br />
koji je često bio poslovno odsutan<br />
u inozemstvu i to na više mjeseci,<br />
oštećuju li ga financijski osobe, koje su<br />
imale ovlasti pristupa žiro-računu i blagajni<br />
društva, u njegovom računovodstvu.<br />
Pregled dokumentacije je to potvrdio.<br />
Nedavni slučaj je slučaj klijenta koji<br />
je kupio manje društvo u prethodnom<br />
vlasništvu velikog društva te je pregledom<br />
poslovnih knjiga ustanovljeno da<br />
su neke transakcije dvostruko knjižene<br />
radi oštećivanja tog prodanog društva.<br />
Iz društva su prije prodaje izvlačena<br />
novčana sredstva kroz brojne ustupe<br />
potraživanja. U ovom poslu samo školovanje<br />
nije dostatno, nego je potrebno<br />
poslovno iskustvo, ali i poznavanje psihologije.<br />
Počinitelji često svojim stavom<br />
i ponašanjem ukazuju da nešto nije u<br />
redu te na kojem se području nalazi pogreška.<br />
To je potrebno znati i moći prepoznati.<br />
Školovanje za sada organizira<br />
RIF u obliku višemjesečnog seminara uz<br />
polaganje ispita.<br />
Kao ambasadorica poduzetništva<br />
održavate motivacijska predavanja<br />
ženama koje razmišljaju o samostalnom<br />
poslovanju. Kako je biti poduzetnica<br />
u Hrvatskoj?<br />
- Žensko poduzetništvo kod nas se tek<br />
razvija i još uvijek često vrijede tradicionalna<br />
pravila podjele muških i ženskih<br />
zadataka. Međutim, u odnosu na situaciju<br />
koja se nalazi u drugim zemljama, čak<br />
i bliskog okruženja, pozicija žene je ipak<br />
bolja i uz manje truda i manje neformalnih<br />
barijera za savladavanje, žena u Hrvatskoj<br />
se može izboriti za uspjeh. Zato<br />
smatram da se znanjem, upornošću i<br />
sposobnošću može doći do uspjeha.<br />
Kod nas i u svijetu prijevare i gospodarski<br />
kriminal sve su sofisticiraniji,<br />
pa je za pretpostaviti da će tržište<br />
porezne forenzike porasti. Kakva su<br />
očekivanja Forenzike Prime?<br />
- Planiramo ponuditi državnim službama,<br />
sudovima, odvjetnicima i privatnom<br />
sektoru specijalizirane usluge temeljene<br />
na dosadašnjem znanju poreznih i računovodstvenih<br />
propisa i bogatoj praksi,<br />
kao i primijeniti do sada razvijeni i naučeni<br />
know how u ovom području. Smatram<br />
da je dugogodišnje iskustvo u<br />
području poreznog savjetništva, kombinirano<br />
sa sudskim vještačenjem i forenzikom,<br />
odličan spoj koji može jamčiti kvalitetu.
enterprise europe<br />
Novi centri HGK-a<br />
Na usluzi poduzetnic<br />
Tri nova centra <strong>Hrvatske</strong> gospodarske komore olakšat će poduzetnicima komunikaciju s institucijama i pronalaza<br />
U Hrvatskog gospodarskoj komori početkom<br />
godine otvoreni su Centar za investicije,<br />
Centar za EU i Centar za poduzetništvo,<br />
inovacije i tehnološki razvoj<br />
koji će pomoći članovima u realizaciji<br />
njihovih poslovnih projekata, komunikaciji<br />
s Vladom i tijelima Europske unije,<br />
ali i investitorima koji su spremni ulagati<br />
u Hrvatsku.<br />
Svi centri rade od početka ove godine, a<br />
prve rezultate pokazao je Centar za EU.<br />
Oni su predali dokumentaciju za dobivanje<br />
sredstava iz pretpristupnih fondova za dva<br />
projekta vrijedna oko dva milijuna eura. Perutnina<br />
iz Čakovca sredstva će uložiti za poboljšanje<br />
mikroklime u svojim pogonima za<br />
proizvodnju hrane, dok će tvrtka Fragaria<br />
uložiti sredstva u nove nasade jabuka.<br />
Ciljana skupina kojom se bavi Centar za EU<br />
su članice Komore koje trebaju pomoć u<br />
korištenju pretpristupnih i postpristupnih<br />
fondova Europske unije - tvrtke korisnice<br />
programa IPARD i IPA koponente IIIC, kaže<br />
direktorica Centra za EU Ružica Gelo.<br />
”Tvrtkama nudimo konkretnu pomoć u realizaciji<br />
projekata i pomoć pri njihovom pisanju.<br />
Jednako je važno i sudjelovanje ovog<br />
centra u programiranju, odnosno osiguravanju<br />
da neki tvrtkama zanimljivi projekti<br />
Ružica Gelo , direktorica Centra za EU<br />
budu obuhvaćeni financiranjem kroz pojedine<br />
programe”, naglašava Ružica Gelo.<br />
Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki<br />
razvoj želi ojačati komunikaciju poduzetnika<br />
i institucija kaže direktorica Centra<br />
za poduzetništvo, inovacije i tehnološki<br />
razvoj Tajana Kesić Šapić. “Radimo na<br />
promociji projekata Ministarstva poduzetništva<br />
preko županijskih komora. Educirali<br />
smo poduzetnike kako se kandidirati za projekte<br />
Ministarstva i pomagali im pri pisanju<br />
prijava. a od jeseni krećemo s novim uslugama<br />
za poduzetnike koje će biti napravljene<br />
prema paketima za početnike, one koji žele<br />
udruživanje u klastere ili za inovatore. Radit<br />
ćemo i na povećanju broja primjena inovacija<br />
u poduzetništvu i komunikaciji s ministarstvima<br />
i europskim nadležnim tijelima kako<br />
Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo,<br />
inovacije i tehnološki razvoj<br />
bismo ostvarili komunikaciju između kreatora<br />
zakona i njihovih korisnika. Osnovat ćemo<br />
i udruženje poslovnih savjetnika kako bismo<br />
osigurali visoku kvalitetu njihovih usluga”,<br />
ističe Tajana Kesić Šapić.<br />
Silva Stipić Kobali, direktorica Centra za investicije<br />
Centar za investicije želi postati referentno<br />
mjesto i info punkt za sve one koji imaju namjeru<br />
ili potencijal za investiranje u Hrvatsku,<br />
naglašava direktorica Centra za investicije<br />
Silva Stipić Kobali. “Želimo pružiti<br />
potporu rješavanju svih onih procedura, postupaka<br />
i koraka koji su potrebni da bi se jedan<br />
investicijski projekt ostvario. Namjera<br />
nam je prepoznati i mogućnosti privatnog<br />
sektora za investiranje u Hrvatskoj i zbog<br />
toga pokrećemo katalog, odnosno bazu investicijskih<br />
projekata. Trenutačno imamo<br />
oko 400 projekata na području cijele <strong>Hrvatske</strong><br />
koje ćemo objaviti na internetskim stranicama<br />
Komore početkom rujna. Tako ćemo<br />
