Kronika - Splitsko-dalmatinska Å¾upanija

Informativno glasilo 

Splitsko-dalmatinske županije 

br. 64 

Split /rujan - listopad 2009. 

Kronika 

SPLITSKO - DALMATINSKE 

ŽUPANIJE 

studeni 2009. ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdž 

7 8 . M r d u j s k a r e g a t a 

Mrdujska regata održava se prvog vikenda 

u listopadu i jedna je od najstarijih regata u 

Europi. Iznimno, ove godine startala je 20. 

rujna. Otočić Mrduja po kojem je ova regata 

dobila ime je okretište tj. pomoćni cilj na 

ruti Split–Mrduja–Split dugoj 22 milje. Prva 

regata je održana u listopadu 1927. godine, 

a pobjedu je odnio conte Toni Pavlović na 

jedrilici "Magima". Regata se održavala sve 

do 1940. godine da bi se obnovila nakon 

rata 1946. godine kad je održana krajem 

rujna. Regatu je idejno osmislio conte 

Toni Pavlović, bivši predsjednik splitskog 

jedriličarskog društva "Adria" (Veslački i 

jedriličarski klub, osnovan 1890, ugašen 

1927). Na povijesnoj prvoj regati sudjelovale 

su 22 posade.

kronika sdž 

3 

Poštovano čitateljstvo, 

U Kronici koja je pred vama donosimo 

zaista puno zanimljivosti. Pored stalnog 

sadržaja skupštine, naziva općina naše 

Županije, te posjeta, u ovom broju predstavljamo 

i projekte Splitsko-dalmatinske 

županije. 

Donosimo i zanimljivu priču sa Pučinskih 

otoka, te nekoliko zanimljivih tema iz 

gospodarstva i turizma. Od ostalih događaja 

izdvajamo posjetu glavne guvernerke 

Kanade našoj Županiji. 

Uredništvo kronike 

Impressum: 

"Kronika Splitsko-dalmatinske županije" 

Informativno glasilo 

Splitsko-dalmatinske županije 

ISSN 1332-6465 

Broj 64, rujan - listopad 2009. 

Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija 

Glavna urednica po ovlaštenju župana: 

Mihovila Franetović 

Uredništvo: 

Zamjenica glavne urednice: 

Ana-Marija Škorić 

Anđelka Vuković, Luka Brčić, Meri 

Maretić, Zvonimir Mimica 

Tajnica Uredništva: Meri Roguljić 

Adresa uredništva: Split, Domovinskog 

rata 2, 

Telefon: 021 400 019, 

E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr 

www.dalmacija.hr 

Grafička priprema i tisak: ≈DES« - Split


županijska skupština 

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 

1. rujna 

U organizaciji Splitsko-dalmatinske županije i 

Agencije za razvoj u Starom Gradu na Hvaru, 

održan je sastanak s predstavnicima gradova i 

općina otoka Hvara na temu pripreme projekta 

„Unaprjeđenje ruralnog turizma kroz razvoj etnoeko 

sela na otoku Hvaru“. 

2. rujna 

Održan sastanak Županijskog stožera za praćenje, 

donošenje i provedbu mjera zaštite protiv 

svinjske gripe. 

7. rujna 

Potpisan Sporazum za rekonstrukciju i uređenje 

državne ceste na dionici Poljica – Sućuraj. Sporazum 

je potpisan između Hrvatskih cesta d.o.o. 

te općina Jelsa i Sućuraj, Hvarskog vodovoda, 

HEP-a i Splitsko-dalmatinske županije. Ovaj 

važan projekt vrijedan 40 milijuna eura obuhvaća: 

rekonstrukciju ceste D-116 između Poljica 

i Sućurja, te izgradnju: „T“ raskrižja na mjestu 

priključaka budućih turističkih zona, vodoopskrbnog 

cjevovoda i elektroopskrbnog voda u okviru 

cestovnog zemljišta naznačene dionice. Radovi 

će se izvoditi u razdoblju od 2012. do 2015. Projekt 

je vrlo važan za stanovništvo istočnog dijela 

otoka Hvara kako u prometnom tako i infrastrukturnom 

smislu. Sat i pol puta od 50 kilometara od 

Sućurja do Jelse sada će se skratiti na 20 minuta 

do pola sata. Također će se poboljšati vodoopskrba 

i elektroopskrba. 

Održana 4. sjednica Županijske skupštine 

8. rujna 

Zvona Gospe od Otoka u Solinu označila su u 

najstarijemu marijanskom svetištu u Hrvata početak 

svečane proslave Rođenja Blažene Djevice 

Marije. Svečani ophod oko svetišta s Gospinim 

kipom, koji su naizmjence nosili predstavnici 

policije, Hrvatske ratne mornarice, članovi župskoga 

pastoralnog vijeća, te MI-ovci, kao i središnje 

euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe 

od Otoka predvodio je pastoralni vikar Splitskomakarske 

nadbiskupije mons. Drago Šimundža. 

Na samom početku, pozdravivši nazočne, mons. 

Šimundža pročitao je poruku koju je, tada iz bolesničke 

postelje, vjernicima uputio splitsko-makarski 

nadbiskup Marin Barišić. "Neka Gospa od 

Otoka blagoslovi ovo sveto tlo i sve naše planove 

za bogatiju duhovnu budućnost grada Solina, 

Splitsko-makarske nadbiskupije, Crkve u Hrvata 

i naše Domovine", poručuje nadbiskup Barišić, 

između ostaloga, čestitajući Solinjanima Dan 

grada i blagdan Male Gospe. 

4. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE SPLITSKO-DALMATINSKE 

ŽUPANIJE 

Sjednica je održana 7. rujna 

2009. godine. Na sjednici 

je prihvaćen Izvještaj o 

izvršenju proračuna Splitsko-dalmatinske 

županije 

za siječanj-lipanj 2009., 

Prijedlog Odluke o izmjenama 

i dopunama Odluke 

o izvršenju proračuna Splitsko-dalmatinske 

županije, 

te Izvješće o obavljenoj reviziji 

financijskih izvještaja 

i poslovanja Splitsko-dalmatinske 

županije – Nalaz 

i Mišljenje. Nakon uvodnog 

izlaganja ravnatelja Županijske 

uprave za ceste Zlatka Čaljkušića vijećnici su prihvatili Polugodišnji 

izvještaj o izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste za 

siječanj-lipanj 2009. Županijska skupština donijela je odluke o provedbi 

projekata „Lokalni projekt razvoja – mikrokreditiranje“ za 2009 i „Lokalni 

projekt razvoja malog gospodarstva“ za 2009. godinu. Donijeta je Odluka o 

osnivanju Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata u Splitsko-dalmatinskoj 

županiji, prihvaćen prijedlog rješenja o imenovanju članova, te prijedlog 

rješenja o imenovanju predsjednika i članova istog Povjerenstva. Vijećnici 

su prihvatili prijedloge rješenja o razrješenju i izboru člana Mandatne komisije 

županijske skupštine, te Odbora za izbor i imenovanja Županijske 

skupštine. 

Postira vinogradi 

SA SJEDNICA ŽUPA 

A. M. Škorić 

Međunarodni dan pismenosti 

10. rujan 2009 

U „Lođi“ u samom središtu grada Hvara prezentiran 

je plan upravljanja etno-eko selom Malo 

Grablje. 

Predstavljena knjiga „Balkan u crnini“, autora 

Zvonimira Franjkovića, kapetana bojnog broda 

u mirovini. Knjiga predstavlja hvalevrijedan 

doprinos u borbi za konačnu istinu o uzrocima 

i okolnostima rata za samostalnu i neovisnu Domovinu 

Hrvatsku, a posebice o njezinoj ulozi u

županijska skupština 

kronika sdž 

5 

NIJSKE SKUPŠTINE 

5. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE SPLITSKO-DALMATINSKE 

ŽUPANIJE 

Sjednica je pod predsjedanjem 

Petroslava Sapunara predsjednika 

Skupštine održana 29. rujna. 

Na sjednici je prihvaćena Odluka 

o davanju koncesije za izgradnju 

distribucijskog sustava i distribuciju 

plina na dijelu Splitsko-dalmatinske 

županije: Gradovi Split 

(naselja: Kamen, Split, Stobreč i 

Žrnovnica), Solin, Kaštela i Trogir 

(naselja: trogir, Plano Divulje) 

i dijelovi općina Dugopolje, Klis i 

Seget (naselja: Dugopolje, Klis, 

Seget Donji i Seget Vranjica). 

Nakon uvodnih izlaganja prihvaćena su izvješća o stanju u zdravstvenim 

ustanovama: Klinički bolnički centar Split, Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske 

županije, Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Splitsko-dalmatinske 

županije, Specijaliziranoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju „Biokovka“ 

Makarska, Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije, Split, Poliklinici za rehabilitaciju 

osoba sa smetnjama u razvoju, Split, Stomatološkoj poliklinici 

Split, te nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. 

Županijska skupština prihvatila je i izvješća o stanju u socijalnim ustanovama 

- Domu za starije i nemoćne osobe Split, Lovret, Vis i Makarska. 

Prihvaćen je Prijedloga zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog 

izmjena i dopuna Financijskog plana i utvrđivanje prijedloga izmjena 

i dopuna Plana građenja i održavanja županijskih lokalnih cesta Županijske 

uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije. 

Vijećnici su donijeli slijedeće odluke: Odluku o prijedlogu mreže osnovnih 

škola Splitsko-dalmatinske županije, Odluku o koncesiji na pomorskom 

dobru u svrhu postavljanja i korištenja naprava za uzgoj tuna na dijelu 

akvatorija uz otok Orud, k.o. Drvenik, Grad Trogir. 

Donijete su odluke o izmjenama i dopunama Programa sufinanciranja premije 

osiguranja u poljoprivredi Splitsko-dalmatinske županije, Programa 

sufinanciranja razvitka seoskog prostora u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 

te izmjenama i dopunama Pravilnika o ostvarivanju prava na sufinanciranje 

premije osiguranja u poljoprivredi Splitsko-dalmatinske županije. 


krvavim sukobima u Bosni i Hercegovini – istaknuto 

je na predstavljanju knjige u dvorani Teološkog 

fakulteta u splitskom Sjemeništu. O knjizi 

su govorili književnici i novinari Ivica Mlivončić 

i Josip Jović, general bojnik u mirovini Marinko 

Krešić te kontradmiral u mirovini Ante Budimir. 

„Balkan u crnini“ svojevrstan je zbornik, kako je 

rečeno, vjerodostojnih ratnih svjedočenja i izvora 

koje je autor predano prikupljao obračunavajući 

se s upornim pokušajima plasiranja laži i obezvrjeđivanja 

žrtve hrvatskog čovjeka. Izdavanje 

knjige pomogla je, između ostalih, i Splitsko-dalmatinska 

županija. 

11. rujna 

U prostorijama Javne ustanove za upravljanje 

zaštićenim prirodnim vrijednostima predstavljena 

ekspedicija „Pučinski otoci 2009“. 

14. rujna 

Na Gospinu Otoku u Solinu okupili su se, u molitvi 

za poginule i nestale hrvatske branitelje, uz 

članove njihovih obitelji, brojni predstavnici Lovačkog 

saveza Hrvatske, Hrvatske vojske s generalom 

bojnikom Matom Obradovićem, dragovoljačkih 

udruga s područja Splitsko-dalmatinske 

županije te lokalne samouprave na čelu s zamjenikom 

župana Lukom Brčićem. Okupljanjem, 

već 9-tu godinu, Lovačka satnija fra Mile Mamića 

obilježava blagdan sv. Eustahija, zaštitnika šumara, 

lovaca i lovočuvara. Misni obred predvodio 

je župnik Gospe od Otoka don Vinko Sanader. 

15.rujna 

„Hajduk“ obilježio 65 godina obnove kluba. 

Župan primio izaslanstvo Hrvatskog nogometnog 

saveza. 

16. rujna 

Gospodarstvenici iz Splitsko-dalmatinske županije 

na sajmu „INGA 2009. 


Plano 

Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača 

Na svakom koraku, birajte stvari koje neće oštećivati 

ozon, da bi njegova "rana", koja je 2000. 

godine bila veličine 30 milijuna km2 ili za lakše 

dočaravanje poput 550 površina Hrvatske, što 

prije zacijelila. Prema ideji i planu potpisnika 

"Montrealskog protokola", i bude li se čovječanstvo 

pridržavalo danih uputa, to bi se moglo dogoditi 

do 2050. godine. 

Suci porotnici Županijskog i Općinskog suda u 

Splitu položili prisegu.


posjeti 


17. rujna 

U Gradskom kazalištu lutaka Split, svečano 

otvoreno novo splitsko kazalište Playdrama. 

Održana informativna radionica u sklopu Prvog 

poziva za dostavu projektnih prijedloga Programa 

IPA Jadranske prekogranične suradnje 

2007.-2013. 

U okviru projekta PHARE 2005 "Prilagodba inspekcije 

zaštite okoliša za provedbu novog nacionalnog 

zakonodavstva u području zaštite okoliša" 

u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Splitu 

održan je Seminar 7: Zaštita mora i ostali aspekti 

vezani uz more. 

18. rujna 

Održan prvi radni sastanak za izradu projekata 

Socijalna inkluzija osoba s invaliditetom i Regionalno-radni 

rehabilitacijski centri. 

19. rujna 

SVEČANI PRIJEM 

GUVERNERKE KANA 

Župan Ante Sanader priredio je u Galeriji Meštrović svečani prijem u 

čast glavne guvernerke Kanade njezine ekscelencije Michaëlle Jean, 

koja je 26. listopada 2009. boravila u Splitu. Tom prigodom je, u nazočnosti 

brojnih uglednih uzvanika iz javnog i gospodarskog života splitskoga 

područja, izveden kulturni program u kojem su nastupili operni 

solist Robert Braus, vokalni ansambal Kantaduri s voditeljem Josipom 

Ćaletom te kanadska solistica Stéphanie Lapointe. „Kultura i umjetnost 

su ono što nas veže bez obzira na državne granice i kontinente. 

Nadilaze sve sukobe i nerazumijevanja. One su jezik koji razumiju 

svi narodi i rase te ga stoga trebamo njegovati kao jedinstveni način 

komunikacije“ – kazala je guvernerka Jean pozdravljajući svoje domaćine. 

Župan Sanader podsjetio je kako je Kanada bila desetljećima 

Župan primio predstavnike „Braće Hrvatskog 

Zmaja“. 

21. rujna 

Potpisano 12 Ugovora o potpori obnove putničke 

i izletničke flote za potrebe hrvatskih privatnih 

brodara – malih poduzetnika sa predstavnicima 

malih brodara. Bačić, državi tajnik za more. Državne 

potpore daju se u visini od: 15% vrijednosti 

gradnje trupa plovila i 10% vrijednosti rekonstrukcije 

plovila. Ciljevi ovog projekta su poboljšanje 

sigurnosti plovidbe u pomorskom prometu, 

poboljšanje i povećanje turističke ponude na 

Jadranu, podupiranje malog privatnog poduzetništva, 

porast dohotka i zaposlenosti u priobalju 

u okviru regionalne politike razvoja, oživljavanje 

i korištenje malih brodogradilišta, posebice na 

otocima, te otvaranje puta u njihov razvoj kojemu 

bi značajno trebalo pogodovati približavanje 

Europskoj uniji, zaštita okoliša, konkurentnost 

ostalim turističkim odredištima i produžavanje 

turističke sezone 

Župan posjetio trojke iz Kaštel Sućurca. 

22. rujna 

Otvorena izložba „Rimski vojni logor Tilirium“. 

Župan primio Jamesa B. Foleya, novog američkog 

veleposlanika u Republici Hrvatskoj. 

Održan okrugli stol „Provedba protokola o postupanju 

u slučaju nasilja u obitelji – sigurna kuća 

(sklonište za žrtve nasilja)“. 

Europski dan bez automobila. 

Glavni je cilj tog dana jačati svijest javnosti o ozbiljnom 

onečišćenju uzrokovanom nepromišljenom 

uporabom automobila te poticati povratak 

pješaka, biciklista i javnog prijevoza u gradsko 

središte. Riječ je o inicijativi Europske unije kojom 

se promiče održiv prijevoz u gradovima te 

podiže svijest građana o koristi za okoliš, zdravlje 

i kvalitetu života. 

