04.11.2014 Views

Upute za pisanje seminarskog rada iz Geoekologije

Upute za pisanje seminarskog rada iz Geoekologije

Upute za pisanje seminarskog rada iz Geoekologije

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

PRIMJERI UVODA I ZAKLJUČAKA; OBRAZAC NASLOVNE STRANICE<br />

a) Primjer obrazlaganja ciljeva <strong>seminarskog</strong> <strong>rada</strong> (tekstovi odražavaju stavove autora):<br />

Cilj <strong>seminarskog</strong> <strong>rada</strong> je prika<strong>za</strong>ti štetne posljedice gradnje hidroelektrana. Štetno<br />

djelovanje ne odnosi se samo na prirodne elemente već i na ljude u neposrednoj bl<strong>iz</strong>ini<br />

postrojenja. Osim negativnih posljedica <strong>za</strong> okoliš, <strong>iz</strong>gradnja hidroelektrana uzrokuje štete <strong>za</strong><br />

ljudsko zdravlje kao i <strong>za</strong> poljoprivredne aktivnosti okolnog kraja. Promjenom prirodnog<br />

krajobra<strong>za</strong> raznim hidrotehničkim <strong>za</strong>hvatima trajno je <strong>iz</strong>mijenjen cjelokupni ekosustav. Na<br />

<strong>pisanje</strong> <strong>rada</strong> potakli su me podaci o štetnosti njihove gradnje i korištenja.<br />

b) Primjer <strong>za</strong>ključaka<br />

Primjer 1.<br />

U ovom seminarskom radu <strong>iz</strong>nijela sam negativnosti u vezi <strong>iz</strong>gradnje hidroelektrana.<br />

Hidroenergija je obnovljivi <strong>iz</strong>vor energije, ali njeno korištenje na neodrživi način čini štete<br />

okolišu. Gradnja hidrocentrala nanosi velike ekološke štete, ali utječe i na zdravlje ljudi u<br />

obližnjim naseljima. Ovim radom htjela sam naglasiti štete koje su nanesene rijeci Dravi i<br />

ljudima u okolici <strong>iz</strong>gradnjom HE Dubrava. Osim što je uništen prirodni tok rijeke Drave,<br />

uništene su i obližnje šume, poljoprivredne površine, migracijski putovi divljači, bogatstvo<br />

biljnog i životinjskog svijeta, a k tome prijete i opasnosti <strong>za</strong> čovjeka poput pucanja brane na<br />

akumulacijskom jezeru, velikih poplava ili ispuštanja toksičnog taloga s dna jezera. Drava je<br />

bila <strong>za</strong>nimljiva <strong>za</strong> <strong>iz</strong>gradnju hidroelektrana zbog svog bogatstva vodom i profila. Raznim<br />

građevinskim <strong>za</strong>hvatima ova rijeka je trajno <strong>iz</strong>mijenjena. Nestala je tipična n<strong>iz</strong>inska rijeka sa<br />

svim svojim obilježjima. Šteta ovom području je već nanesena, stoga je potrebno osvijestiti<br />

ljude i spriječiti daljnje građevinske <strong>za</strong>hvate na rijekama. Gradnja hidrotehničkih postrojenja i<br />

kanal<strong>iz</strong>iranje rijeka nije kvalitetno rješenje. U svijetu je <strong>za</strong>bilježen porast trenda vraćanja<br />

rijeka u prirodno stanje. Taj trend trebao bi biti glavna tema u gospodarenju vodama i u<br />

Hrvatskoj.<br />

Primjer 2.<br />

Eksploatacija nafte u delti Nigera u očima lokalnog stanovništva donijela je samo<br />

bijedu: onečišćenje zraka, vode i tla; gubitak bioraznolikosti; ne<strong>za</strong>poslenost, siromaštvo i<br />

bolesti. Većina ljudi koji su upoznati sa situacijom krivi isključivo naftne kompanije. Naravno<br />

da su one direktno utjecale na ovakvu situaciju, ali nigerijska vlada (i lokalna vlast) donosi<br />

licence, propise i <strong>za</strong>kone kojih se te kompanije moraju pridržavati. Vlast mora učiniti<br />

odlučnije korake i u suradnji s međunarodnim organi<strong>za</strong>cijama povećati pritisak na naftne<br />

kompanije. Potrebno je što više novca dobivenog eksploatacijom nafte uložiti u razvoj samog<br />

prostora delte.<br />

Može se primijetiti da se u svijetu lagano povećava interes <strong>za</strong> ovaj problem. Sve je<br />

veći broj članaka, znanstvenih radova i dokumentarnih filmova o situaciji u delti. Također sve<br />

su brojnije razne inicijative lokalnog stanovništva (u <strong>za</strong>dnjih nekoliko godina raste broj<br />

dobivenih tužbi protiv naftnih kompanija). Ako se ovaj trend nastavi jednog dana će biti<br />

moguć održivi razvoj u ovom području. Ipak, treba reći da je šteta učinjena u delti takva da će<br />

čak i u slučaju ''čiste'' eksploatacije nafte i plina biti potrebno više od 30 godina da se<br />

ekosustav u potpunosti oporavi.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!