Upute za pisanje seminarskog rada iz Geoekologije

UPUTE ZA PRIJAVU TEME I PISANJE SEMINARSKOG RADA IZ PREDMETA
GEOEKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA
Postupak prijave teme seminarskog rada
U skladu s rokom (o kojem se studenti obavještavaju na uvodnom predavanju),
potrebno je prijaviti temu seminarskog rada.
Prijave nakon dogovorenog roka neće se uvažiti.
Prijava se šalje isključivo na e-mail nbuzjak@geog.pmf.hr.
Prijava sadrži:
ime i prezime
naziv predmeta, smjer, godina studija
prijedlog naslova teme.
Bez svih navedenih podataka tema neće biti prihvaćena.
Potrebno je pričekati potvrdu teme od strane nastavnika. Nakon potvrde student može
pristupiti izradi seminarskog rada.
Temu seminarskog rada student izabire samostalno.
Za izradu seminarskog rada moguće je koristiti vlastite materijale, knjige, članke iz
tiskanih ili na mreži dostupnih znanstvenih i stručnih časopisa, novina, studija, elaborata i sl.
Korisna pomoć u pretraživanju su mrežno dostupne baze podataka, npr. Hrčak (besplatan
pristup), Directory of Open Access Journals (DOAJ), Springerlink, ScienceDirect i slične.
Korisne podatke moguće je naći na web stranicama Ministarstava, Državnog zavoda za zaštitu
prirode, zaštićenih područja, jedinica lokalne uprave, zatim unutar prostorno-planerske
dokumentacije i slično.
Upute za pisanje rukopisa
Tekst treba napisati na računalu, slovima Times New Roman, veličine 12, proreda 1,5.
Tekst treba biti jasan, stilski dotjeran i gramatički ispravan.
Opseg teksta seminarskog rada je najviše 4 stranice. U opseg se ne računaju
naslovnica i stranica s popisom literature i izvora.
Naslovnica treba sadržavati podatke prema obrascu u Prilogu na kraju ovih uputa.
Tekst treba podijeliti na sljedeća poglavlja: Uvod (u kojem se navodi tema i cilj rada),
Analiza problematike i Zaključak.
Pod temom i ciljem rada u uvodnom poglavlju potrebno je napisati razloge koji su
kandidata privukli izabranoj temi, zašto piše o toj temi i sl.
U Zaključku autor iznosi sažetak teme sa svojim kritičkim osvrtom na obrađenu temu
maksimalnog opsega jedne stranice teksta bez grafičkih priloga i tablica.
Navedenim obaveznim poglavljima po potrebi je moguće dodati poglavlja: Pregled
dosadašnjih istraživanja (navesti autore i njihova dostignuća bitna za temu, no o tome nije
potrebno opširno pisati, niti se ti izvori moraju koristiti; možda su zastarjeli ili se samo
letimično dotiču teme), Metode rada (navesti koje su metode autori članaka koji se koriste
upotrebljavali da dođu do rezultata koje obrazlažete u svom seminarskom radu; navode se
samo ako su u korištenim radovima navedene).

Tablice i slike (karte, crteži, fotografije) mogu biti sastavni dijelovi teksta. Na te se
priloge u tekstu treba pozivati kraticama koje se stavljaju u zagradu: za slike (sl. 1), za tablice
(tab. 1). Iznad tablice navodi se skraćenica Tab., redni broj tablice prema redoslijedu u
članku te kratak, ali informativni naslov povezan sa sadržajem, npr.:
Tab.1. Doseljeno stanovništvo u Zagreb i okolicu 1991.
Grafički prilozi (crteži, skice, fotografije, karte itd.) moraju biti kvalitetni (čitljivi i
odgovarajuće veličine), bilo da se radi o vlastitom ili preuzetom materijalu. Pri korištenju
kartografskih priloga paziti na sve elemente koje moraju imati (mjerilo, po potrebi oznaku
sjevera itd.). Ispod slike navodi se skraćenica Sl., redni broj priloga prema redoslijedu
u članku te kratak, ali informativan naslov, npr.:
Sl.1. Karta gustoće ponikava u Samoborskom gorju.
Pravilnom i dosljednom citiranju treba posvetiti osobitu pozornost.
Referenca se unutar teksta citira tako da se navede samo prezime autora i godina
objavljivanja bez odvajanja zarezom (Williams 1991).
U slučaju više autora reference se navode abecednim redom i odvajaju zarezom (Bočić
2001, Faivre 2005).
Ukoliko citirana referenca ima dva autora navode se oba prezimena (Bosak i Pruner
2011).
U slučaju kad ima tri i više autora navodi se prezime samo prvog autora i skraćenica "i
dr." (Bognar i dr. 1995), no u popisu literature navode se svi autori reference prezimenom
i inicijalom imena (vidi dolje).
Internet stranica u tekstu se navodi kraticom URL i rednim brojem pojavljivanja u
tekstu (URL 1.). Iz web adresa treba ukloniti poveznicu (hyperlink) prepoznatljivu po plavoj
boji podcrtanih slova.
Za članke objavljene na mrežnim bazama podataka (npr. Hrčak i sl.) ne navoditi web
adresu. Takav se članak citira kao i članak u časopisu, poglavlje u knjizi itd.
Na opisani se način po potrebi navodi izvor slike ili podataka u tablici, ali bez zagrade,
npr.:
Izvor: Hirc 1899.
Ako je autor seminarskog rada autor slike (npr. ako koristi vlastitu fotografiju) nije
potrebno da navodi sebe kao izvor jer se u tom slučaju podrazumijeva da je slika njegovo
autorsko djelo.
Na kraju teksta, na posebnoj stranici, prilaže se popis literature i izvora poredanih
abecednim redom autora ili naslova (ako nisu navedeni autori). Popis literature i izvora
priprema se prema sljedećim pravilima:
a) članak u časopisu:
SeongWoo L., Curtis C. R. 1999: Migration Determinants and Employment Consequences of
White and Black Families 1985-1990. Economic Geography 75 (2), 109-133
b) poglavlje u knjizi:
Dury G. H. 1979: The future of geomorphology. U: Embleton C., Brunsden D. i Jones D. K.
S. (ur.): Geomorphology, present problems and future prospects, Oxford University
Press, Oxford, 262-274
c) kompletna knjiga (ako je korišten veći dio knjige pa je teško navoditi pojedine dijelove):