Udruga Golubice u partnerstvu s Gradom Kaštela 

povodom obilježavanja ovog dana organizirala 

je 6. Biciklijadu , pod motom "Grad bez automobila 

– pokažimo da volimo naša Kaštela".

posjeti 

kronika sdž 

7 

U ČAST GLAVNE 

DE MICHAËLLE JEAN 

utočište brojnim hrvatskim iseljenicima, među kojima su mnogi postali 

i njezini ugledni državljani te je zahvalio na tom prijateljstvu. Istaknuo 

je kako „davno uspostavljene veze naših naroda nastojimo njegovati i 

dalje kroz suradnju na gospodarskom i društvenom planu dviju država 

u čemu Splitsko-dalmatinska županija već dogovara mogućnosti poslovnog 

ulaganja kanadskih investitora, posebice hrvatskih korjena“. 

Ravnatelj Galerije Meštrović Andro Krstulović upoznao je visoku gošću 

s bogatom umjetničkom baštinom svjetski proslavljenoga hrvatskog 

kipara Ivana Meštrovića, čiji je reljef dio monumentalnog memorijala 

Prvom svjetskom ratu u Ottawi. U prigodi svečanog prijema, kanadska 

Glavna Guvernerka dodijelila je Medalju Kanade dvojici Hrvata - Ćirilu 

Zovku i Josipu Bašiću - za izniman doprinos u uspostavi prijateljskih 

odnosa Kanade s Republikom Hrvatskom. 

A. Rošin 


23. rujna 

U okviru projekta PHARE 2006 "EuropAid/ 

125614/D/SER/HR" u Ministarstvu mora, prometa 

i infrastrukture u Zagrebu održan je sastanak 

na kojem se raspravljalo o nacrtu studije o lučkim 

prihvatnim uređajima za otpad. 

Nogometne vrste Splitsko-dalmatinske županije i 

Sveučilišta u Splitu odigrale su tradicionalnu utakmicu, 

jubilarnu 5., u prigodi obilježavanja Dana 

Općine Dugopolje i blagdana zaštitnika sv. Mihovila. 

Nakon što je prošle godine slavio, županijski 

tim ovaj je put čestitao sveučilišnom na pobjedi s 

rezultatom koji ćemo iz pristojnosti izostaviti. Uostalom, 

ionako je najvažnije sudjelovati! S toga 

valja ipak pohvaliti sastave momčadi. Na parketu 

športske dvorane OŠ Dugopolje, boje Splitskodalmatinske 

županije branili su: Luka Brčić (kapetan), 

Zlatko Ževrnja, Goran Petrović, Tomislav 

Opačak, Damir Gabrić, Ante Mihanović, Duje 

Sučić, Martin Bućan i Renato Žuvela; a splitskog 

Sveučilišta: Vicko Dorić (kapetan), Tomislav Lilić, 

Sven Gotovac, Željko Domazet, Mladen Parlov, 

Božo Terzić, Srđan Podrug i Frane Vlak. Gubitnička 

strana već je počela najozbiljnije pripreme 

za uzvrat na utakmici dogodine. 

24. rujan 

Svečano obilježen Dan policije 

Odana počast Josipu Vraniću, prvoj žrtvi u Domovinskom 

ratu na splitskom području. 

27. rujna 

Održana je tribina „Potencijali za razvoj kaštelanskog 

turizma“. 

28. rujna 

Zapovjednik broda USS „Higgings“ DDG-76 u 

posjetu Županiji. 

29. rujna 

Održana 5. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske 

županije. 

Izaslanstvo francuske provincije Herault posjetilo 

Županiju 

Otvorena tradicionalna književno-znanstvena 

manifestacija 21. tjedan knjige Mediterana. 

Blagdan Sv. Mihovila u Splitsko-dalmatinskoj 

županiji najsvečanije je obilježen u Trilju, ujedno 

kao i Dan Grada, te Dugopolju kao Dan Općine. 

U čast zaštitniku, procesiju triljskim ulicama 

i Svetu misu u crkvi Svetog Mihovila Arkanđela 

predvodio je msgr. dr. Ivan Ćubelić generalni 

vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, a u Dugopolju 

prof. don Josip Dukić. Dana 25. rujna i 

Grad Trilj i Općina Dugopolje održale su zasebne 

svečane sjednice vijeća, kojima je, uz brojne 

uzvanike i goste, nazočio župan Splitsko-dalmatinske 

županije Ante Sanader. 

30. rujna 

„Ustrojstvo i vođenje društva – kakvu Hrvatsku 

hoćemo?“ bila je tema trinaestoga Hrvatskog 

foruma, održanog u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom 

Hrvatskog sabora. Okupio je


posjeti 


IZASLANSTVO FRANCUSKE PROVINCIJE 

HERAULT POSJETILO ŽUPANIJU 

predstavnike lokalne i područne samouprave, te 

stručnjake na području upravnog prava iz Hrvatske, 

Njemačke i Austrije na razmjeni iskustava 

i ocjena o modelima ustrojstva, upravljanja i 

vođenja države i društva. Otvarajući skup, predsjednik 

Hrvatskog sabora Luka Bebić istaknuo je 

kako je upravo u vrijeme krize važno preispitivati 

postojeće stanje i iznalazit nova rješenja u cilju 

što uspješnije hrvatske budućnosti. Podsjetio je 

kako je u tijeku usklađivanje državne uprave s 

europskim standardima kako bi se reformirala u 

što demokratičniju i prilagođenu zahtjevima poduzetničke 

okoline i boljitku života građana. Na 

plenumu posvećenom ustrojstvu samouprave u 

Europskoj uniji i Hrvatskoj, u ime Splitsko-dalmatinske 

županije sudjelovao je zamjenik župana 

Visko Haladić. 

Međuvladin odbor UNESCO-oa uvrstio sedam 

hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara na 

UNESCO-ov novoutemeljeni popis nematerijalne 

kulturne baštine. Na popis svjetske nematerijalne 

kulturne baštine uvršteni je i Procesija "Za 

križen" na otoku Hvaru. 

Svjetski Dan srca 

1. listopada 

Župan primio tajnika Hrvatskog građanskog 

društva Crne Gore. 

U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan osmi, 

u seriji od osam seminara pod nazivom "Izdavanje 

IPPC dozvola, uloga javnosti i inspekcijski 

nadzor. 

2. listopada 

Izaslanstvo francuske provincije Herault ponudilo je suradnju Splitsko-dalmatinskoj 

županiji na oblikovanju i izgradnji tehnološkog parka, u čemu je 

ta provincija dobitnica brojnih svjetskih priznanja. Na upriličenom primanju, 

župan Ante Sanader prihvatio je prijedlog predsjednika Odbora za međunarodne 

odnose Skupštine Provincije Herault i gradonačelnika Grada Bedarieuxa 

Antoinea Martineza 

da se već u studenom ove 

godine ostvare kontakti između 

stručnih timova dviju regija, 

nakon čega bi se potpisao 

i ugovor o prijateljstvu. Osim 

tehnološkog parka, koji će 

Splitsko-dalmatinska županija 

izgraditi na području Vučevice, 

suradnja se, između 

ostalog, namjerava proširiti i 

na osmišljavanje i izradu projekata, 

koje bi zajednički aplicirali na natječaje europskih fondova. Razgovoru 

su, uz gospodina Martineza i župana Sanadera, nazočili i direktor za 

međunarodne odnose Provincije Herault Tom Ashwanden, koordinatorica 

projekta Julie Wartelle, te predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, 

zamjenik župana Visko Haladić, direktor Agencije za razvoj R.e.R.a. 

Srećko Radnić i suradnica za europske integracije Splitsko-dalmatinske 

županije Anđelka Vuković. 

A. Rošin 

Bedarieux, Herault 

Veleposlanik Kraljevine Norveške posjetio Županiju. 

Održan 13. Hrvatski forum. 

5. listopada 

U Makarskoj održan „Regionalni forum kulturnog 

turizma za Splitsko-dalmatinsku županiju“. 6. listopada 

U Solinu je upriličena svečana dodjela priznanja 

pobjednicima akcije “Sunčani cvijet 2009”. Organizator 

je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske 

županije, a akcija se već niz godina provodi 

na području regije pod sloganom “Budi šesna 

i čista Dalmacijo moja”. Akcija se organizira u 

skladu s propozicijama nacionalne akcije “Volim 

Hrvatsku”, a na osnovi niza elemenata ocjenjuje 

se uređenost turističkih mjesta i okoliša objekata. 

Nagrađeni: 

• Mjesta do 10. 000 stanovnika –Tučepi 

• Mjesta od 10. 000 do 20. 000 stanovnika – 

Makarska 

• Mjesta s više od 20. 000 stanovnika –Split 

7. listopada 

Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, položilo 

vijence uoči Dana neovisnosti.

posjeti kronika sdž 9 

SASTANAK SA NJEMAČKIM GOSPODARSTVENICIMA 


Župan Ante Sanader susreo se 23. listopada sa predstavnicima Industrijsko-trgovinske 

komore Njemačke, predstavnicima društva Bayern-International, 

te predstavnicima Sajamskog društva Nürnberg koji sudjeluju na 

Sajmu SASO. 

Župan je u pozdravnim riječima zahvalio počasnom konzulu Savezne republike 

Njemačke Vici Dodigu koji je omogućio ovaj sastanak. Sa Bavarskom 

već imamo dobre odnose ali od sada će biti još bolja suradnja, kazao 

je župan. Najviše se govorilo o gospodarskoj suradnji. Naših 36 gospodarskih 

zona mjesta su gdje želimo vidjeti njemačka ulaganja, kazao je župan. 

Naglasio je kako će budućim 

investitorima posao oko 

ulaganja uvelike olakšati 

naša Agencija za razvoj, 

gdje će moći dobiti svu potrebitu 

pomoć oko ulaganja. 

Također ih je upoznao sa 

budućim tehnološkim parkom. 

Sastanku je nazočio i zamjenik 

direktora Njemačkohrvatske 

industrijske i trgovinske 

komore Davor Okičić koji je pojasnio rad ove institucije. Zadatak 

ovih komora je razvijanje gospodarskih odnosa dviju zemalja kazao je Okičić. 

U tom pravcu organizirano je dosta seminara, susreta i konferencija u 

Zagrebu, Splitu, ali i u ostalim dijelovima Hrvatske, kako bi se ostvarila što 

bolja suradnja. Svaka županija i područje ima drugačiju gospodarsku sliku 

i potencijale. Splitsko-dalmatinska županija svoje potencijale može iskoristiti 

na području turizma, tehnologije, zaštite okoliša ali i obnovljivih izvora 

energije. Nekoliko seminara na temu obnovljivih izvora energije već je organizirano 

u suradnji sa njemačkom energetskom agencijom i ostalim institucijama 

za energiju, a jedan takav održat će se i u Splitu u travnju iduće godine 

na temu „Korištenje solarne energije u hotelijerstvu“. U daljnjem tijeku 

sastanka gosti su upoznali 

župana sa načinom rada njihovih 

komora, te sajamskih 

društava. Naglasili su kako 

se ustvari bave malim i srednjim 

poduzetnicima. Njima 

se pomaže sudjelovati na 

sajmovima u inozemstvu, te 

tako što bolje plasirati svoje 

proizvode na strano tržište. 

Također se razgovaralo 

o mogućoj suradnji i partnerstvu 

na zajedničkim 

projektima koji bi bili sufinancirani 

iz sredstva fondova nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. 

Sastanku su nazočili Andrea Franz, predstavnica Industrijsko-trgovinske 

komore za München i Gornju Bavarsku, Kai Walliser, predstavnik društva 

Bayern-International, Ariana Brandl i Michael Frisch predstavnici Sajamskog 

društva Nürnberg i Anđelka Vuković stručni suradnik za provođenje 

EU programa iz područja turizma. 

9. listopada 

Udruga veterana Zbora narodne garde 4. brigade 

uselila je u nove prostorije u Ulici Ruđera Boškovića 

u Splitu, koje su, kako je istaknuo njezin 

predsjednik pukovnik Rade Lasić, uređene zahvaljujući 

brojnim prijateljima i vrijednim rukama 

njezinih članova. Svečano otvaranje, kojem je uz 

brojne goste i uzvanike nazočio i župan Splitskodalmatinske 

županije Ante Sanader, upriličeno 

je na obljetnicu pogibije legendarnoga generala 

Andrije Matijaša - Pauka. 

14. listopada 

Misom zadušnicom koja je služena u crkvi Sv. 

Josipa na Mertojaku, te polaganjem vijenaca 

obilježena je peta obljetnica tragične smrti 

predsjednika splitske HVIDR- e Andrije Bartulića. 

Misu na Mertojaku predvodio je župnik don 

Vjenceslav Kujundžić. Na mjestu tragičnog događaja 

u ulici Ruđera Boškovića vijence su uz 

obitelj položili župan Ante Sanader, zamjenik 

župana Luka Brčić, zamjenik gradonačelnika 

Jure Šundov, Zdravko Parčina, te predstavnici 

Udruga proizašlih iz Domovinskog rata i suborci. 

Otvoren sajam Etno-Eko Hrvatska koji je trajao 

do 18. listopada. 

16. listopada 

Upriličeno primanje za članove društva inovatora 

Split – DIATUS. 

Članovi zapovjedništva, kadetkinje i kadeti Hrvatskog 

vojnog učilišta „Petar Zrinski“ posjetili 

Splitsko-dalmatinsku županiju. 

Potpisan Ugovor o sufinanciranju izgradnje školske 

sportske dvorane u Lovreću. 

22. listopada 

Održana V. sjednica Skupštine Jadranske euroregije. 

23. listopada 

George Mateljan posjetio Splitsko-dalmatinsku 

županiju. 

Održan sastanak s njemačkim gospodarstvenicima. 

Održani dani Hrvatskog turizma. 

26. listopada 

Glavna guvernerka Kanade Michaëlle Jean posjetila 

županiju. 

A. M. Škorić


posjeti 

VELEPOSLANI 

Ovo je bio prvi od službenih i 

neslužbenih posjeta veleposlanika 

Jamesa B. Foleya od njegova imenovanja 

u rujnu. Župan Ante Sanader 

pozdravljajući svog uvaženog 

gosta i njegovu delegaciju prisjetio 

se vremena komunizma kada je 

Amerika bila utočište od progona 

mnogim našim građanima, a neki 

od njih postali su ugledni i cijenjeni 

stanovnici te zemlje. Zahvalio 

je na potpori Amerike Hrvatskoj 

u vrijeme Domovinskog rata, ali i 

za potporu pri ulasku u NATO savez, 

te se nada da će se to i dalje 

nastaviti osobito za ulazak u EU. 

Ovaj susret župan je iskoristio za 

bolje upoznavanje gospodarskih 

prilika koje nudi Splitsko-dalmatinska 

županija. Istakao je konkretne 

interese za suradnju: gospodarske 

zone, tehnološki park, ulaganje u 

turizam i turističke zone, javno privatno partnerstvo, koncesije, gradnja mosta, tunela, izgradnja golf terena, 

te ulaganje u poljoprivredu. Američki veleposlanik složio se sa županom, te se osobito zainteresirao 

za ulaganje u izgradnju golf terena, koje bi po njegovim riječima bilo korisno jer bi se tako produžila turistička 

sezona. Složio se sa županom kako o svakoj od ovih tema gospodarske suradnje treba raspravljati 

odvojeno, te da će prilikom idućeg susreta biti nazočan i njegov savjetnik za ekonomska pitanja. 

Župan je istakao kako naša Županija radi sve kako bi potencijalnim ulagačima olakšao pristup informacijama 

za ulaganja. Tako 

je osnovana Agencija za razvoj 

Splitsko-dalmatinske županije, 

te je izdavanje građevinskih 

dozvola preneseno na županije, 

što uvelike olakšava početnu 

fazu potencijalnim ulagačima. 

Delegaciju na čelu sa 

veleposlanikom pozdravili su 

predsjednik i potpredsjednik 

Županijske skupštine Petroslav 

Sapunar i Ante Nosić. Primanju 

su nazočili Dan Meges, drugi 

tajnik veleposlanstva, Zoran 

Tomić iz političkog odjela veleposlanstva, 

Ana Pacelj, Ured 

za odnose s javnošću i Duška 

Laštrić-Đurić, Ured za protokol 

američkog veleposlanstva.

posjeti 

kronika sdž 

11 

CI U ŽUPANIJI 

Veleposlanik Kraljevine Norveške 

u Republici Hrvatskoj Terje Hauge posjetio 

je 2. listopada županiju. Uz srdačne 

riječi dobrodošlice župan Ante 

Sanader naglasio je kako se nada 

da će ovaj susret biti most za buduću 

plodonosnu suradnju. Osobito smo 

zainteresirani za suradnju na planu 

turizma, gospodarstva, a i sveučilišnu 

suradnju kroz razmjenu studenata – 

kazao je župan. Prijateljska suradnja 

već je ostvarena sa norveškim gradom 

Trondheimom, a Splitsko-dalmatinska 

županija, sa svojom Razvojnom agencijom 

spremna je za pružanje pomoći 

svim potencijalnim ulagačima kako bi 

se što prije ostvarila i gospodarske suradnje. 