na jednostavan način ponuditi investitorima<br />
u Hrvatskoj i inozemstvu uvid u to što sve hrvatsko<br />
gospodarstvo danas nudi”, zaključuje<br />
Silva Stipić Kobali. Najviše projekata u ovoj<br />
bazi bit će iz sektora energetike, zaštite okoliša<br />
i turizma.<br />
Svaki poduzetnik koji se obrati Komori dobit<br />
će osobni tretman, najavljuju u HGK-u.<br />
Pomoći će im se u rješavanju njihovih problema,<br />
pronalaženju partnera ili korištenju<br />
komorskih baza podataka. “Želja nam je pomoći<br />
gospodarstvenicima, mogućnosti su<br />
velike i treba pobijediti apatiju koja vlada u<br />
cijelom društvu. Tu smo da pokažemo koje<br />
se mogućnosti nude i mogu reći da su do<br />
sada svi naši korisnici bili zadovoljni, kaže<br />
Croadriainvest<br />
Kako pronaći novac za pro<br />
Hrvatska još uvijek nije atraktivna stranim investitorima. Među projektima koji se prezentiraju mnogi su tek u početnoj fazi. Na po<br />
svu papirologiju i procjene isplativosti i potreban im je samo novac za realizaciju<br />
Krešimir Sočković<br />
Nedostatak investicija u Hrvatskoj je činjenica<br />
koja nije samo posljedica gospodarske<br />
krize. Velika većina investitora<br />
koji žele ulagati upozoravaju kako<br />
Hrvatska još uvijek nije atraktivna investicijska<br />
lokacija. Situacija se sporo mijenja<br />
unatoč činjenici da su svi prepoznali<br />
glomazni administrativni aparat<br />
koji koči investitore u ostvarenju njihovih<br />
projekata.<br />
Istovremeno susjedne zemlje ne stoje<br />
prekriženih ruku, a imaju i prednost<br />
niže cijene rada i bržeg rješavanja administrativnih<br />
zapreka. Poticanjem investicijske<br />
klime krenulo se i s druge strane.<br />
Croadriainvest je web portal koji je u punoj<br />
funkciji godinu dana, kaže Željko Kovač,<br />
direktor i osnivač portala Croadriainvest.<br />
”Portal smo pripremali godinu dana<br />
prije puštanja u javni rad jer smo morali<br />
privući projekte i poduzetnike. To nije bilo<br />
lako. Koristili smo se raznim skupovima,<br />
Puno projekata malih i srednjih<br />
poduzetnika ima riješenu<br />
dokumentaciju i spremni su<br />
za investitore. Dobili su bitku s<br />
administracijom, no ne i borbu<br />
s financijskim institucijama<br />
medijskom promocijom i osobnim kontaktima<br />
kako bismo pokazali poduzetnicima<br />
da postoji mjesto gdje s povjerenjem<br />
mogu ukratko prikazati svoj projekt mogućim<br />
investitorima. Sada smo u situaciji<br />
da nam se nudi puno projekata na objavu”,<br />
ističe Kovač. U radu s poduzetnicima<br />
uočili su kako ima puno projekata malih<br />
i srednjih poduzetnika koji su u potpunosti<br />
riješili svu potrebnu dokumentaciju te<br />
su spremni za prihvat investitora. Oni su<br />
dobili bitku s administracijom, no nisu dobili<br />
borbu s financijskim institucijama koje<br />
bi pratile projekte. Poznato je da banke<br />
vrlo rijetko financiraju projekte ako nemate<br />
dovoljno hipoteke kojom bi garantirali<br />
za kreditna sredstva. Kako je većina poduzetnika<br />
do sada založila nekretnine za kredite,<br />
nisu u mogućnosti ponovo se zadužiti<br />
i pokrenuti projekte iako su kvalitetni i<br />
osiguravaju povrat investicije. Takvi poduzetnici<br />
okreću se jedinom mogućem izvoru<br />
kapitala, a to je strani, možda i domaći<br />
investitor koji ima povjerenje i interes uložiti<br />
u određeni projekt.<br />
U odabiru projekata Croadriainvest je selektivan<br />
jer želi da se na portalu objavi<br />
samo ono što je odmah spremno za prihvat<br />
investitora. “Poduzetnici u teškoćama,<br />
koji imaju ideju ili projekt koji ne posjeduje<br />
svu potrebnu dokumentaciju, moraju se<br />
još malo potruditi kako bi našli svoje mjesto<br />
na našem portalu. Samo spremni projekti<br />
mogu u objavu.<br />
Želimo postići to da investitori steknu povjerenje<br />
u objavljene projekte i budu sigurni<br />
da neće imati nikakvih teškoća kad<br />
krenu u investiranje”, naglašava. Do osnutka<br />
ovog portala nije postojalo jedno mjesto<br />
koje informira investitore o projektima<br />
spremnim za realizaciju. Informacije koje<br />
su se do sada nalazile na portalu Ministarstva<br />
gospodarstva odnosile su se na investicijski<br />
potencijal prijavljenih projekata, ali
www.een.hr<br />
23. srpnja 2012.<br />
4<br />
5<br />
ima i investitorima<br />
k investitora za svoje projekte<br />
Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za<br />
gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a<br />
Aktivnosti Centra za investicije<br />
• Izrada kataloga investicijskih projekata<br />
• Identificiranje i promicanje ulagačkih<br />
projekata koji su ili u fazi razvoja ili već<br />
spremni za realizaciju, povezivanje investitora<br />
s hrvatskim tvrtkama/nositeljima<br />
projekta<br />
• Pružanje informacija o mogućnostima<br />
za poslovanje i investiranje u RH<br />
• Posredovanje u komunikaciji s nadležnim<br />
institucijama na nacionalnoj i lokalnoj<br />
razini, potpora ulagačima u administrativnim<br />
procedurama na svim<br />
razinama putem 20 županijskih komora<br />
i devet predstavništava u inozemstvu<br />
• Pronalazak i povezivanje investitora<br />
s lokalnim dobavljačima, uspostava<br />
kontakta s potencijalnim poslovnim<br />
partnerima<br />
• Organizacija individualnih tailor-made<br />
programa za ulagače te pomoć pri organizaciji<br />
posjeta zainteresiranih ulagača<br />
• Promocija hrvatskoga gospodarstva<br />
i ulagačkih potencijala na poslovnim<br />
susretima, forumima i sajmovima<br />
potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo,<br />
europske integracije i pitanja EU-a<br />
Vesna Trnokop Tanta. “Ustroj novih centara<br />
nije uvođenje novih aktivnosti nego poboljšavanje<br />
starih kako bismo ojačali komunikaciju<br />
s gospodarstvom, promovirali ga i<br />
poboljšali njegovu konkurentnost izvan granica<br />
naše zemlje”, kaže Vesna Trnokop Tanta.<br />