Bičanić R. 1951: Doba manufakture u Hrvatskoj, JAZU, Zagreb
d) publikacije:
Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. CD-ROM 2002, Državni zavod za statistiku,
Zagreb
e) internet stranica (poredati na kraju popisa prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu):
URL 1.: Shopping Centres Definitions, International Council of Shopping Centre
Research. http://www.icsc.org/srch/lib/shopcentdefs.html, 4. studenoga 2002.
f) članak pronađen u mrežnoj bazi ne citira se putem poveznice nego na sljedeći način:
Butler A. R., 2012: Deforestation in the Amazon. Mongabay.com,
http://www.mongabay.com/brazil.html, 13. prosinca 2012.
Slanje rukopisa
Rukopis treba spremiti u PDF formatu i poslati na e-mail nbuzjak@geog.pmf.hr.
Seminarski rad je uvjet za potpis iz predmeta.
Zbog vremena potrebnog za pregled radova i eventualne korekcije rad je poželjno
poslati prije roka koji će biti objavljen na uvodnom predavanju.
Elementi procjene rada su:
kvaliteta rada,
pridržavanje uputa za pisanje rukopisa,
pismenost i stil,
izbor korištenih izvora i literature,
kvaliteta zaključka
Doc. dr. sc. Nenad Buzjak

PRIMJERI UVODA I ZAKLJUČAKA; OBRAZAC NASLOVNE STRANICE
a) Primjer obrazlaganja ciljeva seminarskog rada (tekstovi odražavaju stavove autora):
Cilj seminarskog rada je prikazati štetne posljedice gradnje hidroelektrana. Štetno
djelovanje ne odnosi se samo na prirodne elemente već i na ljude u neposrednoj blizini
postrojenja. Osim negativnih posljedica za okoliš, izgradnja hidroelektrana uzrokuje štete za
ljudsko zdravlje kao i za poljoprivredne aktivnosti okolnog kraja. Promjenom prirodnog
krajobraza raznim hidrotehničkim zahvatima trajno je izmijenjen cjelokupni ekosustav. Na
pisanje rada potakli su me podaci o štetnosti njihove gradnje i korištenja.
b) Primjer zaključaka
Primjer 1.
U ovom seminarskom radu iznijela sam negativnosti u vezi izgradnje hidroelektrana.
Hidroenergija je obnovljivi izvor energije, ali njeno korištenje na neodrživi način čini štete
okolišu. Gradnja hidrocentrala nanosi velike ekološke štete, ali utječe i na zdravlje ljudi u
obližnjim naseljima. Ovim radom htjela sam naglasiti štete koje su nanesene rijeci Dravi i
ljudima u okolici izgradnjom HE Dubrava. Osim što je uništen prirodni tok rijeke Drave,
uništene su i obližnje šume, poljoprivredne površine, migracijski putovi divljači, bogatstvo
biljnog i životinjskog svijeta, a k tome prijete i opasnosti za čovjeka poput pucanja brane na
akumulacijskom jezeru, velikih poplava ili ispuštanja toksičnog taloga s dna jezera. Drava je
bila zanimljiva za izgradnju hidroelektrana zbog svog bogatstva vodom i profila. Raznim
građevinskim zahvatima ova rijeka je trajno izmijenjena. Nestala je tipična nizinska rijeka sa
svim svojim obilježjima. Šteta ovom području je već nanesena, stoga je potrebno osvijestiti
ljude i spriječiti daljnje građevinske zahvate na rijekama. Gradnja hidrotehničkih postrojenja i
kanaliziranje rijeka nije kvalitetno rješenje. U svijetu je zabilježen porast trenda vraćanja
rijeka u prirodno stanje. Taj trend trebao bi biti glavna tema u gospodarenju vodama i u
Hrvatskoj.
Primjer 2.
Eksploatacija nafte u delti Nigera u očima lokalnog stanovništva donijela je samo
bijedu: onečišćenje zraka, vode i tla; gubitak bioraznolikosti; nezaposlenost, siromaštvo i
bolesti. Većina ljudi koji su upoznati sa situacijom krivi isključivo naftne kompanije. Naravno
da su one direktno utjecale na ovakvu situaciju, ali nigerijska vlada (i lokalna vlast) donosi
licence, propise i zakone kojih se te kompanije moraju pridržavati. Vlast mora učiniti
odlučnije korake i u suradnji s međunarodnim organizacijama povećati pritisak na naftne
kompanije. Potrebno je što više novca dobivenog eksploatacijom nafte uložiti u razvoj samog
prostora delte.
Može se primijetiti da se u svijetu lagano povećava interes za ovaj problem. Sve je
veći broj članaka, znanstvenih radova i dokumentarnih filmova o situaciji u delti. Također sve
su brojnije razne inicijative lokalnog stanovništva (u zadnjih nekoliko godina raste broj
dobivenih tužbi protiv naftnih kompanija). Ako se ovaj trend nastavi jednog dana će biti
moguć održivi razvoj u ovom području. Ipak, treba reći da je šteta učinjena u delti takva da će
čak i u slučaju ''čiste'' eksploatacije nafte i plina biti potrebno više od 30 godina da se
ekosustav u potpunosti oporavi.