Veleposlanik Hauge primijetio je 

da, usprkos zemljopisnim razlikama 

između naših dviju država postoje i 

neke dodirne točke kao što su obalna 

zona i bogato pomorsko iskustvo, a spomenuo je stare veze Hrvatske i Norveške još iz II svjetskog rata. Također, 

od kada je Hrvatska postigla svoju nezavisnost Norveška joj pruža pomoć u različitim oblicima, kao što su razminiranje 

i zaštita okoliša. Složio se sa županom o oblicima buduće suradnje. Osobito se osvrnuo na turizam, te 

naglasio kako sve više norvežana ljetuje radije u Hrvatskoj, nego u turističkim destinacijama kao što su Španjolska 

i Portugal. Primanju je bio nazočan i predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar. 

A. M. Škorić


posjeti 

KADETKINJE I KADETI HVU „PETAR ZRINSKI“ POSJETILI ŽUPANIJU 

Članovi zapovjedništva, kadetkinje i kadeti Hrvatskog vojnog 

učilišta „Petar Zrinski“ posjetili su 16. listopada Splitsko-dalmatinsku 

županiju. Riječi dobrodošlice uputili su im župan Ante Sanader 

i zamjenik župana Visko Haladić. 

Ponosni smo što imamo jedno tako cijenjeno vojno učilište, 

istakao je zamjenik Haladić. Posebno je pozdravio kadetkinje 

koje su kao životni poziv odabrale vojni, te tako slijedile žene 

koje su isto napravile odazvavši se vojnom pozivu u ono ratno 

vrijeme. U ime članova zapovjedništva svoje domaćine pozdravio 

je brigadir Domagoj Sivrić, tajnik HVU. 

Prenio je pozdrave ravnatelja general bojnika Mirka Šundova 

koji je odsutan jer se u Učilištu tog dana obilježava 10 godina 

od prvog sudjelovanja Hrvatske vojske u međunarodnim 

vojnim operacijama. Kadetkinje i kadeti, od kojih su dvoje iz 

Splitsko-dalmatinske županije, slijedećeg dana polažu svečanu 

prisegu u Kninu, a svoje vojno školovanje završit će u gradu 

heroju – Vukovaru. Primanju su nazočili Damir Gabrić, savjetnik 

za obranu, pukovnik Ivan Magić, zapovjednik Časničke 

škole, pukovnik Stipe Semren, načelnik Odjela za OJI, MVS 

i dušebrižništvo, bojnik Branko Plukavec, zapovjednik kadetske 

bojne, bojnik Zdravko Lovašen, časnik za odnose s javnošću, 

kadetkinje Stella Begić i Katarina Blajić, te kadeti Zoran 

Golubović, Nikola Hrgović, Ante Petrović i Ivan Hrvoje Jurkin. 

ZAPOVJEDNIK BRODA USS „HIGGINS“ DDG-76 U POSJETU ŽUPANIJI 

Zapovjednik Broda ratne mornarice SAD-a kapetan fregate Carl Meuser sa 

zamjenikom broda kapetanom fregate Grantom Dunnom, te poručnicom korvete 

Candice Lovelace posjetio je 28. rujna županiju. 

U ime župana dobrodošlicu i ugodan boravak u našoj županiji zaželio mu je 

zamjenik župana Luka Brčić. Naša županija je ponosna što se u njezinom središtu 

Splitu nalazi zapovjedništvo Hrvatske ratne mornarice, sa kojom ostvarujemo 

odličnu suradnju, kazao je Brčić. Nada se da će i oni imati prilike u 

ovih nekoliko tjedana posjete produbiti prijateljske odnose, te razgovarati o 

konkretnim oblicima suradnje sa našom mornaricom. 

Zapovjednik Meuser izrazio je želju naučiti što više o povijesti naše zemlje 

i županije, te posebice naše mornarice o kojoj ima vrlo visoko mišljenje, kako 

ove sadašnje tako i one iz prošlosti. Vrlo dobro je upoznat sa povijesnim 

značenjem mornarice na ovim prostorima. Nije skrivao 

svoje divljenje prema našoj obali i otocima koje je imao prilike 

upoznati . Nažalost, nije upoznao i onaj unutrašnji dio, ali ovo 

što je vidio dovoljno mu govori o tome zašto je naša zemlja tako 

omiljena turistička destinacija. Također je izrazio svoje divljenje 

i poštovanje prema ljudima koji su 1991. godine, stvarali vojsku 

koja je morala izboriti svoju državu od kojih su mnogi dali živote 

za njeno stvaranje. Primanju je bio nazočan Damir Gabrić, viši 

stručni referent za pitanja branitelja, poslova obrane i razminiranja 

i poručnik korvete Slobodan Paunović, časnik za vezu HRM. 

A. M. Škorić

posjeti kronika sdž 13 

TAJNIK HRVATSKOG GRAĐANSKOG DRUŠTVA 

CRNE GORE KOD ŽUPANA 

Župan Ante Sanader primio je 1. listopada tajnika Hrvatskog 

građanskog društva Crne Gore Tripu Schuberta. Zaželjevši 

dobrodošlicu svojim gostima kazao je kako dobro pozna 

prilike u kojima žive Hrvati u Crnoj Gori, a koje je imao 

mogućnosti upoznati prilikom svog posjeta Boki Kotorskoj. 

Tajnik Društva zahvalio se na dosadašnjoj pomoći i podršci 

koju je Splitsko-dalmatinska županija pružala Društvu. Ponosni 

smo što smo uspjeli uspostaviti dobre veze, te izgraditi 

mostove prijateljstva, kazao je Tripo Schubert. Istakao 

je projekte koje je Društvo realiziralo: list Hrvatski glasnik, 

jedini toga tipa u Crnoj Gori, gdje se između ostalog prezentira 

kulturno naslijeđe Hrvata u Crnoj Gori, te „Pomorski 

glasnik“ publikacija koja je nedavno izašla iz tiska. Upoznao 

je župana i suradnike sa radom i organizacijom društva, te 

sa projektima i programima na kojima društvo trenutno radi. 

Ove godine formiran je u okviru Društva i Klub mladih u sklopu kojeg djeluje mandolinski sastav. Na taj 

način pokušava se uključiti što više mladih u rad Društva. Goste iz Crne Gore pozdravio je i predsjednik 

Županijske skupštine Petroslav Sapunar koji je također pohvalio rad Društva, te kazao kako se nada da 

će imati prilike upoznati život naših sunarodnjaka u Boki Kotorskoj, kao i dobroj suradnji. Primanju su 

nazočili Ivan Škarić, bivši konzul Republike Hrvatske u Kotoru, Tamara Popović, glavna urednica lista 

Hrvatski glasnik i Tomislav Alaupović, prijatelj Društva. 

NAGRAĐENI INOVATORI PREZENTIRALI ŽUPANU SVOJE IZUME 

U Županiji je 16. listopada upriličeno primanje za članove 

društva inovatora Split – DIATUS, a prigodom uspjeha članova 

Društva na 7. Međunarodnom sajmu inovacija, novih tehnologija 

i proizvoda ARCA 2009 – Središte znanja. 

Župan je čestitao nagrađenima, te istakao kako nam u ovim 

teškim vremenima treba što više inovacija, ali i njihovih primjena, 

jer se tako ujedno potiče i zapošljavanje. Naglasio je kako 

će ovakvi pozitivni primjeri uvijek imati potporu, te je ovom prilikom 

Županija nagradila društvo sa 80 tisuća kuna. U ime društva 

nazočnima se obratio Ante Zekić, predsjednik. 

Društvo je osnovano 1986., a danas broji 450 članova. Ove 

godine DIATUS je na 

Sajmu predstavio trinaest 

inovacija, a 

nagrađeno je njih sedam. Nagrađene inovacije: Zlatna ARCA 

– pneumatska bušilica, Nebojša Bošković, srebrna ARCA – morska 

solana s preljevnim kaskadnim bazenima, Ivan Šimić, te 

brončana ARCA – plovna sportska dvorana – Miroslav Borić, 

mobilni elastični masažer, Neno Dodoja, didaktička sredstva za 

učenje matematike, Nataša Radas, internet školski dnevnik i 

smsdatabox, Vladimir Škopljanac, kapa dimljaka, Vinko Šore. 

Svoje inovacije predstavili su Nebojša Bošković i Vladimir Škopljanac. 

Njihovi radovi bili su najzanimljiviji na Sajmu. Primanju 

su bili nazočni zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić. 

A. M. Škorić


posjeti 

GEORGE MATELJAN POSJETIO 

ŽUPANIJU 

George Mateljan je rođeni splićanin, biolog i ekspert 

za najzdravije namirnice svijeta. Jedan je od pionira 

zdrave hrane u svijetu, osnivač i vlasnik vodeće 

tvrtke zdrave hrane u SAD „Healthy Valley Foods“ 

koju je nakon tridesetak godina uspješnog poslovanja 

prodao i na Havajima osnovao The George 

Mateljan Foundation for the World's Healthiest Foods 

s ciljem financiranja nezavisnih znanstvenih 

istraživanja o utjecaju hrane na ljudsko zdravlje. 

Web stranica Fondacije www.whfoods.org zauzima 

prvo mjesto u svijetu među web stranicama na 

temu zdrave hrane, s preko 12.000.000 posjetitelja 

godišnje. George Mateljan autor je više knjiga od 

kojih su dvije bile bestseler. Posljednja „Najzdravije 

namirnice svijeta“, svojevrsna enciklopedija zdrave 

hrane na 880 stranica, prevedena je i na hrvatski. 

Ovaj susret upriličen 23. listopada iskorišten je za 

razgovor o onome što gospodin George Mateljan 

najbolje zna – o hrani. U Dalmaciji je najbolja hrana 

na svijetu: povrće, voće, riba, janjetina, ali ipak životni vijek je 75 godina, manje nego u Americi i Europi. Zašto je to 

tako? Zato što gubimo tradiciju, istaknuo je Mateljan. Iskoristio je priliku i pohvalio županov izgled, za koji se nada da 

je rezultat zdrave prehrane, te obećao sastaviti poseban jelovnik prilagođen njemu. U daljnjem ugodnom razgovoru 

najviše je bilo riječi o zdravim namirnicama. 

Ove godine, George Mateljan nagrađen je nagradom Josipa Jurja Strossmayera koju mu je dodijelila Hrvatska akademija 

znanosti i umjetnosti i Zagrebački velesajam, kao autoru najboljeg znanstvenog djela iz područja prirodnih 

znanosti. 

Primanju su nazočili Željko Petrović, direktor Centra izvrsnosti George Mateljan u Splitu i voditelj programa u Udruzi 

Split zdravi grad, te zamjenik župana Luka Brčić. 

Evo i nekoliko korisnih savjeta Georgea Mateljana za zdravu prehranu: 

Najvažnije je ljude poučiti da nije važno samo što se jede nego i kako 

se priprema.Tradicionalnim načinom pripreme koji podrazumijeva dugu 

termičku obradu namirnica gubi vrijedne sastojke. Opasnost vidi u šećeru, 

soli i masnoj hrani, jer oni podižu razinu endorfina dopamina, pa ljudi 

postaju ovisni o hrani koja nema dovoljno hranjivih sastojaka da zaista 

nahrani tijelo. 

Doručak je najvažniji obrok i problem je što mnogo ljudi za doručak jede 

pahuljice krcate šećerom. Ujutro nam trebaju bjelančevine: jaja, sjemenke, 

orašasti plodovi, sir. Za ručak je važno da je na tanjuru povrće, mahunarke 

te što češće riba. Za večeru predlažem zeleno povrće. 

Kupus, mrkva, celer, raštika, češnjak, mahune, zeleni grašak, kelj, maslinovo 

ulje, luk, salata, morske alge, ljetne i zimske bundeve, slatki krumpir, 

blitva, jabuke, grožđe, limun, kruške, smeđa riža, crni grah, slanutak, 

leća, bundevine, sezamove i suncokretove sjemenke, bakalar, losos i 

janjetina, namirnice su na kojima bi se trebao zasnivati dnevni jelovnik. 

A. M. Škorić

prosvjeta, kultura i šport kronika sdž 15 

POTPISAN UGOVOR O SUFINANCIRANJU IZGRADNJE 

ŠKOLSKE SPORTSKE DVORANE U LOVREĆU 

Župan Splitsko-dalmatinske županije Ante 

Sanader i načelnik Općine Lovreć Ante Babić 

potpisali su 16. listopada u prostoru OŠ Silvija 

Strahimira Kranjčevića u Lovreću, Ugovor o 

sufinanciranju izgradnje Školske sportske dvorane. 

Njime se Splitsko-dalmatinska županija 

obvezuje na učešće od 20%, a općina Lovreć 

na 10% u ukupnoj vrijednosti radova u iznosu 

od 9,5 milijuna kuna. Ostatak financiranja, odnosno 

70%, snosi Ministarstvo prosvjete i sporta 

pod pokroviteljstvom EIB-a (Evropske investicijske 

banke). Izgradnjom školske sportske 

dvorane, koja je pred završetkom, omogućit će 

se nastava tjelesnog odgoja, koju učenici OŠ 

Silvija Strahimira Kranjčevića u Lovreću nisu, 

zbog klimatskih okolnosti, mogli pohađati od 

listopada do svibnja. Također, dvorana je, za 

sada, jedina takva na prostoru zapadnog dijela Imotske krajine, te jedini društveni prostor na području Općine 

Lovreć. Potpisivanje ugovora upriličilo se u prigodi svečanog zatvaranja Europskog tjedna lokalne demokracije 

u Lovreću. 

IZLOŽBA 

„RIMSKI VOJNI LOGOR TILURIUM“ 

U sklopu programa obilježavanja Dana¸ Grada Trilja i zaštitnika sv. Mihovila, u Muzeju triljskog kraja otvorena 

je 22. rujna izložba „ Rimski vojni logor Tilurium“, odnosno postav do sada obrađenih nalazaka arheoloških 

iskapanja na području Garduna. Autori izložbe su Angela Tabak, Domagoj Tončinić i Danijela Petričević dok su 

je likovno osmislili Marko Rogošić, Dalibor Popović 

i Ante Šundov. Otvorila ju je prof. dr. sc. 

Mirjana Sanader, pod čijim vodstvom Odsjek 

za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta 

u Zagrebu od 1997. godine obavlja istraživanja 

rimskog logora. 

Položaj rimskog vojnog logora Tilurij, koji je 

smješten na području današnjeg sela Garduna, 

omogućavao mu je kontrolu krajeva 

s južne strane Dinare, kojoj je došao kraj 375 

godine provalom nomadskih plemena. U Tiluriju 

je boravila VII legija, u kojoj je služilo 5000 

vojnika, do sredine 1.st, a kao važno strateško 

uporište logor je služio za manje vojne postrojbe 

do kraja 4. st. U kamene kuće Garduna još uvijek 

su uzidani spomenici iz rimskog vremena. 

Projekt se kontinuirano provodi i dalje, uz potporu 

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, 

Ministarstva kulture, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Trilja, te uz neizostavnu suradnju stanovnika Garduna. 

Triljski gradonačelnik Ivan Šipić i župan Ante Sanader složili su se u zamisli da se, nakon završenih iskapanja i 

konzervacije nalazišta, područje nekadašnjeg rimskog logora Tilurium zaštiti kao budući arheološki park u ponudi 

kulturnog turizma toga područja. 

A.Rošin

SPLITSKO-DALMAT 

predstavlja n 


gospodarstvo, razvitak i obnova 

Gospodarstvenici iz Splitsko-dalmatinske županije na sajmu 

„INGA 2009“ 

U sklopu 85. Jesenskog međunarodnog velesajma održava se 

i Međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija „INGA 

2009“ u trajanju od 15. do 19. rujna. Sajam je usmjeren na čovjeka 

nove elektroničke 

ere, osmišljen 

je na modernim 

gastronomskim 

spoznajama, vrlo 

različitim od onih 

u nedavnoj prošlosti. 

Novo tisućljeće 

prate nova nutricionistička 

znanja i 

prilagodbe tehnologije 

bazirane na znanstveno i zdravstveno potvrđenoj gastronomskoj 

kvaliteti. Radikalno izmijenjene forme i navike svakodnevnog 

života, daju prednost novim pristupima prehrani, vrednovanju ekologije, 

zdravlja, sporta i vitalnosti. 

Štand Splitsko-dalmatinske županije, koji je ove 

godine dobio posebno priznanje za visoku razinu ukupnog 

nastupa od strane Zagrebačkog velesajma, posjetio 

je predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić, 

te gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić. Na 

štandu ih je pozdravio zamjenika župana Visko Haladić. 

