Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
vrlo je vaţno imati pouzdane informacije o potrebnim zdravstvenim uslugama i financijskim<br />
sredstvima kako bi se potrebe mogle <strong>za</strong>dovoljiti.<br />
Prema Heinrich i suradnicima, najveći troškovi ve<strong>za</strong>ni su <strong>za</strong> hospitali<strong>za</strong>ciju starijih<br />
osoba (75+), čak 34% ukupnih direktnih godišnjih troškova, slijede troškovi ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong><br />
potrošnju lijekova s udjelom od 29%, a <strong>za</strong>tim troškovi ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> posjet liječniku i to najčešće<br />
liječniku opće/obiteljska medicine (15% od svih posjeta liječnicima) te 10% <strong>za</strong> njegu starijih<br />
osoba. Osobe starije od 75 godina koriste široku paletu zdravstvenih usluga, čak 98% starijih<br />
osoba uzima lijekove, a 93% posjećuje liječnika opće/obiteljske medicine. U starijih osoba<br />
78% ukupnih direktnih godišnjih troškova otpada na hospitalizirane, one koji uzimaju lijekove<br />
i koji su bili na pregledu kod liječnika opće/obiteljske medicine (16).<br />
Neki od razloga visokih troškova u zdravstvu su svakako kronične bolesti ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong><br />
stariju ţivotnu dob te komorbiditet s brojnim komplikacijama, a naročito su izraţeni u<br />
posljednjim godinama ţivota te najčešće <strong>za</strong>htijevaju i dugotrajnu hospitali<strong>za</strong>ciju. Razlog<br />
<strong>za</strong>što je mnogostruko više resursa potrošeno <strong>za</strong> zdravstvenu skrb starijih nego prije 50<br />
godina prvenstveno leţi u sustavu koji danas raspolaţe s više mogućnosti odnosno<br />
sredstava, a ne u činjenici da su stariji ljudi danas skloniji bolestima. Interesantno je istaknuti<br />
da se izdaci <strong>za</strong> zdravstvo gomilaju pri kraju ţivota bez obzira na dob u kojoj osoba umire<br />
(17).<br />
Prema podacima Eurostata (18) i SZO (19) porast BDP-a značajno utječe na porast<br />
očekivanog trajanja ţivota, obzirom da povećana primanja utječu na povećanje ţivotnog<br />
standarda, a time i na kvalitetu ţivljenja. Najbolji primjer su Skandinavske zemlje koje imaju<br />
visoke dohotke po stanovniku i izrazito razvijen sustav socijalne i zdravstvene skrbi. Daljnjom<br />
analizom utjecaja porasta udjela starijeg stanovništva na izdvajanje sredstva BDP-a <strong>za</strong><br />
socijalnu i zdravstvenu skrb u 18 odabranih europskih zemalja u 2004. godini utvrĎeno je da<br />
ukoliko se poveća udio starijih od 65 godina i više <strong>za</strong> 1% ukupni izdaci <strong>za</strong> socijalnu skrb<br />
povećat će se <strong>za</strong> prosječno 1,55% BDP-a, a drţavni izdaci <strong>za</strong> zdravstvo <strong>za</strong> 0,33% BDP-a s<br />
tim da postoje značajne razlike izmeĎu zemalja. Starenje stanovništva općenito u svim<br />
zemljama uvelike povećava potrebu i korištenje socijalnih i zdravstvenih usluga.<br />
Stoga, kako bi se s ma njio pritisak na ukupnu drţavnu potrošnju i izdvajanja <strong>za</strong> potrebe<br />
socijalnog i zdravstvenog sustava te ublaţile posljedice procesa starenja stanovništva nuţno je<br />
provoditi reforme. Buduće reforme trebale bi uključivati smanjivanje broja i iznosa različitih<br />
naknada, porast pore<strong>za</strong>, povećanje dobne granice <strong>za</strong> odla<strong>za</strong>k u mirovinu, programe<br />
pronatalitetne politike i prevenciju kroničnih bolesti stanovništva ili kombinaciju svih<br />
prethodno navedenih mjera.<br />
4
Change language