Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
8. SAŽETAK<br />
Starenjem stanovništva povećavaju se troškovi zdravstvene <strong>za</strong>štite stoga je aktivno i<br />
zdravo starenje vaţan čimbenik društvenog razvoja.<br />
Cilj ovog istraţivanja bio je istraţiti značaj <strong>samoprocjene</strong> <strong>zdravlja</strong> <strong>za</strong> pojavu<br />
depresivnosti i anksioznosti te utjecaj modificirajućih čimbenika na zdravlje i korištenje<br />
zdravstvene <strong>za</strong>štite starijih osoba u Koprivničko-kriţevačkoj, Istarskoj i Dubrovačkoneretvanskoj<br />
ţupaniji s predlaganjem mjera <strong>za</strong> očuvanje <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> te aktivnog i<br />
samostalnog ţivota u starijoj dobi.<br />
U istraţivanju su korišteni podaci prikupljeni u komparativnoj presječnoj studiji u<br />
meĎunarodnom projektu TTB Second Decennial Survey of the Health Needs and Health<br />
Care for Older People in Europe (Studija o starima) koji se u Hrvatskoj provodio tijekom 2006<br />
godine. U istraţivanje je bilo uključeno 1496 ispitanika oba spola u dobi od 70 i više godina<br />
starosti koji ţive sami ili u <strong>za</strong>jedničkom domaćinstvu sa stalnim mjestom boravka u<br />
istraţivanom području. Prikupljeni su sociodemografski podaci (dob, spol, „ţivi sam―) i podaci<br />
o korištenju zdravstvene <strong>za</strong>štite (posjete obiteljskom liječniku, specijalisti i hospitali<strong>za</strong>cija u<br />
<strong>za</strong>dnjih 12 mjeseci te podaci o liječenju tjeskobe ili depresije u <strong>za</strong>dnjih 4 tjedna). Za<br />
samopr<strong>ocjenu</strong> <strong>zdravlja</strong> i <strong>ocjenu</strong> stupnja anksioznosti i depresivnosti korišteni su upitnici SF-<br />
36 i HAD.<br />
Rezultati istraţivanja poka<strong>za</strong>li su da postoje značajne razlike u samoprocjenjenom<br />
zdravlju, pojavnosti anksioznosti i depresivnosti te korištenju zdravstvene <strong>za</strong>štite na<br />
primarnoj i sekundarnoj razini izmeĎu tri istraţivane ţupanije. Ispitanici Koprivničkokriţevačke<br />
ţupanije ocijenili su svoje zdravlje najlošijim u svih osam dimenzija <strong>zdravlja</strong> i<br />
najviše ih je bilo depresivnih i anksioznih, dok su ispitanici Dubrovačko-neretvanske ţupanije<br />
svoje zdravlje ocijenili najboljim i najmanje ih je bilo depresivnih i anksioznih. Ispitanici u<br />
Istarskoj ţupaniji su po samoprocjenjenom zdravlju i pojavnosti depresivnosti i anksioznosti<br />
bili slični ispitanicima u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji. Fizičke dimenzije <strong>zdravlja</strong><br />
ocijenjene su općenito lošijim od mentalnih, dok je depresivnost općenito učestalija od<br />
anksioznosti u starijih osoba. Muškarci ocjenjuju svoje zdravlje značajno boljim od ţena u<br />
svih osam dimenzija, a ţene su anksioznije od muškaraca. S porastom dobi<br />
samoprocjenjeno zdravlje se pogoršava i depresivnost je učestalija, dok prevalencija<br />
anksioznosti opada. Ispitanici koji ţive sami ne razlikuju se u samoprocjenjenom zdravlju,<br />
pojavnosti anksioznosti i depresivnosti, a niti u korištenju zdravstvene <strong>za</strong>štite od onih koji ne<br />
ţive sami. Lošije samoprocjenjeno zdravlje, osobito dimenzije <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong>, pove<strong>za</strong>no<br />
je s učestalijom anksioznošću, a naročito depresivnošću u starijih osoba. Starije osobe u<br />
Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji koriste zdravstvenu <strong>za</strong>štitu rjeĎe nego njihovi vršnjaci u<br />
druge dvije ţupanije. Sekundarna (specijalistička) <strong>za</strong>štita najviše se koristi u Istarskoj, a<br />
86
Change language