Ove godine na štandu Županije izlagali su slijedeći 

vinari, proizvođači likera, džemova i sokova iz Splitsko-dalmatinske 

županije: Zlatan Otok d.o.o., Vinarija 

Matković, Vinarija Plančić, Bastijana d.o.o., Jerković 

Promet d.o.o., Bokun d.o.o., Kuća sretnog čovjeka- 

Vinska kuća Mimica, Imota d.o.o., Imotska jezera 

d.o.o. i Obrt Gale. 

U sklopu Sajma održano je 15. Međunarodno ocjenjivanje 

vina pod visokim patronatom OIV-a, Međunarodnog 

ureda za lozu i vino u Parizu (Office Internationale 

de la Vigne et du Vin). Za ocjenjivanje je bilo 

prijavljeno ukupno 102 uzorka iz 6 zemalja, od kojih iz: 

Hrvatske 83, Slovenije 6, Mađarske 2, Češke Republike 

4, Bosne i Hercegovine 3 i Makedonije 4. Naša 

vrhunska vina prepoznata su i ovom prilikom. Tako je 

vino Ivan Dolac - berba 2006 Vinarije Plančić osvojila 

zlatnu medalju, a Plavac mali – berba 2007 iste vinarije 

srebro. Vinarije Jerković, Matković i Imota d.o.o. 

osvojile su srebrene medalje za svoja vina iz Imotskog 

vinogorja. 

Pripremili: 

M. Bućan i A. M. Škorić

turizam 

kronika sdž 

17 

INSKA ŽUPANIJA 

a sajmovima 

Eko-etno Hrvatska - Europa – Tour 

– međunarodni sajam proizvoda i usluga ruralnih područja 

U zagrebačkoj Areni održan je od 14. do 18. listopada tradicionalni sedmi i 

dosada najveći Eko-etno Hrvatska sajam ruralnih proizvoda i usluga. Splitsko-dalmatinsku 

županiju predstavilo je više od 40 malih proizvođača. U 

ime predsjednice Vlade sajam je otvorio ministar poljoprivrede, ribarstva i 

ruralnog razvoja Petar Čobanković. Po prvi su put otvoreni i međunarodni 

Eko-etno Europa sajam, te Eko-etno Tour koji se bavi ruralnim turizmom. 

Otvorenju je bio nazočan župan Ante Sanader, te je obišao sajam i izložbeno-prodajni 

prostor Splitsko-dalmatinske županije koji se ove godine nalazi na prostoru od 150 m2. Splitsko-dalmatinska 

županija predstavila je svoju kulturno-umjetničku ponudu: Osnovna škola “Oca Petra Perice” iz Makarske 

kroz predstavu, KUD-a Srijane koji je priredio ugođaj „komina“, Turističko-ugostiteljsku 

škola “Split” koja je poslužila svoje gurmanske 

delicije i demonstrirala umijeće rezanja dalmatinskog pršuta, a svoju 

zanimljivu ponudu predstavio je Park prirode Biokovo. 

U sklopu sajma održana je 16. listopada Eko-etno večer. Uz prigodni 

zabavni program i svečanu večeru najboljih kuhara Hrvatskog 

kuharskog saveza, 

upriličena je 

dodjela posebnih 

priznanja ovogodišnjim 

izlagačima. 

Manifestaciji 

su nazočili državni 

tajnik Srećko 

Selanec, gradonačelnik 

Zagreba Milan Bandić, župan Osječko-baranjske županije 

Vladimir Šišljagić, te župan Vukovarsko-srijemske županije 

Božo Galić. Zlatnu povelju za najbolji nastup dobila je Osječkobaranjska 

županija, dok je Splitsko-dalmatinska županija dobila 

brončanu povelju 

za najbolji 

nastup, a tvrtka LUXOR d.o.o. iz Solina dobila je priznanje za najatraktivniji 

eko-etno proizvod svojom čokoladom „Nadalina“. 

A. M. Škorić


turizam 

Tribina: “Potencijali za razvoj kaštelanskog turizma“ 

U povodu 100-te obljetnice 

kaštelanskog turizma 27. rujna 

održana je tribina „Potencijali 

za razvoj kaštelanskog 

turizma“ na kojoj su sudjelovali 

uz direktora Zračne luke 

Split, Lukšu Novaka, direktor 

Resnik hotela Draško Babić, 

direktorica recepcije Marine 

Kaštela, ravnateljice Muzeja 

Grada Kaštela, i direktor TZ 


te v.d. pročelnik za turizam 

Joško Stella. Skup je pozdravio 

župan Ante Sanader, zamjenik 

gradonačelnika grada 

Kaštela Marinko Kovačev i 

češki konzul Pavel Bednar. 

O planovima u razvoju 

turizma Kaštela kao i cijele 


prisutne su upoznali Mili Razović, direktor županijske Turističke zajednice, te pročelnik za turizam u Županiji 

Joško Stella, predstavivši „Strategiju razvoja kulturnog turizma“. 

Regionalni forum kulturnog turizma 

U Makarskoj u hotelu Osejava 5. listopada održan je „Regionalni forum 

kulturnog turizma za Splitsko-dalmatinsku županiju“. 

Kako bi se stvorila pozitivna klima te ojačala suradnja i komunikacija 

između kulturnog i turističkog sektora, Ured za kulturni turizam Hrvatske 

turističke zajednice i tijekom 2009. godine inicira kontinuiranu organizaciju 

regionalnih foruma kulturnog turizma. 

Važnost navedene inicijative potvrdila je Turistička zajednica Splitskodalmatinske 

županije koja je kao nositelj projekta u suradnji s Hrvatskom 

turističkom zajednicom i Turističkom zajednicom Grada Makarske, u Makarskoj 

organizirala Regionalni forum kulturnog turizma za Splitsko-dalmatinsku 

županiju na temu Kulturni turizam - nositelj turističkog razvoja 

županije. 

Kako bi Splitsko-dalmatinsku županiju učinili prepoznatljivom destinacijom 

bogatom kulturno-turističkim proizvodima i time privukli što veći broj 

turista u budućnosti, te primjerima ilustrirali kako se razvoj kulturnog turizma odvija u praksi na području Splitskodalmatinske 

županije, svoj stručni doprinos istom u vidu predavanja dali su predstavnici iz područja kulture i turizma. 

Uz predstavljanje kulturnih i turističkih ustanova, odnosno subjekata, održana su predavanja na teme: „Kulturni 

turizam - nositelj turističkog razvoja županije", dr.sc. Renata Tomljenović, članica Savjeta Ureda za kulturni turizam 

Hrvatske turističke zajednice, „Županijske aktivnosti i projekti", Joško Stella, pročelnik Upravnog odjela za turizam 

Splitsko-dalmatinske županije i „Uloga konzervatorskog odjel Ministarstva kulture u upravljanju kulturnim resursima", 

Anita Gamulin iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Ante Cvitanović objasnio je aktivnosti Javne ustanove „Park 

prirode Biokovo“ dok je naš vinar Ante Grabovac predstavio Vinske pute Biokova. 

Upravni odjel za turizam

turizam 

kronika sdž 

19 

Dani hrvatskog turizma Bol, Brač 

Trodnevna manifestacija Dani hrvatskog turizma održana, u Bolu na 

Braču, završena je 23. listopada dodjelom nagrada i priznanja u akcijama 

ocjenjivanja kvalitete hrvatskih turističkih odredišta, tvrtki i pojedinaca 

u akcijama „Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku 2009.“, koju 

provodi Hrvatska radiotelevizija u suorganizaciji s Hrvatskom gospodarskom 

komorom i „Plavi cvijet“, te “Zeleni cvijet“ i „Djelatnik godine“, 

koju provodi Hrvatska turistička zajednica. Ove godine domaćini su bili 

Splitsko-dalmatinska županija, Turistička zajednica i Općina Bol, kojem 

su pripale čak dvije nagrade - Turistički cvijet 

u kategoriji mjesta na Jadranu s manje od 10 

tisuća ležajeva, te titula prvaka sezone 2009. 

Turistički cvijet za najbolja turistička odredišta 

osim Bola dodijeljen je Rabu i Rovinju za 

Jadran, te Varaždinu za kontinentalnu Hrvatsku. 

Nagrada Hrvatske turističke zajednice, 

Plavi cvijet sa zlatnim znakom, dodijeljen je 

Splitu u kategoriji iznad 20 tisuća stanovnika. 

U kategoriji do 20 tisuća stanovnika Plavi cvijet je pripao Opatiji, a u kategoriji do 10 tisuća stanovnika Rabu. Zeleni 

cvjetovi pripali su Stubičkim Toplicama, Čakovcu i Slavonskom Brodu. Nagradu EDEN – Europska destinacija 

izvrsnosti Nacionalnom parku Sjeverni Velebit predao je 

župan Ante Sanader. 

Dani hrvatskog turizma najveći je skup hrvatskih turističkih 

djelatnika na kojem struka ima prigodu analizirati 

učinke ovogodišnje sezone, koja je polučila izvrsne 

rezultata - s 52 milijuna noćenja i najuspješnijim rujnom 

ikad, te raspraviti o najavama za sljedeću turističku godinu. 

Prvi puta na Danima hrvatskog turizma organiziran 

je Sajam ekoloških proizvoda, koji je pobudio interes kod 

sudionika manifestacije, ali i mještana Bola. Manifestaciju 

je posjetila Jadranka Kosor, predsjednica Vlade Republike 

Hrvatske. Čestitala je svima koji su bili snažni i imali 

volje svladati sve prepreke i doprinijeti uspjehu sezone 

svojim marom, znanjem i ljubavlju. Osim župana svečanosti 

su nazočili zamjenik župana Visko Haladić, predsjednik 

Županijske skupštine Petroslav Sapunar i pročelnik 

Upravnog odjela za turizam Joško Stella. 

T. Martinić

NA TVRĐAVI KLIS 

EU PROJEKTI SPLITSKO-D 


projekti 

Povodom održavanja Skupštine Jadranske Euroregije, a kojoj 

je Splitsko-dalmatinska županija bila domaćin, održana je na kliškoj 

tvrđavi tiskovna konferencija. 

Na konferenciji je župan Ante Sanader sa svojim suradnicima 

predstavio projekte Splitsko-dalmatinske županije, koji su u postupku 

prijave za natječaje za dobivanje bespovratnih 

sredstava Europske Unije u sklopu IPA prekograničnih 

programa. Jedan od takvih projekata je i obnova 

tvrđave Klis. 

Načelnik općine Klis Marko Galić pozdravio je nazočne 

u ime općine Klis, te se zahvalio Županiji na 

potpori u oživljavanju kliške tvrđave. Vrijednost tvrđave 

Klis je prevelika, a valorizacija mala, kazao je 

župan. Zato je Županija pokrenula strateški projekt 

obnove tvrđave Klis, te će prvo obnoviti Providurov 

stan, gdje bi se održavale protokolarne aktivnosti Županije. 

Ostali dio obnovio bi se uz pomoć sredstava iz 

Strukturnih fondova EU, te Ministarstva kulture. 

Župan je upoznao prisutne novinare i o ostalim 

projektima. Projekti koji su u postupku prijave na natječaje 

za dobivanje bespovratnih sredstava EU u 

sklopu IPA prekograničnih programa i to IPA programa Jadranske prekogranične suradnje (Razvoj ruralnog turizma 

kroz razvoj etno-eko sela na otoku Hvaru, tematske rute Dalmatinske zagore, Pokretanje Regionalnog radno-rehabilitacijskog 

centra DES, Jadranski program zaštite od požara (strateški projekt), te IPA Prekograničnog 

programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina (Poboljšanje upravljanja turističkim destinacijama te Klaster kamena). 

Predstavljeni su i projekti koji su u sklopu projekata „CARDS 2004 – podrška pri jačanju kapaciteta za regionalni 

razvoj“ dobili potporu za pripremu za strukturne i kohezijske fondove EU (vrijednost iznad 10 milijuna eura): Zaštita 

izvorišta – Hrvatske vode, Vodoopskrba otoka – Hrvatske vode i UNESCO gradovi. Pokrenuti su strateški 

projekti: Utvrda Klis i Tehnološki park – Vučevica. Župan je predstavio i „EU školu“ – program cjeloživotnog obrazovanja 

za upravljanje programima i projektima financiranih iz bespovratnih sredstava EU s ciljem osnaživanja 

kapaciteta lokalnih i regionalnih predstavnika za razumijevanje politika i programa EU, praćenje i razumijevanje 

EU natječaja, poznavanje procedura pripreme i provedbe projekata te praćenje napretka projekta i evaluacije. 

Prva „EU Škola“ uspješno je održana u travnju i svibnju ove godine.

projekti 

kronika sdž 

21 

PREDSTAVLJENI 

ALMATINSKE ŽUPANIJE 

Nakon završetka tiskovne konferencije župan je zajedno sa prisutnim novinarima i suradnicima obišao tvrđavu 

Klis, te se pobliže upoznao sa stanjem u njoj. Konferenciji su nazočili zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić, 

pročelnici Ivan Udovičić, Joško Stella, savjetnica župana za EU projekte Anđelka Vuković, te direktor Razvojne 

agencije ReRe Srećko Radnić. 


Župan Ante Sanader primio je 19. rujna predstavnike 

Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ i podržao njihovu inicijativu 

za podizanje spomen obilježja hrvatskom junaku 

Petru Kružiću u prostoru srednjovjekovne utvrde Klis. 

Također je izvijestio da će se Splitsko-dalmatinska županija 

zauzeti za obnovu utvrde. Županijske stručne službe 

već su obavile početne razgovore s predstavnicima 

Općine Klis, konzervatorima, koji već rade na sanaciji i 

restauraciji ziđa, te s udrugom Kliški uskoci. U razgovoru 

s Velikim meštrom prof. dr. sc. Dragutinom Feletarom, 

te pročelnikom Zmajskog stola u Splitu prof. dr. sc. Božom 

Botom, župan Sanader istaknuo je zaslugu Družbe, 

utemeljene prije 105 godina, u očuvanju hrvatske povijesne 

i kulturne baštine, pozdravljajući njezino djelovanje 

posebice na području Splita i njegove šire okolice.


projekti 

SUDJELOVANJE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE I AGENCIJE Z 

IPA - INSTRUMENT PR 

Splitsko-dalmatinska županija i Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije sudjeluju u 10 projekata 

prekogranične suradnje ukupne vrijednosti cca 23,5 milijuna eura. Što je to IPA i o kojim projektima se radi upoznati 

ćemo vas detaljno kroz nekoliko brojeva Kronike. 

IPA (Instrument for Pre-Accession assistance) je instrument pretpristupne pomoći za razdoblje 2007.-2013. 

godine, koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA I SAPARD. Program IPA uspostavljen je 

Uredbom Vijeća EU br. 1085/2006, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje za sve države 

korisnice iznosi 11,468 milijardi eura. Republika Hrvatska korisnica je IPA programa od 2007. godine do trenutka 

stupanja u članstvo EU, a program se provodi po decentraliziranom sustavu provedbe programa pomoći EU u 

kojemu su odgovornosti za upravljanje EU sredstvima prenesene na državne institucije. Za sveukupnu koordinaciju 

programa IPA u RH, osobito poslove pripreme i nadzora nad provedbom programa IPA, zadužen je Središnji 

državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF), a koordinacija financijskog upravljanja u 

nadležnosti je Ministarstvo financija. 

Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama 

u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova. 

IPA program podijeljen je na pet komponenti: Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, Prekogranična suradnja, 

Regionalni razvoj, Razvoj ljudskih potencijala i Ruralni razvoj 

Raspodjela financijskih sredstava IPA programa za 2008. godinu po sastavnicama izgleda kao na slici: 

Prekogranična suradnja pruža potporu programima koji se odnose na prekograničnu suradnju graničnih 

regija Hrvatske i susjednih zemalja članica EU te zemalja potencijalnih kandidata za ulazak u EU. Prekogranična 

suradnja za Republiku Hrvatsku predstavlja važan doprinos aktivnostima regionalnog razvoja.Tijekom mjeseca 

srpnja i kolovoza ove godine raspisani su natječaji za prijavu projektnih prijedloga u sklopu IPA prekograničnih 

programa. Republika Hrvatska sudjeluje u ukupno 6 programa prekogranične suradnje od kojih je u 3 programa 

Splitsko – dalmatinska županija prihvatljivo programsko područje. To su: IPA program Jadranske prekogranične 

suradnje, Prekogranični program Hrvatska – Bosna i Hercegovina i Prekogranični program Hrvatska – Crna Gora. 