“Fokusirani smo na ono što nam dolazi i<br />
pripremamo se za ulazak <strong>Hrvatske</strong> u Europsku<br />
uniju. Smatrali smo da unutar samog sustava<br />
trebamo transparentno komunicirati o<br />
pripremi gospodarstva za projekte. Preraspodjelom<br />
poslova i s tri nova centra uspostavljamo<br />
bolju uslugu hrvatskom gospodarstvu,<br />
uz smanjenje troškova poslovanja<br />
i bez novih zapošljavanja”, ističe Vesna Trnokop<br />
Tanta. Boljoj kvaliteti usluga pomoći<br />
će i redizajn internetskih stranica zahvaljujući<br />
kojemu je moguće, kako kažu u<br />
Komori, pomoću tri klika mišem doći do<br />
Aktivnosti Centra za<br />
poduzetništvo, inovacije i<br />
tehnološki razvoj<br />
• Definiranje mjera unapređenja poduzetničke<br />
klime<br />
• Praćenje i analiza rezultata poslovanja<br />
malog i srednjeg poduzetništva<br />
• Zastupanje interesa i pružanje stručne<br />
pomoći članicama pri financiranju poduzetničkih<br />
projekata<br />
• Savjetovanje oko apliciranja na programe<br />
potpora malom i srednjem poduzetništvu<br />
• Suradnja s ministarstvima, na Implementaciji<br />
10 principa Small Bussines Acta<br />
• Priprema Nacionalne konferencije o<br />
gospodarstvu i poduzetništvu<br />
• Sudjelovanje u projektima Ministarstva<br />
poduzetništva i obrta<br />
• Suradnja s obrazovnim i drugim institucijama<br />
u organiziranju edukacije za<br />
poduzetnike<br />
• Savjetodavna pomoć u pristupu EU<br />
programima<br />
• Povezivanje akademske zajednice i<br />
poduzetništva u suradnji s BICRO-m i<br />
Zajednicom za inventivni rad<br />
odgovora na gotovo svako poduzetničko<br />
ili investitorsko pitanje.<br />
Aktivnosti Centra za EU<br />
• Sudjelovanje u izradi strateških dokumenata<br />
i procesu programiranja financiranja<br />
iz EU fondova<br />
• Sudjelovanje u konzultacijama i izradi<br />
dokumenata za korištenje strukturnih<br />
fondova<br />
• Praćenje politika EU-a i analiza utjecaja<br />
na hrvatsko gospodarstvo<br />
• Informativno/savjetodavne aktivnosti<br />
prema poduzećima - fit-in analize prijave<br />
na otvorene natječaje<br />
• Konzultantske aktivnosti i usmjeravanje<br />
gospodarstvenika prema odgovarajućim<br />
izvorima financiranja iz EU fondova<br />
• Projektne aktivnosti prema poduzećima/članovima<br />
HGK-a na području<br />
programa IPA IIIC i IPARD i strukturnih<br />
fondova<br />
• Konzultantske aktivnosti i pomoć u<br />
pripremi / izradi / kontroli natječajne<br />
dokumentacije<br />
• Kroz IPARD pilot-projekt suradnja s<br />
tvrtkama u pripremi projekta<br />
• Informativne, promotivne i obrazovne<br />
aktivnosti<br />
jekte<br />
rtalu Croadriainvest investitorima se prezentiraju projekti koji su riješili<br />
većina tih investicija je tek u početnoj fazi<br />
bez potrebnih investicijskih dokumenata.<br />
”Procjenjujemo da je u ovom trenutku vrijednost<br />
objavljenih projekata oko 150 milijuna<br />
eura. Na stolu u uredu trenutno imam<br />
još dva vrlo atraktivna projekta koja su u<br />
pripremi, a vrijede oko 10 milijuna eura.<br />
Dakle, u igri su veći i manji projekti, ali važnije<br />
je reći da procjenjujemo da bi se njihovim<br />
ostvarenjem moglo zaposliti između<br />
700 i 1000 ljudi.” Interes poduzetnika za<br />
objavu na ovim web stranicama je velika.<br />
Poduzetnici se raspituju o uvjetima oglašavanja,<br />
zanima ih kakve projekte objavljujemo...<br />
Neki su razočarani kad ih odbijemo,<br />
ali shvaćaju politiku portala te se naknadno<br />
jave kad riješe probleme svoje investicije.<br />
Važno je naglasiti da ovakav angažman<br />
predlagatelja i pritisak na njih s ciljem da riješe<br />
svu dokumentaciju znači i ozbiljnost u<br />
pripremi investicije, što investitori cijene jer<br />
vide da poduzetnik vjeruje u svoj projekt.<br />
Da nije tako, sve bi se svelo na ‘Moja ideja,<br />
benzin vaš’, a to investitori ne vole niti ulaze<br />
u takve projekte. Rizik poduzetnika i investitora<br />
mora biti zajednički”, ističe Kovač.<br />
S druge strane investitori su još uvijek jako<br />
oprezni s ulaganjima. “Na početku naših<br />
objava odziv je bio slab. Moram priznati da<br />
je to bilo frustrirajuće jer smo uložili znatna<br />
sredstva u razvoj projekta. Međutim, pojačavanjem<br />
medijske prisutnosti, slanjem<br />
newslettera na stotinjak adresa širom svijeta<br />
i u Hrvatskoj postali smo uočljivi investitorima.<br />
Počeli su upiti, imali smo i jedan posjet iz<br />
Jordana. Danas dnevno dobijemo barem jedan<br />
mail s upitom za pojašnjenje nekog od<br />
predloženih projekata. Mislim da je to rezultat<br />
p o l i -<br />
tike kojom vodimo portal,<br />
medijske prisutnosti, ali i interesa za ulaganje<br />
u Hrvatsku koja će iduće godine biti u<br />
EU-u”, smatra prvi čovjek Croadriainvesta.<br />
Sličan portal trebala bi otvoriti i jamstvena<br />
agencija Hamag Invest. “Dobro je da se<br />
nešto takvo pokrene na državnom nivou.<br />
No, s obzirom na informacije koje imamo,<br />
taj portal će morati objavljivati sve projekte<br />
bez obzira na njihovu pripremljenost.<br />
To je svakako potrebno da se vidi investicijski<br />
potencijal u Hrvatskoj. Prema najavama,<br />
ministarstva i njihove institucije izravno<br />
će se uključivati u rješavanje određene<br />
problematike investicija na lokalnoj razini.<br />
Koliko će to uroditi plodom, vidjet ćemo,<br />
no mišljenja<br />
sam<br />
da ministarstva<br />
moraju raditi na smanjenju<br />
birokratskih prepreka<br />
i edukaciji lokalnih dužnosnika<br />
o važnosti investicija. Dakle mislim<br />
da je njihova osnovna dužnost stvaranje<br />
okruženja za investiranje i promjenu svijesti<br />
lokalnih dužnosnika, a ne pretvaranje<br />
državnih institucija u operativni servis za<br />
rješavanje dokumentacije na lokalnoj razini.<br />
Projekt IKEA u blizini Zagreba jedan je<br />
od primjera iz kojeg se vidi da ni najviše državne<br />
instance nisu mogle riješiti lokalne<br />
probleme”, zaključuje Željko Kovač.
