Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
liječnika opće/obiteljske medicine preko timova <strong>za</strong> mentalno zdravlje <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> javno<br />
zdravstvo pa do sekundarne i tercijarne razine zdravstvene <strong>za</strong>štite.<br />
Poznato je da samoprocjenjeno zdravlje utječe na korištenje zdravstvene <strong>za</strong>štite, no<br />
kako utječu pojedine dimenzije samoprocjenjenog <strong>zdravlja</strong> na posjete liječnicima primarne i<br />
sekundarne razine iz dostupnih literaturnih podataka se nije moglo jasno <strong>za</strong>ključiti.<br />
U našem istraţivanju utvrdili smo da je najvaţnija dimenzija ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> posjete liječnicima<br />
percepcija lošeg općeg <strong>zdravlja</strong> koja značajno utječe na povećanje posjeta liječnicima<br />
općenito, te liječnicima opće/obiteljske medicine i specijalistima. S druge strane bolje<br />
socijalno funkcioniranje takoĎer dovodi do povećanja posjeta liječnicima u smislu učestalijih<br />
posjeta liječnicima opće/obiteljske medicine. TakoĎer je utvrĎeno da osobe s jačim tjelesnim<br />
bolovima i oni koji su vitalniji više posjećuju specijalistu.<br />
Slične rezultate u svojim istraţivanjima dobili su i Miilunpalo i suradnici koji<br />
naglašavaju da je lošije samoprocjenjeno zdravlje prediktor <strong>za</strong> korištenje liječničkih usluga te<br />
da je značajno pove<strong>za</strong>no s povećanim brojem posjeta liječnicima tokom godine dana (152).<br />
Suominen-Taipale i suradnici u studiji presjeka provedenoj u nordijskim zemljama (Norveška,<br />
Finska) naglašavaju da je lošije samoprocjenjeno zdravlje jako pove<strong>za</strong>no s posjetima<br />
specijalisti (134), što smo i mi utvrdili našim istraţivanjem.<br />
Analizom utjecaja mentalnih bolesti na korištenje zdravstvene <strong>za</strong>štite utvrdili smo da<br />
starije osobe kod kojih je utvrĎena granična ili vjerojatna anksioznost više posjećuju<br />
specijalistu, dok su osobe s vjerojatnom anksioznošću te graničnom i vjerojatnom<br />
depresivnošću bile više hospitalizirane.<br />
Naši rezultati su podudarni s rezultatima prijašnjih istraţivanja u kojima je utvrĎeno da<br />
depresivni poremećaji povećavaju korištenje zdravstvenih usluga (153, 154) te time<br />
povećavaju i troškove <strong>za</strong> zdravstvenu <strong>za</strong>štitu (155) upravo zbog učestalije i dugotrajne<br />
hospitali<strong>za</strong>cije oboljelih od depresije te pruţanja trajne javnozdravstvene ili institucijske skrbi<br />
(156-158). Neki istraţivači su utvrdili da anksiozni pacijenti češće koriste primarnu praksu<br />
(75), što mi nismo potvrdili u našem istraţivanju, no vjerujemo da su razlike moguće upravo<br />
zbog različite organi<strong>za</strong>cije zdravstvene <strong>za</strong>štite u različitim društvima.<br />
Ovo istraţivanje daje pregled zdravstvenog stanja i potreba osoba starih 70 i više<br />
godina u istraţivanim područjima i moţe posluţiti kao temelj <strong>za</strong> planiranje organiziranja<br />
zdravstvene <strong>za</strong>štite sukladno specifičnim potrebama populacije. TakoĎer predstavlja podlogu<br />
<strong>za</strong> daljnja istraţivanja s ciljem što boljeg pojašnjenja svih otvorenih pitanja.<br />
82
Change language