Splitsko-dalmatinska županija i Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije su u suradnji pripremile i prijavile 

10 projekata prekogranične suradnje ukupne vrijednosti cca 23,5 milijuna eura.

projekti 

kronika sdž 

23 

A RAZVOJ SDŽ U IPA PROGRAMIMA PREKOGRANIČNE SURADNJE 

ETPRISTUPNE POMOĆI 

IPA prekogranični program Hrvatska- Bosna i Hercegovina 2007-2013 

Cilj IPA prekograničnog programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina je potaknuti stvaranje prekograničnih mreža 

i partnerstava te razvoj zajedničkih prekograničnih djelovanja radi revitalizacije gospodarstva, zaštite prirode i 

okoliša te jačanja socijalne kohezije, te izgradnja kapaciteta lokalnih, regionalnih i državnih institucija za upravljanje 

EU programima. Ukupni doprinos EU sredstava za IPA prekogranični program Hrvatska-Bosna i Hercegovina 

za razdoblje od 2007. Do 2009. iznosi 6.000.000 eura. Kroz program se putem dodjele darovnica financiraju 

prekogranični projekti koji pripadaju jednom od sljedećih prioriteta i mjera: 

Prioritet 1. Stvaranje zajedničkog gospodarskog prostora 

Mjera 1.1. Zajednički razvoj turističke ponude 

Mjera 1.2. Promicanje poduzetništva 

Prioritet 2. Poboljšana kvaliteta življenja i socijalna kohezija 

Mjera 2.1. Zaštita prirode i okoliša 

Mjera 2.2. Poboljšana dostupnost usluga iz Zajednice u pograničnom području 

Prioritet 3. Tehnička pomoć 

Mjera 3.1. Podrška upravljanju i provedbi Programa 

Mjera 3.1. Podrška informiranju, promidžbi i evaluaciji Programa 

Natječaj za prijavu projektnih prijedloga u okviru ovoga programa bio je raspisan od 16.07. – do 16.10.2009. 

Ukupna vrijednost natječaja je 3.600.000 € (1.800.000 eura za Hrvatske partnere i 1.800.000 eura za partnere iz 

BiH). 

IPA Jadranski prekogranični program 2007-2013 

IPA Jadranski prekogranični program je jačanje mogućnosti održivog razvoja jadranske regije usklađenom 

strategijom djelovanja među partnerima iz programski prihvatljivih područja. Područje Jadrana predstavlja iznimno 

važno područje suradnje za Europsku Uniju, kako za zemlje članice ( Grčka, Italija, Slovenija ) tako i za zemlje 

koje nisu članice ( Albanija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija ) Europske Unije, zbog značajnih 

povijesnih, kulturnih, socijalnih i gospodarskih veza. 

Projekti koje je moguće financirati putem ovog programa moraju pripadati pod sljedeće prioritete i mjere: 

Prioritet 1. Gospodarska, društvena i institucionalna suradnja: 

Mjera 1.1. Istraživanje i inovacije 

Mjera 1.2. Novčana potpora inovativnim malim i srednjim poduzećima 

Mjera 1.3. Društvene, radničke i zdravstvene mreže 

Mjera 1.4. Institucionalna suradnja 

Prioritet 2. Prirodna i kulturna bogatstva i sprječavanje rizika: 

Mjera 2.1. Zaštita i unaprjeđenje morskog i obalnog područja 

Mjera 2.2. Upravljanje prirodnim i kulturnim bogatstvima i sprječavanje prirodnih i tehnoloških rizika 

Mjera 2.3. Štednja energije i obnovljivi izvori energije 

Mjera 2.4. Održivi turizam 

Prioritet 3. Pristupačnost i mreže: 

Mjera 3.1. Fizička infrastruktura 

Mjera 3.2. Sustavi održive pokretljivosti 

Mjera 3.3. Komunikacijske mreže 

Na natječaju za prijavu projektnih prijedloga koji je bio raspisan 30.07. do 29.10.2009. raspoloživa EU sredstva 

po svakom od prioriteta iznosila su 21.250.000 eura. Ukupna vrijednost natječaja je 63.750.000 eura EU sredstava. 

Najmanje i najveće vrijednosti bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju za zajednički projekt su od 500.000 do 

5.000.000 eura. 

Pripremile: Anđelka Vuković i Mihaela Tomašević


događaji i susreti 

ODRŽANA V. SJEDNICA SKUPŠ 

U Splitu u hotelu Le Meridien „Lav“ 

održana je V. sjednica Skupštine Jadranske 

euroregije. Jadranska euroregija 

osnovana je 30. lipnja 2006. u Puli, 

a predstavlja model suradnje koji objedinjava 

transnacionalnu, transgraničnu 

i međuregionalnu suradnju u skladu sa 

suvremenim standardima i brojnim primjerima 

širom Europe. Ciljevi Jadranske 

euroregije su: stvaranje područja 

mira, stabilnosti i suradnje, zaštita kulturne 

baštine, zaštita okoliša, održivi 

gospodarski razvoj posebno na području 

turizma, ribarstva, poljoprivrede, 

rješavanje prometnih i infrastrukturnih 

pitanja, potpora ulasku svih jadranskih država u Europsku uniju. Trenutno broji 26 članica iz 7 jadranskih država. 

Iz Republike Hrvatske ovoj inicijativi pristupile su županije: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, 

Zadarska, Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska. 

Riječi dobrodošlice u ime domaćina Splitsko-dalmatinske županije, nazočnima je uputio župan Ante Sanader. 

Zahvalio se Skupštini i predsjedniku Ivanu Jakovčiću što su ukazali čast da se današnja Skupština održi upravo 

u Splitu. Naglasio je da Euroregija ima dobru budućnost, jer ima i dobre temelje, a što svjedoče i sve više novih 

članica. Neka Jadran ostane more mira, zajedništva, prijateljstva i međusobnog povjerenja kazao je župan. Nazočne 

je pozdravio i predsjednik Skupštine Ivan Jakovčić, župan Istarske županije, zahvalio je domaćinima na


kronika sdž 

25 

TINE JADRANSKE EUROREGIJE 

gostoprimstvu, te naglasio kako mu je oduvijek bila velika 

želja da se jedna od skupština održi u ovom gradu. U ime 

Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova 

i europskih integracija pozdravne riječi uputila je dužnosnica 

u ministarstvu Željka Barić. Istaknula je kako Vlada 

pozdravlja ovu inicijativu, te podupire ovaj oblik transnacionalne 

prekogranične suradnje. Jadranska euroregija 

kao ovaj oblik inicijative imati će uvijek podršku kako od 

strane Vlade RH, tako i od Ministarstva. Ova skupština 

je ujedno bila i izborna. Svi koji su do sada vodili Jadransku 

euroregiju ponovo su izabrani. Tako je na čelu ostao 

župan Istarske županije Ivan Jakovčić, a dopredsjednik 

Angelo Michele Iorio, predsjednik regije Molise, Italija. U izvršnom odboru i dalje ostaje župan Ante Sanader. 

Na sjednici je donesena Deklaracija o pokretanju inicijative za donošenje Jadranske strategije. Temeljna svrha 

donošenja ove strategije je stvaranje uvjeta za gospodarsku i društvenu koheziju na području Jadrana, putem 

definiranja strateških ciljeva i razvojnih prioriteta. Ovom Deklaracijom pozivaju se Europski Parlament, Vijeće 

ministara, Europska komisija, Europski i socijalni odbor i Odbor regija da podrže inicijativu, te da i okviru svoje 

nadležnosti pokrenu donošenje Jadranske strategije na temelju pozitivnih iskustava stečenih u postupku 

donošenja Baltičke strategije, inicijative 

za donošenje dunavske strategije i 

sličnih inicijativa. Također Informacija o 

ovoj inicijativi će se dostaviti i vladama 

zemalja čije regije su članice Jadranske 

euroregije. Istoga dana Jadranska euroregija 

je povećala svoje članstvo za 

jedan i to pristupanjem Perfeture Thesportia, 

Grčka u istu. Donesen je godišnji 

Plan rada skupštine za 2010., te je 

usvojeno godišnje i financijsko izvješće 

za 2009. Osim komisija koje već postoje 

u okviru rada Euroregije, konstituirana 

je i Komisija za socijalna pitanja, te 

su predstavljeni projekti IPA CBC. 

A. M. Škorić



Župan posjetio tvornicu Dalmacijacement u Kaštel 

Župan Ante Sanader posadio je 25. 

rujna mlado stablo česmine na travnjaku 

u krugu tvornice Dalmacijacement u 

Kaštel Sućurcu u prigodi Dana otvorenih 

vrata kojim je tvrtka, brojnim građanima 

Kaštela i njihovim obiteljima, ekološkim 

udrugama i ostalima, željela približiti svoju 

djelatnost ali i pokazati se kao dobar 

susjed. „Čestitam vodstvu Dalmacijacementa 

na pokazanom zanimanju i odgovornosti 

za zajednicu u kojoj posluje, 

za što su već dobili priznanja, međutim 

zadaća je lokalne samouprave, a u tome 

i Splitsko-dalmatinske županije, da im ne 

dopusti da se u tome opuste“ – kazao je 

župan Sanader. Primijetio je kako je u 

odnosu na 20-tak godina ranije, kada je 

tvornica bila i njegovo radno mjesto, uočljiv 

značajan pozitivan napredak u okolišu 

nekadašnjega, jednog od najvećih 

zagađivača na području kaštelanskog 

zaljeva. „Kuće u susjedstvu Dalmacijacementa bile su tu prije tvorničkih pogona, a obitelji u njima zaslužuju 

primjerene uvjete za zdrav i normalan život“ – poručio je župan Ante Sanader. 

Posjetitelji na Danu otvorenih vrata mogli su se provesti vlakićem tvorničkim kompleksom, prošetati proizvodnim 

pogonima ili razgledati panoramu kaštelanskog zaljeva s 60m visokog silosa. Na travnjaku u krugu 

tvornice, pored šarolike gastronomske ponude, organizirane su društvene igre i natjecanja, poput balota za 

odrasle ili edukativno-zabavnih radionica za najmlađe. 

Župan Ante Sanader posjetio 

je 21. rujna supružnike Tihanu 

i Romea Kompara i njihove 

četveromjesečne trojke, Luciju, 

Marijetu i Roka u njihovom 

domu u Kaštel Sućurcu. Mlade 

roditelje i njihovu dječicu, župan 

je, uz čestitke i želje za dugim 

životom u zdravlju i veselju, darovao 

s 10.000,00 kn. Romeo 

Kompara član je Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva „Mladost“, 

a 2008. godine proglašen je za 

najboljega kaštelanskog vatrogasca. 

Njegova majka Ilonka 

članica je zlatne generacije 

ženske olimpijske vatrogasne 

ekipe, dok je otac Tonći jedan 

od osnivača DVD-a „Mladost“. 

A. Rošin 

Župan posjetio kaštelanske trojke


kronika sdž 

27 

Svečano obilježen Dan policije 

U zgradi Policijske uprave splitsko-dalmatinske, a povodom 

Dana policije održan je svečani program na kojem su 

podijeljene nagrade najzaslužnijim djelatnicima i policijskim 

postajama. Pozdravni prigodni govor održao je Ivan Merćep, 

načelnik PU splitsko-dalmatinske. Osvrnuo se na rad i rezultate 

policije u protekloj godini, te istakao kako je isto prepoznato 

i u resornom ministarstvu. 

U ime župana Splitsko-dalmatinske županije nagrađenima 

je čestitao Visko Haladić, zamjenik župana. Samo rad, požrtvovnost 

i zalaganje mogu polučiti ovakve rezultate, kazao je 

Haladić. Ovakvi pozitivni rezultati dokazuju kako možemo biti 

sigurni, kako mi kao građani, tako i gosti, turisti koji se odmaraju 

na ovom području koje pokriva PU Splitsko-dalmatinska. 

Svečanosti su nazočili, osim bivših načelnika, roditelja poginulih 

pripadnika, predstavnika institucija i vojske zamjenik župana 

Luka Brčić i zamjenik gradonačelnika Jure Šundov. 

Izvršena je dodjela priznanja zaslužnim policijskim službenicima 

koji su se istakli svojim zalaganjem u radu protekle 

godine. 

Temeljem visokog stupnja iskazane profesionalnosti, stručnosti 

i učinkovitosti u obavljanju policijskih poslova na razini 

PU Splitsko-dalmatinske, pohvaljeni su svi policijski službenici 

koji su dana 24. i 25. srpnja 2009.g. profesionalno i promptno 

reagirali prilikom tragične prometne nesreće koja se dogodila 

zbog iskakanja iz tračnica nagibnog vlaka koji je prometovao 

na relaciji Zagreb-Split. 

Pohvaljeni su policijski službenici Odsjeka za protueksplozijsku zaštitu PU Splitsko-dalmatinske, policijski 

službenici Interventne jedinice policije, Duško Čerina, zapovjednik interventnog odjeljenja, Josip Perišić i Bruno 

Glavan, policijski službenici IJP-e, Tomislav Bajn, vođa interventne grupe. 

Također, pohvale su primili: Željko Alebić, policijski službenik za osiguranje i javni red Odjela za javni red, 

Marko Matić, voditelj Odsjeka krijumčarenja opojnih droga, Odjela kriminaliteta droga, Željko Vojković, koji je do 

umirovljenja 15.06.2009.g., obavljao poslove voditelja Odsjeka pravnih poslova u Odjelu pravnih i kadrovskih 

poslova, Nedjeljko Džin, šef smjene PP Omiš, Marijan Rebić, detektiv u PP Makarska. 

Svečanom programu i dodjeli priznanja prethodilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomen obilježju 

poginulim policajcima Policijske uprave splitsko-dalmatinske poginulima u Domovinskom ratu u predvorju 

zgrade sjedišta PU, te sveta misa u crkvi Svete Obitelji. 

A. M. Škorić



Dan neovisnosti Republike Hrvatske 

Ovaj povijesni važan datum obilježen je i u Splitsko-dalmatinskoj 

županiji. Izaslanstvo Županije, na čelu sa županom Antom Sanaderom, 

položilo je vijence pred središnjim križem i križem na groblju 

hrvatskih branitelja na splitskome Gradskom groblju Lovrinac uoči 

Dana neovisnosti Republike Hrvatske 8. listopada. 

Zastupnici Hrvatskog sabora na današnji dan su 1991. jednoglasno 

prihvatili Odluku o raskidanju državno-pravnih veza sa SFRJ. 

Tom je odlukom Republika 

Hrvatska postala 

suverena i samostalna 

država. Zbog opasnosti 

od zračnih napada JNA, 

zasjedanje Sabora održano 

je u podrumu Inine 

zgrade u Šubićevoj ulici 

u Zagrebu. 

Tom su odlukom sva 

tijela SFRJ izgubila legitimitet 

u Hrvatskoj, a 

jugoslavenska vojska 

proglašena je agresorom. 

Odluka je donesena na temelju referenduma hrvatskih građana 

od 19. svibnja 1991., a u skladu s ustavnim pravom Republike Hrvatske 

na samoodređenje. Donesena je tri mjeseca nakon Brijunske 

deklaracije, od 7. srpnja 1991, kojom se Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti, na 

zahtjev Europske zajednice, koja je tražila da se jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem. 

U vremenu od referenduma do donošenja saborske Odluke o raskidanju svih državno-pravnih veza Hrvatske 

sa SFRJ jugoslavenska je vojska uz pomoć srpskog agresora izvršila najžešći napad na Hrvatsku. Bezobzirno su 

uništavane bolnice, škole, crkve, kulturni spomenici i drugi civilni objekti. U toj je agresiji (7. listopada 1991.) bombardirana 

povijesna jezgra Zagreba - Banski dvori, tadašnja rezidencija hrvatskog Predsjednika. 

A-M.Škorić 

Odana počast Josipu Vraniću, prvoj žrtvi u Domovinskom 

ratu na splitskom području 

Josipu Vraniću, prvoj žrtvi u Domovinskom ratu na području Splita i u redovima Hrvatske ratne mornarice, odana 

je 24. rujna počast na mjestu njegove pogibije u uvali Kašjuni. 

U poslijepodnevnim satima 24. rujna 1991. godine, pokošen je 

rafalima neprijateljskih topova s ratnih brodova koji su zasuli 

južne padine Marjana. Na spomen obilježje, vijence su položili, 

uz članove njegove najuže obitelji, župan Splitsko-dalmatinske 

županije Ante Sanader, dogradonačelnik Splita Jure Šundov, 

te predstavnici Hrvatske ratne mornarice i udruga branitelja i 

dragovoljaca Domovinskog rata. Misni obred održao je kapelan 

HRM pater Jozo Mravak. Uz recital Sinaje Kovačević iz Udruge 

dragovoljaca HRM-a, prigodnu riječ održali su admiral u mirovini 

Vid Stipetić, dogradonačelnik Jure Šundov i župan Ante 

Sanader, koji je istaknuo kako junačka žrtva Josipa Vranića ali 

i svih ostalih koji su dali život za Domovinu Hrvatsku, zadužuju 

i obvezuju sve nas da je učinimo i živimo onakvom kakvu su je 

oni sanjali – ponositu, u pravednosti, pravičnosti i poštenju. 