enterprise europe<br />
EU NATJEČAJI<br />
CA Porte Isère représenté par SARA 17<br />
avenue du Bourg, BP 40155 Contact point:<br />
SARA mandataire de la Communauté<br />
d’agglomération Porte de l’Isère For<br />
the attention of: Hervé Baumgartner,<br />
38081 L’Isle-d’Abeau, France, herve.baumgartner@sara-amenagement.fr.<br />
Više<br />
podataka o nadmetanju na istoj adresi.<br />
EU NATJEČAJI<br />
Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći<br />
na web stranicama službenog glasnika<br />
Europske unije na http://ted.<br />
europa.eu<br />
Izgradnja mosta<br />
Communauté urbaine de Bordeaux,<br />
Bordeaux, Francuska, traži izvođača radova<br />
na konstrukciji i izgradnji mosta.<br />
Natječaj je otvoren do 10. rujna, a prijave<br />
na francuskom jeziku se predaju na<br />
M. le président de la Communauté urbaine<br />
de Bordeaux, pôle administration<br />
générale, Direction de la commande<br />
publique Immeuble Le Guyenne,<br />
6ème étage Terrasse du Front du Médoc,<br />
33076 Bordeaux Cedex, France,<br />
www.marchespublics-aquitaine.org.<br />
Više podataka o nadmetanju na Pôle<br />
administration générale direction de<br />
la commande publique, Immeuble Le<br />
Guyenne, 6ème étage Terrasse du Front<br />
du Médoc, For the attention of: M. G.<br />
Mazel, 33076 Bordeaux Cedex, France.<br />
Izgradnja<br />
CA Porte Isère représenté par SARA,<br />
L’Isle-d’Abeau, Francuska, traži izvođača<br />
radova na izgradnji sustava za pročićavanje<br />
otpadnih voda. Natječaj je otvoren<br />
do 21. rujna, a prijave se predaju na<br />
Strojevi, oprema i izvođenje<br />
radova<br />
Elektroprivreda Srbije, Beograd, Srbija,<br />
traži izvođača i nabavu strojeva i opreme<br />
za radove na projektu EPS Kolubara<br />
Envirnomental Improvment, koji financira<br />
EBRD. Natječaj je otvoren do 4. listopada,<br />
a prijave na srpskom jeziku predaju<br />
se na: Javno preduzeće Elektroprivreda<br />
Srbije, Beograd, Mr. Radan Radović, Vojvode<br />
Stepe 412, Beograd, Srbija. Više podataka<br />
o nadmetanju na istoj adresi.<br />
Farmaceutski proizvodi<br />
Ministarstvo zdravlja Makedonije traži<br />
farmaceutske proizvode. Natječaj je<br />
otvoren do 7. kolovoza. a prijave na makedonskom<br />
jeziku predaju se na Ministry<br />
of Health, 50 divizija 6, 1000 Skopje<br />
FRY Macedonia, tangelco@yahoo.com.<br />
Više podataka o nadmetanju na istoj<br />
adresi i na www.moh.gov.mk.<br />
Financijske i osiguravateljske<br />
usluge<br />
Centar za praćenje poslovanja energetskog<br />
sektora i investicija, Zagreb, traži<br />
nabavu usluga osiguranja i financija.<br />
Natječaj je otvoren do 7. kolovoza, a<br />
prijave na engleskom ili hrvatskom predaju<br />
se na Centar za praćenje poslovanja<br />
energetskog sektora i investicija, n.r.<br />
Ante Ramljak, 10000 Zagreb, ante.ramljak@cei.hr.<br />
Više podataka o nadmetanju<br />
na istoj adresi i adresi institucije<br />
www.cei.hr.<br />
Pravne usluge<br />
Centar za praćenje poslovanja energetskog<br />
sektora i investicija, Zagreb, traži<br />
nabavu pravnih usluga. Natječaj je<br />
otvoren do 7. kolovoza, a prijave na engleskom<br />
ili hrvatskom se predaju na<br />
Centar za praćenje poslovanja energetskog<br />
sektora i investicija, n.r. Ante Ramljak,<br />
10000 Zagreb, ante.ramljak@cei.<br />
hr. Više podataka o nadmetanju na istoj<br />
adresi i adresi institucije www.cei.hr.<br />
Brodovi<br />
Bergen og Omland havnevesen, Bergen,<br />
Norveška, traži nabavu brodova.<br />
Natječaj je otvoren do 13. kolovoza, a<br />
prijave na norveškom jeziku predaju<br />
se na Bergen og Omland havnevesen<br />
Nøstegaten 30, 3.etg. For the attention<br />
of: Resepsjon Bergen og Omland Havnevesen,<br />
5010 Bergen, Norway, www.<br />
bergenhavn.no. Više podataka o nadmetanju<br />
na istoj adresi.<br />
Monoblok kotači<br />
Organismos Sidirodromon Ellados AE<br />
Dieythynsi Efodiasmoy, Atena, Grčka,<br />
traži nabavu monoblok kotača. Natječaj<br />
je otvoren do 10. kolovoza, a prijave<br />
na grčkom jeziku predaju se na Organismos<br />
Sidirodromon Ellados AE Dieythynsi<br />
Efodiasmoy Karoloy 1 - 3, 2os Orofos<br />
Contact point(s): DEF/YPRO/diak.<br />
For the attention of: Kos Antypas Ioannis,<br />
104 37 Athina, Greece. Više podataka<br />
o nadmetanju na www.ose.gr.<br />
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a<br />
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a<br />
Na internetskoj stranici www.een. hr<br />
svakog mjeseca možete pronaći najnoviju<br />
ponudu stranih tvrtki koje su<br />
objavljene u bazi Enterprise Europe<br />
Network (EEN) i koje traže poslovne<br />
partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem<br />
obrasca na internetskoj stranici<br />
moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u<br />
europsku bazu. Ako vas zanima neka<br />
od ponuda za suradnju, pošaljite<br />
upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre<br />
ponude za koju ste zainteresirani.<br />
Krovopokrivačka djelatnost<br />
(20120615036)<br />
Poljski proizvođač krovnog pribora i limenih<br />
građevinskih elemenata nudi<br />
krovopokrivačke usluge, distribuciju,<br />
aktivnosti recipročne proizvodnje te se<br />
nudi kao podizvođač za potencijalnog<br />
partnera.<br />
Strojevi za razne industrijske<br />
grane (20120615008)<br />
Francuska tvrtka, dobavljač novih i korištenih<br />
strojeva za preradu hrane, kozmetičku<br />
i farmaceutsku industriju, traži<br />
nove partnere za recipročnu distribuciju<br />
(trgovačko-posredničke usluge).<br />
Savjetodavne i logističke<br />
usluge (20120618036)<br />
Francuska tvrtka koja upravlja industrijskim<br />
parkom nudi usluge savjetovanja<br />
i logistike tvrtkama koje žele započeti<br />
djelatnost u Francuskoj. Tvrtka nudi globalno<br />
poslovanje i logističku potporu<br />
