Upute za pisanje seminarskog rada iz Geoekologije
Upute za pisanje seminarskog rada iz Geoekologije
Upute za pisanje seminarskog rada iz Geoekologije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
PRIMJERI UVODA I ZAKLJUČAKA; OBRAZAC NASLOVNE STRANICE<br />
a) Primjer obrazlaganja ciljeva <strong>seminarskog</strong> <strong>rada</strong> (tekstovi odražavaju stavove autora):<br />
Cilj <strong>seminarskog</strong> <strong>rada</strong> je prika<strong>za</strong>ti štetne posljedice gradnje hidroelektrana. Štetno<br />
djelovanje ne odnosi se samo na prirodne elemente već i na ljude u neposrednoj bl<strong>iz</strong>ini<br />
postrojenja. Osim negativnih posljedica <strong>za</strong> okoliš, <strong>iz</strong>gradnja hidroelektrana uzrokuje štete <strong>za</strong><br />
ljudsko zdravlje kao i <strong>za</strong> poljoprivredne aktivnosti okolnog kraja. Promjenom prirodnog<br />
krajobra<strong>za</strong> raznim hidrotehničkim <strong>za</strong>hvatima trajno je <strong>iz</strong>mijenjen cjelokupni ekosustav. Na<br />
<strong>pisanje</strong> <strong>rada</strong> potakli su me podaci o štetnosti njihove gradnje i korištenja.<br />
b) Primjer <strong>za</strong>ključaka<br />
Primjer 1.<br />
U ovom seminarskom radu <strong>iz</strong>nijela sam negativnosti u vezi <strong>iz</strong>gradnje hidroelektrana.<br />
Hidroenergija je obnovljivi <strong>iz</strong>vor energije, ali njeno korištenje na neodrživi način čini štete<br />
okolišu. Gradnja hidrocentrala nanosi velike ekološke štete, ali utječe i na zdravlje ljudi u<br />
obližnjim naseljima. Ovim radom htjela sam naglasiti štete koje su nanesene rijeci Dravi i<br />
ljudima u okolici <strong>iz</strong>gradnjom HE Dubrava. Osim što je uništen prirodni tok rijeke Drave,<br />
uništene su i obližnje šume, poljoprivredne površine, migracijski putovi divljači, bogatstvo<br />
biljnog i životinjskog svijeta, a k tome prijete i opasnosti <strong>za</strong> čovjeka poput pucanja brane na<br />
akumulacijskom jezeru, velikih poplava ili ispuštanja toksičnog taloga s dna jezera. Drava je<br />
bila <strong>za</strong>nimljiva <strong>za</strong> <strong>iz</strong>gradnju hidroelektrana zbog svog bogatstva vodom i profila. Raznim<br />
građevinskim <strong>za</strong>hvatima ova rijeka je trajno <strong>iz</strong>mijenjena. Nestala je tipična n<strong>iz</strong>inska rijeka sa<br />
svim svojim obilježjima. Šteta ovom području je već nanesena, stoga je potrebno osvijestiti<br />
ljude i spriječiti daljnje građevinske <strong>za</strong>hvate na rijekama. Gradnja hidrotehničkih postrojenja i<br />
kanal<strong>iz</strong>iranje rijeka nije kvalitetno rješenje. U svijetu je <strong>za</strong>bilježen porast trenda vraćanja<br />
rijeka u prirodno stanje. Taj trend trebao bi biti glavna tema u gospodarenju vodama i u<br />
Hrvatskoj.<br />
Primjer 2.<br />
Eksploatacija nafte u delti Nigera u očima lokalnog stanovništva donijela je samo<br />
bijedu: onečišćenje zraka, vode i tla; gubitak bioraznolikosti; ne<strong>za</strong>poslenost, siromaštvo i<br />
bolesti. Većina ljudi koji su upoznati sa situacijom krivi isključivo naftne kompanije. Naravno<br />
da su one direktno utjecale na ovakvu situaciju, ali nigerijska vlada (i lokalna vlast) donosi<br />
licence, propise i <strong>za</strong>kone kojih se te kompanije moraju pridržavati. Vlast mora učiniti<br />
odlučnije korake i u suradnji s međunarodnim organi<strong>za</strong>cijama povećati pritisak na naftne<br />
kompanije. Potrebno je što više novca dobivenog eksploatacijom nafte uložiti u razvoj samog<br />
prostora delte.<br />
Može se primijetiti da se u svijetu lagano povećava interes <strong>za</strong> ovaj problem. Sve je<br />
veći broj članaka, znanstvenih radova i dokumentarnih filmova o situaciji u delti. Također sve<br />
su brojnije razne inicijative lokalnog stanovništva (u <strong>za</strong>dnjih nekoliko godina raste broj<br />
dobivenih tužbi protiv naftnih kompanija). Ako se ovaj trend nastavi jednog dana će biti<br />
moguć održivi razvoj u ovom području. Ipak, treba reći da je šteta učinjena u delti takva da će<br />
čak i u slučaju ''čiste'' eksploatacije nafte i plina biti potrebno više od 30 godina da se<br />
ekosustav u potpunosti oporavi.