A. Rošin


kronika sdž 

29 

Novi suci porotnici Županijskog i Općinskog 

suda u Splitu 

Pred predsjednikom Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske 

županije Petroslavom Sapunarom, a 

u nazočnosti predsjednika Županijskog i Općinskog 

suda u Splitu Ante Perkušića i Ivice Botice, suci porotnici 

su 16. rujna svečano položili prisegu za suce porotnike 

Županijskog i Općinskog suda u Splitu. Suce 

porotnike imenovala je Županijska skupština na sjednici 

održanoj 14. srpnja 2009, a po pribavljenim prijedlozima 

općinskih, odnosno gradskih vijeća, sindikata, 

udruženja poslodavaca i gospodarske komore. 

Za suca porotnika može biti imenovan punoljetni 

hrvatski državljanin dostojan obnašanja dužnosti suca 

porotnika.Suci porotnici imenuju se na četiri godine i 

po isteku toga roka mogu biti ponovno imenovani. 

Predsjednik Skupštine također je čestitao 

novoimenovanim sucima porotnicima, te im poželio 

puno uspjeha u obavljanju ovako časne i odgovorne 

dužnosti. 

„Današnjom prisegom i vi ste dio vlasti u Republici Hrvatskoj“ istakao je predsjednik Županijskog suda Ante Perkušić, 

te čestitao u ime svih djelatnika Županijskog suda na imenovanjima. 

Za suce porotnike Županijskog suda u Splitu imenovani su: Katica Aljinović, Milan Anić, Smiljana Babić, Ika 

Babić, Katica Bikić, Ante Blajić, Jordana Bolanča, Petar Brković, Mirjam Čaleta, Branko Čilaš, Karmela Ćaleta, 

Lovre Ćatipović, Neven Ćatipović, Jakša Dedić, Hrvoje Dvornik, Slavka Đirlić, Ivka Gašpar, Ines Ivić, Karmen 

Jelaska, Jelica Jukić, Silvio Knezović, Ana Krolo, Ivan Lauš, Davor Litović, Ivan Maleš, Vesna Marasović, Nedjeljka 

Marunica, Jasna Marušić, Jasna Maslov, Ivo Matić, Maroje Mijić, Gordana Milat, Jadranka Mosić, Djermano 

Mužić, Željko Nevešćanin, Maja Oplanić, Tončica Ozretić, Ana Perkušić, Denis Vurilj Pupić, Boris Semerad, Nikolina 

Stazić, Šima Sušac, Ivana Šestanović, Marko Šolić, Emiliano Štimac, Rada Veštić, Josip Vukičević, Davorka 

Živković, i Iva Žuvela. 

Za suce porotnike Općinskog suda u Splita imenovani su: Rosa Baras, Đuro Beader, Nediljko Bešker, Marina 

Bralić, Nevenka Bilandžić, Blaženka Bilać, Biserka Buljan, Neda Cvitanić, Vanja Čatlak Cindro, Živka Dimlić, 

Drinka Gogić, Marijana Jakić, Slavica Knežević, Marina Krolo, Vesna Martić, Veronika Matković, Tereza Papić i 

Adelka Radun. 

A. M. Škorić



Otvoreno novo splitsko kazalište PlayDrama 

Praizvedbom dramskog teksta „Udarac“, njemačkih autora Andresa 

Veiela i Gesine Schmidt, u režiji Martina Kočovskog, u Gradskom 

kazalištu lutaka Split, svečano je otvoreno novo splitsko kazalište 

PlayDrama. Pozdravila ga je brojna publika, koja je dupkom ispunila 

gledalište i dugotrajnim gromkim pljeskom nagradila glumački postav 

– Trpimira Jurkića, Snježanu Sinovčić Šiškov, Lanu Hulenić, Anastasiju 

Jankovsku, Marka Petrića i Duju Grubišića. Splitska PlayDrama 

kazalište je posvećeno dramskom tekstu i to onome koji nije nikada 

izveden u Hrvatskoj. Ovom predstavom kazalište PlayDrama, čijem 

je osnivanju doprinijela i Splitsko-dalmatinska županija, pridružilo se 

Tjednu aktivizma od 17. 

do 23. rujna, koji je Udruga 

Most posvetila problematici 

nasilja među mladima. Dramski tekst „Udarac“ je nastao prema 

istinitom događaju, koji je pred nešto manje od deset godina potresao 

Njemačku: ispovijest je to počinitelja zločina, njihovih roditelja, te roditelja 

žrtve. »Udarac« govori o noći s dvanaestog na trinaesti srpnja 2002., 

kada su dva brata, Marko (23) i Marcel (17) i njihov prijatelj Sebastian (17) 

napali šesnaestogodišnjeg Marinusa, Marcelova prijatelja, koji je mucao 

i bio pripadnik hip hop scene. Napadači, obrijanih glava, tukli su svoju 

slabiju žrtvu satima, do samoga kraja, pred očima odraslih svjedoka, koji 

nisu učinili ništa. Drama je praizvedena 2005. godine u Teatru Basel i Teatru 

Maksim Gorki u Berlinu, u režiji jednoga od autora, Andresa Veiela. 

Nakon praizvedbe, »Udarac« je osvojio pozornice diljem Njemačke, te je bio sudionik Festivala europske drame u 

Čileu. Tekst je postavljan s različitim brojem glumaca u estetski vrlo raznolikim produkcijama i redateljskim postupcima. 

Osim predstave, također u suradnji sa Udrugom Most, otvorena je i velika, ulična izložba plakata, na kojoj je 

sudjelovalo četrdesetak hrvatskih dizajnera s temom maloljetničkog nasilja. 

Festival grožđa i vina – Dani varenika 2009. 

Pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske Turističke Zajednice, Turistička zajednica 

Grada Supetra organizirala je od 28. rujna do 4. listopada tradicionalnu 

jesensku manifestaciju pod nazivom „Festival grožđa i vina“, a koji je postao 

nezaobilazan događaj u Supetru posvećen vareniku. Varenik je tradicionalan 

dodatak jelu dobiven dugotrajnim ukuhavanjem groždanog mošta, a bio je poznat 

još u doba starih Grka i Rimljana. 

Za proizvodnju varenika treba veliko strpljenje, a postupak je krajnje jednostavan 

i star tisućama godina. Odmah nakon mastenja odvoji se mošt od 

crnog grožđa prije nego li je počeo fermentirati i lagano kuha na niskoj temperaturi 

koja ne smije biti veća od 60 stupnjeva pazeći da ne provrije, ili kako na 

Braču kažu prostruji. Kuha se dugo, dugo, bez ikakvih dodataka. Ako je grožđe 

dobro, gradacije 19, kuhanje prestaje kada se tekućina reducira na polovinu, 

a ako je lošije, gradicije 14, kuha se dok se ne reducira na trećinu. Ohladi se, 

puni u boce i čuva na posebnom mjestu u stanu. Gusti tamno smeđi slatki 

bezalkoholni nektar. Može se dodati (žlica ili dvije) u skoro sva jela od mesa 

a naravno s varenikom se rade božanski kolači. Varenik su davali rimskim 

vojnicima prije napornih marševa, varenik su dodavali u zavajon (tučeno jaje) 

i davali ga mladima na vjenčanju. 

U sklopu Festivala održano je i natjecanje u na kojem su prezentirani starinski 

recepti slastica otoka Brača. Najukusnija bračka torta, prema ocjeni žirija 

proglašena je hrapoćuša Brabare Matulić iz Dola. Srce žirija osvojile su i 

najmlađe slastičarke, Anđela Kostović i Katarina Matulić, učenice 5. razreda 

postirske osnovne škole Vladimira Nazora, koje su svojom „Bračkom tortom“ 

osvojile drugu nagradu. 

A. M. Škorić


kronika sdž 

31 

Održan okrugli stol „Provedba protokola o postupanju u 

slučaju nasilja u obitelji – sigurna kuća 

(sklonište za žrtve nasilja)“ 

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Splitsko – dalmatinske županije 

povodom 22. rujna, nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama organiziralo 

je okrugli stol na temu Provedba protokola o postupanju u slučaju 

nasilja u obitelji – sigurna kuća (sklonište za žrtve nasilja)“. Na okruglom 

stolu sudjelovali su stručnjaci iz socijalnih, zdravstvenih, prosvjetnih, pravosudnih 

i drugih relevantnih 

institucija, organizacija 

civilnog društva 

i medija, s namjerom 

otvaranja rasprave o 

sigurnoj kući /skloništu 

za žene i djecu/ u Splitu 

kao proaktivnog pristupa 

u pružanju pomoći i zaštiti žrtvama obiteljskog nasilja. Predsjednica 

Povjerenstva Ivanka Luetić Boban podsjetila je zašto se 

ovaj dan obilježava već pet godina u našoj zemlji. Ovo je treći 

okrugli stol i želimo utvrditi do kuda smo došli u provođenju protokola 

o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Također je istakla 

kako se jedan od zaključaka sa prvog sastanka i to psihosocijalni 

tretman za počinitelje obiteljskog nasilja počeo provoditi u okviru 

udruga, od kojih je jedna „Psihoaktiva“. Podijeljen je i letak 

u kojemu su objašnjene obveze nadležnih tijela kojima RH štiti 

prava žena izloženih nasilju (protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji Vlada RH 2005.g.). Ovim Protokolom 

određeno je što su u slučaju nasilja u obitelji, odnosno nasilja nad ženama dužni radit: policija, centri za socijalnu 

skrb, zdravstvene ustanove, te pravosudna tijela. Navedene su vrste sankcija, te zaštitne mjere koje sud može izreći 

prema Zakonu o zaštiti nasilja i obitelji („Narodne novine“, broj 116/03). Na kraju nam je za zapamtiti: život bez nasilja 

temeljno je ljudsko pravo, za nasilje nema opravdanja, za nasilje je odgovoran počinitelj, svaka žena ima pravo na 

izbor načina života, zanimanja, partnera, nitko nema pravo na tuđi život i ne okrivljujte se za preživjelo nasilje! 

21. tjedan knjige Mediterana 


U Zavodu HAZU u Splitu održan je 21. tjedan knjige 

Mediterana, koja je u tjednu od 27. rujna do 3. 

listopada, ponudila dva znanstvena skupa: „Sepulkralna 

skulptura zapadnog Ilirika i susjednih oblasti u 

doba Rimskog carstva“, voditelja akademika Nenada 

Cambja, te „Komparativna povijest hrvatske književnosti 

u europskom kontekstu“ s temom „Istodobnost 

raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi“, koji vodi akademik 

Pavao Pavličić i dr. Cvijeta Pavlović. Manifestacija, 

tijekom koje je predstavljeno 25 knjiga mediteranske 

tematike, otvorena je esejom Vlahe Bogišića 

o „Mediteranu u četrnaest postaja, uz hrvatsku 

magistralu“ te uz pjesmu klape Iskon. Predstavljen je 

i „Zbornik: Dioklecijan, tetrarhija i Dioklecijanova palača“ 

u izdanju Književnog kruga Split, nakon čega je 

akademik Cambi održao predavanje u radnom dijelu 

o „Pregledu razvoja nadgrobnih spomenika u Dalmaciji“. 

Svečanom otvorenju nazočio je župan Splitskodalmatinske 

županije Ante Sanader. 

A. Rošin


Ekspedicija „Puč 

Godine 1830. talijanski ornitolog Giuseppe Gene prvi je opisao eleonorinog sokola kao vrstu. Nazvao 

ga je po srednjovjekovnoj vladarici Eleonori od Arboreje koja je godine 1392. donijela zakon nazvan „Carta 

de Logu“. Jedan članak tog zakona odnosio se na zaštitu jastreba i sokola, a što je prva poznata zakonska 

zaštita ptica grabežljivica u povijesti. Cjelokupna ili skoro cjelokupna populacija ove vrste u Hrvatskoj, oko 

80 do 90 parova, gnijezdi se na području Splitsko-dalmatinske županije. Područje gniježđenja je uvršteno u 

nacionalnu ekološku mrežu kao važno područje za ptice pod nazivom „Pučinski otoci“. 

Šesteročlana ekspedicija Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i vanjskih suradnika 

boravila je od 26. 08. do 01. 09. na području otoka Visa i okolnog arhipelaga. Između ostalog, prigodom obilaska 

tamošnjih zaštićenih područja obilježen je 

spomenik prirode Brusnik informativnim tablama 

Javne ustanove. Otok Brusnik je zaštićen 

1951. godine. To je mali pučinski otočić, 

oko 13 milja udaljen od mjesta Komiže 

na otoku Visu. Vulkanskog je podrijetla, što 

je rijetkost u Dalmaciji, jer su i kopno i otoci 

isključivo vapnenačke građe. Sastoji se od 

eruptivnih stijena. Ističe se jedinstvena prelijepa 

šljunčana plaža s tamnim oblucima. 

Mnogi od tih oblutaka su iznimno veliki, što 

govori o ogromnoj snazi vjetra i mora, koji ih 

valjaju. Posebna su zanimljivost antropogeno 

nastali bazeni, „jastožere“, koji su imali 

funkciju čuvanja živih jastoga u nekadašnjih 

ribara, ali su danas tu funkciju izgubili. 

„Jastožere“ se uklapaju u prirodni ambijent i 

spomenik su nekadašnjeg načina života i suživljenosti 

s prirodom lokalnog stanovništva. 

Danas je Brusnik stanište morskih ptica, kunića 

i posebne endemične forme guštera. 

Težište ekspedicije bio je redoviti godišnji 

cenzus (prebrojavanje) populacije eleonorinog sokola, te prvo postavljanje satelitskih odašiljača na dvije ptice. 

U Hrvatskoj se sustavna istraživanja eleonorinog sokola provode od 1998., a prvi cenzus cijele populacije proveden 

je 2000.Eleonorin sokol gnijezdi se u Sredozemlju 

i dijelu Atlantika, od Cipra do Kanarski otoka. 

Krajem listopada i početkom studenoga ovi sokoli 

napuštaju svoje kolonije, te kreću prema istočnoj i 

jugoistočnoj Africi. Zimu provode većinom na Madagaskaru, 

a manji dio populacije i u nekim susjednim 

zemljama. U ožujku i travnju napuštaju svoja zimovališta 

i kreću na sjever, istim putem kojim su i došli. 

Iako u Sredozemlje stižu u drugoj polovici travnja, 

svoje kolonije posjećuju samo sporadično, sve do 

početka parenja u srpnju. Eleonorin sokol pojavljuje 

se u dva oblika: svjetlom i tamnom. Spolovi se razlikuju 

po boji voskovica i očnog prstena, koji su kod 

mužjaka žuti, a kod ženke sivoplavi. Dužina ovog sokola 

je od 36 do 40 sm, raspon krila od 110 do 130 

cm, a težina oko 400 grama. 

Odrasle ptice vraćaju se u svoje rodne kolonije 

godinama. Kolonije se uglavnom nalaze na otocima, 

a gnijezda su smještena u rupama, na liticama iznad 

mora. Razdoblje gniježđenja vremenski se poklapa 

s jesenskom migracijom malih ptica, njihovog naj-

kronika sdž 

33 

inski otoci 2009.“ 

važnijeg izvora hrane. Broj jaja u leglu je 2 do 

4. Jaja polažu krajem srpnja i početkom kolovoza. 

Sredinom pak listopada sve mlade ptice već 

mogu letjeti. 

Satelitski odašiljači postavljeni su na dvije 

ženke – Anu i Ankicu. Trenutačno se dobivaju 

podaci o lokalnom kretanju, bitni za praćenje hrvatske 

populacije i lokalnih uvjeta, a kada počne 

migracija dobit će se prvi podaci i o migriranju 

i zimovanju hrvatske populacije, kao doprinos 

ukupnom poznavanju vrste. 

U Hrvatskoj je eleonorin sokol ugrožena 

vrsta , prema IUCN kriterijima 2.1.1., 2.1.2., 

2.1.5. i 3.1.1.. zakonom o zaštiti prirode strogo 

zaštićen, a štite ga Bonska, Bernska i Washingtonska 

konvencija. 