prije, tijekom i nakon projekta.<br />
Energetski učinkovite solarne<br />
zgrade (20120615004)<br />
Slovenska tvrtka, specijalizirana za projektiranje<br />
i proizvodnju energetski<br />
učinkovitih solarnih zgrada pomoću<br />
napredne tehnologije i materijala, traži<br />
trgovačkog posrednika (distributera),<br />
podugovaranje – outsourcing aktivnosti,<br />
te nudi distribuciju za slične proizvode.<br />
Radna i zaštitna odjeća<br />
(20120619021)<br />
Mađarska tvrtka, aktivna na području<br />
proizvodnje radne i zaštitne odjeće i<br />
radnih odijela, kao i distribucije opreme<br />
za zaštitu na radu, traži trgovačke posrednike<br />
diljem Europe za distribuciju<br />
svojih proizvoda. Tvrtka proizvodi uniforme<br />
za zdravstvenu industriju, vatrogasnu<br />
službu, catering... Tvrtka također<br />
traži i nudi kapacitete za recipročnu proizvodnju,<br />
te nudi svoje slobodne proizvodne<br />
kapacitete za podugovaranje.<br />
Proizvodi od smrznutog<br />
tijesta (20120619004)<br />
Grčka tvrtka, jedna od najvećih u području<br />
proizvoda od smrznutog tijesta,<br />
traži ekskluzivnog distributera za<br />
maloprodaju ovih proizvoda. Tvrtka je<br />
također zainteresirana za recipročnu<br />
proizvodnju i traži partnere koji nude<br />
logistiku/prijevoz.<br />
Namještaj (20120704016)<br />
Poljska tvrtka, dizajner i proizvođač namještaja<br />
s preko 30 godina iskustva, traži<br />
i nudi trgovačko-posredničke usluge.<br />
Tvrtka traži partnere za joint venture i recipročnu<br />
proizvodnju, a također je spremna<br />
djelovati kao podugovaratelj.<br />
Špedicija, logističke usluge<br />
(20120704031 )<br />
Mađarska tvrtka specijalizirana za međunarodnu<br />
špediciju i logističke usluge<br />
nudi prijevoz/logističke usluge: rješenja<br />
za prijevoz cestom, zrakom ili morem.<br />
Ventilacijski sustavi,<br />
centralno grijanje,<br />
konstrukcije (20120705056)<br />
Poljska tvrtka, specijalizirana za industrijske<br />
usluge, traži partnere za podugovarateljske<br />
aktivnosti. Tvrtka se bavi investicijskim<br />
projektima vezanim uz proizvodnju,<br />
montažu i popravak ventilacijskih instalacija,<br />
instalacija za centralno grijanje i<br />
kanalizacijskih instalacija, proizvodnjom<br />
industrijskih postrojenja, sastavljanjem<br />
čeličnih i energetskih konstrukcija.<br />
Automati za prodaju<br />
(20120709019)<br />
Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju<br />
jedinstvenih automata za prodaju<br />
traži poslovne partnere u istoj<br />
djelatnosti radi pružanja trgovačko-posredničkih<br />
usluga mađarskoj tvrtki, odnosno<br />
za distribuciju svojih proizvoda.<br />
Tvrtka je također zainteresirana za recipročnu<br />
proizvodnju.<br />
Građevinski materijali<br />
(20120619026)<br />
Turska tvrtka za prodaju građevinskih<br />
materijala kao što su gips i gipsani proizvodi<br />
(žbuka i sl.) traži partnere za distribuciju<br />
proizvoda.<br />
Konzalting i upravljanje<br />
(20120615045)<br />
Srpska tvrtka koja se bavi savjetovanjem<br />
(konzalting) i upravljanjem nudi podugovaranje<br />
i traži vanjskotrgovinske partnere<br />
kao agente. Tvrtka nudi izradu investicijskih<br />
studija, poslovnih planova,<br />
studija izvedivosti...
www.een.hr<br />
23. srpnja 2012.<br />
6 7<br />
RAPEX izvješće izvješće<br />
RAPEX (The Rapid Alert System for<br />
Non-Food Products) je brzi sustav<br />
za obavještavanje o svim opasnim<br />
potrošačkim proizvodima u Europskoj<br />
uniji koji ne uključuju hranu,<br />
farmaceutske i medicinske proizvode.<br />
Omogućava brzu razmjenu informacija<br />
među zemljama članicama<br />
preko nacionalnih kontakt točaka i<br />
Europske komisije kako bi se pokrenule<br />
mjere za sprječavanje prodaje<br />
ili uporabe proizvoda koji predstavljaju<br />
ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost<br />
kupaca. Tjedna izvješća iz kojih<br />
su izvučeni i ovi podaci mogu se naći<br />
na web stranici: http://ec.europa.<br />
eu/consumers/dyna/rapex/rapex_<br />
archives_ en.cfm.<br />
Drvena zvečka, brend V&F, model Campanilla,<br />
Ref: 92899/6882009928998. Proizvod<br />
predstavlja rizik za djecu jer se<br />
lako rastavlja na male dijelove koje dijete<br />
može progutati ili inhalirati. Proizvod<br />
nije u skladu s Direktivom o igračkama<br />
i europskim standardom EN 71-1:2011.<br />
(slika 1)<br />
Balzam za usne nepoznatog brenda i<br />
modela, kineskog podrijetla. Proizvod<br />
predstavlja rizik za kupce jer izgledom<br />
1<br />
2 3<br />
4 5<br />
podsjeća na hranu. Proizvod nije 6<br />
u skladu s Direktivom 87/357/EEC,<br />
koja zabranjuje prodaju proizvoda koji<br />
izgledom podsjećaju na hranu pa se zabunom<br />
mogu pojesti. (slika 2)<br />
7 8<br />
Zviždaljka s bombonom, brend Light<br />
Candy, barkod: 6921078500527. Proizvod<br />
predstavlja rizik za korisnika jer sadrži<br />
male dijelove koje dijete lako može<br />
progutati. Proizvod nije u skladu s Direktivom<br />
o sigurnosti<br />
igračaka i stand<br />
a r d o m EN 71-1. (slika 3)<br />
Plastična igračka, brend Long Trading,<br />
model Funny Orangutan, model 913.<br />
Proizvod predstavlja rizik za djecu jer plastika<br />
od koje je napravljena sadrži ftalate.<br />
Proizvod nije u skladu s Direktivom o<br />
sigurnosti igračaka, REACH regulativom i<br />
standardom EN 62115 i EN 71-1. (slika 4)<br />
Proizvod za oblikovanje noktiju, brend<br />
NaiLexus, model Liquid Monomer,<br />
batch broj B0611-M130. Proizvod<br />
predstavlja rizik za korisnike jer sadrži<br />
93,7 posto metil metakrilata. Prema<br />
istraživanju njemačkog federalnog<br />
instituta za rizike (Bundesinstitut<br />
für Risikobewertung) više od 80 posto<br />
ovog spoja u kozmetičkom proizvodu<br />
predstavlja opasnost za zdravlje.<br />
(slika 5)<br />
Krevet tvrtke IKEA, model Folldal Leather<br />
Bed. Proizvod predstavlja rizik za<br />
