Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

More documents

Recommendations

Info

MlaĎi ispitanici (70-79) češće koriste zdravstvenu zaštitu (p=0,005), naročito specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu (p
8. SAŽETAK Starenjem stanovništva povećavaju se troškovi zdravstvene zaštite stoga je aktivno i zdravo starenje vaţan čimbenik društvenog razvoja. Cilj ovog istraţivanja bio je istraţiti značaj samoprocjene zdravlja za pojavu depresivnosti i anksioznosti te utjecaj modificirajućih čimbenika na zdravlje i korištenje zdravstvene zaštite starijih osoba u Koprivničko-kriţevačkoj, Istarskoj i Dubrovačkoneretvanskoj ţupaniji s predlaganjem mjera za očuvanje mentalnog zdravlja te aktivnog i samostalnog ţivota u starijoj dobi. U istraţivanju su korišteni podaci prikupljeni u komparativnoj presječnoj studiji u meĎunarodnom projektu TTB Second Decennial Survey of the Health Needs and Health Care for Older People in Europe (Studija o starima) koji se u Hrvatskoj provodio tijekom 2006 godine. U istraţivanje je bilo uključeno 1496 ispitanika oba spola u dobi od 70 i više godina starosti koji ţive sami ili u zajedničkom domaćinstvu sa stalnim mjestom boravka u istraţivanom području. Prikupljeni su sociodemografski podaci (dob, spol, „ţivi sam―) i podaci o korištenju zdravstvene zaštite (posjete obiteljskom liječniku, specijalisti i hospitalizacija u zadnjih 12 mjeseci te podaci o liječenju tjeskobe ili depresije u zadnjih 4 tjedna). Za samoprocjenu zdravlja i ocjenu stupnja anksioznosti i depresivnosti korišteni su upitnici SF- 36 i HAD. Rezultati istraţivanja pokazali su da postoje značajne razlike u samoprocjenjenom zdravlju, pojavnosti anksioznosti i depresivnosti te korištenju zdravstvene zaštite na primarnoj i sekundarnoj razini izmeĎu tri istraţivane ţupanije. Ispitanici Koprivničkokriţevačke ţupanije ocijenili su svoje zdravlje najlošijim u svih osam dimenzija zdravlja i najviše ih je bilo depresivnih i anksioznih, dok su ispitanici Dubrovačko-neretvanske ţupanije svoje zdravlje ocijenili najboljim i najmanje ih je bilo depresivnih i anksioznih. Ispitanici u Istarskoj ţupaniji su po samoprocjenjenom zdravlju i pojavnosti depresivnosti i anksioznosti bili slični ispitanicima u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji. Fizičke dimenzije zdravlja ocijenjene su općenito lošijim od mentalnih, dok je depresivnost općenito učestalija od anksioznosti u starijih osoba. Muškarci ocjenjuju svoje zdravlje značajno boljim od ţena u svih osam dimenzija, a ţene su anksioznije od muškaraca. S porastom dobi samoprocjenjeno zdravlje se pogoršava i depresivnost je učestalija, dok prevalencija anksioznosti opada. Ispitanici koji ţive sami ne razlikuju se u samoprocjenjenom zdravlju, pojavnosti anksioznosti i depresivnosti, a niti u korištenju zdravstvene zaštite od onih koji ne ţive sami. Lošije samoprocjenjeno zdravlje, osobito dimenzije mentalnog zdravlja, povezano je s učestalijom anksioznošću, a naročito depresivnošću u starijih osoba. Starije osobe u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji koriste zdravstvenu zaštitu rjeĎe nego njihovi vršnjaci u druge dvije ţupanije. Sekundarna (specijalistička) zaštita najviše se koristi u Istarskoj, a 86
Page 1 and 2:
Središnja medicinska knjižnica Va
Page 3 and 4:
Disertacija je izraĎena u Školi n
Page 5 and 6:
POPIS OZNAKA I KRATICA BDP DNŢ DZS
Page 7 and 8:
stara stanovništva. U Hrvatskoj je
Page 9 and 10:
vrlo je vaţno imati pouzdane infor
Page 11 and 12:
dobi iznad 65 godina s udjelom od 3
Page 13 and 14:
zdravstvenom stanju, sukladno opće
Page 15 and 16:
što su promocija aktivnog sudjelov
Page 17 and 18:
pojavnost i razvoj različitih bole
Page 19 and 20:
djelovanja i proučavanja razvoja p
Page 21 and 22:
azvojne procese te da im se prilago
Page 23 and 24:
3. HIPOTEZE I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Page 25 and 26:
osobe smještene u ustanove. Strukt
Page 27 and 28:
4.5. Statistička obrada podataka D
Page 29 and 30:
Raspodjela ispitanika s obzirom na
Page 31 and 32:
Tablica 3. Usporedba samoprocjenjen
Page 33 and 34:
muškarci ocjenjuju svoje zdravlje
Page 35 and 36:
Živi sam Ne živi sam 80 80 70 70
Page 37 and 38:
70 60 50 40 30 PF RP BP GH VT MH SF
Page 39 and 40: Mentalno zdravlje (MH) ostaje skoro
Page 41 and 42: Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika
Page 43 and 44: 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% ma
Page 45 and 46: Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika
Page 47 and 48: Tablica 12. Prevalencija stupnja an
Page 49 and 50: Prevalencija stupnja anksioznosti o
Page 51 and 52: Anksioznost 100% 90% 80% 70% 60% 50
Page 53 and 54: Prevalencija stupnja depresivnosti
Page 55 and 56: 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% Vjeroj
Page 57 and 58: 70-79 80+ 100% 100% 80% 80% 60% 60%
Page 59 and 60: Tablica 21. Povezanost samoprocjenj
Page 61 and 62: specijalisti odreĎene medicinske g
Page 63 and 64: Tablica 25. Ispitanici koji su posj
Page 65 and 66: Tablica 27. Ispitanici koji su bili
Page 67 and 68: Tablica 30. Utjecaj osam dimenzija
Page 69 and 70: 6. RASPRAVA Rezultati dobiveni istr
Page 71 and 72: ţupanije govore u prilog slabije r
Page 73 and 74: nesposobnosti koja svakako dovodi d
Page 75 and 76: sami u sve tri istraţivane ţupani
Page 77 and 78: UtvrĎene razlike po spolu ukazuju
Page 79 and 80: azvoja društva u cjelini (118,119)
Page 81 and 82: Prema našim rezultatima jedna tre
Page 83 and 84: demografskih i socioekonomskih razl
Page 85 and 86: Razlozi svakako mogu biti u spoznaj
Page 87 and 88: liječnika opće/obiteljske medicin
Page 89: Prevalencija depresivnosti i anksio
Page 93 and 94: 9. SUMMARY The aging of population
Page 95 and 96: 10. POPIS LITERATURE 1. United Nati
Page 97 and 98: 32. European Comission. Green Paper
Page 99 and 100: 60. Snaith RP. The hospital anxiety
Page 101 and 102: 89. McFadden E, Luben R, Bingham S,
Page 103 and 104: 116. Heslin JM, Soveri PJ, Winoy JB
Page 105 and 106: service utilisation in elderly, reg
Page 107 and 108: 11. PRILOZI Prilog 1. Upitnik SF-36
Page 109 and 110: uopće ne 1 malo 2 umjereno 3 prili
Page 111 and 112: VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. 2.
Page 113 and 114: 108 Slika 3. Korelacija dimenzija z
Page 115 and 116: 110 Slika 7. Korelacija dimenzija z
show all

Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?