Očekuje se izrada plana upravljanja vrstom 

u Hrvatskoj, što bi trebala raditi JU SDŽ, kao jedina 

u Hrvatskoj koja „na terenu“ prati populaciju 

eleonorinog sokola, te surađuje s inozemnim 

institucijama. U budućnosti će biti potreban bolji 

nadzor i detaljnije praćenje populacije. 

Zaštićene vrste i prirodne vrijednosti naslijedili 

smo. Tako se trebamo i ponašati. Ono što nam je „posuđeno“ 

moramo čuvati za buduće naraštaje. Rijetke 

vrste, prirodni krajolici neprocjenjivo su bogatstvo. 

Splitsko-dalmatinska županija to je prepoznala, što je 

razvidno iz projekata ovakve vrste koje podupire. Međutim 

ništa se ne može održati ukoliko svi mi kao pojedinci 

tome ne doprinesemo, kako svojim postupcima, kao i 

utjecajem na mlađe naraštaje. 

Pripremila: A. M. Škorić 

Izvor: Javna ustanova za upravljanje 

zaštićenim prirodnim vrijednostima na 

području Splitsko-dalmatinske županije


Piše: Ante IVANKOVIĆ 

Općine SDŽ 

OPĆINE SPLITSKO-DA 

Donosimo nastavak priče o nazivima 

PRGOMET 

Naselje u istoimenoj općini, smješteno je na jugoistočnim 

padinama Prače, 35 kilometara sjeverozapadno 

od Splita. Popis stanovništva Republike 

Hrvatske 2001. godine zatekao je u Prgometu 132 

stanovnika. 

U Hrvatskoj postoje i dva naselja s nazivom Prgomelje: 

- Prgomelje pokraj Bjelovara (727 stanovnika 

stanovnika 2001. godine), 

- Prgomelje pokraj Pakraca (4 stanovnika). 

Ta tri naselja kao i zaselak Prgometi sela Proložac 

u Imotskoj krajini nazvani su po njihovim stanovnicima 

s prezimenom Prgomet odnosno Prgomelj. 

Bez obzira što u današnjem hrvatskom jeziku 

Prgomet, Prgomete i Prgomelje možemo dovesti u 

vezu jedino s pridjevom prgav sa značenjem: svadljiv, 

naprasit, koji se lako upušta u svađe i prepirke ili 

pak s imenicom prgavac = svađalica, namćor, prezime 

Prgomet je posve drukčijih korijena. 

Imenica prga, koja je izvedena od glagola pržiti 

(nekoć prgiti), naziv je: 

- jela od pržena sirka, što se spravljalo kao pura 

ili pak kaša, 

- samljevena zrna prethodno prženog ječma siromašnijem 

su pučanstvu služila kao nadomjestak 

za kavu. 

Dakle, od imenice prga izvedena su hrvatska 

prezimena: 

- Prgomelja (nastalo od “prgu mljeti”), 

- Prgomet (postalo od “prgu metati”, primjerice u 

kotao, na vatru i slično). 

PRIMORSKI DOLAC 

Naselje i sjedište istoimene općine smješteno je 

na sjevernim padinama Prače, 42 kilometra sjeverozapadno 

od Splita. Popis stanovništva zatekao je 

2001. godine u Primorskom Docu 839 stanovnika. 

Do 1931. godine naselje se zvalo Suhi Dolac 

ili Suhi Dol, a od tada pa do 1948. godine službeni 

naziv tog naselja glasio je Donji Dolac. Godine 

1948. preimenovan je u Primorski Dolac, jer je u 

naselje Suhi Dolac izgrađen vodovod. 

Dvočlani se ekonim sastoji od pridjeva posvojnog 

primorski i imenice dolac. 

Što se pak tiče prvog člana ovog dvočlanog ekonima 

pridjeva posvojnog primorski, on je izveden 

od imenice primorje sa značenjem pojas kopna uz 

more, kraj uz more s napomenom da se u nas geografi 

Primorjem nazivaju obalni pojas od Rijeke do 

Karlobaga. 

Imenicom pak dolac, a koja je s jezičnog motrišta 

izvedena je od dol (manja dolina, udolina) označuje 

se ponajprije manja krška udolina, obična takva 

koja se naseljuje i konfiguracijom tla određuje oblik 

naselja i raspored kuća u njemu. 

Najzastupljeniji je u mikrotoponimiji, ali je nazočna 

i u nazivima hrvatskih naselja. Primjerice Cetinska 

je krajina zbog krške konfiguracije puna je dolaca 

i dočića, o čemu svjedoči čak petnaest naziva 

tamošnjih sela i zaselaka: 

- Čačijin Dolac (selo Bajagić), 

- Vinčića Doci (selo Dabar), 

- Ivan Dolac i Lovrića Dolac (selo Hrvace), 

- Bravčev Dolac, Bukov Dolac i Vukov Dolac 

(selo Koljane), 

- Dočić u Ljuti (selo Ljut), 

- Dočina (selo Obrovac Sinjski), 

- Zlidoci (selo Otok), 

- Putnikov Dolac (selo Ruda), 

- Strmendolac, Mali i Veliki Strmendolac (selo 

Strmendolac), 

- Vrandolac (selo Tijarica).

Općine SDŽ 

LMATINSKE ŽUPANIJE 

općina Splitsko-dalmatinske županije 

kronika sdž 

35 

PROLOŽAC 

Sjedište općine Proložac je naselje Donji Proložac, 

koje je smješteno je na sjevernom dijelu Imotskog 

polja, 87 kilometara jugoistočno od Splita. Popis 

stanovništva zatekao je 2001. godine u Donjem 

Prološcu 1680 stanovnika. 

S jezičnog motrišta dvočlani se ekonim sastoji 

od pridjeva donji i ekonimijske imenice Proložac, 

koja je složenica od imenice prolog i dometka –ac, 

a ne –žac, kako tvrde neki autori. 

Ekonim Proložac izveden je od imenice prolog, 

koja se može raščlaniti na dva dijela: riječcu pro i 

imenicu log. 

Pro kao prvi dio neke riječi označava prethodnost 

u prostoru i vremenu, nešto ispred, nešto naprijed: 

primjerice proljeće je ispred ljeta, doba koje 

prethodi ljetu. 

Imenica log je ustvari arhaični izraz za ležaj, 

mjesto za ležanje. Na tragu zastarjelog loga su imenice: 

- loga, mjesto na tlu gdje se neka životinja trajnije 

zadržava; 

- lijegalo (ikavski ligalo), i to obično za kokoši i 

zečeve; 

- logara je jama ili pećina u koje se nalazi log, 

loga, li(je)galo nekih životinja; jazbina. 

Dakle, prolog, pisan i malim i velikim slovom, 

jeste log koji se nalazi ispred nečega; u slučaju 

imotskog Prološca, to je naselje što se nalazi ispred 

ulaza bujice Suvaje u Imotsko polje ili pak na drugoj 

strani ispred Suvajina utoka u Prološko jezero 

ili Blato. 

I još nešto u vezi s Prološcem. Riječca pro, uz 

niz značenja, označava pri tvorbi glagolakretanje 

kroz nešto ili između nečega (probiti, progurati, progutati), 

ali i radnju koje je posljedica nekakav trag, 

pukotina, otvor. Dakle, na tragu Prologa i Prološca 

je i glagol proložiti, koji ima približno isto značenje 

kao i glagol prolomiti To, dakako, ako sve premjestimo 

u nove koordinate, znači da je prolog isto što i 

prolom: prolomljeno mjesto, otvor, prodor, ali i čistina 

u šumi nastala nakon obaranja stabala. 

Dakle, Proložac je i mjesto gdje se nešto prolomilo, 

a to je u imotskom slučaju brdski masiv iznad 

sela, koji se rascijepio, prolomio, proložio tako da su 

nove strane postale desnom i lijevom obale bujice 

Suvaje. 

PUČIŠĆA 

Naselje u istoimenoj općini, smješteno je u istoglasećoj 

uvali na sjeveroistočnoj obali otoka Brača, 

35 kilometara jugoistočno od Splita. Popis stanovništva 

Republike Hrvatske zatekao je 2001. godine 

u Puščišćima 1602 stanovnika. 

Stare bračke isprave, kao što su primjerice iz 

1382., 1410., 1411. i 1438. godine svjedoče o početku 

snažnijeg preseljavanja stanovnika iz unutrašnjosti 

otoka, iz naselja Pražnice i Straževnik u 

dva zaseoka na obali: Pučiški Dolac i Stipansku 

Luku. Kupuju se imanja i grade se nastambe, ali kad 

se pojavi opasnost s mora od gusara povlače se u 

brda. Nakon što je Venecija zagospodarila Omišem 

i njegovim gusarima u Pučiškom Docu počinje gradnja 

kuća na samoj obali (obitelji Žuvetić, Bokanić, 

Radojković, Aquila, Capranić, Posinković, Barzola, 

Katković i Biletić), što je stvarni početak života novog 

primorskog naselja Pučišća. 

Što se tiče etimologije naziva Pučišća, Pučišćani 

su sačuvali i predaju da se njihovo naselje zvalo 

Spužišće, a nazvano je tako jer su se njihovi preci 

spuzili (spustili) iz srednjovjekovnih naselja u unutrašnjosti 

otoka Straževnika i Pražnica. 

Ipak naziv je Pučišća s jezičnog motrišta izveden 

od imenice puč, hrvatske prilagođenice latinskog 

puteus (puč) sa značenjem zdenac (studenac, 

bunar, cisterna-gustirna-čatrnja), koji se nalazio u 

današnjim Solinama, a gdje se miješa slana i slatka 

voda (bočata).


Općine SDŽ 

RUNOVIĆI 

Ekonim Runovići je ustvari množinski oblik prezimena 

Runović, prezimena svih ili dijela stanovnika onodobnog 

naselja u istočnom dijelu Imotske krajine (Runovića), u 

kojem živi 2071 duša (2001. godine). 

Dakako, u osnovi i ekonima i prezimena su osobna 

imena tipa Run odnosno Runo, Runko ili Runje, izvedena 

od imenice runo. A runo je prirodno pokrivalo od vune na 

nekim životinjama, a kad je riječ o ovcama onda se pod 

runom podrazumijeva ukupna vuna koja izraste između 

jednog ili drugog striženja. 

Kako je pak od imenice runo nastalo ime Runo i njegove 

izvedenice? 

Moguće je da je netko imao bujnu i kovrčavu kosu, a 

još k tome i svijetle boje, koja je izgledala poput runa na 

njegovoj glavi, te je najprije dobio nadimke Runo, Runko 

ili Run, koji su kasnije postali imena. Od imena Runo izveden 

je posvojni pridjev Runov, a kad mu je dodan uobičajeni 

hrvatski prezimenski dometak –ić nastalo je prezime 

Runović. 

”Prvi se put spominje u jednom rukopisu iz 14. stoljeća, 

i to tako što je rukom dopisano: Sija knjiga Georgija 

(Jurja) Runovića, a zatim je drugim rukopisom dopisano 

Petar Runović[13] (riječ je o franjevcu gvardijanu, za kojeg 

se zna da je rođen u Imotskom 1559. godine). 

Uz Petra Runovića spomeni su ostali i o još dvojici franjevaca 

s tim prezimenom. Svakako najpoznatiji od njih 

je fra Mijo Runović, čovjek iznimnih sposobnosti i primjerene 

učenosti. On je u 16. stoljeću, tvrde neki autori, na 

znamenitom sveučilištu pariškoj Sorboni stekao naslov 

doktora znanosti, ali se vratio među nepismene zemljake 

da bi služio puku Božjem i domovini. U znak zahvalnosti 

fratri su urezali natpis na njegovu grobu u samostanu u 

Prološkom blatu: F. M. R. D. S., što neki čitaju kao: Frater 

Michael Runovich doctor Sorbonae 

Sačuvan je i zapis od 10. rujna 1664. godine koji potvrđuje 

da je na kapitulu Franjevačke provincije Bosne 

Srebrene za gvardijana franjevačkog samostana u Imotskom 

izabran fra Filip Runović.[14] 

Dvojba o nazivu Runovići ili Runović, koja je zabilježena 

i u Velikom Akademijinu rječniku, posve je nepotrebna, 

jer većina ovakvih ekonima je u pravilu u množinskom 

obliku. To je i posve razumljivo, jer za postanje naziva nije 

zaslužan jedan već svi Runovići skupa. 

Neki, ponajviše stariji autori, izvodili su naziv Runovići 

od imena rimskog naselja, što je bilo smješteno na mjestu 

današnjih Runovića, a zvalo se Novae. Dodajući mu 

latinsku imenicu rus, g. ruris, f., što znači selo, nastala je 

Rus Nova, dakle glasovno slično s Runovićima. Doduše, 

samo to i ništa više! 

SEGET 

Sjedište općine Seget je u naselju Seget Donji, 

koje je smješteno je na obali Trogirskog kanala, dva 

kilometra zapadno od Trogira. Popis stanovništva 

zatekao je 2001. godine u Segetu Donjem 2466 stanovnika. 

Uz Seget Donji u Hrvatskoj još postoje naselja: 

- Seget Gornji u općini Seget (169 stanovnika 

2001. godine), 

- Seget Vranjica u općini Seget (1023), 

- Seget naselje u Gradu Umagu (190). 

Seget je utemeljen 1564. godine. kada su venecijanske 

vlasti dopustile trogirskom plemiću Jakovu 

Rotundu sagraditi kaštel za obranu stanovništva od 

Osmanlija na potezu od Kaštela do Bosiljine (današnje 

Marine). Podignuta je utvrda pravokutna 

oblika s četirima kutnim kulama i trojim gradskim 

vratima. U 18. stoljeću naselje se proširilo izvan zidina, 

a župna crkva Gospe od Ružarija podignuta je 

1758. godine. Tada je naseljevanjem stanovništva 

na okolnim padinama stvoreno naselje Seget Gornji, 

koji je primjerice 1931. godine imalo 2346 stanovnika 

(2001. godine 169). 

Dvočlani se ekonim sastoji od toponimijske imenice 

Seget i pridjeva donji. 

Drugi član ekonima imenica seget je najprije bila 

naziv za baru, baruštinu, o čemu 1513. godine svjedoči 

modruški biskup Šime Benja Kozičić (1460 - 

1536) pišući o caru Daciju (+251) koji je zajedno s 

dijelom vojske, prema pričanju historičara, potonuo, 

u seget, u baruštinu u vrijeme borbe s Gotima.[15] 

Kasnije se imenica seget javlja u obliku siget 

(mađarski sziget = otok), ali samo u toponimiji na 

hrvatskim prostorima s najčešćim značenjem pustara 

odnosno polje.

Općine SDŽ 

kronika sdž 

37 

SELCA 

Naselje i općinsko središte na Braču, smješteno 

je u unutrašnjosti jugoistočnog dijela otoka, 61 kilometar 

jugoistočno od Splita. Popis stanovništva zatekao 

je 2001. godine u Selcima 952 stanovnika. 

Selca su nastala od pastirskog stana 

(zaselka) a kasnije se proširila doseljenim stanovnicima 

iz Podgračišća, Graca, Dubravice i Mošuja. 

Svi su se oni okupili oko crkve, koju župnik Gornjeg 

Humca naziva „Madona na Selcih“ a vizitator Milani 

1645. godine „Eccl. B. M. de Radovnja“. Zabilježeno 

je da su Selca 1614. godine imala osam kuća kojih 

su stanovnici pripadali župi u Gornjem Humcu. 

Pokraj Selaca utemeljeno je Novo Selo, 

i to najviše od poljičkih bjegunaca („uscocchi“) oko 

1574. godine, koje je mletačka uprava naselila u 

doba migracija. I to je naselje pripadalo župi Gornji 

Humac.[16] 

Selca su poznata kao mjesto spomenika: 

- Lavu Nikolajeviču Tolstoju (rad J. Barde), 

- Stjepanu Radiću (A. Augustinčić), 

- Hansu Dietheru Genscheru (K. Kovačić), 

- papi Ivanu Pavlu II. (K. Kovačić), 

- prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji 

Tuđmanu. 

U Hrvatskoj je devet naselja s nazivima 

Selca, Selce i Selci, a s jezičnog motrišta su umanjenice 

imenice selo, u kojima nije obavljena glasovna 

promjena prijelaza „l“ u „o“ na kraju sloga ili 

riječi. 

SUĆURAJ 

Naselje u istoimenoj općini, smješteno na jugoistočnoj 

obali otoka Hvara, 94 kilometra jugoistočno 

od Splita. Popis stanovništva zatekao je 2001. godine 

u Sućuraju 387 stanovnika. 

Sućuraj je dobio naziv po crkvi Svetog Jurja koju 

spominje Hvarski statut iz 1331. godine. Ta je crkva 

srušena krajem 19. stoljeća, kada je podignuta 

i nova. 