kupce jer je previše zapaljiv prema britanskom<br />
standardu BS 5852. (slika 6)<br />
Sklopive ljestve, model Hobby, oznake<br />
MD-808/4x4. Proizvod predstavlja rizik<br />
za korisnike jer se mehanizam koji<br />
otvara gornji dio ljestvi lako može pokvariti<br />
pa se ljestve mogu slomiti. Proizvod<br />
nije u skladu sa standardom EN<br />
131. (slika 7)<br />
Detektor ugljičnog monoksida, brend<br />
Fireman, naziv Carbon Monoxide<br />
Alarm (Häkävaroitin), model GS801,<br />
broj proizvoda 1464. Proizvod predstavlja<br />
rizik za korisnike jer ne može detektirati<br />
ugljični monoksid. (slika 8)<br />
Potražnja za tehnologijama<br />
Potražnja za tehnologijama<br />
Na internetskoj stranici www.een.hr<br />
svakog mjeseca možete pronaći najnovije<br />
profile stranih tvrtki koje traže<br />
tehnološkog partnera, a objavljeni<br />
su u tehnološkoj bazi Europske poduzetničke<br />
mreže (EEN). Ako vas zanima<br />
određeni profil (navedite referentni<br />
broj profila) ili želite kreirati vlastiti<br />
tehnološki profil u bazi te nuditi svoju<br />
tehnologiju na međunarodnom tržištu<br />
pošaljite upit na vedran.didara@<br />
bicro.hr<br />
napajanje, optičke uređaje, videokazete,<br />
proizvode za igru, televizore i računala.<br />
Kako oni postaju sve tanji, a postrojenja<br />
sve brža, potrebni su novi načini kontrole<br />
kinetičke energije, prije svega za izbjegavanje<br />
udubljenja, ali i uštedu energije i<br />
održavanje postrojenja. Rješenja će vjerojatno<br />
doći iz poduzeća koja se bave specifičnim<br />
rješenjima za različite proizvode.<br />
Tip suradnje može uključivati daljnji razvoj<br />
i prilagodbu.<br />
Proizvodnja elektroluminiscentne<br />
žice (Ref: 12 IE 51S6 3PBT) • Irski MSP<br />
traži proizvođača elektroluminiscentne<br />
(EL) žice. Tvrtka treba tehnologiju, uključujući<br />
strojeve za proizvodnju EL žice.<br />
Tehnologija će biti raspoređena u maloj<br />
radionici/tvornici gdje će se sastavljati<br />
novi proizvod.<br />
Proizvođač čeličnih konstrukcija treba<br />
informacijski sustav za kontrolu<br />
protoka materijala (Ref: 12 PL 63AX<br />
3P8F) • Srednjevelika tvrtka iz Donje Šleske<br />
u Poljskoj koja proizvodi čelične konstrukcije<br />
za rudarske industrije, elektrane i<br />
za off-shore (istraživanja podmorja) u potrazi<br />
je za IT sustavom za upravljanje protokom<br />
materijala (sredstava) u skladištu i<br />
na području proizvodnje. Tehnologija bi<br />
trebala biti u potpunosti razvijena.<br />
Traži se komplementarni know-how<br />
za sigurnosnu procjenu nanomaterijala<br />
(Ref: 12 FR 32I9 3OUF) • Francuski<br />
istraživački tim specijaliziran za ICT<br />
sektor razvio je sustav upravljanja znanjem<br />
na osnovi ontologija, baze podataka<br />
i poslovnih pravila za analizu i simulaciju<br />
složenih sustava. Organizacija je u<br />
potrazi za tehničkom suradnjom i komplementarnim<br />
znanjima o nanomaterijalima<br />
i procjeni njihove sigurnosti kroz<br />
kolaborativni projekt na daljnjem razvoju<br />
prilagođenih softverskih rješenja.<br />
Nova upotreba i opcija oporavka<br />
za otpadnu električnu i elektroničku<br />
opremu (WEEE) (Ref: 12 GB 46P5<br />
3P30) • Škotsko poduzeće bavi se obradom<br />
kućnog i poslovnog otpada električne<br />
i elektroničke opreme (WEEE) kroz<br />
recikliranje i ponovno korištenje. Traže<br />
partnere koji mogu podijeliti znanja o<br />
novim oblicima ponovnog korištenja i<br />
popravka WEEE ili koji su možda identificirali<br />
korištenje određenih WEEE komponenti<br />
i proizvoda, uključujući uređaje za<br />
Novi inovativni metalik premazi/završne<br />
glazure za primjenu na die-cast<br />
podlogama od cinka (Ref: 12 IE 51S6<br />
3PGG) • Irska tvrtka za proizvodnju diecast<br />
proizvoda od cinka, uključujući prozora<br />
i vrata te namještaj, traži nove inovativne<br />
premaze i rješenja za završnu<br />
obradu metala. Trenutni završni procesi<br />
koje koristi tvrtka na svojim cink odljevcima<br />
obloženi su prahom i elektroplatiranim<br />
završnim procesima. Zainteresirani su<br />
za razgovor s tvrtkama s novim rješenjima<br />
premaza u cjelini, ali će imati posebnu potrebu<br />
za ne-elektronanosnim premazima<br />
koji stvaraju završni sjajni metalni izgled.<br />
Mehaničko sjeckanje/rezanje/maceracija<br />
travne silaže (Ref: 12 IE 51S6<br />
3OO3) • Irski MSP traži uređaj koji će sjeckati/rezati/namakati<br />
travnu silažu. Uređaj<br />
bi trebao biti u mogućnosti rezati travnu<br />
silažu dužine od 500mm do 5mm. Tvrtka<br />
se fokusira na mikroskalu anaerobnih digestora<br />
za proizvodnju metana za generiranje<br />
procesa zagrijavanja vode.<br />
Novi materijali i dizajn za brzu preradu<br />
i rukovanje osjetljivim stavkama (Ref:<br />
12 GB 4103 3PM9) • UK tvrtka prerađuje<br />
aluminijske i kositrene tanjure i limenke.<br />
Proizvodni kapaciteti za ugljične<br />
nanomaterijale (Ref: 12 NL 60AH<br />
3P6Q) • Spin-off tvrtka s tehnološkog sveučilišta<br />
u Nizozemskoj ima za cilj razviti<br />
valorizator, jedinstveni oblik intelektualnog<br />
vlasništva u nanotehnologiji. Glavna<br />
tehnologija uključuje nanokatalizator za<br />
stvaranje ugljičnih nanostrukturiranih materijala,<br />
tzv. ugljične nanomreže. Traže se<br />
proizvodni pogoni za izgaranje postupkom<br />
kemijske parne dekompozicije kako<br />
bi se povećala proizvodnja ovog novog<br />
nanomaterijala.<br />
Traži se tehnologija za povećanje vidljivosti<br />
vozila u noćnim satima (Ref: 12<br />
PL 3OCI 63AU) • MSP iz Poljske traži nove<br />
tehnologije poliranja koje će dodati svijetleći<br />
učinak u mraku na površini automobila.<br />
Ovaj sjajni efekt treba biti vidljiv samo<br />
u mraku. Tražena tehnologija trebala bi<br />
biti spremna za upotrebu, u fazi ulaska na<br />
tržište ili spremna za testiranje na terenu.