Primjer 3.
Nesumnjivo velik izvor postupnog zagađenja podzemne vode na području
Zagreba predstavlja upravo odlagalište otpada Jakuševec. U prilog toj činjenici idu
brojne analize i ispitivanja kakvoće vode na više lokacija u blizini odlagališta. Sva su
istraživanja dovela do istog zaključka, a taj je da se otpad odlaže na prilično neadekvatnoj
površini koja zbog nezadovoljavajućih uvjeta omogućava širenje zagađenja. Unatoč radovima
na sanaciji koji su spriječili onečišćenje procjednim vodama, i dalje postoji problem vezan uz
slojeve tla koji se nalaze ispod otpada. Riječ je o onečišćenim slojevima tla koji nisu sanirani
te stoga predstavljaju izvor onečišćenja.
Unatoč znanstvenim činjenicama, žalosti podatak da Zavod za javno zdravstvo
predstavlja javnosti uljepšanu sliku i umanjuje ove probleme. Voda koju piju Zagrepčani je
tek nakon prerade i dezinfekcije iskoristiva za piće. Vodocrpilišta koja su trenutno u pogonu
su ugrožena zbog rasta onečišćenja i očekuje se da će, ukoliko se ne počnu događati
aktivne promjene na području zaštite i očuvanja, doživjeti isti scenarij kao i prijašnja
zagađena vodocrpilišta koja su nekoć bila smještena oko centra grada,. Dodatni faktori koji ih
ugrožavaju su industrijski pogoni i šljunčare. Zbog činjenice da grad Zagreb nema centra za
gospodarenje otpadom propisani rok za zatvaranje odlagališta je produljen. Prema planu,
istoimeni centar bi se trebao izgraditi tek do 2019. godine što je vremenski predaleko
upravo zbog sve većeg donosa smeća koje je potrebno obraditi, a koje se intenzivno
"taloži". Postojeće odlagalište se ne može zatvoriti sve dok se ne osigura nova lokacija koja
bi odgovarala uvjetima odlagališta, a do tada su prognoze o sve većem zagađenju
podzemnih voda lako ostvarive. Čitava priča bi bila možda i drukčija da se odlagalište otpada
od samog početka nalazilo na posve drugoj lokaciji koja bi zadovoljila one bitnije,
hidrogeološke kriterije kojima se trebala pridodati posebna i veća pažnja, no naposljetku
je prevagnula činjenica da se odlagalište nalazi blizu centru grada što omogućuje brži i
praktičniji transport otpada. Smatram da je problem zagađenja užeg područja odlagališta
i njegov potencijal za širenjem u udaljenija itekako alarmantan te zahtijeva veći angažman
javnosti i vodećih u gradu Zagrebu. Kako bi izbjegli najgore scenarije, potrebno je ulagati u
modernizaciju tehnologije te zaštitu zagrebačkog vodonosnika, a ujedno i time potaknuti
ulagače u takve projekte. Voda je neizmjerno bogatstvo za čovjeka i okoliš stoga je svaka
borba za njeno očuvanje vrijedna vremena, truda i materijalnih sredstava kako bi se izvorna
kakvoća sačuvala i za buduće naraštaje.

Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Geografski odsjek
DEZERTIFIKACIJA JUGOZAPADNE AZIJE
Seminarski rad iz predmeta
Geoekologija i zaštita okoliša
Marta Horvat
Preddiplomski sveučilišni studij geografije
Smjer Istraživački, 3. godina
ak. god. 2013./2014.
Datum predaje rada:
10. siječnja 2014.