Sućuraj postoji više od 2300 godina i kroz svoju 

povijest je više puta do temelja uništavan i ponovo 

obnavljan. Prvi poznati stanovnici Sućurja bili su Iliri, 

a njihova kraljica Teuta imala je u 3. stoljeću prije 

Krista u tom mjestu vlastiti dvorac. 

Najstarija dobro sačuvana građevina u 

Sućurju je stari augustinski (danas franjevački) samostan. 

Ne zna se kad je sagrađen, ali je poznato 

da je prvi put obnavljan 1309., a posljednji put 

1994. godine. Velik broj stanovnika u Sućuraj dolazi 

s Makarskog primorja u 15. stoljeću bježeći pred 

Turcima. Iz tog vremena sačuvana je barokna crkva 

Svetog Ante (1663). Djelomično je sačuvana i stara 

venecijanska tvrđava "fortica" iz 1613. godine. 

U nazivu Sućuraj nalazi se ime Sveti Juraj, jer je 

u tom mjestu crkva posvećena upravo tom svecu. 

Pridjev svet, sveti ima značenje koji je bezgrešan, 

savršen ili onaj koga je Crkva proglasila svetim 

zbog savršenstva i moralne čistoće. Dakako, 

u slučaju Sućurja je pridjev svet iz latinskog jezika 

sanctus. 

U Hrvatskoj je 65 ekonima kojima je prvi član ili 

prvi dio složenice pridjev svet (Sveti Andrija, Sveta 

Nedilja,Sveti Filip i Jakov, Sveti Petar u Šumi, Sumartin, 

Sutivan. Supetar, Kaštel Sućurac, Suđurađ, 

Sveti Đurađ). 

Kad je pak riječ etimologiji imena Jure odnosno 

Juraj, nastalo je od latinske posuđenice Georgius 

grčkog georgios, što znači ratar, poljodjelac, zemljoradnik. 

Inače, Juraj je u hrvatskom jeziku najplodnija 

imenska osnova: Jura, Jure, Juro, Jurko,Juka, 

Juko, Jurak, Juras, Đuro, Đurađ, Đorđe, Georgij, 

Džore, Đuka, Žura itd. 

[13] Radovi JAZU, knjiga I., str. 176. 

[14] Isto, str. 125. 

[15] P Skok, op. cit., knjiga III., str. 213. i 214. 

[16] D. Vrsalović, op. cit., str. 144.


GRADOVI 

Grad Split 

• Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split 

• Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253 

• Faks: (+385 21) 310-254 

• E-mail: grad@split.hr 

• Web: http://www.split.hr 

Grad Hvar 

• Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar 

• Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094 

• Faks: (+385 21) 718-096 

• E-mail: pročelnik@hvar.hr 

• Web: http://www.hvar.hr/gradhvar 

Grad Imotski 

• Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski 

• Telefon: (+385 21) 841-125 

• Faks: (+385 21) 841-078 

• E-mail: grad-imotski@st.htnet.hr 

• Web: http://www.imotski.hr 

Grad Kaštela 

• Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac 

• Telefon: (+385 21) 205-205 

• Faks: (+385 21) 224-201 

• E-mail: gradonačelnik@kaštela.hr 

• Web: http://www.kastela.hr 

Grad Komiža 

• Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža 

• Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019 

• Faks: (+385 21) 713-166, 713-019 

• E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr 

• Web: http://www.komiza.hr 

Grad Makarska 

• Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska 

• Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401 

• Faks: (+385 21) 612-046 

• E-mail: gradonacelnik@makarska.hr 

• web: http://www.makarska.hr 

Grad Omiš 

• Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš 

• Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059 

• Faks: (+385 21) 862-022 

• E-mail: grad@omis.hr 

• Web: http://www.omis.hr 

Grad Sinj 

• Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj 

• Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081 

• Faks: (+385 21) 826-591 

• E-mail: info@sinj.hr 

• Web: http://www.sinj.hr 

Grad Solin 

• Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin 

• Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201 

• Faks: (+385 21) 211-120 

• E-mail: gradonacelnik@solin.hr 

• Web: http://www.solin.hr 

Grad Stari Grad 

• Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad 

• Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022 

• Faks: (+385 21) 717-818 

• E-mail: grad@stari-grad.hr 

• Web: http://www.stari-grad.hr 

Grad Supetar 

• Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar 

• Telefon: (+385 21) 756-710 

• Faks: (+385 21) 756-712 

• E-mail: grad-supetarst.t-com.hr 

• Web: http://www.gradsupetar.hr 

Grad Trilj 

• Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj 

• Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135 

• Faks: (+385 21) 831-198 

• E-mail: grad-trilj@st.htnet.hr 

Grad Trogir 

• Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir 

• Telefon: (+385 21) 800-401 

• Faks: (+385 21) 800-408 

• E-mail: tajnik@trogir.hr 

• Web: http://www.trogir.hr 

Grad Vis 

• Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis 

• Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031 

• Faks: (+385 21) 711-063 

• E-mail: grad-vis@st.t-com.hr 

Grad Vrgorac 

• Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac 

• Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128 

• Faks: (+385 21) 674-012 

• E-mail: grad@vrgorac.hr 

• Web: http://www.vrgorac.hr 

Grad Vrlika 

• Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika 

• Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024 

• Faks: (+385 21) 827-222 

• E-mail: grad@vrlika.hr 

• Web: http://www.vrlika.hr 

OPĆINE 

INFO STRANICE SDŽ 

Općina Baška voda 

Sjedište: Baška Voda 

Adresa: Obala sv. Nikole 65 

Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691 

Fax: (+385 21) 620-244 

E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hr 

Web: http://www.baskavoda.hr 

Općina Bol 

Sjedište: Bol 

Adresa: Uz pjacu 2 

Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114 

Fax:: (+385 21) 635-044 

E-mail: nacelnik@opcinabol.hr 

Web: opcinabol.hr 

Općina Brela 

Sjedište: Brela 

Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1 

Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330 

Fax: (+385 21) 618-331, 618-330 

E-mail: opcina-brela@st.t-com.hr 

Web: http://www.opcina-brela.hr 

Općina Cista Provo 

Sjedište: Cista Provo 

Adresa: Cista Provo bb 

Telefon: (+385 21) 722-201, 722-103 

Fax: (+385 21) 670-218, 722-105 

E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr 

Web: http://www.opcina-cista-provo.hr 

Općina Dicmo 

Sjedište: Dicmo 

Adresa: Kraj bb 

Telefon: (+385 21) 837-937 

Fax: (+385 21) 837-466 

E-mail: opcinadi-1@st.htnet.hr 

Općina Dugi Rat 

Sjedište: Dugi Rat 

Adresa: Poljička cesta 133 

Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291 

Fax: (+385 21) 734-900 

E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr 

Web: http://www.dugirat.com 

Općina Dugopolje 

Sjedište: Dugopolje 

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 

Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280 

Fax: (+385 21) 668-286 

E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hr 

Web: http://www.dugopolje.hr 

Općina Gradac 

Sjedište: Gradac 

Adresa: Stjepana Radića 3 

Telefon: (+385 21) 697-601 

Fax: (+385 21) 697-549 

E-mail: opcina-gradac-proracun@st.t-com.hr 

Općina Hrvace 

Sjedište: Hrvace 

Adresa: Hrvace bb 

Telefon: (+385 21) 829-005, 829-186 

Fax: (+385 21) 829-700 

E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr 

Općina Jelsa 

Sjedište: Jelsa 

Adresa: Riva bb 

Telefon: (+385 21) 761-400, 761-548 

Fax: (+385 21) 761-549 

E-mail: načelnik@jelsa.hr 

Web: http://www.jelsa.hr 

Općina Klis 

Sjedište: Klis 

Adresa: Megdan 68 

Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445 

Fax: (+385 21) 240-292 

E-mail: opcina.klis@st.t-com.hr 

Web: www.klis.hr 

Općina Lećevica 

Sjedište: Lećevica 

Adresa: 21 202 Lećevica 

Telefon: (+385 21) 250-099 

Fax: (+385 21) 250-099 

E-mail: općinale@globalnet.hr 

Općina Lokvičići 

Sjedište: Lokvičići 

Adresa: Lokvičići bb 

Telefon: (+385 21) 853-700 

Fax: (+385 21) 853-700 

E-mail: opcina.lokvicici@st.hinet.hr 

Općina Lovreć 

Sjedište: Lovreć 

Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7 

Telefon: (+385 21) 723-001 

Fax: (+385 21) 723-002 

E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr 

Web: http://www.lovrec.hr 

Općina Marina 

Sjedište: Marina 

Adresa: Ulica Ante Rudana 47 

Telefon: (+385 21) 889-088 

Fax: (+385 21) 796-541 

E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr 

Web: http://www.marina.hr 

Općina Milna 

Sjedište: Milna 

Adresa: Sridnja kala bb 

Telefon: (+385 21) 636-122 

Fax: (+385 21) 636-122 

E-mail: milna@milna.hr 

Općina Muć 

Sjedište: Donji Muć 

Adresa: Donji Muć bb 

Telefon: (+385 21) 652-225, 652-237 

Fax: (+385 21) 652-214 

E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr 

Web: http://www.muc.hr 

Općina Nerežišća 

Sjedište: Nerežišća 

Adresa: Nerežišća bb 

Telefon: (+385 21) 637-300, 637-059 

Fax: (+385 21) 637-058 

E-mail: op-erezisca@st.t-com.hr 

Web: http://www.nerezisca.com 

Općina Okrug 

Sjedište: Okrug Gornji 

Adresa: Bana Jelačića 17 

Telefon: (+385 21) 886-358 

Fax: (+385 21) 887-477 

E-mail: opcina-okrug@st.htnet.hr 

Općina Otok 

Sjedište: Otok na Cetini 


Telefon: (+385 21) 834-503 

Fax: (+385 21) 835-088 

E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr 

Web: http://www.opcina-otok.hr 

Općina Podbablje 

Sjedište: Drum 

Adresa: Kamenmost 

Telefon: 021 848 064 

Fax: 021 848 064 

Općina Podgora 

Sjedište: Podgora 

Adresa: A. Kačića Miošića 2 

Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103 

Fax: (+385 21) 625-279 

E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr 

Web: http://www.podgora.hr 

Općina Podstrana 

Sjedište: Podstrana 


Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477 

Fax: (+385 21) 330-271 

E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hr 

Web: http://www.podstrana.hr 

Općina Postira 

Sjedište: Postira 

Adresa: Vrilo bb 

Telefon: (+385 21) 632-133 

Fax: (+385 21) 632-107 

E-mail: opcina.postira@st.t-com.hr 

Općina Prgomet 

Sjedište: Prgomet 

Adresa: Prgomet bb 

Telefon: (+385 21) 797-790, 797-788 

Fax: (+385 21) 797-790 

E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr 

Općina Primorski Dolac 

Sjedište: Primorski Dolac 

Adresa: Primorski Dolac bb 

Telefon: (+385 21) 899-445 

Fax: (+385 21) 899-445 

E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr 

Općina Proložac 

Sjedište: Proložac Donji 

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb 

Telefon: (+385 21) 846-158 

Fax: (+385 21) 846-158 

E-mail:mate.lasic@st.t-com.hr 

Web: http://www.prolozac.hr 

Općina Pučišća 

Sjedište: Pučišća 

Adresa: Trg svetog Jeronima bb 

Telefon: (+385 21) 633-205, 633-290 

Fax: (+385 21) 633-205 

E-mail: opcina@pucisca.hr 

Web: http://www.pucisca.hr 

Općina Runovići 

Sjedište: Runovići 

Adresa: Trg fra Mije Runovića bb 

Telefon: (+385 21) 849-507, 849-125 

Fax: (+385 21) 849-508 

E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hr 

Web: http://www.runovici.hr 

Općina Seget 

Sjedište: Seget Donji 

Adresa: Trg hrvatskog vitezova 

Špiro Ševo Przelin 

Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171 

Fax: (+385 21) 880-037, 880-171 

E-mail: opcina.seget@inet.hr 

Općina Selca 

Sjedište: Selca 

Adresa: Trg Stjepana Radića 

Telefon: (+385 21) 622 663 

Fax: (+385 21) 778-187 

E-mail: info@selca.hr 

Web: www.selca.hr 

Općina Sućuraj 

Sjedište: Sućuraj 

Adresa: Sućuraj bb 

Telefon: (+385 21) 773-229, 773-435 

Fax: (+385 21) 717-736 

E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr 

Općina Sutivan 

Sjedište: Sutivan 

Adresa: Blato bb 

Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508 

Fax: (+385 21) 717-509 

E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hr 

Web: http://www.sutivan.hr 

Općina Šestanovac 

Sjedište: Šestanovac 

Adresa: Šestanovac bb 

Telefon: (+385 21) 721-006, 721-441 

Fax: (+385 21) 721-006 

E-mail: info@opcina-sestanovac.hr 

Web: http://www.opcina-sestanovac.com 

Općina Šolta 

Sjedište: Grohote 

Adresa: Podkuća 8 

Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, 

Fax: (+385 21) 654-130 

E-mail: opcina-solta@st.htnet.hr 

Općina Tučepi 

Sjedište: Tučepi 

Adresa: Kraj 39 A 

Telefon: (+385 21) 623-568 

Fax: (+385 21) 623-595 

E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hr 

Web: http://www.tucepi.hr 

Općina Zadrvarje 

Sjedište: Zadvarje 

Adresa: Zadvarje bb 

Telefon: (+385 21) 729-018 

Fax: (+385 21) 729-018 

E-mail: opcina.zadvarje@st.t-com.hr 

Općina Zagvozd 

Sjedište: Zagvozd 

Adresa: Franje Tuđmana 65 

Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172 

Fax: (+385 21) 847-080 

E-mail: opcina@zagvozd.hr 

Web: http://www.zagvozd.hr 

Općina Zmijavci 

Sjedište: Zmijavci 

Adresa: Zmijavci 

Telefon: (+385 21) 840-588, 840-177 

Fax: (+385 21) 840-177 

E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hr 

Web: hhtp//www.zmijavci.hr

kronika sdž 

39 

Splitsko-dalmatinska županija 

• Sjedište: Split 

• Adresa: Domovinskog rata 2 

• Telefon: 021 400 200 

• Fax: 021 345 164 

• E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr 

• Web stranica: http://www.dalmacija.hr 

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI 

I SLUŽBE 

Tajništvo Županije 

Tel: + 385 21 400 252 

Fax: + 385 21 400 087 

Adresa: Domovinskog rata 2/IV 

Upravni odjel za proračun i financije 

Tel: + 385 21 400 272 

Fax: + 385 21 400 071 

Adresa: Domovinskog rata 4/III 

Upravni odjel za poslove lokalne samouprave 

Tel: + 385 21 400 242 

Fax: + 385 21 400 085 


Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport 

Tel: + 385 21 400-222 

Fax: + 385 21 400-000 


Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb 

Tel: + 385 21 400-223 

Fax: + 385 21 400-000 


Upravni odjel za komunalne poslove i 

graditeljstvo 

Tel: + 385 21 400 292 

Fax: + 385 21 400 086 


Upravni odjel za zaštitu 

okoliša 

Tel: +385 21 407 672 

Fax: + 385 21 407 670 

Adresa: Bihaćka 1 

Upravni odjel za prostorno uređenje 

Tel: +385 21 407-643 

Fax: + 385 21 407 673 

Adresa: Bihaćka 1 

Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i 

obnovu 

Tel: +385 21 400 232 

Fax: +385 21 400 085 


Upravni odjel za turizam 

Tel: +385 21 400 092 

Fax: +385 21 400 224 

Adresa: Domovinskog rata 2/pr. 

Upravni odjel za pomorstvo 

Tel: + 385 21 400 282 

Fax: + 385 21 400 153 

Adresa: Domovinskog rata 2/I 

Služba zajedničkih poslova 

Tel: +385 21 400 212 

Fax: + 385 21 400 166 


Služba unutarnje revizije 

Tel: + 385 21 400-299 

Adresa: Domovinskog 

rata 2/IV 

Služba za javnu nabavu 

Tel: +385 21 400 030 

Fax: + 385 21 400-166 

Adresa: Domovinskog 

rata 2/I

“ZEMLJA VINA“ 

Sveten Godinović - Kika 

Loza u škripu 

U uskome škripu, sve izmeðu kuka 

Sadila je loze ta težačka ruka 

U procip je stavi di je zemje mrvu 

Pa je znojen zali, svoju lozu prvu 

Pljujući u šake laća se mašklina 

Pod žujavon rukon drobila se stina 

Stvarala se škrapa di se loza vila 

Tu se brala grožða i vina se pila 

Nediljko Begić

Kronika - Splitsko-dalmatinska Å¾upanija

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?