enterprise europe<br />
23. srpnja 2012.<br />
8<br />
Poziv za prijavu projektnih prijedloga u program Eurostarsa<br />
Eurostars program za istraživanje i razvoj<br />
zajednička je inicijativa EUREKA-e<br />
i Europske komisije kojim upravlja<br />
program EUREKA. S obzirom na dugogodišnje<br />
uspješno postojanje EU-<br />
REKA-e <strong>Europska</strong> komisija odlučila je<br />
dati doprinos razvojnim aktivnostima<br />
malih i srednjih poduzeća na način<br />
da sudjeluje u sufinanciranju do<br />
25 posto od javnog udjela sufinanciranja.<br />
Program je namijenjen malim i srednje<br />
velikim poduzećima koja se bave razvojno-istraživačkim<br />
aktivnostima. Ne postoje<br />
tematska ograničenja, a projekti<br />
se mogu prijaviti za bilo koje tehnološko<br />
područje pod uvjetom da imaju civilnu<br />
svrhu te da obuhvaćaju razvoj novog<br />
proizvoda, procesa ili usluga. Kao i kod<br />
individualnih EUREKA projekata, osnovni<br />
kriterij za sudjelovanje je minimalno dvije<br />
zemlje članice, a nositelj projekta treba<br />
biti istraživačka tvrtka, dok ostali partneri<br />
mogu biti mala i srednje velika poduzeća.<br />
Najmanje 50 posto aktivnosti treba<br />
provoditi partner, tj. malo ili srednje poduzeće.<br />
Način prijave<br />
i potrebna<br />
dokumentacija<br />
Projekti se prijavljuju<br />
isključivo preko<br />
jedinstvenog internetskog<br />
sučelja na<br />
http://www.eurostars-eureka.eu<br />
1. Registracija na navedenoj stranici<br />
2. Priprema projektne dokumentacije<br />
(obrasci su dostupni na stranici nakon<br />
registracije), obrasci za dodatnu nacionalnu<br />
prijavu u BICRO nalaze se na<br />
web stranici http://www.bicro.hr/index.php?option=com_content&view<br />
=article&id=469&Itemid=427<br />
3. Prijava - slanje ispunjenog projektnog<br />
obrasca i propisanih aneksa (propisuje<br />
Eurostars + nacionalna pravila) najkasnije<br />
do zaključenja poziva<br />
Više podataka o ovom natječaju moguće<br />
je dobiti naAntonija Mršić, Nacionalna<br />
koordinatorica programa EUREKA i<br />
Eurostars, 01/2352 621 ili 01/2352 628,<br />
eurostars@bicro.hr. Rok za prijavu projekata<br />
je 20. rujna.<br />
Transport i Istraživanje<br />
u korist malih i srednjih<br />
poduzeća<br />
Otvoreni su natječaji za područja<br />
Transport te Istraživanje<br />
u korist malih i srednjih<br />
poduzeća. Budući da u<br />
natječaju za istraživanja u<br />
korist malih i srednjih poduzeća<br />
nema unaprijed<br />
određenih tema, konkuriraju<br />
sva područja znanosti<br />
i tehnologije.<br />
Dodatne informacije i dokumentacija<br />
su na portalu<br />
Participant: Istraživanje u<br />
korist malih i srednjih poduzeća<br />
(http://ec.europa.eu/research/participants/portal/<br />
p a g e / c a p a c i t i e s ; e f p 7 _<br />
SESSION_ID=9KzjQDT KV Q<br />
nwG6 sJv8Tr9gswGT0PWyJ<br />
22JK5GXqQhC6PvDQR7kw<br />
W!1734699619?callIdentifie<br />
r=FP7-SME-2013). Transport<br />
(http://ec.europa.eu/research/<br />
participants/portal/page/<br />
cooperation#tpt). Oni koji se<br />
prijavljuju prvi put moraju<br />
obratiti pozornost na primjer<br />
prijedloga projekta za natječaj<br />
Istraživanje u korist malih<br />
i srednjih poduzeća. Primjer<br />
je moguće naći na stranici<br />
http://www.ncp-sme.net/<br />
publications/model-proposal.<br />
U potrazi za partnerima zainteresirani<br />
trebaju posjetiti<br />
sljedeće internet stranice:<br />
za istraživanje u korist malih<br />
i srednjih poduzeća - http://<br />
www.ncp-sme.net/partnersearch,<br />
za transport - http://<br />
www.transport-ncps.net/<br />
index.php?option=com_k2&<br />
view=item&layout=item&id=<br />
55&Itemid=194.<br />
Sva dodatna pitanja možete<br />
uputiti na Marijana Cutuk, Research<br />
for the benefit of SMEs<br />
- NCP/PCM, Transport (including<br />
Aeronautics) - NCP/PCM<br />
Hrvatski institut za tehnologiju/Croatian<br />
Institute of Technology,<br />
mail: marijana.cutuk@hit.hr,<br />
tel: +385 1 5494<br />
725, web: www.hit.hr.<br />
FP7 - Hrana, poljoprivreda<br />
i ribarstvo, biotehnologija<br />
<strong>Europska</strong> komisija je 10.<br />
srpnja objavila tri nova natječaja<br />
Sedmog okvirnog<br />
programa za istraživanje i<br />
razvoj (Seventh Framework<br />
Programme - FP7) za temu<br />
Hrana, poljoprivreda i ribarstvo,<br />
biotehnologija (Food,<br />
Agriculture and Fisheries,<br />
Biotechnology), u sklopu<br />
specifičnog programa Suradnja<br />
(Cooperation).<br />
Natječaji su objavljeni pod šifrom:<br />
FP7-KBBE-2013-7-singlestage,<br />
FP7-OCEAN-2013,<br />
FP7-ERANET-2013-RTD. Natječaj<br />
FP7-KBBE-2013-7-singlestage<br />
se odnosi isključivo<br />
na temu Food, Agriculture<br />
and Fisheries, Biotechnology.<br />
Rok prijave projekata je 5.<br />
veljače 2013. godine. Natječaj<br />
FP7-ERANET-2013-RTD<br />
je rezultat suradnje nekoliko<br />
različitih tema u sklopu<br />
FP7 (Health; Food, Agriculture<br />
and Fisheries, Biotechnology;<br />
Nanosciences, Nanotechnologies,<br />
Materials and<br />
new Production Technologies;<br />
Energy; Environment,<br />
incl. Climate Change; Transport,<br />
incl. Aeronautics; Socio-economic<br />
sciences and<br />
Humanities; i Science in Society).<br />
Rok prijave projekata je<br />
28. veljače 2013. Napominjemo<br />
da u ERA-NET projektima<br />
mogu sudjelovati partneri<br />
čije su ustanove tzv. programme<br />
owner ili programme<br />
manager na nacionalnoj razini,<br />
tj. u slučaju <strong>Hrvatske</strong> ustanove<br />
poput ministarstava,<br />
agencija, državnih zavoda...<br />
Natječaj FP7-OCEAN-2013 je<br />
također rezultat suradnje nekoliko<br />
različitih tema u sklopu<br />
FP7 (Health; Food, Agriculture<br />
and Fisheries, Biotechnology;<br />
Nanosciences, Nanotechnologies,<br />
Materials and new Production<br />
Technologies; Energy;<br />
Environment, incl. Climate<br />
Change; i Transport, incl. Aeronautics).<br />
Rok prijave projekata<br />
je 7. veljače 2013.Sve<br />
potrebne informacije mogu<br />
se naći na web linku http://<br />
een.hr/hr/vijesti/fp7-hranapoljoprivreda-i-ribarstvo-ibiotehnologija-objava-novihnatjecaja/413/.<br />
Kalendar događanja<br />
u organizaciji EEN-a<br />
10. kolovoza - međunarodni<br />
poslovni susreti Agro - Match<br />
u okviru 19. farmerskih dana,<br />
Szentlőrinc, Mađarska<br />
30. kolovoza - Poslovni susreti na<br />
Međunarodnom sajmu Timber -<br />
Klagenfurt, Austrija<br />
11. rujna - Poslovni susreti<br />
Contact-Contract MSV 2012,<br />
Brno, Češka<br />
13. rujna - Međunarodni<br />
poslovni susreti Celje, Slovenija<br />
25.-27. listopada - Greenvest<br />
Croatia, Međunarodni<br />
gospodarsko-investicijski dani<br />
i sajam razvoja, proizvodnje<br />
i investicija u zelenom<br />
gospodarstvu, Zagreb<br />
Prilog EEN info<br />
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA<br />
Glavni urednik<br />
Darko Buković<br />
Urednik priloga<br />
Krešimir Sočković<br />
Poslovni susreti Agro-Match<br />
<strong>Europska</strong> poduzetnička mreža organizira<br />
prve Međunarodne poslovne susrete<br />
Agro-Match koji će se održati u<br />
okviru 19. Szentlőrinc Farmers’ Day u<br />
Szentlőrincu, u Mađarskoj. Suorganizatori<br />
susreta su Mađarsko-hrvatska<br />
sekcija pečuško-baranjske trgovačke i<br />
privredne komore i Baranya Business<br />
Centar. Poslovni susreti će se odnositi na<br />
tvrtke iz sljedećih područja:<br />
• inovativni poljoprivredni proizvodi i sredstva<br />
• prehrambena industrija i tehnologija pakiranja<br />
• poljoprivredni strojevi i tehnologije<br />
• poljoprivredne usluge<br />
Događanje će se održati 10. kolovoza<br />
od 13 do 17 sati u Svečanoj dvorani Općine<br />
Szentlőrinc (Eszterházy dvorac –<br />
Szentlőrinc, Madách I. u. 8). Sudjelovanje<br />
na događanju je besplatno, a za sve sudionike<br />
na poslovnim susretima Baranya Business<br />
Centar osigurava besplatne ulaznice<br />
na cijeli sajam. Registracija je moguća preko<br />
linka http://www.b2match.eu/agro-match.<br />
Ovakva prijava (online) omogućuje i kasniji<br />
odabir tvrtki s kojima želite održati sastanke.<br />
Službeni jezik je engleski, ali očekuje se<br />
velik broj tvrtki s pograničnih područja gdje<br />
se govori i mađarski. Dodatne informacije o<br />
susretu daju organizatori preko maila een@<br />
pbkik.hu ili na broj +36 72 507 125.<br />
Međunarodni poslovni susreti u Celju<br />
Hrvatska gospodarska komora-Županijska<br />
komora Rijeka i <strong>Europska</strong> poduzetnička<br />
mreža <strong>Hrvatske</strong> pozivaju na<br />
poslovne susrete koji će se održati u Celju<br />
13. rujna, za vrijeme održavanja sajma<br />
obrta MOS koji traje od 12. do 18.<br />
rujna. Poslovni razgovori se organiziraju<br />
u okviru mreže komora Nova Alpe Adria, u<br />
suradnji Obrtničke komore Slovenije s gospodarskim<br />
komorama Trst, Udine, Rijeka,<br />
Pula, gospodarskom komorom Koruške te<br />
Centrom za vanjsku trgovinu regije Veneto.<br />
Pozivaju se tvrtke iz sljedećih sektora:<br />
• obnovljivi izvori energije<br />
• metaloprerađivačka industrija<br />
• graditeljstvo<br />
• drvoprerađivačka industrija<br />
• elektroindustija<br />
• proizvodnja plastike<br />
Sudjelovanjem u poslovnim razgovorima<br />
tvrtkama se pruža prilika da u samo jednom<br />
danu ostvare izravne poslovne kontakte<br />
s tvrtkama iz tih sektora. Registracija<br />
je moguća do 27. kolovoza na web stranici<br />
www.b2match.eu/slovenia2012 gdje će<br />
biti profili svih prijavljenih tvrtki među kojima<br />
će se moći odabrati sugovornici za poslovne<br />
razgovore. Mjesto susreta je Celjski<br />
sajam, Dečkova 1, Celje. Sudjelovanje na<br />
poslovnim susretima je besplatno, a službeni<br />
jezik je engleski.
Change language